<p>U mjestu Žlijeb kod Višegrada u toku je  šehidska dova u znak sjećanja na ubijene Bošnjake ovog kraja tokom rata u BiH.</p><p> Na spomen-obilježju, podignutom u čast nevino stradalih, okupili su se preživjeli članovi porodica, mještani te građani iz svih krajeva BiH.</p><h2>Dova i ilahije</h2><p>Dova se uči za sve one koji su ubijeni, ali i za one koji do danas nisu pronađeni.</p><p>– Još uvijek tragamo za svojim najmilijima. Moj otac je nestao, nikada nije pronađen. Od petero članova porodice moga amidže, samo je jedno tijelo pronađeno i ukopano. Svake godine dostojanstveno dolazim ovdje, sa nadom da ću pronaći svog oca i ostale članove porodice i da će konačno naći svoj vječni smiraj – kazala je za portal "Avaza" Selma Hodžić, koja se i ove godine pridružila dovi na spomen-obilježju.</p><p>Vjerski program predvodi efendija Hasan Skorupan, koji će pred prisutnima proučiti Ja-sin i dove za nevino ubijene.</p><p>Poseban doprinos obilježavanju dat će i članice mekteba iz Višegrada učenjem ilahija.</p><h2>Većina nikada nije pronađena</h2><p>I više od tri decenije nakon ratnih zločina u Višegradu, porodice i dalje tragaju za svojim najmilijima. Veliki broj žrtava nikada nije pronađen Spomen-obilježje u Žlijebu ostaje mjesto na kojem se sabire bol, ali i šalje poruka da istina mora izaći na vidjelo.</p>

Vjerski program vodi efendija Hasan Skorupan

Šehidska dova u Žlijebu: Bol za najmilijima nikada ne prestaje

<p>Za vandredne situacije, popularno nazvane „crni dani“, nije dovoljno imati samo osnovne zalihe hrane i vode. Stručnjaci savjetuju da u kući treba čuvati i određenu količinu gotovine.</p><p>Njemačka kancelarija za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) objavila je preporuke za desetodnevne zalihe koje bi svako domaćinstvo trebalo imati u slučaju krize. Na toj listi se nalaze osnovne namirnice poput vode, riže, lijekova, ali i gotovine. </p><h2>Životno osiguranje</h2><p>I dok Nijemci samo navode da je potrebno imati „dovoljnu količinu gotovine“, bez preciznog iznosa, austrijske vlasti idu korak dalje, one preporučuju da se u svakom domaćinstvu čuva 500 eura u malim novčanicama. </p><p>Stručnjaci također upozoravaju da gotovinu ne treba ostavljati na očiglednim mjestima poput dušeka ili među knjigama. Za sigurnost je najbolje iskoristiti diskretne sigurnosne kutije koje su teže dostupne ili ugrađene u zid.</p><p>Centralna banka BiH objavila je podatke prema kojima su ukupni depoziti domaćih sektora na kraju marta 2025. godine iznosili 33,8 milijardi KM. Rast depozita vidljiv je kod stanovništva (za 0,2 posto). Ovi podaci ukazuju na to da građani više štede.</p>

<p>S druge strane, iako je životno osiguranje široko prihvaćeno kao temeljna zaštita, u našoj zemlji njegov značaj često ostaje zapostavljen.</p><p>Ermin Čengić, generalni sekretar Udruženja društava za osiguranje FBiH, u razgovoru za „Avaz“ ističe da je u prvoj polovini 2025. godine ugovoreno gotovo 75 miliona KM životnog osiguranja, što je tek petina ukupnog tržišta osiguranja. Trošenje po stanovniku na životno osiguranje u BiH iznosi svega 30-ak eura, dok je prosjek u EU više od 1.167 eura.</p><p>- Premija životnog osiguranja u BiH stagnira, a u posljednjih nekoliko godina zabilježen je i blag pad udjela ove vrste osiguranja. Iako su police životnog osiguranja efikasna i popularna zaštita u svijetu, kod nas se najčešće koriste samo kao dodatak kreditima ili rijetko kao štednja. Drugim riječima, građani osiguravaju većinom ono što moraju - navodi Čengić.</p><h2>Svaka marka</h2><p>Slaba kupovna moć i nedovoljno razvijena svijest o važnosti zaštite zdravlja i imovine glavni su razlozi niske potražnje za životnim osiguranjem u BiH.</p><p>Jasmin iz Sarajeva, jedan od čitatelja „Dnevnog avaza“, ističe da je važnost gotovine ogromna u današnjem vremenu.</p><p>- Ne znate kad se sve može preokrenuti – požar, poplava, nestanak struje. Tada je svaka marka važna. Naučio sam da ne držim sve u banci. Uvijek imam nešto gotovine sa strane, čisto da mogu preživjeti par dana bez panike. Više se ne možemo oslanjati samo na digitalne sisteme - navodi on.</p><h2>Prava kombinacija</h2><p>Gotovina i životno osiguranje ključni su elementi finansijske sigurnosti u kriznim situacijama, napominju stručnjaci. Priprema za „crne dane“ zahtijeva odgovornu finansijsku kulturu i edukaciju kako bi se zaštitila imovina, zdravlje i život. Samo kroz kombinaciju štednje u gotovini i adekvatnog osiguranja možemo biti spremni za nepredvidive izazove budućnosti.</p>

U slučaju nestanka struje, bankarskog sistema, gotovina može biti presudna

Najmanje 500 eura u malim novčanicama: Stručnjaci preporučuju da "štek za crne dane" držite u kući

<p>Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede isplatilo je sredstva prizvođačima mlijeka za četvrti kvartal prošle i prvi kvartal ove godine u iznosu 39,2 miliona KM.</p><p>- Ministarstvo je do 24. jula izvršilo isplatu obaveza u ukupnom iznosu 39.207.530,80 KM. Uz to, Federalnom ministarstvu finansija dostavljeni su dodatni nalozi u iznosu oko 70.000 KM, čime će sve obaveze prema poljoprivrednim proizvođačima mlijeka za navedene kvartale biti u potpunosti izmirene, kao i poljoprivrednim proizvođačima za ostale proizvodnje koje su pristigle za navedeni period - izjavio je federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić.</p><h2>30 dana</h2><p>Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva navode da su kantonalna ministarstva nadležna za poslove poljoprivrede obavezna da najkasnije 30 dana nakon završetka drugog kvartala dostave zahtjeve za isplatu novčanih podrški za proizvodnju mlijeka iz tog perioda.</p>

<p>Tim povodom kontaktirali smo Amira Buluta, predsjednika Udruženja poljoprivrednika SBK i poljoprivrednog proizvođača, koji ističe da trenutno u regionu imamo najviše podsticaja što se tiče mlijeka, no problem znaju predstavljati zakonske regulative, pa isplata četvrtog kvartala kasni.</p><p>- Poljoprivredna godina počinje od 1. oktobra prethodne godine i onda se prenosi u sljedeću godinu, tako da nam se čekanje oduži dok prođe usvajanje budžeta, pravilnika, programa. Što se tiče podsticaja, trenutno smo zadovoljni, bar što se tiče proizvodnje mlijeka. Sredstva su nam značajna, jer da nemamo tih podsticaja, bili bismo prisiljeni zatvoriti više od 90 posto poljoprivrednih proizvođača, jer nam mljekare (otkupljivači) daju minimalne cijene mlijeka, a realna cijena nas košta više od 1 KM – kaže Bulut za „Avaz“.</p><p>Dodaje da je otkupna cijena mlijeka trenutno od 75 feninga do 1 KM.</p><h2>Kalkulativna sredstva</h2><p>- Bez ovih sredstava uopšte ne bi mogli funkcionisati, jer nam faktički utječu na cijenu da radimo i da opstajemo. Ovo su nama kalkulativna sredstva, koja su uračunata u cijenu mlijeka, da bi građanstvu bila niža cijena mlijeka. Cijene mlijeka u prodaji su od 2 do 2,5 KM, a da nije ovih podsticaja cijena mlijeka u marketima bi bila 3,5-4 KM – kaže Bulut.</p><p>Dodaje da su cijene takve jer je porasla i cijena proizvodnje, od žitarica, umjetnih đubriva do repromaterijala.</p><h2>Pošteni podsticaji</h2><p>Bulut ističe da je zadovoljan komunikacijom s Ministarstvom, da se čuju redovno i rade na tome da se poboljša situacija.</p><p>- Ovo je najregularniji i najpošteniji podsticaj, jer se podstiče po kilogramu i po litru, koliko ste proizveli litara - toliko će se dobiti podsticaja - kaže Bulut.</p>

Ovo su nama kalkulativna sredstva, koja su uračunata u cijenu mlijeka, da bi građanstvu bila niža cijena mlijeka, kaže Bulut

Ministarstvo isplatilo 39,2 miliona, mljekari zadovoljni: Bez podsticaja 90 posto nas bi stavilo "ključ u bravu"

<p class="">Dok temprature rastu, bazeni širom Bosne i Hercegovine postaju glavno odredište za rashlađivanje. No, iza toga često se kriju potencijalne prijetnje za naše zdravlje, naročito kožu, koja je najveći organ našeg tijela. Pojava osipa, gljivica, upala i iritacija nije rijetkost nakon kupanja, a sve češće se građani žale na promjene u bazenskoj vodi.</p><p>Prema riječima specijalistice dermatovenerologinje Tamare Jovović za „Avaz“, najčešći problemi koji se javljaju nakon boravka na bazenima su osipi, gljivične infekcije, iritacije, pa čak i virusne bolesti. Posebno su ugrožene osobe s osjetljivom i suhom kožom, kojima voda bogata hlorom može dodatno pogoršati stanje, kao što je atopijski dermatitis.</p><h2>Opasno za djecu</h2><p>– Kod takvih osoba može doći do dodatnog isušivanja kože, što pogoršava postojeće probleme. Osim toga, nepravilna higijena i dug boravak u vodi olakšavaju razvoj gljivičnih infekcija, naročito na stopalima, ali i na rukama - upozorava Jovović.</p>

<p>Jedna od posebno zabrinjavajućih pojava su tzv. moluske kontagioze – česte virusne infekcije u dječijoj dobi koje se prenose direktnim kontaktom, a izgledaju kao sitne papulice ispunjene bjelkastim sadržajem.</p><p>– Moluske su visoko infektivne, a ukoliko zaraženo dijete uđe u bazen, infekcija se lako može proširiti i na drugu djecu, kao i na odrasle osobe s oslabljenim imunitetom – pojašnjava Jovović.</p><p>Sličan je slučaj i s osobama koje imaju aktivne herpes infekcije – i one bi, savjetuju stručnjaci, trebale izbjegavati bazene, jer su tada infektivne i mogu prenijeti virus na druge kupače.</p><h2>Zaštitni faktor</h2><p>Pravilna higijena prije i nakon kupanja od suštinskog je značaja za očuvanje zdravlja kože. Dermatolozi savjetuju da se nakon svakog izlaska iz bazena obavezno istuširate čistom vodom, a prije samog ulaska nanesete zaštitni losion ako imate suhu ili osjetljivu kožu.</p><p>– Na vanjskim bazenima posebno je važno koristiti kreme sa zaštitnim faktorom, koje treba nanijeti najmanje 15 do 20 minuta prije izlaganja suncu i obnavljati ih svaka dva sata – napominje Jovović.</p><p>Upozorenja stručnjaka jasno ukazuju da uživanje na bazenu ne mora biti rizično, ali samo ako se pridržavamo osnovnih pravila higijene, koristimo adekvatnu zaštitu i obratimo pažnju na promjene na koži&nbsp;&nbsp;</p>

Osobe s virusnim infekcijama ne bi smjele ulaziti na javna kupališta, objašnjava dermatologinja Tamara Jovović

Pravilna higijena prije i nakon kupanja od suštinskog je značaja

Bradavice, gljivice i osip vrebaju iz bazena

<p>Zatvorski sistem u Bosni i Hercegovini suočava se sa ozbiljnim izazovima, sigurnosni incidenti, nedostatak kadra ali i pitanje postpenalne brige o zatvorenicima koji izađu na slobodu. I dok uprava tvrdi da situaciju drže pod kontrolom, ombudsmeni, psiholozi ukazuju na propuste zdravstva i stvarne resocijalizacije koja samo ostaje na papiru.</p><p>U razgovoru za portal "Avaza" direktor Kazneno-popravnog zavoda Rusmir Isak istakao je da je sigurnosna situacija pod kontrolom.</p><p>     - Normalna je stvar da u zatvoru dođe do nesuglasica, jer imamo i kolektivne načine    izdržavanja kazne. Osuđenici koji su uredni nalaze se u A grupi i njima nije u interesu da prave probleme. U više od 90 posto slučajeva oni sarađuju sa upravom, svojim ponašanjem stekli su povjerenje, nisu disciplinski tretirani i koriste pogodnosti, od rada u zatvoru do izlaska - tvrdi Isak.</p><p>Osvrnuo se i na optužbe o zlostavljanju zatvorenika od strane stražara.</p><p>-	Pozivam svakoga da dođe raditi jedan dan sa našim policajcima. Rade sa osobama osuđenim za najteža krivična djela. Niko normalan ne dolazi sa namjerom da maltretira nekoga. Upotreba sile je uvijek srazmjerna otporu. Ako nije, sankcioniše se. Danas ne možete biti zatvorski policajac bez fizičke i psihičke provjere, šest mjeseci obuke i polaganja pred Ministarstvom pravde - poručio je Isak.</p>

<h2>Zdravstvena briga izostaje</h2><p>S druge strane, u potpunosti suprotno onome što tvrdi Isak, ombudsmenka za ljudska prava dr. Jasminka Džumhur za portal "Avaza" navodi da je zdravstvo jedno od najčešćih povoda za žalbe zatvorenika.</p><p>-	U mnogim zatvorima nema zaposlenog ljekara. Osim Zenice i još nekoliko ustanova, stanje je alarmantno. Mnogi dolaze sa hroničnim bolestima koje prethodno nisu liječene i očekuju da to bude riješeno tokom kazne - kazala je Dzumhur.</p><p>Poseban problem predstavlja sistem pogodnosti i uslovnog otpusta.</p><p>-	Imamo neujednačene kriterije, a komisije često nemaju jasan stav. To mora biti riješeno jer resocijalizacija počinje unutar kazneno-popravne ustanove, ali se ne završava tu - naglasila je ona.</p><p>Poseban problem predstavlja sistem pogodnosti i uslovnog otpusta.</p><p>-	To mora biti riješeno jer resocijalizacija počinje unutar kazneno-popravne ustanove,ali se ne završava tu - istakla je.</p><p>Zatvorenici koji su služili višegodišnje kazne nerijetko po izlasku ostaju bez ikakve pomoći.</p><p>-	Nema nikakvog sistema praćenja, ni institucionalnog mosta prema zajednici. To ozbiljno ugrožava društvenu reintegraciju, posebno ako govorimo o mladima i počiniocima težih krivičnih djela - upozorila je dr. Džumhur.</p>

<h2>Psihološka pomoć manjka</h2><p>Psiholog dr. Remzija Šetić za portal "Avaza" ističe da se u BiH gotovo uopšte ne primjenjuje penološka psihologija.</p><p>-	Kazna mora biti usklađena sa tipom ličnosti. Nije poenta samo zatvoriti nekoga, već ga pripremiti da ne ponovi djelo. Trenutno kod nas kazna rijetko vodi do promjene ponašanja, naglasio je Šetić.</p><p>Upozorava da nema postpenalnih psihosocijalnih tretmana, iako bi ih zakoni trebali prepoznati.</p><p>       - Centri za mentalno zdravlje trebaju provoditi obavezne tretmane, recimo za počinioce porodičnog nasilja, ali sistemski je to neuređeno, bez jasne odgovornosti i finansiranja - upozorio je.</p><p>Kazne, prema njegovim riječima, moraju biti pravovremene i primjerene.</p><p>-	Samo tako se može uticati na ponašanje osuđenika i zaštititi društvo. Bez toga sve pada u vodu - zaključio je Šetić.</p>

<h2>Povratak kriminalu</h2><p>Jedan od najvećih problema u BiH zatvorskom sistemu jeste potpuni izostanak nadzora i pomoći nakon izlaska iz tavora. Osuđena lica izlaze bez ikakvog praćenja, bez uključivanja socijalnih službi, bez ikakvog kontakta sa institucijama. Zajednica ih dočekuje nespremna. U takvom vakumu mnogi se vraćaju kriminalu, što potvrđuje i visok procenat povratnika među osuđenicima.</p>

Dok direktor KPZ Zenica Rusmir Isak tvrdi da nasilje nije rasprostranjeno, ombudsmeni i psiholozi upozoravaju na sistemske rupe

Zatvorski sistem bez oslonca: Zdravstvo škripi, resocijalizacija klimava

<p>Stanari ulice Radenka Abazovića br.14 u Sarajevu već mjesec i po muku muče sa isporukom vode, ali situacija je eskalirala prije dva dana kada je voda potpuno nestala, i to bez najave i bez ikakvog objašnjenja. Među pogođenima je i gospođa Nina Nikolić koja se obratila portalu Avaza, ogorčena zbog nedostatka vode</p><p>- U našoj ulici problem sa vodosnadbjevanjem traje odprilike mjesec i po dana. Dobili smo informaciju da se radi o rekonstrukciji cjevovoda, i to je uredu, niko od stanara nije regovao iako smo znali po 12h da budemo bez vode. Problem se pojavio prije dva i po dana, kada je bez ikakve najave nestalo vode,&nbsp; kaže Nina Nikolić.</p><p><br></p>

<p>Kako tvrdi, objekat obližnje pekare su već priključeni na vodu, dok se u njenoj kući, kao i u donjoj etaži u kojoj živi žena sa troje djece i staricom od 80 godina, voda nije vratila.</p><p>-Jučer ujutro kapi vode nisam imala, zvala sam ViK gdje su mi rekli da će kvar biti otklonjen do 19h, što se nije desilo. Poslije su me uputili na firmu koja je izvođač radova, gdje sam od te iste firme dobila informaciju da su njihovi radnici na terenu i da su priključili vodu obližnjoj pekari, a mi ostali nismo dobili vode- kaže Nikolić.</p><p><br></p>

<p>U potrazi za informacijama, kontaktirala je više službi i osoba ali prema njenim riječima svi prebacuju odgovornost sa jednih na druge.</p><p>-Ogorčena sam jer nemam logično obrazloženje za nestanak vode. Komšinica ispod mene, sa troje djece i nanom od 80 godina je isto bez vode. Niko nam nije ponudio neko privremeno rješenje, zaključuje Nina.</p>

Niko nije ponudio neko privremeno rješenje

Stanari ulice Radenka Abazovića: Trideset sati bez vode

<p>Kada temprature pređu 30 stepeni, rijetko šta prija kao kriška hladne lubenice. Iako je mnogi doživljavaju samo kao slatko voće, lubenica je prava riznica zdravlja, posebno tokom ljetnih dana.</p><h2>Prirodna hidratacija</h2><p>Lubenica sadrži više od 90 posto vode, pa je odlična za hidrataciju organizma. Pomaže da tijelo ostane rashlađeno i sprječava dehidrataciju, što je izuzetno važno za djecu, starije osobe i sve koji borave na suncu.</p><h2>Crveno zlato</h2><p>Ono što lubenici daje intenzivnu crvenu boju jeste likopen, snažan antioksidans koji pomaže u zaštiti ćelija, smanjuje rizik od bolesti srca, te djeluje povoljno i na prevenciju određenih vrsta raka. U lubenici ga ima više nego u paradajzu. Lubenica je bogata vitaminima A i C, koji jačaju imunitet, čuvaju zdravlje očiju i doprinose obnovi kože. Osim toga, sadrži citrulin, prirodnu aminokiselinu koja širi krvne sudove i tako doprinosi snižavanju krvnog pritiska.</p><h2>Saveznik vitke linije</h2><p>Zbog visokog udjela vode i niskog broja kalorija (samo 30 kcal na 100 grama), lubenica je odličan izbor za sve koji žele lagan i zdrav obrok. Također poboljšava probavu i smanjuje osjećaj nadutosti.</p><p><br></p>

Osvježava, hidrira i jača imunitet

Lubenica: Ljetni saveznik zdravlja i svježine

<p>U mnogim društvima, pa tako i u Bosni i Hercegovini, tradicija i društvene norme snažno su uticale na način na koji se vrednuje žena.&nbsp;</p><p>Jedan od glavnih parametara kroz koje se danas, često i nesvjesno, mjeri njihova vrijednost jeste majčinstvo. Žene koje iz različitih razloga nisu postale majke, bilo da se radi o ličnom izboru, zdravstvenim ograničenjima ili drugim okolnostima, često bivaju izložene pritisku, nerazumijevanju, pa čak i diskriminaciji.</p><h2>Nije privatna stvar&nbsp;</h2><p>Majčinstvo u našoj kulturi nije samo lični izbor niti isključivo privatna stvar. Ona je društveno očekivanje, gotovo obavezna uloga koju žena treba da ispuni kako bi bila „potpuna“.&nbsp;</p><p>Ovakav stav ima duboke korijene u historiji, ali i u religijskim i patrijarhalnim strukturama koje dugo dominiraju društvenim vrijednostima.</p><p>Kao rezultat toga, žene koje nemaju djecu često se suočavaju sa pitanjima i komentarima poput: “Kad ćeš imati djecu?“, „Šta ti je, šta ne želis?“, ili čak „Nisi prava žena“. Ove izjave ne dolaze samo od porodice, već i od prijatelja, kolega pa i šire zajednice. Pritisak da se ostvariš kao majka često zasjeni sve druge aspekte njenog života - obrazovanje, karijeru, humanitarni rad, umjetnost ili bilo koju drugu vrstu lične realizacije.&nbsp; &nbsp;</p><p>- Uloga majke je nešto što je tradicionalna vrijednost, nešto što je vrhunska vrijednost, ali ne smijemo u tom određivanju da pretjeramo da narušimo integritet žene kao osobe ili da se smanjuje njena vrijednost ukoliko se ne ostvari kao majka. Prije svega mora da se poštuje dostojanstvo žene. Vidimo u brakovima, porodicama, kada se ne poštuje dostojanstvo žene, onda se ne poštuje ni dostojanstvo nje kao majke, nje kao supruge, nje kao važnog faktora društva. Nešto najljepše svakako jeste da se žene ostvare kao majke, ali svakako ne trebamo osuđivati žene koje to ne žele. S druge strane ne smijemo praviti neku propagandu nemajčinstva. Po prirodi smo stvoreni da rađamo novi život, ali naravno treba uzeti adekvatne razloge zašto žena ne može ili neće da se ostvari kao majka - istakao je za portal "Avaz" Vladimir Vasić.</p>

<h2>Društvo stereotipa</h2><p>Uprkos svim društvenim i tehnološkim promjenama, duboko usađeni stereotipi o ženskoj ulozi i dalje su jaki.&nbsp;</p><p>Očigledno je da se još uvijek u mnogim krugovima smatra da je krajnja svrha žene da bude majka, a sve ostalo je sekundarno.</p><p>Ova kultura nije samo pitanje tradicije. Ona predstavlja i mehanizme kontrole koji ženama nameće određene uloge, ograničavajući njihov izbor i slobodu. Porodice i vjerske zajednice također nerijetko učestvuju u održavanju ovih stavova, svjesno ili nesvjesno. Čak i same žene, uslijed dugogodišnje društvene kondicije, ponekad prihvataju i repliciraju ove norme, dovodeći do međusobne konkurencije i osude među ženama koje nisu ostvarile majčinstvo.</p><h2>Pravo i sloboda</h2><p>Važno je naglasiti da ostvarivanje kao osoba ne treba biti povezano sa majčinstvom. Svaka žena ima pravo da sama definiše šta znači za nju biti ispunjena i ostvarena. Bilo da se radi o karijeri, umjetničkom stvaralaštvu, volontiranju, putovanjima ili životu bez djece, svaka od tih životnih staza ima jednaku vrijednost.</p><p>Promjena društvenih stavova zahtjeva svjesni napor - edukaciju, otvorene razgovore i prihvatanje različitosti. Potrebno je razbiti stereotipe i pokazati da vrijednost žene nije mjerljiva samo u biološkim ulogama koje igra.</p><h2>Vrijeme promjena</h2><p>Vrijednost žene ne smije se mjeriti brojem djece koju ima, već njenim izborima, dostignućima i integritetom. Društvo koje umanjuje žene bez djece i dalje ostaje zarobljeno u zastarjelim, nepravednim i štetnim stereotipima.&nbsp;</p>

Šehidska dova u Žlijebu: Bol za najmilijima nikada ne prestaje

Najmanje 500 eura u malim novčanicama: Stručnjaci preporučuju da "štek za crne dane" držite u kući

Ministarstvo isplatilo 39,2 miliona, mljekari zadovoljni: Bez podsticaja 90 posto nas bi stavilo "ključ u bravu"

Bradavice, gljivice i osip vrebaju iz bazena

Zatvorski sistem bez oslonca: Zdravstvo škripi, resocijalizacija klimava

Stanari ulice Radenka Abazovića: Trideset sati bez vode

Lubenica: Ljetni saveznik zdravlja i svježine

Da li se vrijednost žene mjeri brojem djece

Šehidska dova u Žlijebu: Bol za najmilijima nikada ne prestaje

Najmanje 500 eura u malim novčanicama: Stručnjaci preporučuju da "štek za crne dane" držite u kući

Ministarstvo isplatilo 39,2 miliona, mljekari zadovoljni: Bez podsticaja 90 posto nas bi stavilo "ključ u bravu"

Bradavice, gljivice i osip vrebaju iz bazena

Zatvorski sistem bez oslonca: Zdravstvo škripi, resocijalizacija klimava

Stanari ulice Radenka Abazovića: Trideset sati bez vode

Lubenica: Ljetni saveznik zdravlja i svježine

Da li se vrijednost žene mjeri brojem djece