Na današnji dan 1942. godine, preminuo je Fehim ef. Spaho, šesti po redu bosanskohercegovački reisu-l-ulema, naučnik, književnik i prevoditelj. Bio je brat Mehmeda Spahe, vođe Jugoslavenske muslimanske organizacije.Fehim ef. Spaho je rođen u Sarajevu 1877. godine, gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i šerijatsko-sudačku visoku školu. Radio je u Zemaljskoj vladi BiH kao sekretar, a kasnije kao kadija – savjetnik pri Vladi. Bio je predsjednik Sarajevske oblasti u toku 1929. godine, a 1936. godine je postavljen za naiba Islamske vjerske zajednice i predsjednika Vrhovnog šerijatskog suda u Sarajevu. Za reisu-l-ulemu ustoličen je u junu 1938. godine u Carevoj džamiji u Sarajevu. <h2>Porodica alima</h2>Objavio je pedesetak originalnih historijskih radova. Kao reis dopustio je usklađivanje islamskog načina mjerenja vremena s astronomskim kalendarom, što je bitno za određivanje početka ramazana i bajrama. - Bio je dijete iz poznate sarajevske porodice alima. Fehim Spaho i njegov brat su shvatili da se javni, društveni, opći život realizuje kroz institucije. Značaj institucija, ustanova, organa, tijela, hijerarhije, razumjeli su to. Njegova parola je bila kur'anska poruka da čovjeku pripada ono što radi. Kada je nastupao za reisu-l-ulemu, poruka mu je bila rad za dobro Islamske zajednice i u korist najšire zajednice. Rad je garant na oba svijeta… Kad je izabran, nikada niko nije imao toliko protukandidata, niti protukandidate s takvim titulama. Spaho spada u red javnih, kulturnih, vjerskih misionara. Bio je poliglot, prosvjetitelj i klasični alim. Vladao je arapskim turskim, perzijskim, njemačkim, francuskim i engleskim jezikom. Autor je zapaženih analitičkih članaka i studija o temama iz naše historije, vrstan i plodan prevodilac - znakovito je opisao Fehima ef. Spahu prof. Mustafa Spahić u jednom TV intervjuu.<h2>Snijeg uoči dženaze</h2>Reisu-l-ulema Fehim ef. Spaho živio je skromno, ali je iza sebe ostavio grandiozna djela.Kad je umro, kažu da je u Sarajevu pao snijeg do visine jednog metra. Gotovo 200 čistača razgrtalo je čitavu noć uoči dženaze sarajevske ulice kojim su se trebali kretati učesnici ispraćaja velikog čovjeka. Ukopan je u haremu Begove džamije, s lijeve strane, u neposrednoj blizini velikog vakifa Gazi Husrev-bega.

<h2>Umro Sveti Valentin, u čiju čast se danas obilježava Dan zaljubljenih - Valentinovo</h2>269. - Umro Sveti Valentin, rimski svećenik i ljekar, u čiju čast se danas obilježava Dan zaljubljenih - Vlentinovo. Povezanost sv. Valentina uz ljubav potječe iz legende o braku mlade kršćanke s rimskim legionarom, koji se iz ljubavi prema njoj preobratio na kršćanstvo. Tokom pripreme za brak oboje su teško oboljeli, a svetac je njihov brak blagoslovio dok su njih dvoje umirali u samrtnom zagrljaju na bračnoj postelji. Prema drugoj prepričavanoj legendi, sv. Valentin je živio u doba kada je car Klaudije Gotski naredio je da se njegovi vojnici ne smiju ženiti ili zaručivati, jer je držao da se vojnici (kao oženjeni ili zaručeni muškarci) neće srčano boriti u njegovim ratovima, već će radije gledati da sačuvaju život, kako bi ostali sa svojim porodicama. Svi svećenici odlučili su poštovati ovu carevu odluku, pa nisu više htjeli vršiti obred vjenčanja. Međutim, svećenik po imenu Valentin oglušio se na carevu odluku i počeo je potajno održavati ceremonije vjenčanja svih mladih parova koji su to željeli, sve dok ga vlasti nisu ulovile i bacile u tamnicu, te mu 14. februara odrubili glavu. Sveti Valentin je ukopan na mjestu gdje je kasnije, u 14. stoljeću, podignuta crkva, a početkom 17. stoljeća tu je sagrađena Ternijska katedrala, gdje je i danas njegov grob. Iako su ove legende zapisane davno, prema mišljenju historičara, riječ je o životopisima svetaca bez historijske vrijednosti.869. – Preminuo slavenski prosvjetitelj Ćirilo, Grk iz Soluna, kome je rođeno ime bilo Konstantin, koji je sa starijim bratom Metodijem sastavio prvu slavensku azbuku – glagoljicu. On i njegov brat Metodije zauzimali su visoke položaje u Bizantiji: Ćirilo je bio učitelj filozofije i bibliotekar u carigradskoj crkvi Svete Sofije (Aja Sofija), a Metodije visoki državni funkcioner. Bizantijski car Mihailo III ih je, na molbu moravskog kneza Rastislava, poslao u Moravsku da pripovijedaju hrišćanstvo među moravskim Slavenima. Misija je trebalo da osigura bizantijski utjecaj u tom dijelu Evrope. 1404. - Rođen Leon Batista Alberti (Battista), italijanski humanist, pjesnik, slikar, vajar, muzičar, arhitekt, pravnik, matematičar i kriptograf. Alberti je najraniji primjer polihistora, svestranog čovjeka renesanse (homo universale) koji se pokušavao izraziti na raznim poljima, prije Leonarda da Vinčija (Vinci).1602. - Rođen Pjer Frančesko Kavali (Pier Francesco Cavalli), italijanski kompozitor, orguljaš i pjevač ranog baroknog perioda. Naslijedio je svog učitelja Klaudija Monteverdija (Claudio) kao dominantni i vodeći operski kompozitor sredine 17. stoljeća.1779. – Engleski moreplovac i istraživač Džejms Kuk (James Cook) ubijen je na Havajima u iznenadnom okršaju s otočanima. Na prvom putovanju od 1768. do 1771. riješio je tajnu Australije, oplovio Novi Zeland i utvrdio da je Nova Gvineja otok. Od 1772. do 1775. istraživao je ostrva u Tihom okeanu, a na trećem putovanju od 1776. do 1779. prvi je oplovio obale Aljaske, istražio Beringov moreuz i otkrio Havajska ostrva.1895. – Rođen je Maks Horkhajmer (Max Horkheimer), njemački filozof i sociolog, osnivač i vodeći mislilac Frankfurtske škole, kao i Kritičke teorije društva. U okviru društvenih istraživanja, Horkheimer se osvrnuo na autoritarizam, militarizam, ekonomske poremećaje, ekološku krizu i siromaštvo masovne kulture, koristeći se filozofijom historije.1923. – U Splitu je rođen Miljenko Smoje, hrvatski novinar, književnik, i televizijski scenarist. Pisao je putopise, scenarije, reportaže i satire o običnom čovjeku i savremenom životu. Objavljivao je na Radio Splitu, u “Slobodnoj Dalmaciji”, “Vjesniku” i “Feral Tribuneu”. 1930. – Rođen Relja Bašić, hrvatski pozorišni, filmski i televizijski glumac i reditelj. Bio je jedan od najboljih glumaca regije svih vremena. U svojoj bogatoj umjetničkoj karijeri Bašić je odigrao 3.766 predstava, snimio 137 što domaćih što inozemnih filmova, potpisao 26 režija, osnovao i trideset godina vodio putujuće pozorište “Teatar u gostima”, a regionalnoj javnosti najviše je ostao upamćen po ulozi šarmantnog gospodina Fulira iz filma “Tko pjeva zlo ne misli”. Preminuo je 7. aprila 2017. godine. 1946. – Na Univerzitetu Pensilvanija u SAD počeo je da radi “elektronski mozak”, odnosno kompjuter, koji je označen skraćenicom ENIAC (Elektronski numerički integrator i kompjuter).

<h2>Rođena Josipa Lisac, jedna od najboljih pjevačica regije</h2>1950. - Rođena Josipa Lisac, jedna od najboljih pjevačica regije. Sudbinski susret, prijateljstvo i ljubav s popularnim kompozitorom i pjevačem rokenrola Karlom Metikošem odredili su i muzički i životni put Josipe Lisac. Njihov prvi zajednički LP album iz 1973. godine “Dnevnik jedne ljubavi” ostao je do danas jedno od najboljih konceptualnih rok ostvarenja, antologija hrvatske i jugoslavenske diskografije. Zajedno su snimili 13 LP albuma i CD-ova, s hitovima koji žive i danas: “O jednoj mladosti”, “Magla”, “Hir, hir, hir”, “Danas sam luda”, “Dok razmišljam o nama”, “Na, na, na”, “Ja bolujem”... Tokom 1976. godine snimila je i džez album s velikanima svjetskog džeza naslova “Josipa Lisac &amp; B.P. Convention big band international”, a u produkciji Boška Petrovića i Karla Metikoša. Potom je s Metikošem otišla na tri godine u SAD, gdje je snimala i sarađivala s vrhunskim američkim muzičarima, a plod te saradnje je album “Made in USA”, snimljen 1979. na hrvatskom i engleskom jeziku u studiju 55 u Los Angelesu za “Sounds Good Recordings”. Josipa je višestruka dobitnica nagrade Vokal godine, diskografske nagrade Porin i brojnih drugih nagrada. Iznenadna smrt Karla Metikoša, 10. decembra 1991., kao i turbulentan početak devedesetih, bitno su promijenili kontekst Josipinog rada. Kroz godine koje slijede priredila je niz koncerata posvećenih Karlu. Pjevala je i sevdalinke “Omer beže” i “Niz polje idu, babo, sejmeni”, koje je snimila uz ansambl Ratomira Petkovića, u Sarajevu 1974. godine. 1951. - Rođen Kevin Kigen (Keegan), bivši engleski fudbalski reprezentativac i trener. Kigen je jedan od najboljih engleskih fudbalera svih vremena. Posljednji klub koji je trenirao bio je Newcastle United 2008. godine.2015. - Umro Franjo Mihalić, jugoslavenski atletičar-dugoprugaš, reprezentativac, rekorder, trener. Najveći uspjeh ostvario je na Olimpijskim igrama u Melburnu 1956. godine, kada je osvojio srebrenu medalju u maratonu rezultatom 2:26:32.

Danas je subota, 14. februar/veljača 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 320 dana

Fehim ef. Spaho: 84. godišnjica smrti nekadašnjeg reisa 

U Kamernom teatru 55 večeras, u 20:00 sati, bit će upriličena urnebesna hit komedija "Ih, kako bih te ja".U predstavi igraju dva izvrsna glumca Vuk Marinić i Amar Selimović, te Jasna Ornela Bery, jedna od naših najpoznatijih i najpriznatijih glumica, u posljednje vrijeme široj publici prepozntljiva po legendarnoj ulozi Bahre u seriji "Dva smo svijeta različita". Predstavu je režirao Irfan Avdić. <h2>Veliki uspjeh</h2>- Hit komedija "Ih, kako bih te ja", čiji sam ja i producent, postigla je veliki uspjeh i naišla na odličan prijem i interakciju kod publike koja ju je svaki put nagrađivala salvama smijeha i učestalim aplauzima. U ovoj adaptaciji sve je na beskrajno duhovit način povezano sa scenama predstave u predstavi, inspirisanim mojom karijerom, tačnije slikom koju drugi imaju o meni.&nbsp;Zahvaljujući dramaturzima Vuku Mariniću i Vedrani Božinović, sve je oblikovano u konceptu proslave mog jubileja, mog odnosa prema teatru, glumi, karijeri, mlađim kolegama, muškarcima – kaže za “Avaz” glumica Jasna Bery.<h2>Karte na&nbsp;kupikartu.ba</h2>&nbsp;Predstava je namijenjena široj publici, odnosno građanima svih uzrasta, a naredno prikazivanje, također u Kamernom teatru 55, bit će upriličeno 19. marta u 20:00 sati.. Ulaznice se mogu kupiti putem sistema kupikartu.ba ili na njihovim prodajnim mjestima: BKC (Bosanski kulturni centar) i Plato Skenderija.&nbsp;

Sve je na beskrajno duhovit način povezano sa scenama predstave u predstavi, inspirisanim mojom karijerom, slikom koju drugi imaju o meni, kaže Bery

Večeras u Kamernom teatru 55 komedija "Ih, kako bih te ja"

Na današnji dan 1941. godine, u Kozarcu je rođen Vehid Gunić, bosanskohercegovački novinar, urednik, književnik i voditelj. Bio je urednik i voditelj brojnih emisija na TVSA: Dnevnik, Nedjeljno popodne, Znanje-imanje, kviz „Olimpijski vremeplov“ uoči 14. zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Uređivao je vikend program “Noćni džep”, “Nedjeljom zajedno”, zatim otvoreni (ratni) program BHRT-a. Nakon agresije na RBiH uređivao je i realizirao dvije velike serije putopisnih emisija “Rodna Bosno, daleko odosmo” i “Iz bisaga Vehida Gunića” iz 135 zemalja koje je obišao. Radio je i kao specijalni izvještač s mnogih svjetskih događaja.Također, uređivao je i vodio jednu od najpopularnijih emisija „Meraklije“, posvećenu očuvanju tradicionalne bosanske gradske lirske pjesme - sevdalinke. Do 2008. godine, računajući i predratne emisije, ukupno je uredio i vodio 80 emisija “Meraklije” i time mnogim bh. tradicionalnim narodnim pjesmama – sevdalinkama produžio vijek trajanja. Većinu pjesama koje su izvođene u “Meraklijama”, Gunić je uvrstio u svoje knjige – antologije sevdalinki.<h2>Razgovor s Alijem</h2>Vehid Gunić je jedini balkanski novinar koji je intervjuirao Muhameda Alija (Muhammad), najboljeg svjetskog boksera teške kategorije svih vremena i najboljeg sportiste 20. stoljeća. U Lujsvilu, rodnom gradu Muhmeda Alija, u njegovom muzeju, na istaknutom mjestu nalazi se i Gunićeva knjiga "On najveći - Muhamed Ali".Naime, 1983. godine Vehid je na Televiziji Sarajevo vodio kviz “Olimpijski vremeplov”, koji je bio posvećen Zimskim olimpijskim igrama 1984. u Sarajevu. Velika popularnost tog kviza mu je donijela ponudu da o trošku Amerikanaca posjeti Los Anđeles, gdje su se održavale ljetne Olimpijske igre 1984. godine. Prilikom popunjavanja formulara za ulazak u SAD Gunić je napisao da bi volio uraditi intervju sa, u to vrijeme, najboljim bokserom svijeta - Muhamedom Alijem. Odmah nakon dolaska u SAD, Vehid je krenuo u ostvarenje svog velikog profesionalnog cilja: Intervju s najvećim sportistom svijeta svih vremena. A onda mu je iz štaba slavnog Alija poručeno da je cijena minute razgovora sa slavnim bokserom 2.500 dolara (otprilike 4.500 KM). Na svaki poziv Vehida Gunića sekretarice za medije Muhameda Alija bi se svakodnevno i strpljivo javljala, a onda i odgađala susret. - Na moje stalne upite: “Šta je s Alijem?”, odgovorala je: “Činimo sve da se susretnete s gospodinom, ali uvijek iskrsnu neki problem”. Jednog dana sam gospođi ljubazno rekao: “Molim vas, zapišite i doslovno prenesite gospodinu Aliju ovakvu poruku: Uredniku Televizije Sarajevo Vehidu Guniću je poznato da gospodin Ali ima najblistaviju sportsku karijeru na svijetu. Toj biografiji nedostaje još samo jedan jedini podatak, a taj je da je slavnog boksera intervjuisao najveći i najznačajniji novinar današnjice – Vehid Gunić”. Bila je zbunjena. No, upalilo je. Pamtim da me je uskoro pozvala i rekla da požurim da razgovaram sa šampionom – opisivao je Vehid kako je došao do Alija.Razgovor Vehida Gunića i Muhameda Alija trajao je duže od osam sati. - Rekao mi je da mu je boks dao i oduzeo sve – kazao je, između ostalog, Vehid nakon razgovora, o kojem je kasnije napisao i knjigu. I u svojoj knjizi „Putovanja radi povratka“ Vehid Gunić se prisjetio detalja čuvenog razgovora sa slavnim Alijem.<h2>Brojna djela</h2>Gunić je napisao 30-ak knjiga, putopisnih, dokumentarnih, intervjua… U njegova najznačajnijih djela svrstavaju se: “Doktor Eso”, “On, Najveći – Muhamed Ali”, “Moji savremenici”, “Strah od pušenja”, a naročito knjiga najboljih bosanskih izreka “Na nebu paučina” koja predstavlja neprocjenjivu zbirku narodnih izreka i izvornog jezika Bosne, oživljavajući bogatu kulturnu baštinu i jezičko naslijeđe kroz zbirku izraza koji opisuju mjesta, običaje i narodnu mudrost.Veliku književnu i dokumentarističku vrijednost ima njegov sarajevski ratni dnevnik “Evropo, stidi se” (četiri izdanja), a antologijsku izbori sevdalinki s komentarima, “Meraklije”, “Meraklije I”, “Meraklije 11”, “Sevdalinke 1 i 2”, “Sevdalinke o gradovima”, “Sarajevo, divno mjesto” i “Najbolje sevdalinke”…Vehid Gunić preminuo je 29. aprila 2017., u 77. godini. Dugo se borio s karcinomom koji se vratio nakon nekoliko godina. Svojim radom i djelima ovaj veliki bosanskohercegovački patriota ostavio je ogroman pečat u kulturi i historiji Bosne i Hercegovine. <h2>Fatima Gunić</h2>Vehidova supruga učiteljica Fatima Gunić poginula je 9. novembra 1993. godine u Sarajevu, od četničke granate u improviziranoj školi. S njom su ubijeni i njeni učenici Adis Mujala (1984.) i Vedad Mujkanović (1984.) te Feđa Salkić (1987.), učenik prvog razreda koji je stajao čekajući nastavu. Teže i lakše su ranjena još 23 učenika. Danas ta osnovna škola nosi naziv “Fatima Gunić”, a kao podsjetnik na ubistvo učiteljice i njenih učenika otvorena je i spomen-soba u prostorijama škole.

<h2>Umro francuski historičar i pisac Žil Mišele</h2>1874. – Umro francuski historičar i pisac Žil Mišele (Jules Michelet), izuzetan stilist, autor niza historijskih, filozofskih i lirskih spisa. Bio je protivnik monarhije, crkvene hijerarhije i komunizma, a s naklonošću je pisao o buržoaskim revolucijama. Smatra se jednim od osnivača moderne historiografije. Najpoznatiji je po svom višetomnom djelu “Historija Francuske”, koje prati historiju Francuske od najranijih vremena do Francuske revolucije. 1881. – Preminuo Fjodor Mihajlovič Dostojevski, ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, prema mnogim kritičarima, najveći književnik svih vremena koji je na svjetsku literaturu utjecao više nego ijedan drugi pisac. Djela: romani i pripovijesti "Zločin i kazna", "Braća Karamazovi", "Zli dusi", "Mladić", "Kockar", "Idiot", "Dvojnik", "Bijele noći", "Netočka Nezvanova", "Zapisi iz mrtvog doma", "Selo Stepančikovo i njegovi žitelji", "Ujkin san", publicistika "Piščev dnevnik", "Politički zapisi".1885. - Rođen Alban Berg, austrijski kompozitor. Pripadnik je Druge bečke škole. Stvorio je individualni ekspresivni muzički izraz. Njegovo najpoznatije djelo - opera „Wozzeck“ je remek-djelo ekspresionističkog muzičkog pozorišta. U novije vrijeme nazivan je klasikom moderne.1900. – Dvajt Dejvis (Dwight Davis) osnovao tenisko takmičenje Dejvis kup (Davis Cup). Dvajt je bio američki teniser i političar, te ministar rata SAD od 1925. do 1929. godine. 1931. – Tomas Bernhard (Thomas), austrijski pisac, jedan od vodećih i najplodnijih savremenih pisaca na njemačkom jeziku, rođen je na današnji dan. Djela: drame – „Praznik za Borisa“, „Ignorant i luđak“, „Moć navike“; romani – „Mraz“, „Smetnja“, „Korektura“, „Wittgensteinov nećak“, „Gubitnik“; zbirka priča „Imitator glasova“.

<h2>Rođen Miroslav Ćiro Blažević, slavni fudbalski trener</h2>1935. - Rođen Miroslav Ćiro Blažević, slavni hrvatski i regionalni fudbalski trener. Vodio je hrvatsku fudbalsku reprezentaciju na njenom prvom svjetskom prvenstvu 1998. u Francuskoj, kada su osvojili treće mjesto. Osim Hrvatske vrste, Blažević je bio selektor još četiriju reprezentacija: Švicarske, Irana, Bosne i Hercegovine te kineskog olimpijskog tima. Prema vlastitoj izjavi, nadimak "Ćiro" je dobio po lutku iz predstave nekog trbuhozborca. Blažević je preminuo 8. februara 2023. godine, samo dan prije 88. rođendana.1947. - Karla del Ponte (Carla), švicarska pravnica, borac za pravdu i bivša glavna tužiteljica pri Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše SFR Jugoslavije (1999. - 2007.), rođena je na današnji dan. Bila je ambasadorica Švicarske Konfederacije u Argentinskoj Republici (2008. – 2011.), te članica Neovisne međunarodne istražne komisije za Sirijsku Arapsku Republiku pod pokroviteljstvom Visokog komesara UN-a za izbjeglice (2012. – 2017.). 2005. - Milovan Ilić Minimaks, poznati televizijski i radijski novinar, preminuo je u Padovi, gdje mu je godinu ranije izvršena transplantacija jetre. Objavio je sedam knjiga aforizama i dvije knjige poezije. Objavljivao je humoreske u “Politici” i satiričnom listu “Jež”, a svoju radio emisiju “Minimaks” - minimum govora, maksimum muzike, pokrenuo je 1967. godine na Radio Beogradu. Po toj emisiji je dobio čuveni nadimak. 2015. - Umro Boba Stefanović, srbijanski i regionalni pjevač i kompozitor domaće zabavne muzike. Karijeru je započeo 1962. godine u vokalno-instrumentalnom sastavu „Zlatni dječaci“ prvo kao gitarist, a kasnije i pjevač. „Čudna djevojka“, njegova prva zlatna ploča, oduševila je i nove generacije u filmu „Lajanje na zvijezde“, ali se proslavio šlagerskom pjesmom „Obriši suze, draga“. 2018. – U 49. godini od raka pluća preminuo srbijanski glumac Nebojša Glogovac. Rođen je u Trebinju, ali mu se porodica rano preselila u Pančevo, a do smrti je živio u Beogradu. Ostvario je briljantne uloge u filmu “Bure baruta”, te serijama “Porodično blago” i “Južni vetar”.

Danas je ponedjeljak, 9. februar/veljača 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 325 dana

Vehid Gunić: 85. godišnjica rođenja bh. novinara, urednika i voditelja

Na današnji dan 1984., prije tačno 42 godine, paljenje olimpijskog plamena u Sarajevu, na stadionu Koševo („Asim Ferhatović Hase“), na ceremoniji otvaranja 14. zimskih olimpijskih igara, pratilo je 60.000 ljudi, a više miliona širom svijeta. To je bila prva zimska olimpijada održana u nekoj komunističkoj državi, kakva je bila i bivša SFR Jugoslavija. Na Igrama, koje su trajale od 8. do 19. februara, nastupila su 1.272 takmičara iz 49 zemalja (998 takmičara i 274 takmičarke), uz praćenje više od 7.500 predstavnika medijskih kuća iz 41 zemlje.<h2>Čola kao Vučko </h2>Baklju ZOI '84., koja je stigla iz grčke Olimpije avionom do Dubrovnika, a kroz SFR Jugoslaviju ju je nosilo 1600 ruku, na stadion je donijela i upalila olimpijski plamen tadašnja najbolja jugoslavenska klizačica Sanda Dubravčić. - To je bio specifičan doživljaj. Ja mogu reći, gledajući mnoge olimpijade nakon Sarajeva, da je, zapravo, u Sarajevu bila istaknuta ljudskost, ona ljudska komponenta. Nema toliko srca i toliko otvorenosti koliko je bilo dano u Sarajevu – kazala je za „Dnevni avaz“ Sanda Dubravčić prilikom prošlogodišnjeg boravka u Sarajevu na obilježavanju 40. godišnjice Olimpijade.Logo 14. zimskih olimpijskih igara izradio je sarajevski inžinjer Miroslav Antonić Roki, a maskotu, simpatičnog Vučka mangupskog osmijeha, slovenski strip-crtač Jože Trobec. U najavnim spotovima Vučku je glas posudio najbolji pop pjevač naše regije, Sarajlija Zdravko Čolić, završavajući ih čuvenim: „Sarajevooooo“.<h2>Frankova medalja</h2>Jugoslavenski heroj ZOI '84. bio je Jure Franko, 21-godišnji skijaš iz slovenske Nove Gorice, koji je u veleslalomskoj utrci na Bjelašnici osvojio prvu medalju na Zimskoj olimpijadi za tadašnju zajedničku državu. Na ceremoniji dodjele u Skenderiji Sarajlije su u svom prepoznatljivom maniru skandirale: "Volimo Jureka više od bureka!".Poseban praznik za oči i dušu priredili su umjetnički klizači u Zetri, a među najistaknutijim je bio britanski plesni par Džejn Torvil (Jayne Torvill) i Kristofer Din (Cristopher Dean), koji su plesom uz Ravelov "Bolero" sve prisutne u ledenoj dvorani Zetre ostavili bez daha, te prvi i jedini put u historiji plesnih parova klizača od sudija dobili sve maksimalne ocjene (6) za umjetnički dojam.Na Igrama je zlatnu medalju u umjetničkom klizanju osvojila njemačka klizačica Katarina Vit (Witt), koju je upravo Sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka. Samo mjesec nakon zlata u Sarajevu Katarina je osvojila i Svjetsko prvenstvo 1984., a potom su uslijedila zlata na svjetskim prvenstvima 1985., 1987. i 1988., te Olimpijskim igrama u Kalgariju, u Kanadi, 1988. godine.Izvrsnim skokovima na skakaonici na Igmanu sve je oduševio osvajač zlatne medalje Finac Mati Nikonen (Matti Nykonen), koji je preminuo 2019., u svojoj 56. godini. Olimpijski duh nikad nije prestao da živi u Sarajevu i Sarajlijama, što dokazuje da su Zimske olimpijske igre zasigurno najbolji historijski događaj koji se desio Sarajevu, Bosni i Hercegovini, ali i našoj regiji.

<h2>Rođen francuski pisac Žil Vern </h2>1828. – Francuski pisac Žil Vern (Jules Verne), autor naučno-fantastičnih romana s predviđanjima, od kojih su mnoga ostvarena, rođen je na današnji dan. Napisao je 57 romana i mnogi su poslužili kao scenariji za filmove. Djela: “Put oko svijeta za 80 dana”, “20.000 milja pod morem”, “Put na Mjesec”, “Put u središte Zemlje”, “Carev glasnik”, “Pet sedmica u balonu”.1834. – Rođen ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije naučnike svih vremena uvrstio otkrićem Općeg zakona o periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su osobine hemijskih elemenata periodično zavisne od njihove atomske težine. Na osnovu tog zakona formulisao je “Periodični sistem elemenata” koji mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih elemenata. “Periodični sistem elemenata” postao je osnova moderne nauke o strukturi materije. 1849. – Umro France Prešeren, slovenski pjesnik i pravnik, najistaknutija ličnost slovenske književnosti 19. stoljeća. Studirao je i doktorirao pravo, te imao svoj advokatski ured u Kranju. Uporedo je pisao poeziju, a njegovo najpoznatije djelo "Sonetni vijenac" (1834.) s akrostihom Juliji, njegovoj neostvarenoj ljubavi, označava osjećajni i umjetnički vrhunac slovenske lirike. Završni sonet u vijencu je “Magistrale” u kojem pjesnik govori o temeljnom izvoru svog pjesničkog nadahnuća i svojoj nepoljuljanoj vjeri u ljubav.1921. - Rođena Lana Tarner (Turner), američka filmska i televizijska glumica. Bila je velika holivudska zvijezda za filmski studio „Metro-Goldwyn-Mayer“ tokom 1940-ih i 1950-ih godina, izgradivši karijeru na ulogama fatalnih žena u filmovima kao što su „Poštar uvijek zvoni dvaput“, „The Bad and the Beautiful“ i „Gradić Peyton“ .1925. - Džek Lemon (Jack Lemmon), slavni američki filmski glumac, rođen je na današnji dan. Lemon je dobitnik Oskara u kategoriji najbolji sporedni glumac za film „Gospodin Roberts“ i najbolji glavni glumac za film „Spasite tigra“, postavši tako prvi glumac koji je dobio te dvije nagrade. Godine 1988., Američki filmski institut mu je dodijelio nagradu za životno djelo.1926. - Rođena Radmila Savićević, srbijanska pozorišna, filmska i televizijska glumica. Bila je prvakinja Beogradskog dramskog pozorišta, ali je nastupala i u pozorištima u Kruševcu i Nišu. Ostvarila je briljantne uloge u predstavama „Zona Zamfirova“, „Ivkova slava“, „Gospođa ministarka“, „Inspektorove spletke“, „Sabirni centar“ i „Poltron“. Televiziskoj publici ostat će upamćena po ulogama u tv serijama: “Kamiondžije”, “Pozorište u kući”, “Babino unuče”, “Vruć vetar”, “Bolji život” i “Srećni ljudi”.

<h2>Rođen američki filmski glumac Džejms Din</h2>1931. – Rođen američki filmski glumac Džejms Din (James Dean), simbol uznemirene i pobunjene mladosti nakon Drugog svjetskog rata, čiji je tragičan kraj u automobilskoj nesreći 1955., u 24. godini, doprinio da preraste u svojevrstan mit. Filmovi: “Istočno od raja”, “Buntovnik bez razloga”, “Div”.1935. – Umro njemački slikar i grafičar Maks Liberman (Max Liebermann), najznačajniji predstavnik njemačkog impresionizma. U početku je realistički obrađivao sentimentalne žanr-scene, a kasnije se priklonio nazorima francuskih impresionista, što je posebno uočljivo u slikama pejzaža.1938. - Rođena Lidija Pilipenko, primabalerina Narodnog pozorišta u Beogradu i koreografkinja. Srednju baletsku školu završila je u Beogradu, a usavršavala se u Londonu. Gostovala je u Tokiju, Londonu, Parizu, Lozani i Atini. Nagrađena na bijenalu u Ljubljani. Dobila je nagrade SIZ kulture Beograda i Novog Sada i pet nagrada Narodnog pozorišta. Igrala je i na filmu (“Kako su se voljeli Romeo i Julija?”, “Zvižduk u osam”, “Formula 1”). Bila je direktorica Baleta u Beogradu. Njen suprug je bio Muharem Pervić, esejista te književni i pozorišni kritičar.1939. – Rođena bosanskohercegovačka književnica Bisera Alikadić. Objavila je nekoliko knjiga poezije, a najznačajnije su: “Larva”, “Pjesme”, “Dok jesam Ciganka”, “Kraljica iz dvorišta”. Pet njenih priča snimljeno je i emitovano na FTV-u, u okviru Dječijeg programa. Na radiju su joj izvedene tri radio-drame: “Ljubavna priča”, “Gniježđenje” i “Malo zvono”. Pjesme su joj prevedene na engleski, njemački, francuski, makedonski, albanski, turski i italijanski.1957. - Umro Džon fon Nojman (Neumann), mađarski matematičar, fizičar i izumitelj, koji je dao osnovne principe arhitekture današnjih računara. Nojmanov doprinos u polju računarstva objavljen je u sad već veoma poznatom papiru „First Draft of a Report on the EDVAC“, koji opisuje računarsku arhitekturu u kojoj su podaci i programska memorija preslikani u isti adresni prostor (tzv. koncept "pohranjenog programa" – engl. stored-program concept). 2023. - U 88. godini preminuo Miroslav Ćiro Blažević, slavni hrvatski i regionalni fudbalski trener. Vodio je hrvatsku fudbalsku reprezentaciju na njenom prvom svjetskom prvenstvu 1998. u Francuskoj, kada su osvojili treće mjesto. Osim Hrvatske, Blažević je bio selektor još četiriju reprezentacija: Švicarske, Irana, Bosne i Hercegovine te kineskog olimpijskog tima. Prema vlastitoj izjavi, nadimak "Ćiro" je dobio po lutku iz predstave nekog trbuhozborca.&nbsp;

Danas je nedjelja, 8. februar/veljača 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 326 dana 

Prije 42 godine otvorene ZOI '84 u Sarajevu

U Centru za kulturu i edukaciju „Safet Zajko“ u općini Novi Grad Sarajevo sinoć je održana promocija stručne publikacije „Jedinstvo u raznolikosti – priručnik za rukovođenje folklornim ansamblom“, autora mr. sci. Sahudina Kačara.Pred velikim brojem posjetilaca i predstavnika kulturno-umjetničkih društava, u prostorijama Centra, publikaciju su predstavili promotori: akademik Faruk Dizdarević, prof. dr. Husein Zvrko, prof. dr. Hazim Bašić i mr. Enver Šadinlija.&nbsp;

<h2>Značaj u očuvanju bh. kulturne baštine</h2>U svojim izlaganjima promotori su govorili o konceptualnom okviru, metodološkoj strukturi i praktičnoj primjenjivosti ovog udžbenika, naglašavajući njegov značaj za sistematsko očuvanje nematerijalne kulturne baštine, kao i za unapređenje stručnog, pedagoškog i organizacijskog rada folklornih ansambala u Bosni i Hercegovini, regionu i dijaspori.- „Jedinstvo u raznolikosti“ predstavlja interdisciplinarni doprinos oblastima folkloristike, kulturne pedagogije i menadžmenta u kulturi. Kroz devet tematski jasno strukturiranih poglavlja, publikacija nudi teorijski utemeljene i praktično primjenjive metode rada, planiranja i realizacije folklorne nastave. Poseban akcent stavljen je na stručno vođenje folklornih grupa, postizanje održivih kvalitativnih standarda i razvoj kompetencija rukovodilaca, što se prepoznaje kao jedan od ključnih zadataka savremenih kulturnih institucija i kulturno-umjetničkih društava - kazao je za „Avaz“ autor publikacije mr. sci. Sahudin Kačar. <h2>Tamburaši doprinijeli atmosferi</h2>Veliki broj prisutnih, profesionalna organizacija uprave Centra za kulturu i edukaciju „Safet Zajko“ i stručno utemeljena izlaganja promotora, doprinijeli su da promocija protekne u skladu s visokim akademskim i institucionalnim standardima kulturno-edukativnih manifestacija.Poseban doprinos izuzetnoj atmosferi dali su članovi Tamburaškog sarajevskog orkestra Asocijacije „BH Folk Fest“, pod stručnim vodstvom maestra Vedrana Čičića, koji su ovu promociju obogatili izvedbama prepoznatljivih kompozicija i tradicionalnih melodija.

Publikacija nudi teorijski utemeljene i praktično primjenjive metode rada, planiranja i realizacije folklorne nastave

„Jedinstvo u raznolikosti“ mr. Sahudina Kačara

Bosanskohercegovački legendarni sevdalija očaravajućeg glasa Zaim Imamović, vrsni interpretator, kompozitor, tekstopisac i veliki čovjek, preminuo je prije 32 godine, 2. februara 1994., ali se njegove interpretacije sevdalinki i danas slušaju s divljenjem. Rođen je u Mrkonjić-Gradu, 26. avgusta 1920. godine. Kada je imao samo godinu s roditeljima se preselio u Travnik, gdje je proveo petnaestak godina, a od 1936. Zaim je živio u Sarajevu. Uz brata Hadžu i sestru Đulu uključio se u Muslimansko kulturno-umjetničko društvo “Gajret”, u kojem je pjevao, prateći sebe na harmonici.<h2>Milozvučni glas</h2>U aprilu 1945. godine počeo je raditi kao vokalni solist Radio Sarajeva, osvajajući svojim milozvučnim glasom i emotivnim pjevanjem slušaoce, pa je dugo prepričavana anegdota kako su mnogi ljudi tražili u prodavnicama da kupe radioaparat „u kojem pjeva Zaim“. Pjesmu „Evo ovu rumen ružu“ s kojom se proslavio, Zaim je čuo od jednog sarajevskog gospodina u kafani. Tekst ove pjesme bio je poznat, jer ga je napisao veliki bh. pjesnik Safvet-beg Bašagić, ali nije bilo poznato da postoji i muzika sve dok je Zaim nije snimio za Radio Sarajevo. Voljen, cijenjen i poštovan, Zaim je bio uzor i učitelj mnogim doajenima sevdaha, poput Safeta Isovića, Zehre Deović, Himze Polovine, Zore Dubljević, Bebe Selimović... Veliki Safet Isović, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih interpretatora sevdalinki svih vremena, s ponosom i zahvalnošću isticao je da je Zaimov učenik.<h2>Autor pjesama</h2>Specifičnim glasom s urođenim ukrasima, majstorskom dinamikom te pjevanjem malo kroz nos Imamović je slikovito dočaravao pjesme koje je interpretirao. Njegova vrhunska izvedba sevdalinki, ali i starogradskih pjesama, svrstala ga je u sami vrh tadašnje jugoslavenske muzičke scene, te je predstavljao bivšu SFR Jugoslaviju na brojnim festivalima u inozemstvu, na kojima je uvijek osvajao nagrade i publike i žirija. Imamović je bio autor i muzike i tekstova mnogih pjesama, koje ni po čemu ne možemo razlikovati od izvornih sevdalinki, poput ”Sve behara i sve cvjeta”, ”Ne pitaj me, stara majko”, ”Srušila se kula i kapija”, ”Oj, jeseni, tugo moja”, ”Nije zlato sve što sja”... Godine 1979., Skupština grada Sarajeva dodijelila mu je Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva “za njegove stare izvorne bosanske narodne pjesme i za originalne interpretacije”.&nbsp;

Njegove interpretacije sevdalinki i danas se slušaju s divljenjem

Imamović: Vrsni interpretator i kompozitor sevdalinki   

Zaim Imamović: 32. godišnjica smrti legende sevdaha

Na današnji dan 1924. godine, preminuo je jedan od najboljih bosanskohercegovačkih književnika i akademika Aleksa Šantić, melanholični sanjar i prkosni lirik. Šantić je živio kratko, samo 56 godina, ali je ostavio vječni pečat u svojim pjesmama. Pisao ih je ispovjednim tonom, opisujući svoju intimu, usamljenost, neostvarenu ljubav, promašenost života... U njima je nalazio lijek i utjehu, blažio tugu, za njega su one bile „trunak raja“ i „slatko piće“. <h2>Talac rodoljublja</h2>Aleksa Šantić rođen je u Mostaru 27. maja 1868. godine, u trgovačkoj porodici, pa je logičan slijed bio da i on završi trgovačku školu, prvo u Trstu, a potom u Ljubljani. Nakon završene škole vratio se u svoj Mostar i, uprkos protivljenju porodice, posvetio se pisanju pjesama te ih objavljivao u brojnim časopisima: „Golub“, „Bosanska vila“, „Nova Zeta“, „Javor“, „Otadžbina“... U aprilu 1896. godine, zajedno s prijateljima i piscima Jovanom Dučičem i Svetozarom Ćorovićem, koji je bio i Aleksin zet, oženjen njegovom sestrom Radojkom, pokrenuo je i uređivap časopis za zabavu, pouku i književnost „Zora“. U Prvom svjetskom ratu zatvaran je kao talac i optuživan zbog svojih patriotskih pjesama, poput: “O klasje moje”, “Hljeb”, “Moji očevi”, “Pjesma podzemna”, “Moja otadžbina”, “Ostajte ovdje”, “Mi znamo sudbu”, u kojima su jaki motivi saosjećanja s patnjom i stradanjem socijalno i nacionalno obespravljenog bosanskohercegovačkog naroda. „Ostajte ovdje!… Sunce tuđeg neba,Neće vas grijat' kô što ovo grije;Grki su tamo zalogaji hljebaGdje svoga nema i gdje brata nije.“ (Ostajte ovdje)<h2>Utjecaj sevdalinke</h2>Prva Aleksina mladalačka, ali i najveća životna ljubav bila je Anka Tomlinović, kojoj je posvetio brojne pjesme, no, njihova ljubav nije bila moguća u to vrijeme, jer mu je njegova pravoslavna porodica zabranila da se oženi djevojkom katoličke vjere. Popustio je pod pritiskom porodice i rastao se od Anke, zbog čega je kasnije mnogo žalio i bio razočaran sobom, smatravši se velikim kukavicom. Šantić je kasnije zavolio Mostarku Zorku Šola, ali ga je i ona napustila, slomivši pjesnikovo već napuklo srce i pojačavši njegovu tugu. Nesretni ljubavni život postao mu je inspiracija iz koje su se rodili najljepši stihovi njegove ljubavne poezije, a u kojima se osjeća i veliki utjecaj sevdalinke, bosanskohercegovačke tradicionalne lirske pjesme, koju također karakterizira motiv ljubavne čežnje. „Sinoć, kad se vraćah iz topla hamama,Prođoh pokraj bašte staroga imama;Kad tamo u bašti, u hladu jasmina,S ibrikom u ruci stajaše Emina.“ (Emina)Kada čitamo ove stihove, kao da čujemo melodični glas našeg poznatog sevdalije Himze Polovine, koji je svojom bravuroznom izvedbom „Eminu“ proslavio, pa je i danas popularna i često pjevana, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i cijeloj našoj regiji. Međutim, manje se zna da je ovu prelijepu pjesmu napisao Aleksa Šantić, jer, iako je riječ o pravom književnom tekstu, često je svrstavaju u sevdalinke. I druge njegove pjesme, poput „Pod jorgovanom“ i „Što te nema“ pjevaju se kao sevdalinke.<h2>Mujezinova molitva</h2>Nesreća, samoća, bolest i tuga pratile su Šantića tokom cijelog života, a čitajući njegove stihove, osjetit ćemo svu pjesnikovu bol i patnju.„Moja noći, kada ćeš mi proći?— Nikad!Moja zoro, kada ćeš mi doći?— Nikad!Moja srećo, kad ćeš mi se javit?— Nikad!Moje nebo, kad ćeš Mi zaplavit?— Nikad!Moja draga, kad će naši svati?Nikad!Moja suzo, kada ćeš mi stati?— Nikad!“ (Moja noći)Dan Šantićeve sahrane opisan je u knjizi Josipa Lešića „Roman o pjesniku“, u kojoj je navedeno da su u Mostar stizale brojne delegacije iz svih krajeva Hercegovine, mnogi su pješačili i 50 kilometara da bi ispratili svog omiljenog pjesnika na vječni počinak.- Na kućama vise crni barjaci, fasada Opštinskog doma pretvorena je u jednu crnu masu, pa su čak i ulični fenjeri obavijeni crnim krepom. U crno utonula varoš pruža dirljiv prizor ucvijeljene majke za izgubljenim sinom ... A narod, bilo muslimani, pravoslavci ili katolici, podjednako je tugovao i oplakivao svog velikana i pjesnika. Svi su govornici istakli Aleksu Šantića kao pjesnika jedinstva i bratstva, ali kao da je to najdirljivije učinio mujezin, koji je pri prolasku sprovoda sa minareta Cerničke džamije toplim glasom otpjevao posljednju molitvu praštanja – napisao je Lešić.Prema Šantićevoj biografiji snimljen je film „Moj brat Aleksa“. Njegov lik se danas nalazi na novčanici od 10 konvertibilnih maraka. Brojne škole i ulice nose njegovo ime, a podignuto mu je i nekoliko spomenika, od kojih je najpoznatiji onaj u istoimenom parku u njegovom rodnom Mostaru.

<h2>Umro kompozitor Đovani Pjerluiđi da Palestrina</h2>1594. - Umro italijanski renesansni kompozitor Đovani Pjerluiđi da Palestrina (Giovanni Pierluigi). Imao je ogroman utjecaj na razvoj katoličke crkvene muzike, posebno renesansne polifonije. Komponirao je više od sto misa, 250 duhovnih i svjetovnih moteta, madrigale… Najpoznatija djela: "Misa pape Marcela" i "Stabat Mater".1709. - Škotski mornar Aleksander Selkrejg (Alexander Selcraig) spašen je s pustog pacifičkog ostrva, na koje je 1704. prispio poslije brodoloma. Njegova priča je inspirirala Danijela Defoa (Daniel Defoe) da napiše roman "Robinson Kruso".1865. - Rođen Ćiro Truhelka, bosanskohercegovački arheolog i historičar. Pisao je o prahistorijskim, rimskim i srednjovjekovnim nalazima, o turskim dokumentima, stećcima, rimskom i srednjovjekovnom novcu, bosančici, a bavio se i albanologijom. Godine 1886., postao je prvi kustos za arheološku, etografsku i numizmatičku zbirku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a kasnije i direktor Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu (1903.). Od 1926. do 1931. godine bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju. Preminuo je u Zagrebu, 18. septembra 1942. godine. 1882. - Irski pisac Džejms Džojs (James Joyce), jedan od najvećih u 20. vijeku, koji je utemeljio novi pravac moderne književnosti, rođen je na današnji dan. U najpoznatijem djelu - romanu "Uliks", na 700 strana je opisao jedan dablinski dan svog junaka. Taj roman označio je revoluciju epskog oblika i vjerovatno je utjecao jače od bilo kojeg djela na razvoj književnosti 20. vijeka. Ostala djela: romani "Portret umjetnika u mladosti", "Fineganovo bdijenje", pjesme "Kamerna muzika", pripovijetke "Dablinci", drama "Izgnanici".

<h2>Umro Mendeljejev, otac moderne hemije</h2>1907. - Umro ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije naučnike svih vremena uvrstio otkrićem Općeg zakona o periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su svojstva hemijskih elemenata periodično zavisna od njihove atomske težine. Na osnovu tog zakona formulirao je Periodični sistem elemenata, koji mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih elemenata. Periodični sistem elemenata postao je osnova moderne nauke o strukturi materije. Njegova knjiga "Osnovi hemije" prevedena je na mnoge jezike, a u više od 500 radova obrađivao je sva područja hemije, pitanja fizike, mineralogije, filozofije, pedagogije, čak i slikarstva. Prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju uglja i hemijsku preradu nafte.1923. - Rođen Svetozar Gligorić Gliga, najpoznatiji srbijanski i jugoslavenski šahovski velemajstor i muzičar. Osvojio je šampionat bivše SFR Jugoslavije rekordnih dvanaest puta i važi za najboljeg igrača ikada iz Srbije. Godine 1958., proglašen je za najboljeg sportistu tadašnje Jugoslavije. U 1950-im i 1960-im Gligorić je bio jedan od najboljih igrača svijeta.1947. - Farah Foset (Farrah Fawcett), američka glumica i foto-model, koja se proslavila ulogom u mega hitu "Čarlijevi anđeli" u kojem je zarađivala tada basnoslovnih 10.000 dolara po epizodi, rođena je na današnji dan. Farah je ostala upamćena i po vezi s najvećom ljubavi svoga života Rajanom O'Nilom (Ryan O'Neal), s kojim je proživjela 17 turbulentnih godina i s kojim ima sina Redmonda. Oboljela je od raka debeloga crijeva 2006. godine, a godinu nakon toga je održala konferenciju za novinare na kojoj je objavila da se izliječila. No, rak se vratio te je glumica preminula 25. juna 2009., u 62. godini života. 1962. - Nenad Neno Belan, hrvatski kantautor, pjevač i kompozitor pop-rok i zabavne muzike mediteranskog izražaja, proslavlja 63. rođendan. Bio je frontmen nekadašnjeg popularnog splitskog sastava “Đavoli” s kojima je u kratkom roku postigao veliki uspjeh na području bivše SFR Jugoslavije te ostavio cijeli niz hitova kao što su „Pričaj mi o ljubavi”, „Stojin na kantunu”, „Bambina“, „Dani ljubavi”, „Ja volim je”, „Ostani uz mene”, „Dugo toplo ljeto” i drugi. Nakon raspada grupe nastavio je solo karijeru, te postizao i još postiže velike uspjehe, stvarajući brojne hitove. Godine 2020., kao kruna njegove pozorišne karijere i ostvarenje davnog sna, uradio je mjuzikl "Bambina".1969. - Preminuo američki filmski glumac engleskog porijekla Boris Karlof (Karloff), koji je igrao u prvim horor filmovima te četiri decenije bio zaštitni znak tog žanra, proslavivši se naročito interpretacijom čudovišta, posebno u seriji o doktoru Frankenštajnu (Frankenstein). Filmovi: "Zakon podzemlja", "Ludi genije", "Frankeštajn", "Lice sa ožiljkom", "Izgubljena patrola", "Mumija", "Maska Fu Mančua", "Stara mračna kuća", "Čudotvorac", "Crna mačka", "Frankeštajnova nevjesta", "Hodajuća smrt", "Frankeštajnov sin", "Teror", "Mete". 1970. - Umro engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Artur Vilijam Rasel (Arthur William Russell), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950., jedan od rodonačelnika analitičke filozofije. Djela: "Kritičko izlaganje Lajbnicove filozofije", "Historija zapadne filozofije", "Logički atomizam", "Analiza materije", "Skeptički eseji", "Naše saznanje spoljnog svijeta", "Ljudsko znanje", "Principi socijalne rekonstrukcije", "Putevi ka slobodi", "Ljudsko društvo u etici i politici"...

<h2>Rođena Šakira, "kraljica latinske muzike"</h2>1977. - Rođena Šakira Isabel Mebarak Ripolj (Shakira Ripoll), kolumbijska latino-pop pjevačica i kantautorica. Nazvana je "kraljicom latinske muzike". Prvi album je izdala s 14 godina. Dobila je brojne nagrade za mnoge hitove, a neki od njih su: "Estoy Aqui", "Ciega, Sordomuda", "Ojos Asi", "Whenever, Wherever", "Underneath Your Clothes", "La Tortura", "Hips Don't Lie", "Waka Waka (This Time for Africa)", "Loca". Poznata je i po svom provokativnom trbušnom plesu, ali i po braku sa španskim fudbalerom Žerardom Pikeom (Gerard Pique) od kojeg se rastala 2022., nakon 12 godina veze i dvoje zajedničke djece.1996. - Umro američki filmski glumac, režiser i baletski igrač Džin Keli (Gene Kelly), jedna od najznačajnijih figura u historiji mjuzikla. Briljantno je spojio klasični balet s modernim igračkim senzibilitetom. Filmovi: "Amerikanac u Parizu", "Ples na kiši", "Gusar", "U grad!", "Poziv na igru", "Helo, Doli!".2000. - Preminuo Dragan Zarić, srbijanski i jugoslavenski pozorišni, filmski i TV glumac. Prvi put u glumačke vode zakoračio je 1966. godine u filmu „Štićenik“, a slavu je stekao u TV seriji „Ljubav na seoski način“ (1970.). Bio je član Beogradskog dramskog pozorišta samo jednu sezonu, nakon diplomiranja, odakle je prešao u Narodno pozorište čiji je član ostao do kraja života.2005. - U 100. godini umro Maks Šmeling (Max Schmeling), njemački bokser, svjetski šampion u teškoj kategoriji. Karijeru je počeo 1923. godine, a sedam godina kasnije ušao u historiju kao prvi Nijemac i Evropljanin uopće koji je osvojio titulu prvaka svijeta. Njegovu karijeru obilježili su mečevi protiv legendarnog američkog šampiona Džoa Luisa (Joe Louis) koji je do tada bio nepobjediv. Šmeling je ušao u borbu kao apsolutni autsajder, ali je napravio jedno od najvećih iznenađenja u historiji ovog sporta.2014. - U 46. godini života umro Filip Simor Hofman (Philip Seymour Hoffman), američki glumac koji je za portret književnika Trumana Capotea u filmu „Capote“ iz 2005. godine osvojio brojna filmska priznanja i počasti, uključujući i prestižnu nagradu Oskar u kategoriji najbolje glavne muške uloge.2017. – U Zagrebu preminuo prof. dr. Predrag Matvejević, jedan od najvećih evropskih intelektualaca svoga doba, ugledni univerzitetski profesor, književnik, publicista i filozof, počasni član BHAAAS-a od 2012. godine. Rođen je 1932. godine u Mostaru. U Sarajevu je započeo studij romanistike. Ova dva multinacionalna i multikulturna grada značajno su odredila čitav njegov život. Studije je nastavio i diplomirao u Zagrebu. Doktorirao je na pariskoj Sorboni komparativnu književnost i estetiku. Od 1959. do 1991. godine bio je profesor francuske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1991., odlazi iz Hrvatske „između azila i egzila“. Predavao je na univerzitetima u Parizu i Rimu, ali i na drugim svjetskim univerzitetima. Dobitnik je više od 50 svjetskih nagrada, medalja, priznanja, počasnih doktorata. 2022. – Umrla Monika Viti (Monica Vitti), italijanska filmska glumica, koja je stekla svetsku slavu 1960-ih nastupajući u filmovima Mikelanđela Antonionija (Michelangelo) u filmskim klasicima poput “Avantura” iz 1960-ih, a kasnije u komedijama Marija Moničelija (Monicelli). Viti je dugo godina bolovala od Alzheimerove bolesti i nije se pojavljivala u javnosti. Glumila je i Modesti Blejz 1966. godine u filmu na engleskom jeziku.

Danas je ponedjeljak, 2. februar/veljača 2026. godine, do kraja godine preostala su još 332 dana

Aleksa Šantić: 102. godišnjica smrti bh. pjesnika i akademika

Na današnji dan 1954. godine, preminuo je bosanskohercegovački književnik i prosvjetitelj Edhem Mulabdić. Njegovo ime danas nose četiri osnovne i jedna srednja škola u BiH, te ulice u Tuzli, Bihaću, Sarajevu, Brčkom i Tešnju. U njegovom rodnom Maglaju svake godine u januaru se održava tradicionalna manifestacija “Mulabdićevi dani kulture”.Edhem Mulabdić rođen je u Maglaju 1862. godine, gdje je završio mekteb i ruždiju. Mulabdićev otac Selim bio je porezni službenik, a majku Nur-hanumu su ubili pljačkaši nakon austrougarske okupacije Maglaja. U tim bitkama poginuo je i Edhemov stariji brat Mehmed, a mlađi brat Đulaga ranjen. <h2>Pisac i urednik</h2>Godine 1887., Mulabdić se upisao u Učiteljsku školu u Sarajevu, a nakon sticanja diplome prvi posao dobio je u Brčkom, da bi 1892. godine bio premješten u Sarajevo na Darul-muallimin, gdje je osam godina predavao bosanski jezik, historiju i zemljopis. U to vrijeme počeo je i saradnju s Mehmed-begom Kapetanovićem, pokrenuvši politički sedmičnik „Bošnjak“, čiji je bio glavni i odgovorni urednik od 1892. do 1894. godine. Također, bio je urednik muslimanskih kalendara „Bajraktar“ i „Mearif“, sekretar sarajevske Kiraethane, a potom s Bašagićem i Hadžićem pokretač muslimanskog časopisa „Behar“, čiji je bio prvi urednik, od 1900. do 1906. godine. Zajedno s reisu-l-ulemom Džemaludinom efendijom Čauševićem, Safvet-begom Bašagićem, Huseinom Đogom Dubravićem i drugima Mulabdić je, 1927. godine, pokrenuo kulturni časopis muslimana Bosne i Hercegovine „Novi Behar“, napisavši proglas o značaju i ulozi tog časopisa: “Dužni smo i dužni ste i vi svi da predajemo u amanet našem potomstvu sve što je vrijedno, što oplemenjuje i uzdiže, što izgrađuje potpune ljude i dobre muslimane.”<h2>Amanet potomstvu</h2>Godine 1893., Mulabdić je izdao prvu knjigu, zbirku pripovijetki „Rukovjet šale“, a svoje najpoznatije djelo “Zeleno busenje” objavio je u izdanju Matice hrvatske 1898. godine. Iako mnogi književni kritičari i analitičari roman „Zeleno busenje“ proglašavaju prvim bh. romanom, treba reći da je to, ipak, roman „Bez nade“ Osmana Nuri Hadžića i Ivana Milićevića (Osman-Aziz), koji je objavljen tri godine prije Mulabdićevog. Oba romana tretiraju austrougarsku temu u našoj književnosti, ali činjenica je da je, za razliku od „Bez nade“, roman „Zeleno busenje“ mnogo više odmakao od dokumentarističkog u književno-umjetnički stil. Mulabdićev roman ”Nova vremena” je manjeg značaja, ali ipak vrijedan dokument za izučavanje tog perioda historije BiH. Zbirku novela ”Na obali Bosne” izdao je 1910. godine, upisavši se njome kao prvi bošnjački novelist. <h2>Kraj života u siromaštvu</h2>Svjestan da samo pisanjem neće moći mnogo učiniti za svoj narod, Mulabdić se i politički aktivirao, pa je kao kandidat na listi Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO) tri puta biran u Narodnu skupštinu Kraljevine SHS, 1923., 1925. i 1927. godine. Paralelno s politikom pokrenuo je i osnivanje Kulturno-prosvjetnog društva “Narodna uzdanica”, na čijoj je godišnjoj skupštini, 1929. godine, jednoglasno izabran za predsjednika. Od 1933. do 1945. godine “Narodna uzdanica” je izdavala kalendar čije je priloge uređivao Mulabdić. U tom periodu doživio je i veliku porodičnu tragediju, kada mu je u Bihaću umro sin jedinac Ešref.Pod optužbom za verbalni delikt tokom Drugog svjetskog rata s NDH (Nezavisna Država Hrvatska) Mulabdić je uhapšen i pritvoren, a na slobodu pušten krajem marta 1946. godine. Kako je zapisao još jedan bh. velikan riječi Alija Nametak, Mulabdić je nakon izlaska iz zatvora ostao bez ičega, bez penzije, posla i bilo kakvih prihoda. Do smrti je živio u siromaštvu, oviseći o milostinji nekolicine prijatelja, a najviše mu je pomagao naš istaknuti historičar i još jedan istaknuti Bošnjak Hamdija Kreševljaković.<h2>Iz džamije svak' mora otići ganut</h2>Znajući moć javno izgovorene riječi, Mulabdić je savjetovao imamima da njihove hutbe budu kvalitetne, poučne i korisne narodu:- Da je što više prilike da se narod pouči, u čemu je nauk, da se osvijesti, da se dozove k sebi. Stoga je ta pouka od velike neprocjenjive zamašitosti po narod, po njegov intelektualni, etični, narodni i religiozni razvitak… Dobar vaz može učiniti više nego iko u pogledu razvoja narodnog. Vaiz se obraća svim uzrastima, djeci, ali i zrelim osobama. Naprotiv, slab vaiz može štetno da djeluje na svoju okolinu, a onda uvidi da je kriv, kriv je da se izreći ne može. Nije svejedno kazivati vaz samo da se kaže, kad se već troši u to vrijeme i trud, a sami je predmet vaza tako uzvišen, iz džamije svak' mora otići ganut i dirnut slatkom riječi vaizovom.

<h2>Rođen švedski filozof Emanuel Svedenborj</h2>1688. - Rođen švedski filozof, naučnik, teolog i mistik Emanuel Svedenborj (Swedenborg), autor mističko-teozofskog učenja o prirodi, posebno o ljudskoj prirodi. O njegovim vizijama pisao je Imanuel Kant (Immanuel) u spisu "Snovi jednog duhovnika". Djela: "Opera filosofisa et mineralia", "Arkana koelestisa", "De nova Hierosolyma". 1782. - Francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober (Daniel-François-Esprit Auber), autor opera u kojima se smjenjuju govorne i pjevačke dionice, rođen je na današnji dan. Djela: opere "Fra Diavolo", "Crni Domino", "Bludni sin", "Nema iz Portičija". 1860. - Rođen Anton Pavlovič Čehov, jedan od najboljih pisaca u historiji ruske i svjetske književnosti. Svojim dramama je otvorio nove puteve pozorištu, stvorivši i novi dramski oblik "lirsku dramu" i izvršivši ogroman utjecaj na svjetsku literaturu, posebno dramu. Djela: drame "Galeb", "Tri sestre", "Ujka Vanja", "Višnjik", novele i pripovijetke "Čovjek u futroli", "Arhijerej", "Kuća na sprat", "Dušica", "Tri godine", "Ogrozd", "Paviljon broj 6", "Stepa", "Seljaci", "Činovnikova smrt", "U uvali", zbirke humoreski "Melpomenine bajke", "Šarene priče". 1814. - Umro njemački filozof Johan Gotlib Fihte (Johann Gottlieb Fichte), istaknuti predstavnik njemačke klasične idealističke filozofije, profesor univerziteta u Jeni i Eglangenu, rektor Berlinskog univerziteta. Djela: "Osnova cjelokupne teorije nauke", "Osnova prirodnog prava prema principima teorije nauke", "Sistem teorije morala prema principima teorije nauke"…1862. - Engleski kompozitor Frederik Dilijes (Frederick Delius), impresionist poznat po simfonijama "Pariz - pjesma velikog grada" i "Brig Fair", rođen je na današnji dan. Komponovao je i opere i koncerte, uključujući "Misu života", inspiriranu djelom njemačkog filozofa Fridriha Ničea (Friedrich Nietzsche) "Tako je govorio Zaratustra". 1866. - Rođen francuski pisac Romen Rolan (Romain Rolland), jedan od najvećih mistika francuske literature u 20. stoljeću, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1915. godine. Djela: romani "Žan Kristof" (deset knjiga), "Kola Brenjon", 12 drama pod zajedničkim nazivom "Pozorište revolucije", romansirane biografije Ludviga van Betovena (Ludwig van Beethoven), Mikelanđela Buonarotija (Michelangelo Buonarroti), Lava Nikolajeviča Tolstoja, Georga Fridriha Hendla (Georg Friedrich Handel)... 1896. - Američki ljekar Emil Grab prvi upotrijebio terapiju zračenjem u liječenju raka pluća, primijenivši je u Čikagu na pacijentkinji Rouz Li (Rose Lee).&nbsp;

<h2>Umro francuski slikar Alfred Sisle </h2>1899. - Umro francuski slikar engleskog porijekla Alfred Sisle (Sisley), jedan od osnivača impresionizma. Slikao je samo pejzaže, obično ulice pod snijegom i prizore iz prirode u lirskom intimističkom maniru, s naglašenom notom životnog optimizma. Posebno ga je privlačilo slikanje rijeka, pri čemu je najviše istraživao svjetlosne efekte. 1918. - Rođen Džon Forsajt (John Forsythe), američki glumac, najpoznatiji po ulozi Blejka Keringtona (Blake Carrington) u TV seriji "Dinastija", kao i po ulozi Čarlsa Taunsenda (Charles Townsend) u TV seriji i filmovima "Čarlijevi anđeli". Preminuo je 1. aprila 2010. godine.1948. - Zoran Redžić, bosanskohercegovački muzičar i član grupe “Bijelo dugme”, rođen je na današnji dan. Kao gimnazijalac, zajedno s bratom Fadilom Redžićem (“Indexi”) počeo je svirati u Aktivu saveza omladine općine Centar. Godine 1965., na sarajevskoj muzičkoj sceni pojavljuje se grupa “Čičak” sa Zoranom kao bas-gitaristom. Redžić kasnije prihvata ponudu i pridružuje se “Kodeksima” u Italiji, a po povratku u Sarajevo nastavlja s Bregovićem i Vukašinovićem u triju “Mića, Goran i Zoran”. Od proljeća 1974. godine, karijera Zorana Redžića nastavlja se u “Bijelom dugmetu” s kojim ostaje do raspada. Osim što je vodio računa o svom udjelu u ukupnom zvuku grupe, Redžić se brinuo o instrumentima i razglasu “Bijelog dugmeta”. 1954. - Rođena Opra Vinfri (Oprah Winfrey), američka TV voditeljica, glumica i filmska producentkinja, jedna od najutjecajnih žena u SAD. Doživjela je traumatično djetinjstvo, uključujući i silovanje u dobi od devet godina te trudnoću s 14 godina. Njen sin umro je u djetinjstvu. Tokom srednje škole radila je na radiju, a već s 19 godina uređivala lokalne večernje vijesti. Kada je počela voditi tok šou na lokalnoj televiziji u Čikagu, u januaru 1984., gledanost je rapidno porasla, te je dobila priliku za novi tok šou naziva "Oprah Show", koji je emitiran na cijelom prostoru SAD od 8. septemba 1986. godine. To je najdugovječniji tok šou u SAD, koji je u 24 sezone imao više od 5.000 emisija. Osim toga, Oprah izdaje svoj mjesečnik "O - Oprah Magazine", organizira dobrotvorne aktivnosti i "Oprah's Angel Network", ima klub knjiga "Oprah's Books", te produkcijsku kuću “Harpo Productions” koja proizvodi televizijske programe i filmove. Najbogatija je Afroamerikanka 20. stoljeća, jedina Afroamerikanka milijarderka. 1963. - Umro američki pisac Robert Frost, četverostruki dobitnik Pulicerove nagrade za poeziju, čije su najčešće teme ljudska usamljenost, prolaznost, istovjetnost čovjeka i prirode. Djela: zbirke pjesama "Dječakova volja", "Sjeverno od Bostona", "Potok što teče na zapad", "Sabrane pjesme". Javno čitanje poezije doprinijelo je da postane najpopularniji američki pjesnik 20. stoljeća. 1994. - Austrijanka Ulrike Majer (Mayer), dvostruka svjetska prvakinja u skijanju, umrla od povreda zadobijenih prilikom pada na takmičenju u spustu za Svjetski kup u Garmiš-Partenkirhenu.&nbsp;

<h2>Preminuo Nijaz Duraković, bh. političar</h2>2012. - U Sarajevu preminuo Nijaz Duraković, bosanskohercegovački političar, posljednji predsjednik Predsjedništva Centralnog komiteta SK BiH i prvi predsjednik SDP-a BiH. Studij sociologije na Fakultetu političkih nauka završio je u Sarajevu, zatim 1975. stekao titulu magistra, a doktorirao 1979. godine. Rad na istom fakultetu počeo je kao asistent 1976. godine, a 1986. godine postao je redovni profesor. Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992.-1995.) bio je član Ratnog predsjedništva Republike BiH. Na čelu SDP-a BiH ostao je do 1997., nakon čega je stranku preuzeo Zlatko Lagumdžija s kojim je Duraković ušao u sukob te, 2002. godine, napustio SDP BiH, a kasnije se pridružio SDU-u BiH. Objavio je 16 knjiga i više od 200 naučnih i istraživačkih radova.2019. - Umro Zdravko Grebo, bh. pravnik i dugogodišnji profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Rođen je 1947. u Mostaru. U jeku agresije na RBiH, krajem 1992. godine, osnovao je gradski radio ZID i izdavačku kuću ZID. Također, osnivač je Fonda Otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, a bio je i direktor Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu. Osnivač je i Helsinškog parlamenta građana za Bosnu i Hercegovinu, te autor četiriju knjiga i više od 150 članaka. Po njemu se danas naziva Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu.

Danas je četvrtak, 29. januar/siječanj 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 336 dana

Edhem Mulabdić: 72. godišnjica smrti bh. književnika i prosvjetitelja

U njemačkom gradu Mulheim an der Ruhr, 24. januara 2026. godine, u organizaciji Bošnjačkog kulturno-umjetničkog društva “Sebilj”, održana je promocija knjige „Jedinstvo u raznolikosti“, priručnika za rukovođenje folklornim ansamblom autora mr. sci. Sahudina Kačara.Promocija je upriličena u okviru seminara o temi „Uloga folklora u razvoju socijalnih vještina djece i mladih“, a knjigu je izdalo Udruženje „BH Folk Fest“.U prepunoj sali Centra za kulturu u Mulheim an der Ruhru, promotori knjige Alma Kačar, Nafija Višnjić i Sabina Kačar predstavili su ovo vrijedno djelo, ističući njegov značaj za očuvanje tradicije i unapređenje stručnog rada u folklornim ansamblima.

Autor knjige, mr. sci. Sahudin Kačar, naglasio je da knjiga ne predstavlja samo doprinos očuvanju tradicije i identiteta kroz folklor, već da kroz svojih devet poglavlja nudi jasno i precizno definirane metode rada i izvođenja nastave. Poseban akcent stavljen je na stručno vođenje folklornog ansambla i postizanje kvalitetnih rezultata, što predstavlja osnovni zadatak svakog centra za kulturu, kulturno-umjetničkog društva i svakog rukovodioca ansambla.Veliki broj prisutnih, izvanredna organizacija uprave BKUD-a “Sebilj”, kao i inspirativni nastupi promotora, doprinijeli su da promocija knjige protekne u izuzetno uspješnoj i svečanoj atmosferi.

U okviru seminara o temi „Uloga folklora u razvoju socijalnih vještina djece i mladih“

Promovirana knjiga „Jedinstvo u raznolikosti“ mr. sci. Sahudina Kačara

Na današnji dan 1978. godine, preminuo je bosanskohercegovački velikan, književnik i akademik Skender Kulenović. Djela koja nam je ostavio u amanet su neprocjenjivo kulturno-historijsko blago, ne samo Bosne i Hercegovine nego i cijele regije. Rođen je 2. septembra 1910. godine, u Bosanskom Petrovcu, gdje je završio osnovnu školu, u Travniku je pohađao Jezuitsku gimnaziju, a potom studirao pravo u Zagrebu. Studij prava napustio je 1935. godine i posvetio se književnosti i novinarstvu. <h2>"Ocvale primule"</h2>Već sa 17 godina, u trećem razredu gimnazije, Skender je napisao svoje prvo književno djelo, sonetni vijenac "Ocvale primule", ciklus od pet soneta objavljen u gimnazijskom listu „Hrvatska vila“ u Travniku, 1927. godine. Nakon objavljivanja prvih soneta, Kulenović je sarađivao u brojnim časopisima, a 1937. godine s Hasanom Kikićem i Safetom Krupićem pokrenuo je u Zagrebu časopis „Putokaz“, koji je bio namijenjen „naprednoj, duhovnoj orijentaciji muslimana“, a izlazio je samo tri godine.<h2>Vijećnik Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a</h2>Početak Drugog svjetskog rata zatekao je Skendera u Zagrebu. Godine 1941., ilegalno se prebacio u Bosnu i Hercegovinu i stupio u redove Narodnooslobodilačke borbe kao član Prvog partizanskog odreda Bosanske krajine. Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, održanom u noći 25. i 26. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu, kojem je prisustvovao kao vijećnik, izabran je za sekretara Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije.Književni i publicistički rad Kulenović nije zanemarivao ni u ratu, pišući poeme i uređujući listove „Bosanski udarnik“, „Glas“ i „Oslobođenje“. Poeme „Stojanka majka Knežopoljka“, „Na pravi sam ti put, majko, iziš'o“, „Pisma Jove Stanivuka“ i „Ševa“ svjedočanstva su ratnog vremena, tadašnjeg života i dešavanja na našim prostorima. Najpoznatija ratna poema mu je „Stojanka majka Knežopoljka“, koja je, ustvari, Skenderov bunt protiv fašističkog terora koji je bio nemilosrdan, naročito po civilno stanovništvo.<h2>Prognan u Mostar</h2>Poslije rata Kulenović je imenovan direktorom drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, a uporedo je uređivao i časopise „Pregled“, „Književne novine“ i „Novu misao“. Tih prvih poratnih godina bio je veoma priznat i cijenjen književnik, kulturni i politički radnik, a njegova djela ocjenjivana su kao ideološki temelj novog društva. Međutim, ta idila nije potrajala, jer se Skender, kao i mnogi njegovi savremenici intelektualci, sve više protivio cenzuriranju i nametanju uskogrudih ideoloških i političkih uvjerenja, zbog čega je, 1957. godine, prognan u Mostar. U Mostaru je radio kao dramaturg Narodnog pozorišta od 1957. do 1970., a kasnije urednik u beogradskoj „Prosveti“. Patio je od nostalgije, pisao rijetko, ali i dalje genijalno, tako da se soneti koje je napisao u tom periodu svrstavaju u najbolju poeziju ikad napisanu na prostoru naše regije.Godine 1974., dobio je Zmajevu nagradu za književno djelo. Bio je član svih triju jugoslavenskih akademija nauka i umjetnosti: ANUBiH, SANU i HAZU. Osim navedenih poema i soneta, napisao je i komedije „Djelidba“, „Večera“ i „A šta sad?“, zbirku pjesama „Soneti“, zbirku pripovijetki „Divanhana“, priče za djecu „Gromovo đule“ i „Šarenka“, te roman „Ponornica“.&nbsp;

<h2>Rođen irski hemičar i fizičar Robert Bojl</h2>1627. - Irski hemičar i fizičar Robert Bojl (Boyle), jedan od utemeljitelja moderne hemije, rođen je na današnji dan. Svojim radovima dokazivao da voda, vatra, zemlja i zrak nisu temeljni elementi sveukupne tvari. Otkrio je zakon o odnosu pritiska i zapremine kod gasova i prvi utvrdio razliku između smjese i hemijskog jedinjenja.1736. - Rođen francuski matematičar, mehaničar i astronom Žozef Luj Lagranž (Joseph-Louis Lagrange), koji je sa 19 godina postao profesor matematike na Artiljerijskoj školi u Torinu, a potom je radio u Akademiji nauka u Berlinu i na Politehničkoj školi u Parizu. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, nebeske mehanike, sferne astronomije. Djela: "Analitička mehanika", "Teorija analitičkih funkcija I-II", "O libraciji Mjeseca", "O teoriji Jupiterovih satelita".1874. - Engleski pisac Vilijam Somerset Mom (William Somerset Maugham), oštar kritičar britanskog građanskog društva, rođen je na današnji dan. Mnogo je pisao i o egzotičnim zemljama. Djela: romani "Ljudski okovi", "Mjesec i stoparac", "Kolači i pivo", "Pozorište", "Šareni veo", zbirke pripovijedaka "Treptaj lista", "Na kineskom platnu", "Istok i Zapad", drame "Lejdi Frederika", "Hljebovi i ribe", "Sveti plamen".1882. - Rođena engleska književnica i idol feminističkog pokreta Virdžinija Vulf (Virginia Woolf), koja je primjenjivala tehniku unutrašnjeg monologa i toka svijesti i pisala istančanim intelektualnim stilom. Ostvarila je majstorske portrete, posebno žena iz viših slojeva engleskog društva. Djela: romani "Izlet na svetionik", "Gospođa Delovej", "Godine", "Talasi", "Orlando", eseji "Sopstvena soba", "Između činova", "Smrt moljca", "Običan čitalac".1924. - U francuskom gradu Šamoniju počele Prve zimske olimpijske igre.1958. - Zoran Cvijanović Cvija, srbijanski pozorišni, filmski i televizijski glumac, slavi 68. rođendan. Prva uloga nakon završenog studija glume bila mu je u TV seriji “Sivi dom” po kojoj je ostao prepoznatljiv kroz cijelu karijeru, a do sada je glumio u više od 70 filmova i televizijskih serija.1977. - Rođen Stefan Milenković, srbijanski violinist svjetskog glasa i muzički pedagog. Već s navršene tri godine otac Zoran, također violinist, počeo ga je podučavati sviranju violine. Sa šest godina Stefan je imao prvi nastup s orkestrom, a sa šesnaest je zabilježio svoj hiljaditi nastup. Osim u sviranju, Milenković uspjehe bilježi i u pedagoškom radu, pa je na Univerzitetu Ilinois bio profesor od 2006. do 2021. godine, a od jeseni 2021. godine predaje na Muzičkoj akademiji u Novom Sadu.

<h2>Rođen Toše Proeski, pjevačka legenda</h2>1981. - Rođen Toše Proeski, makedonski pjevač pop i makedonske tradicionalne muzike. Karijeru pop pjevača Toše je počeo s 15 godina, na festivalu "Makfest". Godinu kasnije počinje saradnju s Grigorom Koprevom, a pjesme "Usne na usnama" i "Sunce u tvojoj zlatnoj kosi" otvaraju mu vrata makedonske muzičke scene. U 1999. godini izdao je prvi album “Negdje u noći” i održao prvi samostalni koncert. Nizali su se uspjesi te pobjeda na međunarodnom muzičkom festivalu "Slavjanski bazar" u Bjelorusiji 2000. godine. Imao je velike hitove u duetima s Gocom Tržan, Esmom Redžepovom, Tonijem Cetinskim i Antonijom Šolom, koja je za njega napisala i možda njegov najveći hit "Srce nije kamen". Posljednjih godina života je trijumfirao na brojnim festivalima u državama bivše SFR Jugoslavije. Toše nije nikad zaboravio svoje makedonske korijene, a makedonskoj narodnoj muzici posvetio je album “Božilak” (duga), na kojem je najdojmljivija izvedba pjesme "Zajdi, zajdi, jasno sonce". Godine 2003., dobio je nagradu Majke Tereze za svoje brojne humanitarne nastupe. Kao UNICEF-ov ambasador dobre volje pomagao je djeci, a njegova pjesma "This world", snimljena 2004. godine, postala je UNICEF-ova himna. Nažalost, briljantnu karijeru mu je prekinula saobraćajna nesreća na autoputu Zagreb - Beograd, kod Nove Gradiške, 16. oktobra 2007. godine, u kojoj je izgubio život. 1981. - Ališa Kiz (Alicia Keys), američka R&amp;B, soul i neo soul pjevačica, tekstopisac, pijanistica, muzička producentica, glumica, rediteljica muzičkih spotova, rođena je na današnji dan. Njeni albumi su se prodali u više od šezdeset i pet miliona primjeraka širom svijeta do 2021. godine, a osvojila je i brojne nagrade, uključujući petnaest Gremija, jedanaest Bilboard Music Awards nagrada i tri American Music Awards nagrade. Do sada je izdala 11 albuma. 1990. - Umrla američka filmska glumica Ava Lavinija Gardner (Lavinia), koja je nesvakidašnjom pojavom izmijenila tip filmske ljepotice i ostvarila niz uloga tajanstvenih i inteligentnih žena. Filmovi: "Ploveće pozorište", "Snjegovi Kilimandžara", "Sunce se ponovo rađa", "Usamljena zvijezda", "Naga Maja", "Noć iguane", "Pedeset pet dana u Pekingu", "Sudija za vješanje". 2015. - Preminuo Demis Rusos, grčki pjevač koji je bio veoma popularan tokom 1970-ih godina. U dobi od 17 godina osnovao je svoj prvi bend „The Idols“, a potom još neke grupe, da bi s bendom „Aphrodite's Child“ stekao svjetsku slavu. 2021. - Umrla Rialda Kadrić, srbijanska i jugoslavenska glumica. Njena najpoznatija uloga je Marije iz serijala “Lude godine”.2025. - Preminuo Dražen Dalipagić Praja, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih i regionalnih košarkaša svih vremena. Svrstan je među 50 osoba koje su najviše doprinijele Euroligi i među FIBA-inih najvećih 50 igrača. Član je košarkaške Kuće slavnih od 10. septembra 2007. godine.

Danas je nedjelja, 25. januar/siječanj 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 340 dana

Skender Kulenović: 48. godišnjica smrti bh. književnika i akademika

U organizaciji Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka, sa sjedištem u Sarajevu, večeras je u prostoru Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca upriličena promocija književnog stvaralaštva Rasima Ćelahmetovića naziva „Vječnost prolaznih slika“.O njegovom djelu su govorili akademik Faruk Dizdarević, pjesnikinja Muvedeta Karović, prof. dr. Sead Šemsović, moderator programa Muharem Hamzić te glumac Dino Bajrović.

Kao pjesnik Sandžaka, Priboja i šireg bošnjačkog kulturnog kruga, Ćelahmetović, koji je preminuo 25. juna 2025. godine, svojim stihovima i knjigama svjedočio je o zavičaju, identitetu, patnji i nadi, ali i o snazi jezika da sačuva pamćenje i dostojanstvo čovjeka.Rasim Ćelahmetović bio je jedan od onih pisaca čije se riječi ne zadržavaju samo na papiru, već ostaju u ljudima i u prostoru kojem su namijenjene. Kao pjesnik, prozni pisac i kulturni pregalac, Ćelahmetović nije samo stvarao književnost – on je gradio književni prostor za druge, okupljao autore, poticao dijalog i ostavio trajne tragove u kulturnom životu Sandžaka i regiona. Njegovo djelo ostaje kao svjedočanstvo posvećenosti riječi i odgovornosti prema vremenu u kojem se piše.<h2>Živio je i stvarao po mjerilu vlastitih osjećaja</h2>- Poeta Ćelahmetović svrstava se među istaknute bošnjačke književne stvaraoce. U savremenoj konstelaciji književnih škola, doktrina i pravaca, njegova književnost može se posmatrati kao svojevrsna differentia specifica. Tokom višedecenijskog stvaralaštva nastojao je – i u tome uspio – da bude i ostane svoj, izvan pripadnosti etabliranim književnim pravcima. To je mogao samo stvaralac raskošne senzibilnosti i izraženog talenta. Živio je i stvarao po mjerilu vlastitih osjećaja. Hodio je svojim putem i na putanji vlastitog života oblikovao pjesme koje je darivao čitateljima.Tumačiti književno pismo Rasima Ćelahmetovića znači zahvatiti brojne slojeve i mreže značenja koje se nalaze u stalnoj međusobnoj igri. Izdvajanje samo jednog sloja vodi ka govoru o pluralnosti, o galaksiji označitelja, a ne o jedinstvenoj strukturi označenog. Upravo zato njegovo stvaralaštvo za svakog istraživača savremene književnosti predstavlja poseban izazov – kazao je za „Avaz“ mr. sci. Sahudin Kačar, generalni sekretar UG porijeklom iz Sandžaka u BiH.Kačar je dodao da se ove godine navršava 35 godina od osnivanja i kontinuiranog rada Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u Bosni i Hercegovini. Jubilej pod nazivom „Naših 35“ bit će obilježen brojnim programima, a večerašnjim skupom, posvećenim književnom stvaralaštvu Rasima Ćelahmetovića, simbolično je započet niz planiranih aktivnosti u ovoj godini.

Knjigama svjedočio o zavičaju, identitetu, patnji i nadi

Večer posvećena književniku Rasimu Ćelahmetoviću

Na današnji dan 1975. godine, preminuo je Sulejman ef. Kemura, osmi po redu reisu-l-ulema u periodu bivše SFR Jugoslavije. Dženazu je predvodio njegov dugogodišni saradnik i nasljednik na mjestu reisu-l-uleme Naim ef. Hadžiabdić. Reis Kemura pokopan je u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu uz mezar reisu-l-uleme Fehima ef. Spahe.<h2>Profesor i prosvjetitelj</h2>Sulejman ef. Kemura rođen je 1908. godine u Sarajevu, u uglednoj sarajevskoj porodici Kemura, iz koje je potjecao i šejh Sejfudin Kemura, poznati sarajevski hroničar, šejh u nakšibendijskom tarikatu. Po završetku mekteba i ruždije, Sulejman ef. Kemura nastavio je školovanje u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, a potom u Šerijatskoj sudačkoj školi na kojoj je diplomirao 1930. godine. Kao mladi šerijatski sudija, službovao je pri šerijatskim sudovima u Foči i Konjicu. U Foči se uključio u rad Muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva "Gajret", a radio je i na suzbijanju nepismenosti među muslimanima. Na prijedlog Ulema medžlisa, tadašnji reisu-l-ulema postavio ga je za sekretara Mostarskog muftijstva, gdje je, osim te dužnosti, predavao vjeronauku u Mostarskoj gimnaziji i Učiteljskoj školi.Nakon ukidanja okružnih muftijstava, iz Mostara Sulejman ef. Kemura prelazi u Sarajevo na mjesto prosvjetnog referenta Ulema medžlisa, zatim u Vakufsku direkciju, prvo u svojstvu vjersko-prosvjetnog referenta, a zatim direktora ove značajne institucije. U 1949. godini Vrhovno islamsko starješinstvo u FNRJ povjerilo mu je dužnost direktora Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu i urednika "Glasnika", a osnivanjem Udruge ilmijje, 1950. godine, izabran je za sekretara, tako da je te dužnosti obavljao istovremeno. Na poziciji sekretara Udruge ilmijje zadržao se sve do imenovanja na mjesto reisu-l-uleme, a bio je među potpisnicima inicijative za osnivanje Udruge. <h2>Reisu-l-ulema do smrti</h2>Po odlasku u mirovinu Ibrahima ef. Fejića, 15. novembra 1957. godine, imenovan je za reisu-l-ulemu Islamske zajednice. Svečano ustoličenje i predaja menšure obavljeni su 8. decembra 1957. godine u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. Bio je to period velikih teškoća za Islamsku zajednicu: oduzeta vakufska imovina, zatvoreni mektebI, brojne srušene ili oštećene džamije, u kojem je reisu-l-ulema Kemura učinio mnogo na oporavljanju IZ, obavljajući dužnost reisa sve do svoje smrti.&nbsp;

<h2>Rođen Džejms Vat, pronalazač parne mašine</h2>1736. - Škotski inžinjer i fizičar Džejms Vat (James Watt), pronalazač parne mašine, rođen je na današnji dan. Njegova parna mašina je pokrenula industrijsku revoluciju. Blizu Birmingema osnovao je prvu fabriku za izradu parnih mašina. Unaprijedio je nizom otkrića nauku o toploti. Njemu u čast, mjerna jedinica za snagu nazvana je vat, a instrument za mjerenje električne snage vat-metar.1747. - Rođen njemački astronom Johan Elert Bode (Johann), koji je pomoću niza brojeva vrlo približno ustanovio srednju udaljenost prvih sedam planeta od Sunca. Bio je direktor Berlinske opservatorije i pokrenuo je, 1774. godine, "Berlinski astronomski godišnjak", koji je izlazio do 1957. godine.1798. - Francuski filozof i matematičar Ogist Kont (Auguste Comte), jedan od osnivača filozofije pozitivizma i nauke o društvu – sociologije, rođen je na današnji dan. Želio je da reformira nauku, filozofiju i religiju tako da odgovaraju "pozitivnom stadiju" razvoja društva, jer je smatrao da su "teološki" i "metafizički" stadiji "historijski zastarjeli". Djela: "Kurs pozitivne filozofije", "Rasprava o cjelini pozitivizma", "Sistem pozitivne politike", "Pozitivistički katehizam".1809. - Rođen američki pisac Edgar Alan Po (Allan Poe), tvorac kratke pripovijetke strave iz koje je nastala moderna kriminalistička i detektivska priča. Djela: poezija "Gavran", "Anabel Li", "Pobjednik crv", "Zvona", "Pjesme", proza "Priče tajanstva i mašte", "Avanture Gordona Pima", "Filozofija kompozicije".1813. - Pronalazač postupka prerade sirovog gvožđa u čelik, engleski inžinjer Henri Besemer (Henry Bessemer), rođen je na današnji dan. Njegov pronalazak je, 1855. godine, nazvan "Besemerov postupak". Čeličana koju je 1859. podigao u Šefildu i danas proizvodi čelik.1839. - Rođen francuski slikar Pol Sezan (Paul Cezanne), čija su djela s revolucionarnim elementima umjetnosti preobrazila slikarstvo. Nastojao je da prirodu ne analizira i reproducira, već da stvori sintezu oblika u prirodi i izrazi šta pred njom osjeća, čime je jako utjecao na generacije slikara, posebno na sljedbenike fovizma, kubizma i apstraktnog slikarstva. Uradio je više stotina slika, uključujući remek-djela poput "Kuće obješenog", "Plave vaze", "Kartaša", "Autoportreta", "Zaliva pred Estakom", "Planine Sent-Viktoar", "Kupačice".1865. - Umro francuski ekonomist i politički filozof Pjer Žozef Prudon (Pierre-Joseph Proudhon), čija je doktrina postala osnova kasnijih radikalnih i anarhističkih teorija. Rukovođen geslom "Svojina - to je krađa", u djelu "Šta je svojina" borio se za ukidanje svojine. Također je smatrao da komunizam guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti vidio je u slobodi kao "trećoj formi društva", što je teorijski razradio u djelu "Sistem ekonomskih protivrječnosti ili filozofija bijede".

<h2>Preminuo Branislav Nušić, najveći srbijanski komediograf</h2>1938. - Preminuo Branislav Nušić, najveći srbijanski komediograf. Djela: komedije "Sumnjivo lice", "Gospođa ministarka", "Narodni poslanik", "Protekcija", "Ožalošćena porodica", "Pokojnik", "Put oko sveta", "Dr", "Svet", "Mister dolar", pripovijetke i romani "Pripovetke jednog kaplara", "Ramazanske večeri", "Opštinsko dete", "Ben-Akiba", "Autobiografija", tragedije "Knez Ivo od Semberije", "Hadži-Loja", "Nahod", drame "Tako je moralo biti", "Jesenja kiša", "Pučina", "Iza Božjih leđa".1943. - Rođena američka pjevačica Dženis Džoplin (Janis Joplin), najpoznatija bijela pjevačica bluza šezdesetih godina 20. stoljeća. Dženis je u početku bila pjevačica grupe “Big Brother &amp; Holding Company”, a kasnije je radila samostalno. Njena pjesma "Me and my Boby Mcgee" posthumno je dospjela na prvo mjesto američke top-ljestvice singlova. Ubraja se u Klub 27, muzičare koji su preminuli napunivši 27 godina života.1948. – U Banjoj Luci rođen Admiral Mahić, bosanskohercegovački književnik. Tokom opsade grada Sarajeva bio je urednik prvog ratnog biltena Hrvatske seljačke stranke i voditelj – koordinator književnih programa u HKD "Napredak". Poezija mu je prevođena na francuski, slovenski, njemački i engleski jezik. Osim poezije, objavljivao je i prozu, zabilješke s putovanja i drame. Objavio je niz dramskih tekstova za djecu emitiranih na Radio Sarajevu. Radio je dobrovoljno kao urednik časopisa za poeziju i umjetničku fotografiju “Republika poezije”. Bio je jedan od osnivača P.E.N. Centra BiH. Preminuo je 19. septembra 2015. godine. 1952. - U Sarajevu rođen Irfan Mensur kao Irfan Kurić, regionalni glumac, reditelj, scenarista i pedagog. Njegov otac Mensur Kurić, rodom iz Niša, potjecao je od begovske porodice iz Donjeg Vakufa, a njegova majka Nada je potomak grofovske prodice Alaupović. U Beogradu je diplomirao na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju. Tada je promijenio prezime Kurić u Mensur, po očevom imenu. U jednom intervjuu je izjavio da je to učinio kako bi iza sebe ostavio nešto, kako bi stvorio jednu novu malu porodičnu lozu, te dodao da su roditelji znali za njegovu namjeru i da se nisu tome protivili. Odglumio je maestralne uloge u gotovo svim najpoznatijim filmovima jugoslavenske kinematografije. 1960. - Rođen Žarko Laušević, crnogorski filmski glumac. Ogromnu popularnost donijela mu je uloga u TV seriji "Sivi dom" (1984.). Nakon toga uslijedile su Lauševićeve brojne zapažene uloge. U ljeto 1993. godine, Lauševića je napala grupa huligana ispred jednog kafića u Podgorici. U samoobrani je iz svog pištolja usmrtio dvojicu napadača, a trećeg teško ranio. Najprije je osuđen na 13 godina zatvora, a 1998. kazna mu je promijenjena na četiri godine zatvora. Pušten je nakon što je odslužio 4,5 godine. Odlukom Vrhovnog suda 2001. godine, ponovno je osuđen na 13 godina zatvora, a 2011. pomilovao ga je tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić. Preminuo je 15. novembra 2023. u Beogradu.1969. - Umro Jan Palah (Jan Palach), češki student historije i političke ekonomije na Karlovom fakultetu u Pragu. Nakon invazije pet zemalja Varšavskog pakta na Čehoslovačku (1968.), Palach je 16. 1. 1969., usred Praga sam sebe zapalio i tako postao simbol savremene borbe Čeha i Slovaka za slobodu.

<h2>Umro Hamza Humo, autor prvog bh. modernog romana</h2>1970. – U Sarajevu preminuo Hamza Humo, autor prvog bh. modernog romana. Humo je rođen 30. decembra 1895. godine u Mostaru. Iz ugledne je porodice iz koje je bio i alhamijado pisac Omer ef. Humo. U Mostaru je pohađao mekteb, osnovnu školu i gimnaziju. U periodu između dva svjetska rata objavio je više pjesničkih knjiga i svoje najčuvenije i najznačajnije djelo, lirski roman "Grozdanin kikot" (1927.), prvi bh. moderni roman, koji je doživio više izdanja i preveden na mnoge jezike.2000. - Umrla Hedi Lamar (Hedy Lamarr), američka filmska glumica austrijskog porijekla, koja je u holivudskim filmovima, kao što su "Samson i Dalila" i "Alžir", igrala uloge fatalnih žena. Izazvala je 1933. senzaciju svlačenjem u filmu "Ekstaza". Napisala je autobiografsku knjigu "Ekstaza i ja". Lamar je bila inovatorica u području bežičnih komunikacija, pa se na današnji dan, prema datumu njenog rođenja, obilježava i Međunarodni dan izumitelja, jer bez njenog izuma danas bi bio nemoguć WiFi.2006. - NASA lansirala najbržu svemirsku letjelicu u okviru misije Novi horizonti, što je prva misija posvećena Plutonu.2016. - Umro Etore Skola (Ettore Scola), italijanski filmski režiser i scenarist. Tokom višegodišnje karijere, snimio je više od 40 igranih i dokumentarnih filmova. Dobio je Zlatni globus za film “Poseban dan” u kategoriji najbolji strani film 1978., a tokom svoje filmske karijere bio je nominovan za pet Oskara za najbolji film na stranom jeziku.

Danas je ponedjeljak, 19. januar/siječanj 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 346 dana

Sulejman ef. Kemura: 51. godišnjica smrti nekadašnjeg reisa

Na današnji dan 1977. godine, u avionskoj nesreći koja se dogodila na letu iz Beograda prema Sarajevu, život je izgubio jedan od najistaknutijih Bošnjaka 20. stoljeća Džemal Bijedić zajedno sa svojom suprugom Razijom, od koje se nije odvajao gdje god da je išao. U nesreći je poginulo još šest putnika i članova posade. Ni danas nije razriješena misterija o ovoj nesreći, jer su postojale osnovane sumnje da je namještena, a razlog je bio, prema mišljenju mnogih političkih analitičara, to što ga je Josip Broz Tito vidio kao svog nasljednika na čelu bivše SFR Jugoslavije.Džemal Bijedić je rođen 12. aprila 1917. godine u Mostaru. Nakon Drugog svjetskog rata zbog velikih zasluga u odbrani zemlje od okupatora, kao i u Komunističkoj partiji Jugoslavije, u koju se uključio još kao student, obavljao je brojne visoke funkcije u bivšoj SFRJ, između ostalih, bio je predsjednik Republičkog vijeća, predsjednik Skupštine SRBiH i na kraju imenovan za predsjednika jugoslavenskog Saveznog izvršnog vijeća, 1971. godine. <h2>Porodičan čovjek</h2>U vrijeme ustavnih promjena krajem 1960-ih i početkom 1970-ih Bijedić se zalagao za ravnopravnost republika u jugoslavenskoj federaciji, te ravnopravnost naroda unutar Bosne i Hercegovine. Borio se za integraciju Hrvata zapadne Hercegovine, afirmaciju nacionalnog identiteta Bošnjaka i integraciju Bosanske krajine u šire bosanskohercegovačke političke, ekonomske i kulturne tokove. Osim toga, organizator je tadašnje bh. privredne reforme i infrastrukture, posebno izgradnje moderne putne mreže, regionalnih vodovoda, gradskih kanalizacija i telekomunikacija. Bijedić je bio porodičan čovjek kojeg su svi voljeli i sigurno je jedan od najomiljenijih političara iz komunističkog vremena, pogotovo u našoj zemlji za koju se do posljednjeg daha borio svim srcem. Na sarajevskom groblju Bare, gdje je ukopan Džema, kako su ga zvali odmilja, svake godine na dan njegove pogibije okupe se poštovaoci njegovog lika i djela, kako bi odali počast ovom bh. velikanu.

<h2>Osnovana Lima, glavni grad Perua</h2>1535. - Španski osvajač Fransisko Pisaro (Francisco Pizarro) osnovao Limu, danas glavni grad Perua.1689. - Rođen Šarl Luj de Sekonda Monteskje (Charles-Louis de Secondat Montesquieu), francuski filozof, tvorac tzv. teorije o podjeli vlasti. Autor je kapitalnog djela „Duh zakona“ u kojem je razvio teoriju o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, koje je postalo temelj parlamentarne demokratije.1778. - Engleski moreplovac i istraživač Džejms Kuk (James Cook) otkrio Havaje, koje je nazvao Sendvička ostrva.1882. - Rođen engleski pisac Alen Aleksander Miln (Alan Alexander Milne), autor veoma popularnih romana za djecu: "Kad smo bili vrlo mladi", "Vini Pu", "Kuća na Puovom uglu", "Sad nas je šestero".1886. - Francuski vajar i slikar Antoan Pevzner (Antoine Pevsner), rođen je na današnji dan. Studirao je u Kijevu i Petrogradu, a u Francusku je emigrirao 1923. Stvarao je u maniru apstraktnog konstruktivizma, a kasnije je eksperimentisao s dinamičnim spiralnim konstrukcijama i ritmički razvijenim objektima. Smatrao je da umjetnost mora da počiva na osnovnim elementima: prostoru i vremenu.1892. - Rođen američki filmski glumac, simpatični "debeljko" Oliver Norvel Hardi (Hardy), čiji su neponovljivi gegovi u paru sa Stenom Lorelom zasmijavali publiku širom svijeta. Najpoznatiji filmovi: "Mi iz Oksforda", "Dva dobra drugara", "Fra đavolo", "Veliki posao", "Udri brigu na veselje", "Naša žena", "Na Divljem zapadu".

<h2>Rođen slavni američki glumac Keri Grant</h2>1904. - Arčibald Aleksander Lič (Archibald Alec Leach), poznatiji kao Keri Grant (Cary), rođen je na današnji dan. Slavni američki filmski glumac iskazao se kao sjajan komičar, ali i kao tumač karakternih uloga u filmovima Alfreda Hičkoka (Hitchcock). Filmovi: "Plava Venera", "Strašna istina", "Samo anđeli imaju krila", "Filadelfijska priča", "Osumnjičen", "Ozloglašena", "Dan i noć", "Majmunska posla", "Drž'te lopova!", "Sjever - sjeverozapad", "Šarada".1909. - Rođen srbijanski pisac Oskar Davičo, koji je između dva svjetska rata pripadao grupi ljevičarskih pisaca nadrealista. Djela: zbirke pjesama "Višnja za zidom", "Nastanjene oči", "Flora", "Tropi", "Kairos", "Trema smrti", romani "Pesma", "Beton i svici", "Radni naslov beskraja", "Ćutnje", "Gladi", "Tajne", "Bekstva", "Zavičaji", "Gospodar zaborava".1913. - Američki pozorišni i filmski glumac Dejvid Denijel Kaminski (David Daniel Kaminsky), poznat kao Deni Kej (Danny Kaye), rođen je na današnji dan. Bio je sjajan komičar, koji se angažirao i u UNICEF-u. Filmovi: "Čudo od čovjeka", "Momak iz Bruklina", "Pjesma se rodila", "Tajni život Voltera Mitija", "Revizor".1936. - Umro engleski pisac Radjard Kipling (Rudyard Kipling), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1907. godine. Djela: "Knjiga o džungli", "Hrabri kapetan", "Kim", "U bijelom i crnom", "Priče za djecu", "Istinite priče".

<h2>Rođen Dario Džamonja, bh. novinar i pisac</h2>1955. - Rođen Dario Džamonja, bosanskohercegovački novinar i pisac kratkih priča. Bio je kolumnist “Slobodne Bosne”, “Oslobođenja”, “Kolumniste” te radio kao urednik u časopisu “Lica”. "Priče iz moje ulice" bila je njegova prva debitantska knjižica od svega 50-ak stranica, koju je objavio 1979. godine. Uslijedila je "Zdravstvena knjižica", 1985., potom "Priručnik", 1988., te "These days" 1989. godine. Za svog života objavio je 10 knjiga koje su svojevrsne svjedodžbe o vremenu u kojem je stvarao. Preminuo je 15. oktobra 2001. u Sarajevu.1955. - Kevin Kostner (Costner), američki filmski glumac i reditelj koji često sam producira svoje filmove, danas slavi 71. rođendan. Jedan od njegovih najuspješnijih filmova je „Ples s vukovima“ (1990.) koji je bio nominiran za 12 Oskara, a osvojio ih je sedam, među kojima je dva Oskara dobio i Kostner lično - u kategorijama za najbolji film i za najboljeg reditelja. Jedan od najvećih uspjeha postigao je s filmom „Tjelohranitelj“ (1992.), u kojem je glumio s pjevačicom Vitni Hjuston (Whitney Houston).1968. - Rođena Dragana Mirković, srbijanska folk pjevačica, jedna od najvećih estradnih zvijezda 1990-ih na prostoru bivše SFR Jugoslavije. 2023. - Preminuo Ivan Kordić, bosanskohercegovački pjesnik, književni kritičar i novinar. Dobitnik je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva 2001. godine. Radio je na BHRT-u.

Danas je nedjelja, 18. januar/siječanj 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 347 dana

Džemal Bijedić: 49. godišnjica smrti jednog je najistaknutijih Bošnjaka 20. stoljeća

Na današnji dan 1955. godine, preminuo je bosanskohercegovački ljekar i pisac Isak Samokovlija. Na Samokovlijino književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku Drinu u Goraždu, gdje je rođen 3. septembra 1889. godine, u trgovačkoj porodici, a otac Moša i majka Rifka dali su mu ime po djedu Isaku. Jedini bh. nobelovac Ivo Andrić nazvao ga je jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Meša Selimović je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovjedač.<h2>Sunce nad Drinom</h2>Isak Samokovlija rastao je s četiri brata i jednom sestrom: Baruhom, Haimom, Jakobom, Leonom i Mirjam. Mirjam je umrla kao dijete u Goraždu, a Baruh i Leon stradali su u logorima 1941-1945. U pripovijetki “Sunce nad Drinom” Isak je opisao svoje mjesto rođenja s velikim emocijama: - Rođen sam u Goraždu, u toj maloj varošici istočne Bosne kroz koju teče divna i plahovita Drina. Gotovo cijelo svoje djetinjstvo proveo sam na toj rijeci. Drina je za mene jedan od dubljih doživljaja. Zanosila me je kao neko živo, božanstveno biće. Njena bistra čarobna zelena boja, puna sunca, koja mi se tih godina redovno slijevala u dušu svakog ljeta, ispunila me za cijeli život vedrinom, čistotom i nekom čudesnom snagom…U rodnom Goraždu Isak je završio osnovnu školu nakon koje je otišao u Sarajevo kod majčine rodbine, gdje je završio Prvu gimnaziju sa školskim drugom Ivom Andrićem, također našim velikim književnikom. Kako je volio kristalno čistu i zelenu boju Drine, tako je zavolio i „sarajevske mahale, krivudave sokake, male kućerke nakrivljenih krovova pokrivene uglavnom ćeramidom ili šindrom i okružene baštama u kojima gustu sjenu čini drveće dudova, lipa ili krušaka jerbasmi“.<h2>Sudbonosni Beč</h2>Medicinski fakultet u Beču upisao je 1910. godine, ali početkom Prvog svjetskog rata, 1914., biva mobiliziran i poslan na front, zbog čega studije završava tek 1917. godine. U Beču, na jednoj plesnoj večeri, upoznao je mladu Hedu Bruner (Hedda Brunner), svoju buduću suprugu, koju je njena majka poslala na krojački zanat. S Hedom je dobio troje djece: Mišu, Mirjanu i Rikicu.Nakon rata Samokovlija se vratio u BiH i zaposlio kao ljekar u rodnom Goraždu, zatim u Fojnici, da bi 1925. počeo raditi u bolnici „Koševo“, današnjeg naziva Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Kako je sam često kazivao, imao je mnogo posla kao ljekar, pa je pisao noću, kada bi završio s poslom, jer je književnost bila njegova najveća ljubav.- Vremena nisam imao mnogo, bio sam zauzet kao ljekar. Radio sam u ambulanti, a popodne u privatnoj ordinaciji. Zato sam uglavnom najviše pisao noću. Kada bih završio sve medicinske poslove, bacio bih se na književnost, a to je za mene bilo najveće uživanje. Volio sam da pišem i volio sam stvari koje pišem, doživljavao sam ih.<h2>Ustaški logor</h2>Godinama je Samokovlija svoje tekstove držao u ladici neobjavljene, jer je pisao za svoju dušu, o životu sunarodnjaka, sefardskih Jevreja, saosjećajući s patnjama siromašnih i obespravljenih, koji su bili glavni likovi njegovih lirski intoniranih pripovijedaka. U tome je, izgleda, i bila tajna velike čitanosti i uvažavanja njegovih djela, koju otkrivaju i brojni današnji čitatelji.Uporedo s ljekarskim poslom bio je jedan od urednika sedmične novine „Jevrejski život“, gdje je, 1927., objavio svoju prvu pripovijetku „Rafina avlija“, a dvije godine poslije i prvu zbirku pripovijedaka "Od proljeća do proljeća", te 1936. „Pripovijetke“.Međutim, početkom Drugog svjetskog rata Samokovlija je ostao bez posla i, kao i ostali njegovi sunarodnjaci, morao je nositi žutu traku s Davidovom zvijezdom, kojom su nacisti obilježavali Jevreje. Ubrzo su ga ustaše odvele u logor u Sarajevu. <h2>Ukradena bista</h2>U proljeće 1945. godine, uspio je pobjeći od ustaša i krio se sve do oslobođenja zemlje. Po završetku Drugog svjetskog rata uređivao je književni časopis "Brazda", od 1948. do 1951. godine, a potom je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom preduzeću "Svjetlost". Godine 1946., Samokovlija je objavio svoju najpoznatiju pripovijetku „Nosač Samuel“, koja je, prema mišljenju književnih kritičara, njegovo najbolje djelo. Napisavši drame „On je lud“ i „Fuzija“ okušao se i kao dramski pisac. Prema njegovim djelima realizirano je više pozorišnih i TV dramatizacija („Plava Jevrejka“, „Ženidba nosača Samuela“, „Simha“ i „Ratni hljebovi“). U režiji Slavka Vorkapića, prema djelu “Hanka”, 1955. snimljen je istoimeni igrani film, koji je godinu kasnije predstavljao jugoslavensku kinematografiju na Filmskom festivalu u Kanu. Prije tri godine, tačnije 18. januara 2021., ponovo je postavljena Samokovlijina bista na Trgu oslobođenja - Alija Izetbegović, koja je bila ukradena 2016. godine.<h2>Samokovlijin kutak</h2>Svake godine polovinom januara, u Goraždu se održava manifestacija „Dani Isaka Samokovlije – Sunce nad Drinom“, a u Domu pisaca u Sarajevu jedan kutak je posvećen ovom velikom književniku, što je, ustvari, minijaturni porodični muzej koji su formirali Isakova kćerka Mirjana i njen suprug Milutin. U tom kutku smješteni su radni sto za kojim je Isak pisao i stvarao, vitrina s njegovim knjigama, vaza za cvijeće koju je Isak dobio od svoje majke nakon što je položio maturu u sarajevskoj Prvoj gimnaziji, nalivpera i olovke, tabakera… Na zidu je nekoliko umjetničkih slika, među kojima dominira piščev portret, rad Marija Mikulića, slikara i Samokovlijinog velikog prijatelja.

<h2>Rođen Molijer, najcjenjeniji književnik u zapadnoj kulturi uopće</h2>1622. – Rođen Žan Batist Poklen Molijer (Jean-Baptiste Poquelin Moliere), francuski komediograf i glumac, jedan od velikana humoristične satire te najcjenjenijih književnika u zapadnoj kulturi uopće. U Parizu je osnovao pozorišnu družinu "Slavno pozorište" ("L'Illustre Theatre") za koju je prerađivao italijanske komedije i s kojom je 12 godina obilazio provinciju. Ismijavao je tadašnje društvo, staleške predrasude, pokvarenost plemstva i gramzivost buržoazije, a nije prezao ni od osude licemjernog katoličkog svećenstva. Molijer je razvio italijansku komediju intrige u društvenu komediju i komediju običaja s tragikomičnom pozadinom u kojima veličina komičnog doseže razmjere tragičnog. Godine 1660., preuzeo je Kraljevsko pozorište u Parizu.1809. – Francuski ekonomist i politički filozof Pjer Žozef Prudon (Pierre Joseph Proudhon), osnivač modernog anarhizma, rođen je na današnji dan. Njegova doktrina postala je osnova kasnijih anarhističkih teorija. Rukovođen geslom “svojina – to je krađa”, u djelu “Šta je svojina” zalagao se za ukidanje svojine. Također je smatrao da komunizam guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti vidio je u slobodi kao “trećoj formi društva”, što je teorijski razradio u djelu “Sistem ekonomskih protivrječnosti ili filozofija bijede”. 1891. – Rođena Diana Budisavljević Obekser (Obexer), humanitarka austrijskog porijekla, koja je tokom Drugog svjetskog rata spasila 15.336 djece iz ustaških logora smrti u NDH. 1892. – Nurija Pozderac, bosanskohercegovački učitelj i političar, heroj Narodnooslobodilačke borbe, u kojoj je učestvovao od 1941. godine, rođen je na današnji dan. Godine 1942., izabran je za predsjednika Narodnooslobodilačkog odbora Narodnog oslobođenja u Cazinu, a potom i na mjesto potpredsjednika Izvršnog odbora AVNOJ-a na Prvom zasjedanju, 26. novembra 1942. u Bihaću. Godine 1943., Nurija Pozderac je ranjen u blizini Sutjeske, a četiri dana kasnije je preminuo. 1908. - Edvard Teler (Edward Teller), američki fizičar mađarskog porijekla, koji se smatra izumiteljem američke hidrogenske bombe, pa je često nazivan "ocem H-bombe", rođen je na današnji dan. "Ono što smo trebali naučiti jeste da je svijet mali, da je mir važan i da saradnja u nauci može doprinijeti miru. Nuklearno oružje u mirnom svijetu će imati ograničen značaj", rekao je jedne prilike Teler u intervjuu CNN-u. 1919. - Rođen Mladen Delić, sportski novinar i komentator RTV Zagreb. Njegov čuveni usklik "Ljudi moji, pa je li to moguće!" na kvalifikacijskoj fudbalskoj utakmici između reprezentacija bivše SFR Jugoslavije i Bugarske, 22. decembra 1983. godine u Splitu, ubrzo je postao dio kolektivne memorije i svakodnevnog govora u cijeloj regiji, a nerijetko ga koriste i današnji novinari. Preminuo je 22. februara 2005. godine.

<h2>Rođen Hamdija Pozderac, jedan od najutjecajnijih bh. političara 20. vijeka</h2>1924. - U Cazinu je rođen Hamdija Pozderac, jedan od najutjecajnijih bosanskohercegovačkih političara 20. vijeka. Bio je predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Ustavne komisije SFRJ 1970-ih i 80-ih godina. Još u srednjoj školi Hamdija se uključio u rad tada ilegalne organizacije SKOJ-a, a u tokove narodnooslobodilačkog rata se uključio 1941. godine, te obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti. U 8. krajiškoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi bio je sekretar bataljonskog i brigadnog komiteta SKOJ-a, a zatim član Oblasnog komiteta USAOJ-a i SKOJ-a za Bosansku krajinu. Početkom 1944. godine postao je sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a i član Okružnog komiteta KPJ Bihać. Poslije rata je obavljao niz partijskih i državnih dužnosti. Od 1961. godine predavao je opću sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Od 1965. godine je bio član Centralnog komiteta SKBiH, kasnije predsjednik CKSKBiH. Bio je poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, od 1971. do 1974. predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a od 1971. do 1978. godine predsjednik Skupštine SRBiH. Na kraju svoje političke karijere bio je i član Predsjedništva bivše SFRJ, od 1986. do 1987. godine, a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva, bio je prisiljen da da ostavku zbog umiješanosti u Aferu “Agrokomerc”. Nakon toga se povukao iz političkog života bivše SFR Jugoslavije. Preminuo je 7. aprila 1988. godine u Sarajevu. Danas se sjećanje na Hamdiju Pozderca čuva i u nazivu jedne sarajevske ulice s njegovim imenom.1929. – Afroamerički baptistički svećenik Martin Luter King (Luther), vođa pokreta protiv rasizma, rođen je na današnji dan. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964. godine. 1967. - Rođen bh. heroj Enver Šehović, legendarni komandant i jedan od najčuvenijih boraca sarajevskog ratišta. Proslavio se komandovanjem u Prvoj slavnoj motorizovanoj brigadi. Ostat će upamćeno da je zajedno sa svojim velikim prijateljem Safetom Zajkom (također legendarni komadant ARBiH) oslobodio brdo Žuč. Šehović je bio školovani kadar, bio je poručnik u JNA, radio je u Sarajevu u kasarni Maršal Tito. Uvijek je bio sa svojim saborcima, na prvim linijama, učestvovao u svim bitkama koje su vodile njegove jedinice. Nikada se nije bojao smrti. Poginuo je 27. jula 1993. na Žuči pri komandovanju odbrane Golog brda. Ukopan je u haremu Ali-pašine džamije u Sarajevu pored svog prijatelja Safeta Zajke. Posthumno je odlikovan najvećim priznanjem "Zlatni ljilan" i "Herojem odbrambenog rata 92-95", te jedna ulica u Sarajevu nosi njegovo ime.1971. – Otvorena grandiozna Asuanska brana u Egiptu na rijeci Nil. Izgradnja tog kapitalnog objekta hidroenergetskog i melioracionog sistema trajala je 11 godina.1979. - Rođen Ivan Bosiljčić, jedan od najzačajnijih glumaca savremenog muzičkog teatra u Beogradu koji je i izvrstan pjevač i plesač. Sterijinu nagradu za glumačko ostvarenje za ulogu Maneta u mjuziklu „Zona Zamfirova“ dobio je 2013. godine. Od 2011. godine je u braku s regionalnom muzičkom zvijezdom Jelenom Tomašević. Imaju kćerku Ninu.1982. – U Novom Pazaru rođena pjevačica Emina Jahović. Postala je poznata nakon objavljivanja debitantskog albuma „Osmi dan“ u 2002. godini. Učestvovala je na izboru za predstavnika Bosne i Hercegovine na Pjesmi Eurovizije 2002. s pjesmom "U, la, la". Godine 2003., pobijedila je na festivalu „Sunčane Skale“ s pjesmom „Uzalud se budim“. 2001. – Počeo projekt Wikipedia na engleskom jeziku, a dva mjeseca kasnije i na francuskom.2007. – Euro postao valuta u Sloveniji.2016. – U 73. godini umro američki filmski i televizijski glumac, producent, trener životinja i kaskader Den Hagerti (Dan Haggerty). Njegova najpoznatija uloga je trener životinja Grizli Adams (Grizzly) u popularnom filmskom serijalu „Život i vrijeme Grizzly Adamsa“. 2018. – Umrla Dolores O’Riordan, irska muzičarka, pjevačica grupe „The Cranberries“. Bila je članica žirija „The Voice of Ireland“ sezone 2013./14. 2019. - Preminuo Miodrag Radovanović Mrgud, srbijanski i regionalni pozorišni, filmski i televizijski glumac. Od 1957. godine, kada je započeo karijeru, pojavio se u više od stotinu filmova. Dobitnik je Zlatne arene za najbolju sporednu mušku ulogu - Šicera u TV seriji „Salaš u Malom Ritu“.

Danas je četvrtak, 15. januar/siječanj 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 350 dana

Isak Samokovlija: 71. godišnjica smrti ljekara i pisca

Na današnji dan 1952. godine, u Skoplju je rođena Nada Đurevska, diva bosanskohercegovačkog i regionalnog glumišta i jedna od naših najboljih glumica svih vremena. U Sarajevo se s porodicom doselila kao šestogodišnja djevojčica, gdje je, 1979., diplomirala glumu na Odsjeku scenskih umjetnosti Filozofskog fakulteta. Prema mišljenju njenih kolega, ali i stručnjaka za sedmu umjetnost, Đurevska je bila najveća glumica koju je ova zemlja ikada imala, a tu titulu su joj dali i obični ljudi, oni koji su je voljeli i koji i danas tuguju za njom. Na sceni i pred kamerom nosila je onu rijetku vrstu istine koja se ne uči, već se živi. Njena gluma nije tražila pažnju; ona ju je prirodno osvajala, tiho i postojano, kao što se osvajaju najdublja ljudska povjerenja.<h2>Skrivala emocije</h2>Đurevska je i kolegama i javnosti ostala u sjećanju po vrhunskim ulogama na daskama koje život znače, brojnim filmovima i TV serijama, ali i kao glumica koja nikada nije žudjela za isticanjem. Nije bila skandalozna osoba, nikada o njoj nisu pisali tabloidi, niti je davala intrigantne, dvosmislene izjave. Svoje emocije čuvala je za sebe, a ispod suzdržanog garda koji je postavljala, krila se topla i emotivna osoba.– Nisam mnogo griješila ni prema prijateljima ni prema drugima. Često sam se izvinjavala i onda kad se onaj drugi trebao meni izviniti. Obično ne volim reći “volim te”, nego to pokažem na neki način, jer ako je iskrena emocija, ljudi je lako prepoznaju. I uvijek sam ja, u svakom odnosu, više voljela. Možda je to dobro – izjavila je svojevremeno Đurevska u jednom od intervjua za “Dnevni avaz”.Prva Nadina uloga bila je Varje u Čehovljevoj drami “Višnjik”. Od 1974. do 1979. bila je angažirana u Kamernom teatru, a od 1979. članica Narodnog pozorišta Sarajevo. Neprevaziđene pozorišne uloge odigrala je u predstavama: “Izgubljeni sin”, “Woyzeck”, “Hamlet”, “Medeja”, “Tartuffe”, “Legenda o Ali-paši”, “Derviš i smrt”... Bila je aktivna na pozorišnim daskama i u najtežim vremenima, tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.). Ostala je vjerna sceni, Sarajevu i umjetnosti, svjedočeći da kultura nije luksuz, već potreba, način da se preživi i sačuva ljudskost. Neka od filmskih ostvarenja, od 40 u kojima je tumačila razne karakterne uloge, pamte se po njenoj maestralnoj glumi, poput: “Igmanski marš”, “Miris dunja”, “Od zlata jabuka”, “Moj brat Aleksa”, “Kod amidže Idriza”, “Dobro uštimani mrtvaci”...<h2>Majka Mubera</h2>Pod rediteljskom palicom Sulejmana Kupusovića Đurevska je odigrala jednu od njenih najupečatljivijih uloga – majke Mubere u TV seriji “Viza za budućnost” po kojoj je naročito pamti publika u cijeloj regiji. I danas se prepričavaju skečevi Mubere i zeta Suada, kojeg je glumio Admir Glamočak koji kaže da su morali često prekidati snimanje tih scena jer su “umirali” od smijeha. Nada Đurevska je u svojoj četrdesetogodišnjoj karijeri osvojila brojne nagrade. Prvu je dobila za ulogu šutljive, ali tajno zaljubljene žene u filmu „Od zlata jabuka”. Između ostalih, dobitnica je i Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra MESS 2002., te Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva 2014. godine.Posljednja predstava u kojoj je igrala prije nego što je otišla u penziju, u januaru 2014. godine, bila je “Kad bi ovo bio film” reditelja Dine Mustafića. Najveća diva bosanskohercegovačkog glumišta preminula je u Sarajevu, 13. septembra 2017., u 65. godini. “Otišla je tiho kako je i živjela”, napisale su u posljednjoj poruci Nadine kolege iz Narodnog pozorišta u Sarajevu.

<h2>Osnovana dinastija Grimaldi u Monaku</h2>1297. - Italijanski plemić Frančesko Grimaldi (Francesco), preobučen u kaluđera, ušunjao se u tvrđavu Monako, koja je bila pod vlašću Đenove, potom u nju pustio svoje vojnike i osvojio je. Osnovao je dinastiju Grimaldi, koja je i danas na vlasti u kneževini Monako, te kao Renije Prvi vladao do smrti 1314. godine.1324. - Umro italijanski istraživač Marko Polo, najpoznatiji evropski srednjovjekovni putnik. Ka Dalekom istoku krenuo je iz Venecije 1271., u svojoj 17. godini. Proputovao je Mezopotamiju, Kurdistan, Perziju, Turan, Pamir, Kineski Turkestan i Mongoliju i stigao u Peking 1275. godine. Opisao je putovanja u "Knjizi o čudima svijeta", objavljenoj 1298., kasnije nazvanoj "Milion", koja je podstakla mnoga geografska otkrića.

<h2>489. godišnjica osnivanja Gazi Husrev-begove medrese </h2>1537. godine, u Sarajevu je osnovana Gazi Husrev-begova medresa, najstarija odgojno-obrazovna institucija u Bosni i Hercegovini i jedna od rijetkih u svijetu koja u kontinuitetu radi više od 480 godina. Njen osnivač je unuk osmanskog sultana Bajazida II, Gazi Husrev-beg, čija vakufnama čini trajnu organizacijsku i programsku osnovu rada ove škole. Poznata je pod imenom Kuršumli medresa po olovnim kupolama koje je prekrivaju. Danas Gazi Husrev-begova medresa djeluje kao srednja škola. Školovanje traje četiri godine. Svršenici Gazi Husrev-begove medrese mogu nastaviti školovanje na bilo kojem fakultetu u Bosni i Hercegovini i na mnogim fakultetima u inozemstvu, posebno u islamskom svijetu.1589. - Rođen hrvatski barokni književnik Ivan Đivo Gundulić, najznačajniji pjesnik južnoslavenskog područja u 17. stoljeću. Pisao je mitološke drame i romantične tragikomedije, a najvrednija njegova djela su lirski ep “Suze sina razmetnoga”, junački ep “Osman” i pastirska igra “Dubravka” koja završava čuvenom himnom slobodi.1642. - Umro italijanski astronom, fizičar i matematičar Galileo Galilej (Galilei), osnivač mehanike kao nauke, posebno dinamike i kinematike. Hidrostatsku vagu pronašao je 1585., a 1589. formulirao je zakone slobodnog pada tijela pod djejstvom sile teže i kretanja po kosoj ravni. Uveo je pojmove ubrzanja i inercije. Konstruirao je astronomski durbin, otkrio Orionovu maglinu, neravnine na Mjesecu, četiri Jupiterova satelita, Venerine faze, pjege na Suncu i konstatirao da je Mliječni put ogroman skup zvijezda. 1713. - Preminuo italijanski kompozitor i violinist Arkanđelo Koreli (Arcangelo Corelli), osnivač Bolonjske violinske škole. Jedinstvom emotivnosti i uravnotežene forme uspostavio je ravnotežu s obiljem baroknih ukrasa u svojoj muzici, postigavši klasičnu smirenost. Djela: 12 končerta grosa, sonate za violinu, tri sonate.1896. - Umro francuski pisac Pol Verlen (Paul Verlaine), boem i pustolov, čija je poezija, puna lirizma i muzike, znatno utjecala na simboličku školu. Djela: zbirke pjesama "Romanse bez riječi", "Galantne svečanosti", "Elegije", "Mudrost".1910. - Ruska balerina Galina Sergejevna Uljanova, vodeća balerina "Boljšoj teatra" poslije Drugog svjetskog rata, rođena je na današnji dan. Briljantno je tumačila glavne uloge u baletima "Labudovo jezero", "Uspavana ljepotica", "Krcko Oraščić", "Žizela", "Pepeljuga" i "Romeo i Julija". 1935. - Rođen američki muzičar Elvis Prisli (Presley), "kralj roka", izuzetno popularan pedesetih i šezdesetih godina 20. vijeka. Prodao je više od 150 miliona ploča i glumio u dvadesetak filmova. Umro je 1977. od prekomjerne upotrebe alkohola i droge. 1942. - Engleski fizičar Stiven Hoking (Stephen Hawking), jedan od vodećih svjetskih naučnika 20. vijeka, rođen je na današnji dan. Reputaciju vodećeg naučnika stekao je knjigom o porijeklu univerzuma "Kratka historija vremena", objavljenom 1988. godine. Preminuo je 14. marta 2018. godine.1947. - Rođen Dejvid Bouvi (David Bowie), britanski rok muzičar, kompozitor, muzički producent, aranžer i glumac. Godine 2014., dijagnosticiran mu je rak jetre. Posljednji album “Blackstar” izdat mu je na 69. rođendan, 8. januara 2016., a dva dana poslije Bowie je preminuo.1993. - Potpredsjednika Vlade Republike Bosne i Hercegovine Hakiju Turajlića, dok je u pratnji UN-a putovao za Sarajevski aerodrom, ubili pripadnici Vojske RS.2005. – Preminuo Suvad Katana, bivši bh. fudbaler, od posljedica srčanog udara u 36. godini života. Rođen je 6. aprila 1969. u mjestu Delijaš blizu Trnova. Karijeru je počeo u Željezničaru 1987. godine, a 1992. je otišao u Belgiju, gdje je igrao za Genk (1992. – 1994.), Gent (1994. – 1996.) i Anderlecht (1996. -1998.). U Belgiji je bio jedan od najboljih igrača zadnje linije 1990-ih, gdje je dobio i mnoge nagrade. Također igrao je i u Turskoj za Adanaspor (1998. – 1999.), da bi karijeru završio u Lokerenu u Belgiji (1999. – 2004.). Za reprezentaciju BiH odigrao je 10 utakmica.

Danas je četvrtak, 8. januar/siječanj 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 357 dana

Nada Đurevska: 74. godišnjica rođenja najveće bh. glumačke dive

Na današnji dan 1940. godine, u Bosanskom Petrovcu je rođen Mersad Berber, bosanskohercegovački akademski likovni umjetnik, ilustrator, scenograf i kostimograf, slikar ljepote i magije života. Berber je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963., gdje je završio i postdiplomski studij grafike, zadobivši simpatije svojih profesora, koji su bili oduševljeni njegovim talentom.- Mersad Berber donio je već na Akademiju seriju neobičnih, prekrasnih crteža u stilu starih muslimanskih, perzijskih motiva… Berbera smatram svojim najdražim u najuspješnijim učenikom, značajnim i neobično velikim umjetnikom – napisao je o Berberu njegov profesor, slovenski slikar i grafičar, akademik Božidar Jakac.<h2>Stalna postavka slika u Londonu</h2>Berberovi crteži su već od 1961. bili zapaženi na kolektivnim izložbama, a prvu samostalnu izložbu imao je 1965. godine, u Gradskoj galeriji u Ljubljani. Od 1978. do 1982. godine predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.Osim brojnih slika, grafika, tapiserija, ilustracija mnogih značajnih knjiga, scenografija i kostimografija na pozornicama u Vašingtonu, Sarajevu i Zagrebu, 1985. završio je i crtani film „Tempo Secondo“. Održao je gotovo stotinu samostalnih i učestvovao u nizu kolektivnih izložbi u Evropi, SAD i Aziji. Godine 1984., Galerija „Tate“ u Londonu uvrstila je Berberove slike u svoju stalnu postavku. Motivi po kojima je Berber poznat i jedinstven su: žena, konj i cvijet. Magija njegovog slikarstva je u kombiniranju svijetlog i tamnog, crtanju i oblikovanju ljepote ženskog lika, jarkom likovnom pečatu životinjskog torza u stalnom dinamičkom pokretu, jer konji na njegovim slikama oživljavaju, a cvjetovi mirišu.<h2>Pikaso kao uzor</h2>Berberov najveći slikarski uzor bio je Pablo Pikaso (Picasso), za kojeg je govorio da je najveći svjetski slikar ikad, a na upite zašto tako misli, odgovarao bi:- Zato što je on sve ono što su umjetnici stvarali stoljećima, sve dotadašnje kanone obrnuo na glavu… napravio je svoj sistem i svoj svijet koji je bio sasvim drugačiji od svih ostalih. Samo njegov, neprocjenjiv.Najznačajniji ciklusi Berberovih slika su “Sarajevske kronike”, “Put u Skender Vakuf”, “Srebrenica”, “Hommage Vlahi Bukovcu”, “Otomanske kronike”... a izlagao ih je u svim većim gradovima svijeta, od Istanbula, Londona, Madrida, preko Njujorka do Moskve i Nju Delhija. Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, '90-ih godina prošlog vijeka, sa suprugom Adom, sinovima Ensarom i Azerom, odselio je u Zagreb, gdje je i preminuo u 72. godini, 7. oktobra 2012. godine.

<h2>Rođen Faust Vrančić, jedan od najznačajnĳih Hrvata svih vremena</h2>1551. - Rođen Faust Vrančić, hrvatski polihistor, jezikoslovac, pronalazač, diplomat, inžinjer, svećenik, biskup, jedan od najznačajnĳih Hrvata svih vremena. U javnosti se najčešće percipira kao izumitelj svjetskog glasa, jer najznačajnijim projektima, objavljenim u djelu „Machinae novae“, Vrančić nadilazi svoje vrijeme, a važnošću prelazi granice epoha.1782. - Umro njemački kompozitor, pijanist i dirigent Johan Kristijan Bah (Johann Christian Bach), najmlađi sin slavnog Johana Sebastijana Baha (Sebastian). Kristijan je živio i u Milanu i Londonu, pa je nazivan "italijanski Bah" i "engleski Bah". Djela: 15 opera, više od 60 simfonija, 37 klavirskih koncerata, 13 uvertira, klavirske sonate, kamerna muzika.1801. - Stupanjem na snagu akta o ujedinjenju Velike Britanije i Irske stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo.1823. - Rođen mađarski pjesnik Šandor Petefi, reformator mađarske poezije. Prve pjesme napisao je kao gimnazijalac i ubrzo je postao najomiljeniji i najčitaniji mađarski pjesnik. Djela: roman "Krvnikovo uže", epska poezija "Vitez Janoš", "Apostol", lirska poezija "Izabrane pjesme", "Petefijeve pjesme".1842. - U Kelnu pokrenut dnevnik "Rajnske novine", organ radikalne rajnske buržoazije koja je tražila liberalne reforme. U aprilu 1842. u listu je počeo da sarađuje Karl Marks (Marx), koji je oko sebe okupio širok krug saradnika, čime je radikalizovana uređivačka politika lista, koji je zabranjen u martu 1843. godine.1863. - Rođen Pjer de Kuberten (Pierre de Coubertin), francuski pedagog i historičar, pokretač modernih Olimpijskih igara. Prvi predsjednik OI bio je Grk Demetrios Vikelas, a Kuberten generalni sekretar. U skladu sa starogrčkim nazom, prva Olimpijada modernog doba održana je u njihovoj domovini Grčkoj, u Atini. Nakon prvih Igara Vikelas je predao predsjednikovanje Kubertenu koji bio predsjednik do 1925. godine. 1879. - Engleski pisac Edvard Morgan Forster (Edward), jedan od najvažnijih engleskih romanopisaca 20. stoljeća, rođen je na današnji dan. Najpoznatije djelo mu je roman “Put do Indije” (1924.) - priča o civilizacijskom srazu kolonizatora s autentičnom indijskom sredinom. Ostala djela: romani "Gdje se anđeli plaše da kroče", "Soba s izgledom", "Najduže putovanje", priče "Nebeski omnibus", "Vječni trenutak", studija "Vidovi romana".1894. - Umro Hajnrih Rudolf Herc (Heinrich Rudolf Hertz), njemački fizičar. Njegova otkrića dovela su do razvoja bežične telegrafije radiovalovima, koja je nadomjestila telegrafiju električnom energijom. Po njemu su nazvani mjerna jedinica za frekvenciju herc i krater na Mjesecu.

<h2>Rođen bh. književnik Branko Ćopić</h2>1915. - Rođen bosanskohercegovački književnik Branko Ćopić, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja. Počeo je da piše kao đak učiteljske škole i prije Drugog svjetskog rata je objavio zbirke pripovijedaka "Pod Grmečom", "Borci i bjegunci" i "Planinci". Napisao je veći broj knjiga za djecu: "Bojna lira pionira", "Put u vedrinu", priče "U svijetu leptirova i medvjeda", "Bosonogo djetinjstvo", zbirke pjesama "Ognjeno rađanje domovine", "Ratnikovo proljeće". Za zbirku pripovijedaka "Bašta sljezove boje", koju je posvetio svom prijatelju književniku Ziji Dizdareviću, ubijenom 1942. u logoru u Aušvicu, dobio je Njegoševu nagradu. U tom djelu se vedri Ćopić, kako su ga mnogi doživljavali, predstavio kao razočarani čovjek obuzet melahnolijom i sumornim slutnjama, posebno u uvodu knjige. Prema mišljenju mnogih njegovih prijatelja i savremenika, kao da je nagovijestio svoje samoubistvo 1984. u Beogradu. Ostala djela: romani "Prolom", "Gluvi barut", "Ne tuguj, bronzana stražo", "Osma ofanziva", zbirke pripovijedaka "Rosa na bajonetima", "Surova škola", "Doživljaji Nikoletine Bursaća".1928. - Mensur Memo Dervišević, bosanskohercegovački slikar, rođen je na današnji dan. Izlagao je u zemlji i inozemstvu, a imao je više od 20 samostalnih izložbi. Najznačajniji dio svog stvaralačkog opusa ostvario je u Tuzli. Zapaženo je i njegovo učešće u estetskom oblikovanju interijera tuzlanskog hotela "Bristol", kina "Mladost" i "Ekspres restorana", gdje je radio na mozaicima i zidnim slikama: "Donju Tuzlu opasala guja", "Kamena s ramena" i "Teferič". Niz njegovih djela ostao je u vlasništvu tadašnjih jugoslavenskih ambasada u zemljama Afrike, Bliskog Istoka i drugdje. U svom stvaralaštvu bio je na tragu bosanske tradicije, spajajući bosansko srednjovjekovlje sa savremenošću.1939. - Prvi put održan Bečki novogodišnji koncert. Od tada se tradicionalni koncert klasične muzike održava 1. januara svake godine u Zlatnoj dvorani Bečkog muzičkog društva (Wiener Musikverein). Bečki filharmoničari na koncertu sviraju odabrana djela kompozitora iz porodice Štraus (Strauss): oca i sina Johana (Johann), te Edvarda (Eduard) i Jozefa (Josef) Štrausa. Povremeno se na programu nađu i djela drugih kompozitora. 1941. - U Subotici rođena Eva Ras, srbijanska glumica, slikarica i književnica mađarskog porijekla. S mužem Radomirom Stevićem Rasom, slikarem i grafičarem, 1964. je osnovala Teatar nacionalne drame, gdje su izvođena djela isključivo domaćih pisaca. S filmom Dušana Makavejeva “Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT “(1967.) proslavila se na svjetskoj filmskoj sceni. Prema mnogim filmskim kritičarima i teoretičarima, najbolju ulogu je ostvarila igrajući Gocu u filmu Aleksandra Saše Petrovića "Biće skoro propast sveta" (1968.). 1942. - Rođen Kornelije Kovač, regionalni kompozitor i muzičar. Nakon što je promijenio nekoliko grupa iz Bosne i Hercegovine, 1966. godine se pridružio tada najpopularnijem jugoslavenskom pop bendu sarajevskim “Indexima”. Stekavši popularnost kao kompozitor i instrumentalist, nakon odsluženja vojnog roka seli se u Beograd, gdje u septembru 1968. osniva “Korni grupu”, koja je 1974. predstavljala bivšu SFR Jugoslaviju na Pjesmi Evrovizije. Kovač je pisao i komponovao mnogo pjesama za najpopularnije pjevače naših prostora, a najpoznatiji je po dugogodišnjoj saradnji sa Zdravkom Čolićem, kojem je napisao neke od najvećih hitova poput “April u Beogradu”, “Živiš u oblacima”, “Zvao sam je Emili”, “Jedna zima sa Kristinom”, “Jedina”, “Mađarica”... Napisao je hitove i za Lepu Brenu – “Sanjam”, “Sitnije, Cile, sitnije”, “Janoš”. Osim toga, njegove pjesme su pjevali i Olivera Katarina, Bisera Veletanlić, Neda Ukraden, Miki Jevremović, Miša Marković... Preminuo je u Beogradu, 13. septembra 2022. godine, od posljedica koronavirusa.&nbsp;

<h2>U Stocu rođen Nijaz Duraković, bh. političar </h2>1949. – U Stocu je rođen Nijaz Duraković, bosanskohercegovački političar, posljednji predsjednik Predsjedništva Centralnog komiteta SKBiH i prvi predsjednik SDP-a BiH. U vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je zajedno s Alijom Izetbegovićem član Ratnog predsjedništva Republike BiH iz reda bošnjačkog naroda. Na čelu SDP-a BiH ostao je do 1997., nakon čega stranku preuzima Zlatko Lagumdžija s kojim je Duraković ušao u sukob, te, 2002. godine, napustio SDP BiH, a kasnije se pridružio SDU-u BiH. Ponovno je izabran u Zastupnički dom PFBiH kao nositelj liste Patriotskog bloka Bosanske stranke i SDU-a BiH. U decembru 2007. godine izabran je za člana Predsjedništva SDU-a BiH. Na Općim izborima 2010. bio je nositelj liste SDU-a BiH za Parlamentarnu skupštinu BiH, no nije uspio dobiti mandat. Preminuo je u Sarajevu, 29. januara 2012. godine.1949. - Rođen Čedomir Petrović, srbijanski reditelj i glumac. Sin je čuvenog glumca Miodraga Petrovića Čkalje, te otac glumice Jovane Petrović. Preminuo je 14, jula 2025. godine.1952. - U Donjim Ceranima blizu Dervente, u Bosni i Hercegovini, rođen Mile Kitić, regionalni pjevač turbo-folk muzike.1958. - Stupio na snagu ugovor o osnivanju Evropske ekonomske zajednice (EEZ), poznate kao Zajedničko tržište, koji su 25. marta 1957. u Rimu potpisale Belgija, Zapadna Njemačka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija. Zajednici nazvanoj potom Evropska zajednica (EZ), sada Evropska unija (EU), 1973. su pristupile Velika Britanija, Irska i Danska, 1981. Grčka, 1986. Španija i Portugalija, a 1995. Švedska, Finska i Austrija.1968. - Rođen Davor Šuker, bivši hrvatski fudbaler i bivši predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, član Izvršnog odbora UEFA-e. Najbolji je strijelac hrvatske fudbalske reprezentacije svih vremena. 1972. - Umro francuski pjevač i glumac Moris Ševalije (Maurice Chevalier), zaštitni znak francuske muzičke komedije. Osim brojnih hitova i uloga u mnogim filmovima, napisao je i autobiografiju "Moj put i moje pjesme".&nbsp;

<h2>Hasan Salihamidžić, bivši bh. fudbaler, slavi 49. rođendan</h2>1977. - Rođen Hasan Braco Salihamidžić, bivši bosanskohercegovački fudbaler. Prve nogometne korake Salihamidžić je napravio u dresu Turbine, a potom u Veležu. Početkom agresije na BiH odlazi u Njemačku, gdje se u novembru 1992. godine nastanjuje u Hamburgu i uz pomoć rođaka Ahmeta Halilhodžića priključuje treninzima juniorskog tima HSV-a. U to vrijeme njegov trener je bio Feliks Magat (Felix Magath), koji je jedan je od najzaslužnijih za Hasanov veliki uspjeh. Nakon kratkog boravka u juniorskom timu, Salihamidžić je prebačen u prvi tim HSV-a, postavši ubrzo jedan od najboljih igrača. Poslije izvanrednih igara u Hamburgu, mnogi veliki klubovi su bili zainteresirani za njegove usluge, a Hasan se odlučio za Bajern s kojim je već u prvoj sezoni igranja postigao nekoliko ključnih pogodaka u Ligi prvaka, te odveo Bajern u finale najjačeg evropskog takmičenja. Osim toga, Salihamidžić je deset godina bio reprezentativac Bosne i Hercegovine.1977. - Rođena Azra Kolaković, poznatija kao Donna Ares, bosanskohercegovačka pjevačica. Ostavila je velike hitove, albume i singlove iza sebe. Najveći uspjeh postigla je pjesmom “To mi nije trebalo”. Važila je za najtalentiraniju bosansku umjetnicu koja je pisala i muziku i tekstove za svoje pjesme, ali ju je teška bolest zaustavila, usljed koje je nakon trogodišnje borbe preminula, 1. oktobra 2017.1995. - Umro Eugen Vigner, mađarski fizičar, najpoznatiji po teoriji simetrije u kvantnoj mehanici, kao i po istraživanju građe atomskog jezgra. Prvi je pronašao trovanje ksenonom-135 koji nastaje u nuklearnim reaktorima. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1963. godine.1999. - Zvanično puštena u promet jedinstvena evropska valuta euro i gotovo 300 miliona ljudi u 11 od 15 zemalja EU dobilo je istu valutu prvi put od vremena Rimskog carstva. Banke su počele da posluju s eurom tri dana kasnije.2001. - U Zagrebu je preminuo Fabijan Šovagović, jedan od najvećih glumaca Hrvatske i bivše SFR Jugoslavije. Već kao srednjoškolac glumio je u amaterskim predstavama u Ladimirevcima (David Štrbac u Kočićevom „Jazavcu pred sudom“), a potom i u omladinskom KUD-u “Milica Križan” u Osijeku. Diplomirao je na Akademiji kazališne umjetnosti u Zagrebu 1957. godine. Tokom godina bio je član pozorišta "Gavella", HNK u Zagrebu, učestvovao u radu "Teatra u gostima", djelovao kao slobodni umjetnik i nastupao na svim regionalnim najvećim festivalima. Njegov sin Filip Šovagović i kći Anja Šovagović-Despot također su glumci.&nbsp;

<h2>Umro bh. književnik Ahmet Hromadžić, začetnik umjetničke bajke </h2>2003. - Umro bh. književnik Ahmet Hromadžić, začetnik i najistaknutiji predstavnik umjetničke bajke u bosanskohercegovačkoj književnosti za djecu. U svoje priče prvi je uveo patuljke i povezao ih s najmlađim čitateljima, prikazavši ih kao tajanstvena, ali veoma pametna bića koja vole djecu i rado postaju njihovi prijatelji. Zbog tog specifičnog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitatelja, a posebno djece, nazivaju ga bosanskohercegovačkim Andersenom. Osim pripovijetki i romana za djecu i odrasle, Hromadžić je pisao književne i pozorišne kritike, književne reportaže, crtice i članke. Prvo književno djelo, roman "Labudova poljana", objavio je 1952. godine u Sarajevu, ali su ga proslavile pripovijetke za djecu, među kojima su najpoznatije one objavljene u zbirkama: "Patuljak vam priča", "Okamenjeni vukovi" i "Patuljak iz Zaboravljene Zemlje". 2006. - Stupio na snagu Zakon o odbrani BiH, čime su ugašena entitetska ministarstva odbrane.2006. – U Beogradu umro Dragan Lukić, srbijanski dječiji pisac. Pisao je pjesme, priče, romane, dramske tekstove, teorijske rasprave o literaturi, vodio emisije na radiju i televiziji. Uređivao je časopis „Zmaj“. Objavio je više od stotinu knjiga, među kojima su najpoznatije: „Kako se kome čini“, „Moj praded i ja“, „Vagon prve klase“, „Fifi“, „Kako rastu nogavice“, „Od kuće do škole“.2014. - Umro Milan Horvat, hrvatski dirigent i muzički pedagog. Karijeru je započeo 1946. godine kao voditelj Simfonijskog orkestra Radio Zagreba. Pet godina je bio glavni dirigent Nacionalnog simfonijskog orkestra Irske u Dablinu. Od 1969. do 1975. bio je voditelj novoosnovanog Bečkog radijskog simfonijskog orkestra.2015. - Preminuo Ulrih Bek (Ulrich Beck), njemački sociolog, tvorac teorije o rizičnom društvu, profesor univerziteta u Minsteru, Minhenu i Londonu. Najpoznatiji je po teoriji društva rizika te među prvima koji je globalizaciju počeo promatrati iz perspektive sociologije.

Fehim ef. Spaho: 84. godišnjica smrti nekadašnjeg reisa

Večeras u Kamernom teatru 55 komedija "Ih, kako bih te ja"

Vehid Gunić: 85. godišnjica rođenja bh. novinara, urednika i voditelja

Prije 42 godine otvorene ZOI '84 u Sarajevu

„Jedinstvo u raznolikosti“ mr. Sahudina Kačara

Zaim Imamović: 32. godišnjica smrti legende sevdaha

Aleksa Šantić: 102. godišnjica smrti bh. pjesnika i akademika

Edhem Mulabdić: 72. godišnjica smrti bh. književnika i prosvjetitelja

Promovirana knjiga „Jedinstvo u raznolikosti“ mr. sci. Sahudina Kačara

Skender Kulenović: 48. godišnjica smrti bh. književnika i akademika

Večer posvećena književniku Rasimu Ćelahmetoviću

Sulejman ef. Kemura: 51. godišnjica smrti nekadašnjeg reisa

Džemal Bijedić: 49. godišnjica smrti jednog je najistaknutijih Bošnjaka 20. stoljeća

Isak Samokovlija: 71. godišnjica smrti ljekara i pisca

Nada Đurevska: 74. godišnjica rođenja najveće bh. glumačke dive

Mersad Berber: 86. godišnjica rođenja bh. slikara ljepote i magije života

Fehim ef. Spaho: 84. godišnjica smrti nekadašnjeg reisa

Večeras u Kamernom teatru 55 komedija "Ih, kako bih te ja"

Vehid Gunić: 85. godišnjica rođenja bh. novinara, urednika i voditelja

Prije 42 godine otvorene ZOI '84 u Sarajevu

„Jedinstvo u raznolikosti“ mr. Sahudina Kačara

Zaim Imamović: 32. godišnjica smrti legende sevdaha

Aleksa Šantić: 102. godišnjica smrti bh. pjesnika i akademika

Edhem Mulabdić: 72. godišnjica smrti bh. književnika i prosvjetitelja

Promovirana knjiga „Jedinstvo u raznolikosti“ mr. sci. Sahudina Kačara

Skender Kulenović: 48. godišnjica smrti bh. književnika i akademika

Večer posvećena književniku Rasimu Ćelahmetoviću

Sulejman ef. Kemura: 51. godišnjica smrti nekadašnjeg reisa

Džemal Bijedić: 49. godišnjica smrti jednog je najistaknutijih Bošnjaka 20. stoljeća

Isak Samokovlija: 71. godišnjica smrti ljekara i pisca

Nada Đurevska: 74. godišnjica rođenja najveće bh. glumačke dive

Mersad Berber: 86. godišnjica rođenja bh. slikara ljepote i magije života