Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojena je hitna procedura raspravljanja o budžetu.Za ovakav prijedlog, koji je uputilo Ministarstvo finansija, glasalo je 19 poslanika, 13 je bilo protiv, a osam je bilo suzdržanih.Interesantno je da se Trojka podijelila oko glasanja za budžet. Tako su SDP, SNSD, HDZ BiH i DF glasali za raspravu po hitnoj proceduri, Naša stranka, NiP, NES, Naprijed, BHI KF i opozicija iz RS su bili protiv, a poslanici SDA suzdržani.U Predstavničkom dom PSBiH glas suzdržan ne znači isto što i glas protiv. Ukoliko ste suzdržani, to podrazumijeva da ste izuzeti iz glasanja, a samim time je potrebno manje glasova za da bi prijedlog prošao. Da su zastupnici SDA bili protiv, ovaj prijedlog ne prošao.Podsjećamo, budžet je predložen u visini od 1,5 milijardi KM, no u njemu nisu predviđena sredstva za BHRT i institucije kulture.

Tako su SDP, SNSD, HDZ BiH i DF glasali za raspravu po hitnoj proceduri, Naša stranka, NiP, NES, Naprijed, BHI KF i opozicija iz RS su bili protiv, a poslanici SDA suzdržani

Rasprava o budžetu podijelila Trojku: SDP jedini glasao za hitnu proceduru, SDA morala spasiti situaciju

Enes Zeljković pobijedio na konkursu za šefa kriminalističke policije FUP-a, a to ujedno znači da će biti po funkciji obnašati poziciju v.d. direktora FUP-a, potvrđeno je za portal "Avaza". On na ovu poziciju zasjeda nakon što su dosadašnjem vršiocu dužnosti FUP-a Vahidinu Munjiću izrečene mjere zabrane.Munjiću je zabranjeno obavljanje dužnosti direktora FUP-a, kao i ulazak u zgradu FUP-a, Vlade FBiH te sastajanje sa svjedocima, među kojima je i ministar Ramo Isak.Zeljković je bio načelnik terenskog ureda Sarajevo i šef odjela za organizirani kriminal.Kako je potvrdio u subotu Ramo Isak za portal "Avaza", v.d. direktora se neće imenovati, nego će šef kriminalističke policije obnašati dužnost sve do izbora novog direktora.

Munjiću je zabranjeno obavljanje dužnosti direktora FUP-a, kao i ulazak u zgradu FUP-a, Vlade FBiH te sastajanje sa svjedocima, među kojima je i ministar Ramo Isak

Enes Zeljković će biti na čelu FUP-a do izbora novog direktora

Jasmina Saltaga, advokatica Nermina Šehovića, potvrdila je za portal "Avaza" da je dobila presudu Općinskog suda u Sarajevu prema kojoj je utvrđeno da je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković oklevetao ovog inspektora.On je dužan da plati odštetu, a u ovom trenutku nije poznato o kojem iznosu je riječ.Naime, ministar Konaković je na konferenciji za medije posvećenoj akciji "Black tie 2" u aprilu prošle godine optužio Šehovića da je autor anonimnog pisma, a kako se moglo čuti od Šehovića tokom ročišta nakon toga je postao meta linča.Izbušene su mu gume na automobilu, a majka mu je doživjela moždani udar nakon te konferencije.Ministar Konaković je nekoliko puta izbjegavao dolazak na ročište.- Isto tuženi u svom svjedočenju navodi da je su prilikom ispitivanja istražitelji i tužitelj vršili pritiske na osumnjičene koji su lišeni slobode da u svojim iskazima u kontekstu nezakonitosti i veza sa kartelom istragu usmjere ka Konakoviću i Aljoši Čampari pri čemu uopće ne nudi bilo kakav dokaz, ime oštećenih is l ili da je bilo tko prijavio takav događaj iz čega u odnosu na konkretan iskaz cijeni da isti sadrži očite laži i insinuacije - rekla je tokom završnih riječi Jasmina Saltaga.

Šehoviću su nakon te konferencije izbušene gume na automobilu, a njegova majka je doživjela moždani udar

Donesena presuda: Konaković oklevetao inspektora Šehovića govoreći da mu je "pakovao" u predmetu "Black tie 2"

Mehemed Vukalić&nbsp;osuđen je na kaznu&nbsp;dugotrajnog zatvora u trajanju od 42 godine prvostepenom presudom koju je izrekao&nbsp;Kantonalni sud u Bihaću.&nbsp;Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe. Njemu se na teret stavljalo trostruko ubistvo.&nbsp;Prema optužnici, Vukalić je u prostorijama Gimnazije Sanski Most prošle godine u avgustu automatskom puškom usmrtio direktora Nijaza Halilovića, sekretaricu Nisvetu Kljunić i profesoricu engleskog jezika Gordanu Midžan.Podsjećamo, Mehemed Vukalić se u završnoj riječi izvinio porodicama ubijenih i izrazio kajanje. Također se izvinio i svojoj porodici, koja je tokom čitavog postupka bila uz njega, što je, kako je rekao, za njega bilo očekivano jer je „uvijek bio uzoran suprug i otac“ i smatra da je takvu podršku zaslužio. Ranije je zatražio da mu bude omogućeno prisustvo na izricanju presude.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe

Mehemed Vukalić osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 42 godine zbog trostrukog ubistva

Ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić (NiP) gostujući u emisiji Centralni dnevnik na Face televiziji još jednom je privukao veliku pažnju svojim, u najmanju ruku, problematičnim izjavama.

Riječ je o radikalu zbog čijih izjava je cijeli svijet Sarajevo etiketirao kao antisemitsko mjesto, jer je njemu smetalo da evropski rabini u Sarajevu održe konferenciju, a za to nije snosio nikakve konsekvence. Tada je to Elmedin Konaković pravdao pravom na drugačije mišljenje, "proklizvanjem", ali je na kraju poručio da neće biti ostavke.Ipak, u emisiji Centralni dnevnik prvo je rekao opasnu tezu o požaru u Domu penzionera u Tuzli, a vezano za pitanje odgovornosti. On je to pitanje do kraja banalizirao, da bi na kraju rekao da je odgovoran i novinar ko mu postavlja pitanja, a i on kao ministar, time skrećući skroz pažnju s onih ljudi koji bi zaista trebali biti odgovorni, ukoliko se utvrdi njihova krivična odgovornost. Kasnije je kazao da nije ni bitno ko je odgovoran.Ipak, nije se ministar Delić zaustavio na tom banaliziranju, nego je nakon toga nastavio da laže, govoreći o direktoru Doma penzionera u Tuzli, koji je podnio ostavku.- Evo ja ne znam direktora Doma penzionera, nisam imao priliku da ga upoznam, ali smatram moralnim i odgovornim činom to da je podnio ostavku - rekao je Delić.

Ipak, fotografije sa sastanka od prije samo godinu i to u prostorijama Vlade FBiH demantuju ministra Adnana Delića.Upravo je Mirsad Bakalović potpisao s ministrom ugovor za nabavku bolničkih električnih kreveta za Dom penzionera, a te fotografije su javno dostupne.Ako i nije riječ o svjesnom laganju, onda bi još više poražavajuća činjenica bila da ministar zapravo nema pojma s kime se sastajao, a to bi samo govorilo o pristupu njegovom poslu.Kompletan intervju možete pogledati <a href="https://www.youtube.com/watch?v=vkk7jVFi7Rg">OVDJE</a>, a u devetoj minuti govori o direktoru Doma penzionera u Tuzli.

Ako i nije riječ o svjesnom laganju, onda bi još više poražavajuća činjenica bila da ministar zapravo nema pojma s kime se sastajao, a to bi samo govorilo o pristupu njegovom poslu

Video / Dinin radikal Delić kaže da nije bitno ko je odgovoran za tragediju u Domu penzionera, a onda laže da ne poznaje direktora

Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke, jedine s hrvatskim predznakom koja opoziciono djeluje na nivou Federacije BiH, govorio je za "Dnevni avaz" o formiranju blokada od pet stranaka koje imaju za cilj da na Općim izborima 2026. izađe na megdan HDZ-u BiH.Osim HRS-a, taj blok bi trebali činiti HDZ 1990, HNP, HSS i HDS.- Mi smo još daleko od nekog dogovora, mi smo se načelno dogovorili da ćemo definirati politička načela i strategiju zajedničkog nastupa na sljedećim izborima. Mi ćemo prvo definirati šta i kako bi radili, da se ne bi bavili kadrovskom politikom, nego suštinskom. Dosad je bilo dosta tih pokušaja takozvanog opozicionog djelovanja kod Hrvata, koji su propali na prvoj krivini. Želim učeći lekciju iz tih iskustava da nešto pokušamo napraviti kao promjenu, odnosno alternativu politici koja od Hrvata želi napraviti nacionalnu manjinu u BiH, a i otklon od politike koja profitira od te takozvane borbe za prava Hrvata, a zapravo su nas zarobili u društvo korupcije i klijentelizma. Cilj je napraviti stvarnu alternativu svim tim politakama i ponuditi ljudima na izbor 2026. godine i nadati se onda da će to ljudi prepoznati - istakao je Raguž za "Avaz".<h2>Nove tehnologije</h2>Na pitanje koliko je opoziciji HDZ-u lakše djelovati na izborima kada kao kandidat neće biti Željko Komšić, jer je izvjesno da će se izbori dočekati s istim pravilima, Raguž odgovara:&nbsp;- Što se tiče člana Predsjedništva, mi ćemo izaći na izbore s novim Komšićem ili bez njega na megdan HDZ-u. Od puno veće važnosti je uvođenje novih tehnologija. Svim silama se i jedni i drugi i treći - od HDZ-a, SDA, uključujući i SDP, a i SNSD bore da ne dođe do implementacije novih tehnologija u izborni proces, jer od toga će sve zavisiti. Mi ako ne uspijemo u namjerama da to uvedemo, sasvim je irelevantno ko će izaći na izbore i s kojim politakama, jer oni imaju iskustva iz prošlih izbora kako pokrasti, bez da ih se pozove na bilo kakvu odgovornost. Samo ću vas podsjetiti da smo na prošlim izborima u Mostaru dokazali na jednom izbornom mjestu da je 17 mrtvih glasalo i dokumentirali to osmrtnicama i dokumentacijom, što je CIK odbio jer su rekli da moraju poštivati rokove. Možete zamisliti šta će se dešavati na sljedećim izborima ako ne uvedemo moderne tehnologije. Veći primat je na demokratičnosti izbornog procesa nego kandidature o kojima mediji danas pišu.<h2>Heterogena grupa</h2>Na pitanje kako funkcionira ovaj blok, s obzirom da je njegova stranka opozicija HDZ-u, dok je primjera radi, HDZ 1990 dio vlasti na nivou FBiH, dok je HSS na prošlim izborima išao zajedno na listi s HDZ-om, Raguž odgovara:&nbsp;- Ove dogovore koje radimo, radimo za uvjetno rečeno državotvorne nivoe, Federalni, nivo BiH i Predsjedništvo, mi na kantonima nećemo ići skupa, pogotovo gdje su većinski hrvatska područja. To je stvar političke odgovornosti i zrelosti. Mi općenito vazda možemo naći neke razloge da se raziđemo. Primjera radi, ja u potpunosti ne dijelim način djelovanja ovih mojih potencijalnih kolega koji su u Federalnoj većini, ali oni su potpisali neke stvari nakon Općih izbora 2022. i moraju poštovati te postulate, zato se mi bavimo isključivo tematikom izbora 2026. godine i šta ćemo raditi u tom izbornom procesu i nakon njega. Izdiktiramo šta je na političkim načelima i da izdiktiramo jedan koalicijski sporazum i dogovor na kojeg se možemo pozivati poslije, da ne bi bilo nekih izlijetanja i kupovine od strane HDZ-a BiH, nekih praksi koje su bile ranije. U pravu ste, ali ne radimo na ujedinjavanju stranaka, nego tražimo modus operandi isključivo za izbore 2026. godine - zaključio je Raguž.

Dosad je bilo dosta tih pokušaja takozvanog opozicionog djelovanja kod Hrvata, koji su propali na prvoj krivini, želimo učeći lekciju iz tih iskustava da nešto pokušamo napraviti kao promjenu

Slaven Raguž za "Avaz": Opozicioni blok će izaći na megdan HDZ-u, bez obzira da li se pojavio neki novi Komšić ili ne

Nakon što su direktor Federalne uprave policije Vahidinu Munjiću izrečene mjere zabrane obavljanja funkcije, kao i mjere zabrane dolaska u zgradu FUP-a te sastajanja s određenim svjedocima, kao i osumnjičenima, kontaktirali smo ministra unutrašnjih poslova FBiH Ramu Isaka i provjerili šta su naredni koraci.- FUP ima načina funkcionisanja, nema tu nikakvih smetnji. Prema informacijama koje raspolažem osoba koja je ovlaštena u FUP-u je poslala prijedlog za imenovanje osobe za poziciju načelnika kriminalističke policije. Taj koji imenovan, među tim inspektorima koji ispunjavaju uslove, će obnašati poziciju direktora do završenja konkursa. Ne znam ko bi trebao biti imenovan, tri ili četiri inspektora ispunjavaju uslove za tu poziciju, a kako sam čuo, navodno jedan je dobio rješenje prije nego se ovo sve desilo - kazao je Isak za "Avaz".Što se tiče konkursa za direktora FUP-a kaže da o tome odlučuje Nezavisni odbor, a on je potvrdio da neće se ići u smjeru imenovanja vršioca dužnosti, kaže da to sebi neće davati za pravo.Što se tiče Policijske akademije FMUP-a, gdje su također izrečene mjere zabrane direktoru Ervinu Mušinoviću, ministar Isak kaže da je tu procedura drugačija, jer Akademija nije samostalna, nego u sklopu Ministarstva i na njenom čelu se nalazi državni službenik i naveo je da tu bilo ko od rukovodećih državnih službenika da obnaša dužnost.

Ne znam ko bi trebao biti imenovan na poziciju načelnika, tri ili četiri inspektora ispunjavaju uslove za tu poziciju, a kako sam čuo, navodno, jedan je dobio rješenje prije nego se ovo sve desilo

Isak za "Avaz": Neće se birati v.d. direktora FUP-a, po funkciji će tu poziciju obnašati načelnik kriminalističke policije

Zapošljavanje ostaje jedan od najvećih izazova u Bosni i Hercegovini, ali i ključni uslov za ekonomski rast i smanjenje odlaska mladih iz zemlje. Evropska unija već godinama ulaže u programe koji povećavaju konkurentnost radne snage, unapređuju sistem obrazovanja i otvaraju nova radna mjesta, posebno za najugroženije kategorije – mlade, dugotrajno nezaposlene, žene i osobe iz marginaliziranih grupa.Jedan od najvažnijih mehanizama za ove investicije je Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), kroz koji EU podržava programe obuke, prekvalifikacije, uvođenje dualnog obrazovanja i jačanje malih i srednjih preduzeća. Cilj je jasan: uskladiti obrazovni sistem s potrebama tržišta rada i omogućiti brži prelazak nezaposlenih u formalno zaposlenje.

<h2>Mladi i žene</h2>Najveći projekat u ovoj oblasti je „Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje – Faza II (LEP II)”, vrijedan 6 miliona eura. Riječ je o programu koji okuplja lokalne vlasti, službe za zapošljavanje, obrazovne ustanove, privatni sektor i nevladine organizacije kako bi zajednički razvili lokalne strategije zapošljavanja. Nakon uspješne prve faze, tokom koje je podržano 19 partnerstava, druga faza širi djelovanje na više od 20 lokalnih zajednica širom zemlje. Cilj LEP-a je stvaranje novih radnih mjesta i olakšavanje prelaska nezaposlenih lica u formalno zaposlenje.Uz LEP, Evropska unija finansira i projekat „EU4Employment”, vrijedan 5 miliona eura, koji nudi konkretne mogućnosti zapošljavanja mladima, ženama u ruralnim krajevima, dugotrajno nezaposlenima, osobama s invaliditetom i Romkinjama. Program se fokusira na socijalnu uključenost i otvaranje radnih mjesta za one koji su najdalje od tržišta rada.-Udruženja poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine podržava sve projekte Evropske unije, posebno one koji idu u prilog jačanja kapaciteta lokalnih institucija i vlasti i prijenos znanja i iskustava kako bismo i u naš sistem involvirali evropsku i UN politiku i praksu. U tom dijelu ima više značajnih projekata. Mi posebno naglašavamo važnost projekta „Radimo zajedno“ projekta za jačanje segmenta ljudskih prava u poslovnom okruženju, projekat koji podržava Evropska unija i radimo ga skupa sa Unijom poslodavaca RS. Projekti koji se odnose na zapošljavanje i na jačanje lokalnih partnerstava također su nam vrlo interesantni, međutim, ono što zamjeramo nekim od ovih projekata jeste činjenica da se implementiraju od strane institucija Evropske unije. Mislimo, ipak, da bi odvojena sredstva, da bi se mogla multiplicirati ukoliko bi istovremeno i podržavala, unaprijeđivala zapošljavanje, ali istovremeno i podržavala jačanje lokalnih kapaciteta, a sve u skladu sa standardima EU i UN-a – rekao je Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH za “Avaz”.Posebno važan segment podrške EU odnosi se na potrebe ekonomije budućnosti. Projekat „EU4 Poslovi budućnosti”, vrijedan 5,5 miliona eura, usmjeren je na razvoj vještina potrebnih za zelena i digitalno intenzivna radna mjesta. Planirano je pokretanje najmanje 20 aktivnih programa tržišta rada koji će obučiti i zaposliti žene, mlade i dugotrajno nezaposlene u sektorima koji se najbrže razvijaju – od IT industrije do energetskih i ekoloških tehnologija.<h2>Privatni sektor</h2>Paralelno s tim, EU nastavlja da jača privatni sektor kao najvažniji generator radnih mjesta. Program „EU4 Private Sector Development” vrijedan 9 miliona eura, pomaže domaćim preduzećima da postanu konkurentnija, inovativnija i otpornija. Kroz grantove i tehničku podršku, projekat ubrzava zelenu i digitalnu transformaciju preduzeća, uključujući startup kompanije, inovativne firme, te biznise koje vode žene i mladi.Projekti imaju za cilj potaknuti izvozno orijentisana preduzeća i ojačati njihovu poziciju na evropskom tržištu.U cjelini, evropski programi za zapošljavanje u BiH grade jasnu i dugoročnu viziju: spoj savremenog obrazovanja, praktičnih vještina, podrške malim preduzećima te ubrzane zelene i digitalne transformacije može otvoriti nova radna mjesta i pokrenuti tržište rada. U trenutku kada ekonomska nesigurnost i odlazak mladih prijete budućnosti zemlje, ovakva ulaganja postaju temelj održivog razvoja, snažnije privrede i stabilnijeg društva.<h2>Aćimović: Šta se desilo s tim parama</h2>- Evropska unija je još 2020. odobrila pomoć BiH od 250 miliona koje je bilo uglavnom za zapošljavanje. Međutim, mi još nismo dobili izvještaje tih utrošenih novaca. To je ta pomoć koja je u suštini bila poslije koronavirusa. Ona je bila i dio specijalne pomoći za zapošljavanje. Nemamo još nigdje šta se desilo s tim parama koje su tada odobrene, veći dio koji je išao za zapošljavanje. To je vrlo interesantno zato što bi sad trebali učestvovati kao ponovo u tome. Najžalosnije je što se u suštini manipuliše s tim novcima. Ti novci moraju biti transparentno utrošeni i to je za to malo zapošljavanje, za uslužne djelatnosti, za te male pogone.To je u suštini pomoć koju daje EU, ali to bi trebalo ići preko biroa za zapošljavanje, a ne preko bilo kog ministarstva ili bilo kakve vlade. U suštini, to vam je sve bazirano na jednom velikom projektu širenja atraktivnosti privatnog biznisa da bi se ljudi iz administrativnog sektora prebacili u privatni, jer to je najveća boljka BiH – komentar je ekonomskog stručnjaka Draška Aćimovića za “Avaz”.

Projekti povezuju obrazovanje i tržište rada, otvaraju prilike za nezaposlene i potiču razvoj ekonomije

Ulaganja u vještine, inovacije i nova radna mjesta

IPARD je ključni mehanizam finansiranja EU koji pomaže zemljama kandidatima da moderniziraju poljoprivredu, poboljšaju sigurnost hrane i podrže ruralni razvoj.Za Bosnu i Hercegovinu, pristup IPARD fondovima znači nove investicijske mogućnosti za poljoprivrednike, agrobiznise i ruralne zajednice. Kao što je više puta istaknuto u izvještajima Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu, da bi zemlja imala koristi od IPARD-a, vlasti moraju uspostaviti potrebne institucionalne strukture. To je složen i trajan proces koji zahtijeva uspostavljanje državnih operativnih struktura u skladu s pravilima i procedurama EU.<h2>Projekt EU4AGRI</h2>EU je pružila značajnu pomoć poljoprivrednom sektoru u BiH, koja je iznosila više od 30 miliona eura za period 2020-2024. Od toga je 20 miliona eura putem projekta EU4AGRI namijenjeno za dodjelu grantova poljoprivrednicima i prehrambenim preduzećima, kao i ruralnom stanovništvu, za podršku njihovoj modernizaciji i podsticanje ruralne ekonomije, a 5 miliona eura putem programa EU4AgriRecovery za pomoć u oporavku sektora od posljedica pandemije COVID-19. Osim toga, EU je podržala tri twinning projekta vrijedna 6 miliona eura, s fokusom na usklađivanje standarda sigurnosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne zaštite u BiH s propisima EU.BiH još uvijek nema pristup IPARD fondovima, za razliku od Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Razlog: ne postoje tijela potrebna da EU odobri korištenje novca.Da bi dobila pristup IPARD-u (Instrument for Pre-accession Assistance Rural Development), BiH mora izgraditi kompletan institucionalni sistem koji garantuje EU da se novac može sigurno, transparentno i kontrolisano trošiti. To uključuje:•	Upravljačko tijelo IPARD-a •	IPARD agenciju / Agenciju za plaćanja – ključna institucija koja zapravo isplaćuje novac korisnicima•	NAO – Nacionalnog akreditiranog službenika i prateći Ured•	Računovodstveno tijelo koje garantuje finansijsku kontrolu•	IPARD nadzorni odbor koji prati zakonitost, efikasnost i kontrolu trošenja sredstavaBez ovih tijela država ne može dobiti akreditaciju EU – i samim tim ne može koristiti IPARD fondove.<h2>Modernizacija farmi</h2>Ovaj proces je tehnički složen i traje više godina, ali zemlje koje prođu akreditaciju dobiju višemilionske fondove koji potpuno mijenjaju poljoprivredni sektor.IPARD je za Bosnu i Hercegovinu važan jer bi po prvi put omogućio obimna i stabilna ulaganja u poljoprivredu, daleko veća od onoga što država danas izdvaja iz vlastitih budžeta. Pristup ovim fondovima otvorio bi prostor za modernizaciju farmi, nabavku savremene opreme i unapređenje prerađivačkih kapaciteta, što bi domaću proizvodnju učinilo efikasnijom i konkurentnijom. Istovremeno, IPARD finansira i razvoj ruralne infrastrukture – od puteva i skladišnih prostora do sistema navodnjavanja – što direktno poboljšava uslove života u selima i jača lokalne ekonomije. Posebno je važan segment sigurnosti hrane: kroz usklađivanje sa evropskim standardima, bh. proizvođači bi lakše plasirali svoje proizvode na tržište EU, gdje potražnja stalno raste. Sve ovo zajedno znači stabilniji, otporniji i dugoročno održiv agrosektor, što je ključno za zemlju u kojoj poljoprivreda zapošljava veliki dio stanovništva i predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih potencijala.<h2>Prof. Džubur: Ta sredstva bi nam donijela drastično poboljšanje uslova</h2>

Ahmed Džubur, profesor na Agromediteranskom fakultetu u Mostaru ukazuje na to da su sve zemlje u našem okruženju koje imaju pristup IPARD fondovima modernizirale brojne procese i u animalnoj i u biljnoj proizvodnji, od mljekara, sušara, pogona za preradu voća i povrća, nabavku kompletne mehanizacije s priključcima i mnogo toga.- Ključni problem u BiH jeste što na državnom nivou nema ministarstvo poljoprivrede, jer se iz entiteta Republika Srpska tome jako protive. Nažalost, zbog nedostatka političke volje i dogovora, poljoprivrednici u BiH su izgubili stotine miliona eura IPARD sredstava. Dakle, neophodni su nam institucionalni okviri i uslovi, a mi smo daleko od toga. Jedina smo zemlja u regiji koja to nije ispunila - navodi prof. Džubur.Naglašava da bi sredstva od IPARD-a označila svojevrsnu revoluciju u poljoprivrednoj proizvodnji u BiH.- Naš Fakultet ima sjajnu saradnju sa brojnim institucijama u Crnoj Gori čija je poljoprivreda jako napredovala uz pomoć sredstava od IPARD-a. Dakle, to bi nam donijelo drastično poboljšanje uslova po evropskim i svjetskim standardima. IPARD je posebno važan za kapitalna ulaganja. Za to naša nadležna ministarstva daju sredstva do određenog iznosa, od 30 ili 40 posto. Međutim, ispostavi se da zbog velikog broja zahtjeva oni koji su radili kapitalna ulaganja dobiju svega 14 posto, dok je u IPARD-u ogroman udio, mislim i do 80 posto granta, a ostatak je samofinansiranje. U konačnici, u susjednim zemljama taj proces traje godinama, a mi smo miljama daleko - ističe prof.Džubur.

Milijarde eura čekaju institucije, a radi se o procvatu ruralne modernizacije i razvoja

IPARD bi preporodio bh. poljoprivredu

Evropska unija već godinama predstavlja najvažnijeg partnera Bosni i Hercegovini u reformi socijalne politike, a kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) finansira projekte koji direktno utiču na živote najranjivijih građana. Cilj je jasan - smanjiti siromaštvo, poboljšati pristup socijalnim uslugama i uskladiti sistem zaštite sa evropskim standardima.<h2>Obrazovanje i zaštita</h2>Putem IPA fondova EU trenutno ulaže u širok spektar programa koji jačaju kapacitete socijalnih institucija, unapređuju usluge za djecu, osobe s invaliditetom i marginalizirane grupe, te razvijaju inkluzivne politike širom zemlje. Riječ je o investicijama koje ne samo da moderniziraju socijalni sektor, nego i doprinose dugoročnoj socijalnoj koheziji u BiH.Najveći pojedinačni projekat u oblasti socijalne politike vrijedan je 6,32 miliona eura, a provodi ga UNICEF. Fokus je na jačanju sistema socijalne zaštite, obrazovanja i zaštite djece, posebno one koja su u riziku od institucionalizacije. Kroz ovaj program rekonstruira se devet vrtića u različitim dijelovima zemlje, centri za socijalni rad dobijaju savremenu IT opremu, a uspostavljaju se i centri za rani rast i razvoj za djecu od 0 do 6 godina. Tri takva centra već rade u Banjoj Luci, Vogošći i Sarajevu, dok se njihovo otvaranje očekuje i u Doboju, Prijedoru, Bijeljini i drugim lokalnim zajednicama.Ovaj projekat ima cilj optimizaciju primarnih zdravstvenih usluga u Bosni i Hercegovini, fokusirajući se na djelotvornije i efikasnije usluge i intervencije od koristi zdravlju odraslih i djece, koje uključuju i imunizaciju, te usluge ranog razvoja djece. Važnu ulogu u jačanju inkluzije imaju i organizacije civilnog društva. CARITAS provodi dva projekta finansirana sredstvima EU u ukupnoj vrijednosti 1,53 miliona eura. Prvi, vrijedan 1,11 miliona eura, usmjeren je na podršku organizacijama koje rade na inkluziji i deinstitucionalizaciji osoba s invaliditetom. Drugi, vrijednosti 420.000 eura, jača kapacitete lokalnih organizacija civilnog društva u sedam regija kako bi pružale efikasnije socijalne usluge u zajednici.Podrška dolazi i kroz projekte usmjerene direktno na institucije socijalne zaštite. Organizacija EPRD provodi program u vrijednosti 898.800 eura, fokusiran na unapređenje rada centara za socijalni rad širom BiH. Projekat poboljšava pristup socijalnim uslugama za marginalizirane grupe, uključujući osobe s invaliditetom, i osigurava bolju koordinaciju između različitih nivoa vlasti.<h2>Društveni razvoj</h2>U isto vrijeme, nevladina organizacija LIR sprovodi projekat vrijedan 540.000 eura, čiji je cilj jačanje mreže organizacija civilnog društva koje pružaju socijalne usluge ranjivim grupama. Projekat se bavi izgradnjom kapaciteta, umrežavanjem i stvaranjem povoljnijeg okruženja za inkluzivne politike i bolju socijalnu zaštitu.Zajednički, ovi projekti pokazuju da EU ne podržava samo tehničke reforme, nego ulaže u stvarne, opipljive promjene – od obnovljenih vrtića i moderniziranih centara za socijalni rad, do novih usluga za djecu i jačih organizacija koje rade s osobama s invaliditetom. IPA je tako postala ključni mehanizam reforme socijalne politike u BiH, ali i most prema evropskim standardima zaštite i inkluzije. U trenutku kada se Bosna i Hercegovina suočava s rastućim socijalnim potrebama, depopulacijom i visokim nivoom ranjivosti, ova podrška predstavlja jednu od najvažnijih investicija u društveni razvoj zemlje.

Jačanje socijalne politike usklađuje BiH sa standardima EU i jača socijalnu koheziju

EU ulaže u snažniju socijalnu politiku u BiH

Policijski službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo brutalno je pretukao svoju suprugu, potvrđeno je iz MUP-a KS. Po nalogu tužioca Kantonalnog tužilaštva, on je odmah uhapšen zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici. Kako je navedeno, zbog zaštite žrtve nisu saopćene dodatne informacije.Ovo je samo jedan u nizu slučajeva sramote koje policijski službenici različitih agencija čine u posljednjem periodu. Svjedočili smo da spolno opće s maloljetnicima, da organiziraju prostituciju s maloljetnicama, da prodaju drogu, da uzimaju mito, da čuvaju članove narkokartela, ali postavlja se pitanje: dokle više?Ovaj slučaj ponovo otvara bolno pitanje, a to je ko nas, zapravo, čuva? Kada onaj koji bi trebao biti simbol sigurnosti i zaštite postane nasilnik, to nije samo porodični incident, već duboki udar na povjerenje u institucije koje bi trebale čuvati red i pravdu. Policijska značka ne bi smjela biti oružje moći, nego simbol odgovornosti i poštovanja ljudskog dostojanstva.Sramotno je da pojedinci koji nose uniformu, umjesto da štite slabije, postaju izvor straha i patnje. Još je sramotnije ako sistem na takve postupke reaguje tek kada postanu javni. Potrebne su jasne i odlučne sankcije, ali i preispitivanje kako se uopće dolazi do toga da nasilnik nosi oružje i predstavlja državu.Nasilje u porodici je zločin, bez obzira ko ga počini – ali kada ga počini policajac, to postaje dvostruko teže i opasnije. Ako oni koji bi nas trebali čuvati pretvaraju dom u mjesto straha, postavlja se gorko pitanje: ko će nas zaštititi od onih koji su plaćeni da nas štite?

Sramotno je da pojedinci koji nose uniformu, umjesto da štite slabije, postaju izvor straha i patnje

Sramota uniforme

Nakon što je s OFAC-ove liste Ministarstva finansija SAD sklonjeno gotovo kompletno rukovodstvo RS, na njoj je ostalo još svega nekoliko zvaničnika iz BiH. Osim njih, tu su i osobe koje su se povezivale s terorizmom, organiziranim kriminalom, kao i stranka SDS.Političko rukovodstvo Republike Srpske je doživjelo svojevrsnu amnestiju, mogu ponovo otvoriti račune i putovati gdje god žele, s izuzetkom predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, koji ima zabranu ulaska u nekoliko evropskih zemalja.<h2>Putem pošte</h2>Ipak, zvaničnici iz RS, bez obzira što su bili na crnoj listi i nisu mogli koristiti kartice, plaću su dobijali putem pošte, dok osobe s crne liste iz Federacije BiH nisu uspjele pronaći rješenje za isplatu plaća već skoro dvije godine. Ovu informaciju nam je potvrdio Marinko Čavara, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.- Za nas troje iz FBiH ne. Tužiteljice Tužilaštva BiH Dijana Kajmaković i Gordana Tadić i ja od februara mjeseca 2024. godine ne primamo ni plaće ni ostale naknade na temelju radnog odnosa – kazao je Čavara za „Avaz“.<h2>Isplata penzije</h2>Na crnoj listi se nalazi i bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić, koji se trenutno nalazi na izvršavanju zatvorske kazne. Bivši kompromitirani direktor OSA-e Osman Mehmedagić je također pod sankcijama SAD, no nije poznato da li je pronašao rješenje na koji način će mu biti isplaćena penzija.Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Marinko Čavara je predlagao inicijativu da se omogući isplata plaća u kešu za zvaničnike kojima je iz nekog razloga onemogućeno drugačije je isplatiti, no to nije dobilo dovoljnu podršku u Parlamentu.

Ne primam plaću već 21 mjesec, niti ostale naknade na temelju radnog odnosa

Osobe s američke crne liste bez rješenja: Rade skoro dvije godine bez plaće

Amir Pašić Faćo će biti danas doveden iz KPZ-a Orašje u Tužilaštvo Kantona Sarajevo, saznaje „Dnevni avaz“.Prema informacijama do kojih smo došli, Tužilaštvo KS je izdalo naredbu za dovođenje iz pritvora, jer se postupa u više predmeta u odnosu na Amira Pašića, zvanog Faćo.<h2>Odbijena žalba</h2>Riječ je o uobičajenoj procesnoj radnji, ali to praktično znači da se istraga protiv Pašića širi. Također, kako saznaje „Dnevni avaz“, Amir Pašić Faćo je promijenio advokata Kenana Ademovića, no u ovom trenutku nije poznato ko je novi advokat. Inače, Amir Pašić Faćo je uhapšen 22. oktobra na području Mostara, a nakon toga mu je određen jednomjesečni pritvor. Kasnije je upućena žalba na tu odluku, no nju je Općinski sud u Sarajevu odbio.Amir Pašić Faćo je osumnjičen za krivično djelo psihičko nasilje putem informaciono-komunikacijskih tehnologija. <h2>Krivično djelo</h2>Tužilaštvo KS je prilikom održavanja ročišta za određivanje pritvora navelo da je Amir Pašić Faćo na društvenoj mreži TikTok vrijeđao zamjenicu ministra Dušku Jurišić te tri novinarke – Daliju Hasanbegović-Konaković, suprugu ministra Elmedina Konakovića, Rabiju Arifović i predsjednicu Udruženja BH Novinari Borku Rudić.Amir Pašić Faćo je potvrdio da je psovao tim osobama, no negirao je bilo kakve prijetnje te istakao da su njegovi snimci javno dostupni i da se to može provjeriti. Također je naveo da nije znao da postoji krivično djelo kojim se tretira psovanje.<h2>„Završit ćeš u jarku“</h2>Tokom ročišta za određivanje pritvora Amir Pašić Faćo je govorio da je sve rezultat njegovog revolta, jer niko nije reagirao, iako su ga više puta pokušali ubiti, a spomenuo je i slučaj supruge Elmedina Konakovića.- Dalija (op.a. supruga Elmedina Konakovića) je rekla mojoj sestri: „Neka začepi gubicu ili će završiti u jarku“ – rekao je Pašić.

Izdata je naredba za dovođenje iz pritvora, jer se postupa u više predmeta u odnosu na Pašića

Pašić: Osumnjičen za psihičko nasilje

Šire istragu protiv Amira Pašića: Faću dovode u Tužilaštvo na ispitivanje

Iz Tužilaštva BiH su za "Avaz" potvrdili da su zaprimili više dopisa i prijava vezano za skandalozni govor predsjednika SNSD-a Milorada Dodika na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu.U tom govoru on je Bošnjake nazivao "amebama", "Turcima", a onda poručio da niko "ne laže više gore i više od Turaka".

Novi skandalozan govor Dodika u Istočnom Sarajevu: Pustite priče da smo isti ljudi, niko ne laže gore i više od Turčina

On je osporavao i to što se prodaju stanovi Bošnjacima u općini Istočna Ilidža.- Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zaprimilo je više dopisa i prijava koje se odnose na navedeni događaj, a koje su proslijeđene na nadležno postupanje OJT Istočno Sarajevo, kao stvarno i mjesno nadležnom tužilaštvu. Za sve dalje informacije možete se obratiti OJT u Istočnom Sarajevu.

On je osporavao i to što se prodaju stanovi Bošnjacima u Općini Istočna Ilidža

Iz Tužilaštva BiH za "Avaz": Dobili smo više prijava za Dodikov govor mržnje, proslijeđene su OJT Istočno Sarajevo

Na današnjoj sjednici Predsjedništva BiH jednoglasno je usvojen budžet institucija BiH za 2025. godinu, saznaje portal "Avaza".Riječ je o prijedlogu koji je uputilo Ministarstvo finansija i trezora, a koji je došao na dnevni red nakon što nije prošao prijedlog Predsjedništva BiH. Odmah na početku sjednice zatražena je pauza, vjerovatno radi dodatnih konsultacija, no na kraju je odlučeno da se ipak glasa za njega.Predloženi budžet iznosi 1,5 milijardi KM, a u odnosu na prijedlog Predsjedništva BiH razlikuje se u tome da nema povećanja sredstava za Oružane snage BiH, finansiranje sedam institucija od kulturnog značaja i sredstava za vraćanje dugova BHRT-a.Budžet koji je predložio Amidžić planirana su sredstava za 1.000 KM jednokratne pomoći državnim službenicima s najnižim plaćama, kao jedan vid naknade jer nisu dobili povećanje plaće zbog neusvajanja budžeta.Na kraju su predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović procijenili da je veća šteta da BiH i dalje bude bez budžeta, s obzirom da njihov prijedlog nije mogao dobiti entitetsku većinu u Predstavničkom domu PSBiH, a ni u Klubu Srba u Domu naroda PSBiH.Nakon Predsjedništva BIH, budžet sada ide dalje u Parlamentarnu skupštinu BiH, gdje ga moraju usvojiti oba doma, a u zavisnosti o tome u kakvoj proceduri se o njemu bude raspravljalo, znat će se da li će se na njeg moći amandmanski djelovati.

Riječ je o prijedlogu koji je uputilo Ministarstvo finansija i trezora, a koji je došao na dnevni red nakon što nije prošao prijedlog Predsjedništva BiH

Predsjedništvo BiH: Ugledali se na prethodnike

Predsjedništvo BiH usvojilo budžet u iznosu od 1,5 milijardi KM: Ide u parlamentarnu proceduru

U toku je sjednica Predsjedništva BiH na kojoj se raspravlja o budžet institucija BiH za 2025. godinu. Odmah na početku sjednice zatražena je pauza, saznaje portal "Avaza".Podsjećamo, riječ je o prijedlogu koji je uputilo Ministarstvo finansija i trezora, a koji je došao na dnevni red nakon što nije prošao prijedlog Predsjedništva BiH.Predloženi budžet iznosi 1,5 milijardi KM, a u odnosu na prijedlog Predsjedništva BiH razlikuje se u tome da nema povećanja sredstava za Oružane snage BiH, finansiranje sedam institucija od kulturnog značaja i sredstava za vraćanje dugova BHRT-a.Budžet koji je predložio Amidžić planirana su sredstava za 1.000 KM jednokratne pomoći državnim službenicima s najnižim plaćama, kao jedan vid naknade jer nisu dobili povećanje plaće zbog neusvajanja budžeta.Ostaje da se vidi da li će članovi Predsjedništva BiH i dalje institirati na kulturnim institucijama, BHRT-u i Oružanim snagama, iako to izvjesno neće dobiti entitetsku većinu u Predstavničkom domu PSBiH, a ni u Klubu Srba u Domu naroda PSBiH.Ako Predsjedništvo BiH usvoji budžet, on će prema proceduru ići u Parlamentarnu skupštinu BiH, a u zavisnosti o tome u kakvoj proceduri se o njemu bude raspravljalo, znat će se da li će se na njeg moći amandmanski djelovati.

Rasprava o budžetu podijelila Trojku: SDP jedini glasao za hitnu proceduru, SDA morala spasiti situaciju

Enes Zeljković će biti na čelu FUP-a do izbora novog direktora

Donesena presuda: Konaković oklevetao inspektora Šehovića govoreći da mu je "pakovao" u predmetu "Black tie 2"

Mehemed Vukalić osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 42 godine zbog trostrukog ubistva

Video / Dinin radikal Delić kaže da nije bitno ko je odgovoran za tragediju u Domu penzionera, a onda laže da ne poznaje direktora

Slaven Raguž za "Avaz": Opozicioni blok će izaći na megdan HDZ-u, bez obzira da li se pojavio neki novi Komšić ili ne

Isak za "Avaz": Neće se birati v.d. direktora FUP-a, po funkciji će tu poziciju obnašati načelnik kriminalističke policije

Ulaganja u vještine, inovacije i nova radna mjesta

IPARD bi preporodio bh. poljoprivredu

EU ulaže u snažniju socijalnu politiku u BiH

Sramota uniforme

Osobe s američke crne liste bez rješenja: Rade skoro dvije godine bez plaće

Šire istragu protiv Amira Pašića: Faću dovode u Tužilaštvo na ispitivanje

Iz Tužilaštva BiH za "Avaz": Dobili smo više prijava za Dodikov govor mržnje, proslijeđene su OJT Istočno Sarajevo

Predsjedništvo BiH usvojilo budžet u iznosu od 1,5 milijardi KM: Ide u parlamentarnu proceduru

U toku sjednica Predsjedništva BiH na kojoj se raspravlja o budžetu: Odmah zatražena pauza

Rasprava o budžetu podijelila Trojku: SDP jedini glasao za hitnu proceduru, SDA morala spasiti situaciju

Enes Zeljković će biti na čelu FUP-a do izbora novog direktora

Donesena presuda: Konaković oklevetao inspektora Šehovića govoreći da mu je "pakovao" u predmetu "Black tie 2"

Mehemed Vukalić osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 42 godine zbog trostrukog ubistva

Video / Dinin radikal Delić kaže da nije bitno ko je odgovoran za tragediju u Domu penzionera, a onda laže da ne poznaje direktora

Slaven Raguž za "Avaz": Opozicioni blok će izaći na megdan HDZ-u, bez obzira da li se pojavio neki novi Komšić ili ne

Isak za "Avaz": Neće se birati v.d. direktora FUP-a, po funkciji će tu poziciju obnašati načelnik kriminalističke policije

Ulaganja u vještine, inovacije i nova radna mjesta

IPARD bi preporodio bh. poljoprivredu

EU ulaže u snažniju socijalnu politiku u BiH

Sramota uniforme

Osobe s američke crne liste bez rješenja: Rade skoro dvije godine bez plaće

Šire istragu protiv Amira Pašića: Faću dovode u Tužilaštvo na ispitivanje

Iz Tužilaštva BiH za "Avaz": Dobili smo više prijava za Dodikov govor mržnje, proslijeđene su OJT Istočno Sarajevo

Predsjedništvo BiH usvojilo budžet u iznosu od 1,5 milijardi KM: Ide u parlamentarnu proceduru

U toku sjednica Predsjedništva BiH na kojoj se raspravlja o budžetu: Odmah zatražena pauza