Uprava za indirektno oporezivanje BiH u 2025. godini prikupila je najveći iznos indirektnih poreza od osnivanja ove institucije.&nbsp;Poreski obveznici su u prošloj godini uplatili čak 12,17 milijardi KM, što je za 633 miliona više nego godinu ranije.Nakon što je obveznicima, koji su ostvarili to pravo, vraćeno 2,2 milijarde KM, korisnici sredstava dobili su 525 miliona KM više nego prethodne godine. Za finansiranje državnih institucija izdvojeno je 1,02 milijardi, FBiH je uplaćeno više od 5,5 milijardi, RS 3,86 milijardi, a Brčko distrktu BiH 310 miliona maraka.<h2>Istražiti tokove</h2>Vrtoglavi rast prihoda najbolje ilustrira podatak da su samo pet godina ranije ukupni prihodi UIO BiH iznosili 7,22 milijarde KM ili blizu 5 milijardi manje nego u 2025. godini. Dok zbog stalnih poskupljenja građani izdašno pune budžete svih nivoa vlasti, logično pitanje je gdje završavaju te milijarde i zašto njihova svakodnevica nije bar malo lakša. - Mislim da bi tradicionalni izrazi poput “bure bez dna” ili naučni pojmovi poput “crna rupa” u BiH mogli biti zamijenjeni izrazom “budžet”. Izgleda da nema granica ni maksimalnih iznosa koje budžeti u BiH nisu u stanju “progutati”.

Ostaje nam nada da će jednog dana neki istražni organi otkriti, a sudski procesuirati gdje su “nestale” silne milijarde javnih prihoda proteklih godina i decenija – komentira za “Avaz” ekonomski analitičar Igor Gavran.Dodaje da je teško objasniti zašto ni ovakav priliv prihoda nije dovoljan da zaustavi vlasti u “manijakalnom trendu zaduživanja i rasipanja novca”, pa čak ni da osigura čišćenje snijega ili pražnjenje kontejnera.- Svako poskupljenje im povećava javne prihode, koje oni doživljavaju kao vlastite. U kriznim situacijama poput ove, koju nesposobnim vlastima uzrokuje čak i par desetaka centimetara snijega, najbolje se vidi koliko se novac nenamjenski troši i koliko se rast javnih prihoda ama baš nimalo ne prenosi na poboljšanje javnih usluga građanima i privredi – ističe Gavran.<h2>Novac isparava</h2>Profesor na Internacionalnom univerzitetu Burch Sanel Halilbegović kaže za “Avaz” da novac “isparava” na ekstremno veliki državni i administrativni aparat i javne nabavke.

- Niko ne razmišlja da upravo u ovim vremenima, kada je inflacija dosta visoka i kada bi trebalo ekstra prihode usmjeriti u razvoj ekonomije, pogotovo zato što BiH pati od strukturne inflacije. Struktura naše ekonomije je katastrofalna. Nikakva proizvodnja, poljoprivreda, stočarstvo … novac se treba usmjeriti tamo, ali će on, nažalost, biti usmjeren na kojekakve tendere, plate i daljnje umrtvljavanje realnog sektora koji sve ovo finansira – kaže Halilbegović.<h2>Sistem "protočnog bojlera"</h2>Halilbegović upozorava na bespotrebna zaduženja u eri rekordnih prihoda, te da je finansijski sistem zasnovan na principu “protočnog bojlera”.- Nikakve multiplikacije tog novca nema. Počevši od sistema PIO, koji je klasični protočni bojler, pojačan sistemom zaduživanja, što se maskira kroz ukupan budžet. Ovi rekordi nisu rezultat efikasnog upravljanja od Vlade, već inflacije, pa se i ne bori protiv nje, jer Vladi odgovara što je moguće dugotrajnija i veća inflacija – ističe profesor Halilbegović.&nbsp; &nbsp;

U 2025. uplaćeno čak 12,17 milijardi KM PDV-a l Budžeti postali rupa bez dna. Novac “isparava” na administraciju i javne nabavke

Poreski obveznici su u prošloj godini uplatili čak 12,17 milijardi KM

Gdje su milijarde od poreza: Nikad više para, a život nikad teži

Obilne snježne padavine, poledica i dugotrajne niske temperature značajno utiču i na svakodnevno funkcioniranje ljudi i njihovo mentalno zdravlje, izjavila je za “Avaz” psihologinja Vildana Zrnanović - Hasanović. Dodaje da psihološki efekti vremenskih uvjeta, kakve imamo ovih dana, često ostaju u drugom planu, iako su jednako važni.- U uslovima otežanog kretanja, smanjene dostupnosti usluga i stalne neizvjesnosti, kod mnogih ljudi dolazi do porasta stresa, anksioznosti i osjećaja bespomoćnosti. Naučna istraživanja iz oblasti psihologije i psihijatrije ukazuju da ekstremni vremenski uslovi mogu aktivirati snažne stresne reakcije, posebno kada osoba ima osjećaj gubitka kontrole nad svakodnevnim obavezama i sigurnošću. Mozak u takvim okolnostima pojačano „skenira“ potencijalne prijetnje, što dovodi do stalne unutrašnje napetosti, razdražljivosti i iscrpljenosti – kaže Zrnanović - Hasanović. Upozorava da su u najrizičnoj grupi ranjive kategorije stanovništva – starije osobe, hronični bolesnici, roditelji male djece, ali i osobe koje već imaju prisutne anksiozne ili depresivne tegobe. Kod njih zimske nepogode mogu dovesti do pogoršanja simptoma, poremećaja sna, smanjene koncentracije i osjećaja emocionalne preopterećenosti.- Dugotrajan boravak u zatvorenom prostoru i smanjeni socijalni kontakti dodatno doprinose osjećaju izolacije i psihičkog zamora. Iz profesionalne perspektive, važno je naglasiti da su strah, zabrinutost i osjećaj nelagode u ovakvim situacijama normalne i očekivane reakcije organizma na povećanu neizvjesnost i objektivne prijetnje iz okruženja. Problem nastaje onda kada se ove reakcije zanemaruju, potiskuju ili kada stanje povišene napetosti traje duže vrijeme bez adekvatne brige o mentalnom zdravlju. Upravo zato, u periodima zimskih nepogoda važno je svjesno raditi na očuvanju psihološke stabilnosti. Održavanje dnevne rutine, čak i u izmijenjenim uslovima, pomaže u stvaranju osjećaja predvidljivosti i kontrole. Umjereno informisanje, bez konstantnog praćenja uznemirujućih vijesti, smanjuje dodatno opterećenje nervnog sistema. Socijalni kontakti, makar putem telefona ili digitalnih kanala, imaju zaštitnu ulogu i umanjuju osjećaj usamljenosti. Briga o tijelu kroz redovan san, tople obroke i laganu fizičku aktivnost u sigurnim uslovima direktno doprinosi i psihičkoj otpornosti – ističe Zrnanović-Hasanović.Na osnovu vlastitog iskustva zapaža da ljudi u ovakvim okolnostima nastoje „izdržati“ i minimizirati vlastite emocionalne reakcije, fokusirajući se isključivo na praktične aspekte preživljavanja.- Međutim, mentalno zdravlje nije luksuz, već osnovni resurs koji nam omogućava da se adekvatno nosimo s izazovima. Zimske elementarne nepogode nas podsjećaju koliko je važno da, pored brige o fizičkoj sigurnosti, obratimo pažnju i na unutrašnje stanje, prepoznamo vlastite granice i, kada je potrebno, potražimo stručnu psihološku podršku. Briga o mentalnom zdravlju u ovakvim periodima ne znači slabost, već odgovoran i svjestan odnos prema sebi i drugima, što dugoročno jača otpornost pojedinca i zajednice u cjelini – kaže psihologinja Vildana Zrnanović-Hasanović.

Briga o mentalnom zdravlju u ovakvim periodima ne znači slabost, već odgovoran i svjestan odnos prema sebi i drugima, kaže psihologinja

Zrnanović-Hasanović: Obilne snježne padavine utiču na mentalno zdravlje

Psihologinja Vildana Zrnanović-Hasanović za “Avaz”: Porast stresa, anksioznosti i osjećaja bespomoćnosti

Stanovnici Sarajeva i drugih gradova u BiH već nekoliko dana se bore s posljedicama snježnih padavina i niskih temperatura, ali i neadekvatne reakcije komunalnih službi na vremenske prilike koje su se u januaru svakako mogle očekivati. Dok iz hitnih službi informiraju o povećanom prilivu pacijenata s lakšim ili težim povredama, provjerili smo u kojim slučajevima i od koga građani imaju pravo tražiti finansijsku naknadu i o čemu prilikom takvih nezgoda moraju voditi računa.Padovi na zaleđenim površinama nerijetko završe tjelesnim povredama i za ovakve nezgode imate pravo na odštetu, kaže za “Avaz” diplomirani pravnik Nedim Avdičević iz firme “Ekspertiza-Tim”, koja se bavi posredovanjem i realizacijom u oblasti naknade materijalne i nematerijalne štete.- Bitan faktor jeste mjesto gdje se dogodila vaša nezgoda. Ukoliko se desila na javnoj površini, postoji odgovornost Grada ili Općine za naknadu zbog propusta u održavanju te površine – dodaje Avdičević.Pojašnjava da se zahtjev za naknadu štete može uvažiti ako javna površina nije očišćena duže od jednog dana.- U situaciji kada pada snijeg, a vi hodate gradom i padnete, nemate pravo na naknadu, jer je onome ko je zadužen za održavanje nemoguće da reaguje u tom trenutku i očisti snijeg. U praksi sudovi tolerišu period od 24 sata nakon snježnih padavina ili poledice, pa do pada. Nakon ledene kiše ili velikih količina snijega, nema niko ko bi mogao očistiti i posuti čitav grad u roku od 10 minuta. Ali ako imamo situaciju da se snijeg topi danima i da se stvara poledica dvije ili tri noći zaredom, a ne vrši se čišćenje i posipanje površina, te dođe do povrede, tada postoji obaveza Grada ili Općine. Nakon pada potrebno je pozvati hitnu pomoć i policiju da se konstatuje mjesto pada i vrijeme povrede. Također, bilo bi dobro da se fotografiše mjesto nezgode, da se vidi da ima leda ili snijega. Ako ima svjedoka, uzeti kontakt telefon od svjedoka, jer može biti potrebno u dokaznom postupku. Obavezno sačuvati sve nalaze od doktora i račune ako se nešto platilo u vezi s liječenjem – ističe Avdičević za "Avaz", te dodaje da se lakše povrede, poput ugruhanosti ili bolova nakon pada u praksi ne priznaju.

Peti dan kolapsa u Sarajevu: Građani ogorčeni, trotoari i sporedne ulice nisu očišćeni, zabilježen veliki broj lomova

Kada je riječ o iznosima naknade štete, oni se određuju na osnovu vrste povrede po tablicama invaliditeta, odnosno naknade za nematerijalnu štetu, tako da se razlikuju od slučaja do slučaja.- Iznos odštete kreće se od nekoliko stotina, pa do nekoliko hiljada maraka, u zavisnosti od stepena povrede. Građani ne moraju imati uplaćeno osiguranje, jer to ne ide preko osiguranja, ali ako su imali uplaćeno osiguranje od nezgode, onda mogu naplatiti i po tom osnovu od osiguravajućeg društva, što znači dva puta - kaže Avdičević.Ako je u pitanju šteta koju pretrpe pješaci na trotoarima ili parkirana vozila prilikom pada leda ili snijega s krova, naš sagovornik kaže da su odgovorni vlasnik zgrade, odnosno upravitelj. Pojašnjava da je njihova odgovornost utvrđena na načelu odgovornosti bez krivnje.- Dakle, dovoljno je dokazati da između nastale štete i snijega ili leda s krova postoji uzročna veza (Zakon o obligacionim odnosima). Krivnja vlasnika ili upravitelja zgrade nije bitna. Postoji mogućnost oslobađanja od odgovornosti u zakonom tačno određenim slučajevima - viša sila ili ponašanje štetnika kao isključivi uzrok nastanka štete. Upozorenja tipa: „Pozor! Pada led s krova“ ne oslobađa ih u potpunosti od odgovornosti - kaže Avdičević za "Avaz".

Dovoljno je dokazati da između nastale štete i snijega ili leda s krova postoji uzročna veza

Nedim Avdičević za “Avaz”: Odšteta za pad na zaleđenoj površini od nekoliko stotina do nekoliko hiljada maraka

Članovi Predsjedništva BiH jednoglasno su donijeli odluku o učešću pripadnika Oružanih snaga BiH u mirovnoj misiji u Gazi. Ministar odbrane BiH Zukan Helez kazao je za “Avaz” da učešće Oružanih snaga BiH u mirovnoj misiji u Gazi i Međunarodnim stabilizacijskim snagama (ISF) ima i duboku ljudsku i moralnu dimenziju, jer stanovnici BiH razumiju bol, strah i neizvjesnost s kojima se suočavaju građani Gaze.- Glavni koordinator su Sjedinjene Države i poziv je stigao od njih. Ako vojna sila broj jedan u svijetu ocijeni da su Oružane snage BiH sposobne da odgovore takvom zadatku, onda je to veliko priznanje za državu BiH – kazao nam je ministar odbrane BiH.

Jednoglasna odluka Predsjedništva: Vojnici OS BiH idu u mirovnu misiju u Gazu

BiH ima 11 jedinica koje su akreditovane prema NATO standardima. Američki zvaničnici su krajem prošle godine predožili da vojnici OS BiH dobiju šansu da se dobrovoljno prijave za misiju u Gazi. Helez ističe da SAD predvode misiju i upućuje zahvalnost na povjerenju Oružanim snagama.- Uspostavlja se koordinacijsko tijelo, u kojem će biti i brigadir Oružanih snaga BiH. Oni će koordinirati sve aktivnosti i kad bude pripremljen teren, naše jedinice će tamo ući. Tu ima prostora za našu inžinjeriju, vojnu policiju, Bataljonsku grupu… – ističe Helez.Broj pripadnika koji će biti upućeni u misiju još nije poznat, ali angažman će biti na dobrovoljnoj osnovi, uz adekvatnu novčanu naknadu.Raspoređivanje ISF-a u Gazi predviđen je drugom fazom mirovnog sporazuma, koji su potpisali Izrael i Hamas.

BiH ima 11 jedinica koje su akreditovane prema NATO standardima

Helez za "Avaz" otkriva detalje misije vojnika u Gazi: Amerikanci odabrali bh. vojnike

Ustavni sud BiH je 2015. i 2019. godine obilježavanje 9. januara kao dana RS proglasio neustavnim, podsjeća ekspert za ustavno i međunarodno pravo, profesor Davor Trlin.Pojašnjava da je osnovni razlog diskriminatorski karakter datuma, pravoslavnog vjerskog praznika Svetog Stefana, što je Sud ocijenio kao povredu ustavnih principa jednakosti i nediskriminacije.- Sud nije osporio pravo na obilježavanje dana RS, niti postojanje RS, već samo izbor ovog datuma koji isključuje druge konstitutivne narode i vjerske grupe. Ova odluka je konačna i obavezujuća za sve nivoe vlasti u BiH, u skladu s Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH. Ignorisanje takvih odluka predstavlja kršenje ustavnog poretka, što je potvrdio i visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u izjavama iz prethodnih godina – kaže Trlin.

Trišić Babić: Da su se poštovali božiji i zemaljski zakoni, umjesto mene, trebao vam se obratiti Milorad Dodik

Uprkos odlukama Suda, vlasti RS nastavljaju s obilježavanjem 9. januara i s paradama i javnim manifestacijama, što doprinosi dubokim podjelama u BiH, uprkos osudama od SAD, EU, OSCE-a. - Nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH kvalifikuje se kao krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH, s mogućim kaznama od 6 mjeseci do 5 godina zatvora. Visoki predstavnik je eksplicitno rekao da je obilježavanje 9. januara krivično djelo. Tužilaštvo BiH je pokretalo istrage, ali one završavaju bez optužnica. Tužilaštvo BiH ima ovlaštenje da postupa i po službenoj dužnosti, budući da se ponovo organizuje obilježavanje neustavnog dana RS, a saznanja mogu dobiti i kroz medije. Uočljivo je da se posljednjih godina organizacioni odbor te manifestacije kontinuirano proširuje, što se može tumačiti kao nastojanje da se onemogući ili barem oteža utvrđivanje krivične odgovornosti i procesuiranje nadležnih funkcionera. Međutim, i u okviru takvih organizacionih struktura moguće je jasno identifikovati ko je bio nadležan za pojedine aktivnosti, ko je donosio odluke i ko je preduzimao konkretne radnje. Tužilaštvo BiH ima obavezu da istražuje kršenja ustavnog poretka – ističe Trlin.Zaključuje da OHR i EUFOR mogu dati podršku, ali da BiH sama mora riješiti ovaj problem, kako bi napredovala ka EU integracijama.

Tužilaštvo BiH ima obavezu da istražuje kršenja ustavnog poretka

Davor Trlin za "Avaz" o 9. januaru: Kazna od 6 mjeseci do 5 godina zatvora

Savez sindikata policijskih organa BiH oštro je reagirao na posljednji medijski istup Predraga Kojovića, zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Govoreći o izostanku podrške političkih aktera i sindikata prijedlogu izmjena i dopuna zakona o policijskim službenicima BiH, Kojović je kazao da policijske agencije na državnom nivou ostaju bez 600 službenika, da će najviše biti pogođena Granična policija BIH, te da će BiH, ako se ništa ne poduzme, na ljeto morati zatvoriti jedan broj graničnih prijelaza.- Kad smo vidjeli ovaj problem, pozvali smo sindikate. Četiri sindikata postoje na državnom nivou, jedan ne pričaju s drugim, niti žele da sjede u istoj prostoriji, tako da je bio red ispred moje kancelarije. Nudili im da oni predlože način kako da riješimo problem, ali nikad se nisu pojavili s prijedlogom. Zato smo napravili male izmjene zakona koje važe samo do tri godine – kazao je Kojović za N1. <h2>Reakcija sindikata</h2>Predloženim izmjenama, pored ostalog, policijskim službenicima s 40 godina radnog staža, koji se po sadašnjim propisima automatski šalju u penziju, omogućilo bi se da nastave raditi do navršenih 65 godina života. Iz sindikata su reagirali tvrdnjom da bi takva odredba išla na ruku samo rukovodiocima.Kojovićeve izjave u Savezu sindikata policijskih organa BiH ocjenjuju kao paušalne, neutemeljene i krajnje nekorektne. Navode da su je prijedlog “ispod žita” dostavljen u parlamentarnu proceduru, iako su sindikati morali biti konsultirani. - Prijedlog nije bio na stranici Predstavničkog doma PS BIH, na dnevnom redu, već je trebalo da se dopuni na kolegiju neposredno prije same sjednice čime bi se izbjegla svaka diskusija ili razgovor oko samog zakona. Zbog čega je to tako nije pitanje za sindikate već za predlagače. Nakon izvršenog medijskog pritiska od strane sindikata pozvani smo na razgovor na kojem su bili prisutni predlagači i predsjednici svih sindikata koji djeluju unutar Saveza sindikata policijskih organa u BiH, kao i predsjednik SSPO u BiH, gdje smo jasno i jednoglasno rekli da prijedlog nema podršku niti jednog sindikata – naveli su iz SSPO u BiH. Na drugom sastanku nije došlo do usaglašavanja, tako da je SSPO u BiH uradio jedino što je i mogao - nije dao saglasnost, jer članstvo nije bilo zadovoljno prijedlogom bez da se uvaže i druge bitne stvari koje bi riješile goruće probleme.- Što se tiče konstatacije da niko nije imao prijedloge podsjećamo Kojovića na akt Sindikata Granične policije BiH iz decembra 2023. godine, jer smo tada prepoznali problematiku s kojom će se sve policijske agencije suočiti. Akt je dostavljen svim delegatima u oba Doma Parlamenta BiH i svim ministrima u Vijeću ministara BiH. U januaru 2024. upućen je gotovo identičan akt ispred Saveza sindikata policijskih organa u BiH koji je usaglašen sa svim sindikatima unutar SSPO u BiH. Pitanje je šta se čekalo dvije godine bez ikakve reakcije onih koji bi trebali misliti o nama – ističu u reakciji iz SSPO u BiH.<h2>Zlonamjerno sindikalno razbijanje</h2>Radna grupa je početkom 2025. godine usaglasila i nacrt izmjena zakona dostavila u resorno ministarstvo, ali on nikad nije ugledao svijetlost dana. - U najmanju ruku je zlonamjerno sindikalno razbijanje od strane gospodina Kojovića i konstatacija da niko od četiri sindikata ne razgovara ni s kim, jer trebao bi da zna da je SSPO u BiH jedini reprezentativan za pregovaranje s poslodavcom. Sve odluke u UO SSPO u BiH donošene su jednoglasno i ne razumijemo čemu takav odnos prema sindikatima. Normalno je da bude različitih mišljenja, što je princip demokratskog odlučivanja, ali Kojović nije taj koji ima ekskluzivno pravo da tumači naše stavove i mišljenja – navodi se, pored ostalog, u reakciji SSPO u BiH.

Savez sindikata policijskih organa BiH oštro je reagirao na posljednji medijski istup Predraga Kojovića

Savez sindikata policijskih organa u BiH: Kojovićeve izjave su paušalne, neutemeljene i krajnje nekorektne

Ponovni prijevremeni izbori za predsjednika RS će 8. februara biti organizirani na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica u RS. S pripremama za ponovni izlazak na birališta ponovo se aktuelizira i mogućnost da glasovi povratnika budu odlučujući prilikom izbora predsjednika entiteta.<h2>Poništeni glasovi</h2>Izborne nepravilnosti u povratničkim mjestima, gdje je zabilježen nagli rast procenta izlaznosti u popodnevnim satima i zloupotreba biračkog prava ljudi koji nisu ni glasali, privukle su posebnu pažnju u postizbornim analizama, a nakon odluke CIK-a BiH evidentno je da će novu priliku da glasaju imati i značajan broj birača u općinama poput Prijedora, Doboja Osmaka, Zvornika, Vlasenice ili Bratunca. &nbsp;Potpredsjednik RS Ćamil Duraković kaže nam da odluka CIK-a BiH o poništavanju izbora pokazuje koliko se, posebno veće stranke, bave izbornim inžinjeringom i pokušavaju nasilu promijeniti izbornu volju građana.

- Ne sjećam se da je ikada na ovoliko biračkih mjesta poništeno i ponovljeno glasanje, pa sad postoji mogućnost da ishod bude potpuno drugačiji. To govori da nam konačno trebaju nove izborne tehnologije na biračkim mjestima. Vidimo po inicijativama stranaka da su svi za to – kaže Duraković.Podršku kandidatu opozicije Branku Blanuši ranije je dao SDP, dok se predstavnici ostalih stranaka drže po strani kada je riječ o izboru predsjednika RS. Duraković poziva na izlazak na izbore i kažnjavanje politike Milorada Dodika.<h2>Dodikova politika</h2>- Nismo za sve ove godine vidjeli korektan odnos prema Bošnjacima. Dodik je i lično vrijeđao Bošnjake, a u tome mu se nije suprotstavio niko iz SNSD-a i koalicionih partnera. Toj politici na prijevremenim izborima Bošnjaci i Hrvati su mogli presuditi. Vidjeli smo koja je razlika u broju glasova, a gotovo 40.000 Bošnjaka ima pravo glasa u RS. Stanovišta sam i sada da svaki Bošnjak treba izaći i glasati po svom nahođenju, a ko je zadovoljan s politikom Dodika neka je podrži – ističe Duraković.

Stanovišta sam i sada da svaki Bošnjak treba izaći i glasati po svom nahođenju, a ko je zadovoljan s politikom Dodika neka je podrži, kaže Duraković

Prijevremeni izbori zakazani za 8. februar

Prijedor, Doboj, Zvornik, Vlasenica, Bratunac: Bošnjaci će izabrati predsjednika RS?

Informacija da nepoznate osobe pripremaju napade na granične prijelaze BiH, koju su bh. sigurnosnim agencijama jučer dostavile kolege iz Hrvatske, do ovog trenutka pokazala se neistinitom, potvrdio je za "Avaz" direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković.&nbsp;Granična policija BiH, u saradnji s drugim policijskim agencijama, pojačala je rad na terenu i angažirala dodatna tehnička sredstva, uz odličnu saradnju i punu podršku drugih policijskih agencija.- U skladu s procedurama poduzeli smo sve aktivnosti na provjeravanju tačnosti navoda informacije i da li se radi o jednoj od lažnih dojava. Uporedo s naprijed navedenim provjerama poduzete su i dodatne operativno taktičke aktivnosti na terenu.&nbsp;

Hrvatska policija obavijestila BiH da nepoznate osobe za večeras spremaju navodne napade na granične prijelaze u BiH

Imamo operativnu saradnju i aktivnosti s drugim policijskim agencijama i institucijama u BiH, a o svemu je upoznat i Frontex. I dalje kontinuirano poduzimamo aktivnosti na provjeri svih navoda, ali za sada se te informacije nisu pokazale kao istinite - kazao je Kuprešaković za "Avaz".

U skladu s procedurama poduzeli smo sve aktivnosti

Kuprešaković: Borimo se u ambijentu u kojem budžet nismo imali 11 mjeseci

Direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković za "Avaz": Informacija o pripremi napada na granične prijelaze pokazala se kao neistinita

U svakoj vanrednoj situaciji uzrokovanoj intenzivnijim padavinama i rastom vodostaja Drine, oči stanovnika Podrinja, osim ka nebu, usmjerene su i prema susjednoj Crnoj Gori i Hidroelektrani Piva na Mratinju. HE Piva je u pogonu od 1976. godine, a radi se o jednoj od najvećih betonskih lučnih brana u svijetu, visokoj 220 metara.Strepnju građana, ali i lokalnih zvaničnika, pojačavaju sjećanja na decembar 2010. godine i plavni val koji je u gradovima nizvodno izazvao velike poplave i ogromnu materijalnu štetu. Takav scenario ovog januara nije se ponovio, ali vanredno stanje proglašeno je u Foči, Foči u FBiH i Zvorniku. Štete su pričinjene na objektima u priobalju i Fabrici vode u Goraždu, dok je nekoliko porodica u Novom Goraždu moralo biti evakuirano iz svojih domova. Strah od novih padavina, a više od protoka vode kroz tri turbine HE Piva traje danima. Potvrđuju to apeli načelnika općine Foča Milana Vukadinovića da Piva isključi barem dva agregata, kako bi se izbjeglo ugrožavanje ljudskih života, ali i izjava v.d. direktora Civilne zaštite RS Borisa Trninića, da je u koordinaciji s kabinetom premijera i načelnicima ugroženih općina izvršen pritisak na kolege iz HE na Mratinju da ne dođe do dodatnog propuštanja vode i većeg plavnog vala.

Pitanje je, mogu li ljudski životi ovisiti od apela i pritisaka, ili postoje pravila i odgovornost.- Upravljanje hidroelektranama, poput HE Piva, koja je i najviša lučna brana u bivšoj Jugoslaviji, ali i sigurnost gradova u Podrinju regulisani su i pravnim propisima i tehničkim standardima, ali se u praksi veoma često oslanjaju na operativnu koordinaciju između država. BiH i susjedna Crna Gora imaju potpisane ugovore o saradnji u oblasti vodoprivrede, koji nalažu razmjenu informacija o vodostajima i najavljenim protocima. Međutim, potreba za pozivima i pritiscima često proizilazi iz vanrednih hidrometeoroloških uslova, kada se operativni planovi moraju mijenjati u realnom vremenu u ovisnosti od padavina na širem području sliva – kaže univerzitetski profesor i stručnjak za hidrotehniku, akademik Nedim Suljić.On dodaje da su BiH i Crna Gora potpisnice međunarodnih konvencija, poput ESPOO konvencije o prekograničnom uticaju, te su obavezne osigurati da njihovi energetski objekti ne ugrožavaju susjedne zemlje.- To ovdje nije baš uvijek ispunjeno. Negativni uticaj HE Piva na gradove u Podrinju, posebno Foču, Goražde, Višegrad, Zvornik, primarno se ogleda u povećanom riziku od naglih poplavnih talasa i nanošenja velike materijalne štete, ali i mogućnosti gubitka ljudskih života. Eventualno puštanje svih agregata na HE Piva istovremeno, posebno tokom obilnih padavina, u roku od nekoliko sati može podići nivo Drine za nekoliko metara, što bi bilo katastrofalno za područja uz Drinu u srednjem toku. Koordinirano upravljanje u kriznim situacijama nije dovoljno dobro, jer dok Crna Gora teži maksimalnoj proizvodnje električne energije, stanovnici Podrinja zavise o dobroj volji operatera na hidroelektrani da na vrijeme zatvori turbine – ističe Suljić za "Avaz".

Rizik od plavnih valova s jedne od najvećih lučnih brana u svijetu

Akademik Suljić za "Avaz" o problemima s HE Piva za stanovnike Podrinja

Preduzeće “Sarajevo-gas” iz Istočnog Sarajeva raspisalo je tender za projektiranje i izgradnju magistralnog plinovoda Šepak – Novi Grad. Saglasnost za realizaciju projekta, poznatijeg kao Istočna plinska interkonekcija, Vlada RS je dala još prošle godine. Vrijednost iznosi više od milijardu KM, a rok za dostavljanje ponuda je 28. januar.<h2>Gradovi i općine </h2>Tenderom su obuhvaćeni projektiranje trase, izgradnja plinovoda, te izvođenje svih građevinskih i specijalističkih radova na kompletnoj trasi. Osim glavne trase, predviđena je i izgradnja priključnih plinovoda za gradove i općine duž nje. S obzirom na odluku Evropskog parlamenta, kojom je predviđena postepena i potpuna zabrana uvoza ruskog plina do kraja 2027. godine, te intenziviranje aktivnosti na realizaciji projekta Južne interkonekcije, uz snažnu podršku SAD, raspisivanje ovog tendera, u najmanju ruku, otvara nekoliko dilema.

Mirza Ustamujić, direktor kompanije “Energoinvest”, glavnog uvoznika plina u BiH, kaže za “Avaz” da ako se ovaj projekt posmatra isključivo kao širenje gasne infrastrukture, to se načelno može ocijeniti pozitivnim.<h2>Ekonomska isplativost</h2>- Međutim, važno je naglasiti da sporazum predviđa i učešće ruskog “Gazproma” u finansiranju, što projekt stavlja u potpuno drugačiji politički i geopolitički kontekst. Imajući u vidu jasno izražene stavove Brisela i Vašingtona o smanjenju zavisnosti od ruskog gasa, kao i činjenicu da je u FBiH Južna interkonekcija definirana kao strateški prioritet, Istočna interkonekcija u ovom obliku može se tumačiti kao potez koji je u suprotnosti s dominantnim energetskim i vanjskopolitičkim smjerom EU i SAD – objasnio je Ustamujić.Nakon što je tender raspisan, procjenjuje da će biti interesantno pratiti hoće li projekt biti realiziran u postojećem formatu ili će doći do njegovog redefiniranja u skladu s novim energetskim i političkim okolnostima. Kada je riječ o Istočnoj interkonekciji, postavlja se pitanje ekonomske isplativosti investicije, s obzirom na to da trenutno ne postoji jasno definisan nivo potrošnje u RS koji bi opravdao ovako veliki kapacitet.<h2>Bečarević: Projekt potpuno suprotan stavovima EU</h2>- Što se tiče projekta Nova istočna interkonekcija on je u potpunosti suprotan stavovima EU. EU je stava da ruskog gasa neće više biti od 1. januara 2028. godine. Nova istočna interkonekcija je u osnovi dio sistema Turskog toka, tj. odvojak koji prolazi preko Srbije. Turski tok je jedini preostali kopneni pravac snabdijevanja ruskim gasom i entitet RS želi da preko Srbije ima snabdijevanje ovim gasom. Ono što je nepoznanica je da li će Bugarska od početka 2028. godine ukinuti tranzit preko svoje teritorije, pa se u tom slučaju postavlja pitanje čijim gasom će biti snabdjevana RS putem Nove istočne interkonekcije – kaže za “Avaz” stručnjak za energetiku Almir Bečarević.&nbsp;

Važno je naglasiti da sporazum predviđa i učešće ruskog “Gazproma” u finansiranju

EU zabranila uvoz ruskog plina do kraja 2027., ali je tender u toku

Milijarda za ruski gas: RS kontra SAD i EU

Nabujali Oglečevski potok potpuno je uništio ribnjak porodice Delić u blizini Sadbe kod Goražda. Ogromne količine vode i mulja urušile su zaštitnu ogradu, a veći dio ribe je uginuo tokom noći između nedjelje i ponedjeljka. Stanje na poplavljenom ribnjaku je i dalje teško, jer nije moguće sigurno započeti čišćenje ostataka konstrukcije, pa je štetu nemoguće u potpunosti procijeniti.- Ribnjak je u kavez sistemu, kojeg smo izgradili kao zaštitu od ptica i zvijeri, a imali smo ugrađen i sistem video nadzora. Negdje oko dva sata naveče samo je zatutnjalo, kao da se lomi nešto. Nismo imali ni struje. Sve se srušilo kao kula od karata – kaže Fikret Delić.Dva dana i put prema Sadbi bio je u prekidu, pa je komunikacija s gradom bila nemoguća. Delić kaže da je ovo drugi put da ribnjak trpi velike štete, nakon što je neko od mještana uzvodno tokom ljeta bio prekinuo dotok vode Oglečevskim potokom. - To nisam ni prijavio, a 20.000 riba smo izgubili za pola sata. Borili sam se kako smo znali i umjeli, nismo željeli da opterećujemo ni organe, jer svakome je “puna kapa”. Međutim, ovo sada je prevršilo svaku mjeru, jer više od polovine ribnjaka je uginulo. To je oko 4-5 tona ili oko 50.000 maraka. Evo par dana ne mogu ni da uđem u ribnjak, jer nije ni sigurno još. Nisam se pokajao što sam došao u Goražde, jer zadovoljan sam s ovim narodom, od poštara do inspektora. Pa i vlašću, niko meni ništa nije dužan, a i ja gledam da nismo nikome ništa dužni. Ipak je ovo veliki poduhvat, više od 230.000 maraka smo uložili do sada – ističe Delić.Događaj je prijavljen nadležnim službama i očekuje se posjeta, kako bi se procijenila šteta.

Događaj je prijavljen nadležnim službama i očekuje se posjeta, kako bi se procijenila šteta

Uništen ribnjak porodice Delić na Oglečevskom potoku kod Goražda: Sve se srušilo kao kula od karata

Emocije nas vežu za zemlju, želje za nebo, a praznik koji danas proslavljaju vjernici pravoslavne vjere upravo je nebozemni događaj, koji ukazuje na nešto drugo od nestalne atmosfere oko nas.Ovo je u blagdanskom razgovoru za “Avaz” izjavio đakon Branislav Rajković, sveštenik Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske SPC.<h2>Putevi i podjele</h2>Uprkos teškom bremenu prošlosti, političkim krizama i svim izazovima sadašnjosti, praznici se u ovoj zemlji i dalje zajednički dočekuju i proslavljaju.Rajković je saglasan s ocjenom da nam zajednička radost, ipak, može biti putokaz ka stabilnijoj i boljoj budućnosti.- Blagosloveni dani i mubarek noći naša su sadašnjost, uz bolna sjećanja, ti dani i noći ipak su i naša prošlost, a uprkos neizvjesnosti naša su i budućnost. Jer, bez obzira, ne samo na putokaze, nego i prepreke na putevima, pa i podjele ili čak želje, možda smo se razmakli, ali mi se čini da niko nije mnogo i daleko odmakao od svog komšije, čovjeka druge nacije i vjere. Kada se praznici i ne bi zajednički dočekivali, vjerujem da bi želje i molitve bile zajedničke - za mir cijelog svijeta, kako se molimo na pravoslavnim bogosluženjima. Kličući na Božić naročito: Slava Bogu na visini, na zemlji mir, među ljudima dobra volja! – naglašava đakon Rajković.Dok se svijet ubrzano mijenja, sadašnjost čovječanstva oblikuju zlo i do jučer nezamislivi, surovi ratovi u kojima stradaju nedužni. Idemo li u pogrešnom pravcu i koliko je opasno toliko se udaljiti od osnovne Božije zapovijedi - Ne ubij?

Pravoslavni vjernici danas slave Božić

<h2>Rođenje Isusa</h2>- Nažalost, i zlo, i ratovi, i stradanja opšta su ljudska sadašnjost, prošlost, pa će ih biti i u budućnosti svijeta i njegovih promjena. I pri samom inicijalnom događaju rođenja Isusa Hrista tadašnjom Palestinom razlijegao se plač najmlađih i najnedužnijih, surovo su vladali domaći, a još surovije okupirali strani carevi. Iste Božije zapovijesti, isto kao danas, češće su bile samo na usnama, a manje na djelima. Međutim, dobro se rađalo i van sigurnih kolijevki, raslo i u izgnanstvu, propovijedalo sa svih strana narodnih i vjerskih granica i kao takvo došlo i ostalo među nama do danas. Neka tako i bude. Amin – poručuje đakon Branislav Rajković.

Dobro se rađalo, propovijedalo sa svih strana narodnih i vjerskih granica i kao takvo došlo i ostalo među nama do danas, govori Rajković

Rajković: Blagosloveni dani i mubarek noći naša su sadašnjost

Đakon Branislav Rajković za "Avaz": Zajednička radost
putokaz za budućnost

Kada od njihovih odluka ne bi ovisili ljudski životi, ponašanje bh. zvaničnika u vanrednim situacijama, njihovo paradiranje i vanredno zasjedanje u danima prirodnih nepogoda, bilo bi tek dobar povod za zbijanje šala.&nbsp;Većina njih funkcionira na sličan način, pa svaku novu poplavu shvate samo kao dobru PR priliku, povod za slikanje u gumenim čizmama, izdavanje naredbi potčinjenima i slanje dramatičnih poruka iz pogođenih područja.&nbsp;Dok rijeke i potoci napuštaju svoja korita, vreće s pijeskom i lopate ponovo su sastavni dio svakodnevice u državi s nikad više budžeta i prihoda, komandanata i štabova, vlada i ministarstava, službi i agencija. Manje od pola metra snijega sve njih ponovo je bacilo na koljena, pokazujući neefikasnost glomaznog i tromog, u suštini nesposobnog sistema, koji ne sluša pametnije i ne razmišlja dalje od sutrašnjeg dana. Borba s poplavama ne počinje u trenucima kada prognoze i upozorenja meteorologa postaju realnost, kad vodostaji dostignu kritične tačke, a uplašeni građani izađu na obale. Borba protiv katastrofa trebala je početi ljetos. Ili nekog od 30 ljeta od rata. Opomena je bilo mnogo, od katastrofalnih poplava 2014. godine kada su Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas, Krivaja i druge rijeke potopile brojne bh. gradove, do tragedije u Jablanici, Konjicu i Fojnici u oktobru 2024. Nakon svake obilnije kiše, poplavljena naselja, bujice, klizišta, uništene ceste, mostovi i imovina građana, postaju uobičajena i očekivana pojava.&nbsp;Nemar i neznanje platili smo i desetinama izgubljenih života, ali ni nevine žrtve nisu bile dovoljno bolan šamar da se preventivnim mjerama tragedije pokušaju spriječiti. Od Une do Drine i Ćehotine, od Željeznice i Bosne do Bune i Neretve, poznata je svaka lokacija koja se prva nađe na udaru, ali uređenje korita rijeka kao da se smatra neželjenim troškom. O tome da nam one i dalje služe kao deponije smeća, pa nam odbačeni otpad s poplavama vrate, da ne govorimo.&nbsp;Eksperti godinama upozoravaju na nelegalnu izgradnju objekata u riječnom pojasu, ali rijetki su slučajevi u kojima se takve građevine uklanjaju.&nbsp;Šume koje bi u ovakvim danima primile veću količinu vode iz tla potpuno su devastirane, a njihovu obnovu niko i ne spominje. Od kraja 2024. traje mudrovanje o sanaciji klizišta na Curinim njivama iznad Sarajeva, koje predstavlja očiglednu, sve veću prijetnju stanovnicima. Satima bi se mogle nabrajati greške koje doprinose katastrofama, a koje zaboravimo čim se rijeke vrate u korita. Ne učimo iz grešaka, već srljamo, pa nam nakon poplava i klizišta živote odnose čak i dotrajala stabla u drvoredima.&nbsp; &nbsp;

Nemar i neznanje platili smo i desetinama izgubljenih života, ali ni nevine žrtve nisu bile dovoljno bolan šamar

Zar ni Jablanica nije bila opomena?

Uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića, pravoslavni vjernici iz Novog Goražda i Goražda prisustvovali su tradicionalnom nalaganju badnjaka. U crkvi Svetog Đorđa u Donjoj Sopotnici upućene su i molitve za spas ljudi s obala Drine, koja ovih dana ponovo pokazuje svoju moć. Paroh goraždanski Marko Marković uputio je i prazničnu poruku, te pozvao građane na solidarnost i međusobnu pomoć.- Božić uvijek ima svoju standardnu poruku: Mir Božji, Hristos se rodi. Velika radost, velilki blagoslov objavljen je cijelom svijetu i nešto drugo, bolje ili savršenije tražiti nam ne treba. Zamolio bih sve ljude, prvenstveno moje parohijane, pa i naše komšije islamske vjeroispovijesti, da budemo solidarni, da pomognemo jedni drugima, da se pričuvamo, da sve prođe bez gubitaka ili ne daj Bože ljudskih žrtava. Sutra je novi dan, još veća radost, pa da ga dočekamo u miru i zdravlju – kazao je Marković.

U crkvi Svetog Đorđa u Donjoj Sopotnici upućene su i molitve za spas ljudi s obala Drine, koja ovih dana ponovo pokazuje svoju moć

Paroh goraždanski Marko Marković: Budimo solidarni, pomozimo jedni drugima da sve prođe bez gubitaka

Gotovo 40 centimetara snijega izazvalo je velike probleme u saobraćaju, snabdijevanju strujom, dok je obrušavanje stabala ugrozilo i živote građana.&nbsp;Stručnjak za saobraćaj i tehnički direktor Instituta za saobraćaj iz Sarajeva, Adnan Tatarević kaže da je odgovornost na obje strane – na institucijama, preduzećima, ali i građanima.<h2>Ko održava puteve</h2>- Sistem održavanja cesta, koji mi imamo, moguće je unaprijediti većim nadzorom. Da se zna egzaktno koje su to ceste prvog reda i kada one moraju biti očišćene. Definitivno je nadzor, a to gledam i kroz izgradnju i održavanje cesta, jedan od faktora koji zakazuje. To su institucije u zapećku, ti nadzori se rade s jako malo finansijskih sredstava, pa imamo i rezultate takve, iako je to, po meni, najbitnija karika u sistemu. Nadzor mora biti aktivniji i “tjerati” održavaoca puteva da put drži u stanju u kakvom može – kaže Tatarević.Kao i u pogledu cesta i saobraćajne infrastrukture, dodaje, preduzeća zadužena za njihovo održavanje moraju pratiti stanje drvoreda uz saobraćajnice i u gradskom jezgru, te ih održavati u stanju da ne predstavljaju opasnost za građane. Tatarević, s druge strane, smatra da je nerealno očekivati da sve ceste budu očišćene u 10 – 12 sati.- Gledao sam snimke dronom Sarajeva, sve glavne ceste su očišćene. Zašto nisu autobuska stajališta, zna se ko je zadužen za njih. Zašto nisu ulazi ispred zgrada, mislim da tu ima i naše krivice. Dvosmjerna je odgovornost, ima nešto i do nas, jer čini mi se da nas puno očekuje da nam se očisti i ispred vrata – ističe Tatarević.<h2>Jesmo li spremni</h2>Pojašnjavajući, kako kaže, prevelika očekivanja građana, podsjeća da smo u kratkom periodu imali intenzivnije padavine.- Moramo se zapitati koliko smo spremni za zimske uslove. Kada je riječ o čišćenju cesta, ugovori su potpisani s izvođačima i zna se koje su ceste prvog reda – prije svih autoput, zatim magistralne žile kucavice, a onda urbane glavne ceste. Imamo najavu ledene kiše, koja je mnogo opasnija od snijega.Ako ne bude posipanja i otapanja, bojim se da to može izazvati daleko veće probleme – dodaje Tatarević.

Imamo najavu ledene kiše, koja je mnogo opasnija od snijega. Zašto nisu očišćena autobuska stajališta, zna se ko je zadužen za njih

Tatarević: Unapređenja moguća uz veći nadzor

Stručnjak za saobraćaj Adnan Tatarević za "Avaz": Slab je sistem održavanja cesta

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac donio je rješenje kojim se kompaniji „BNT - Tvornica mašina i hidraulike“ iz Novog Travnika oduzima dozvola za proizvodnju dronova.Odluka ministra obrazložena je inspekcijskim nalazima kojima je, navodno, utvrđeno da je ovaj pravni subjekt prekršio odredbe Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme. Najavljeno je da će protiv kompanije BNT i odgovornog lica u kompaniji biti pokrenuti prekršajni postupci s prijedlogom da budu kažnjeni maksimalnim novčanim kaznama zbog utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti u radu. Postupajući po nalogu ministra, Inspektorat je izvršio redovan, a potom i vanredni inspekcijski nadzor, prilikom kojih je ustanovljeno mnoštvo nezakonitosti.

Belegić: Nastavljamo s proizvodnjom

Prototip bh. drona predstavljen je krajem oktobra u Novom Travniku. Direktor BNT-a Besim Belegić tada je izjavio da su, nakon ispitivanja tržišta, dobijene sve potrebne dozvole. Inače, ovaj projekt predstavljen je kao jedan od najznačajnijih iskoraka u 2025. godini.O početku proizvodnje dronova u BiH prvi je svojevremeno progovorio ministar odbrane BiH Zukan Helez, koji nam je kazao da nije obaviješten o onome što se dešava u BNT-u iz Novog Travnika.- Naravno, moraju biti dozvole i mora biti ispoštovana zakonska procedura. Kad je riječ o proizvodnji dronova, gdje ja imam veze, to se proizvodi već tri godine i izvozi se. Gotovo 30 miliona maraka je vrijednost izvoza. Proizveden je dron u rangu TB 3, obilazio sam to nekoliko puta. U ovaj slučaj nisam upućen, mene su zaobišli skroz. Ako je sve uredu, ne može im se oduzeti dozvola, a ako nije uredu, onda su napravilil problem. Odluka inspekcije mora se poštovati – kaže Helez za “Avaz”.

Gdje su milijarde od poreza: Nikad više para, a život nikad teži

Psihologinja Vildana Zrnanović-Hasanović za “Avaz”: Porast stresa, anksioznosti i osjećaja bespomoćnosti

Nedim Avdičević za “Avaz”: Odšteta za pad na zaleđenoj površini od nekoliko stotina do nekoliko hiljada maraka

Helez za "Avaz" otkriva detalje misije vojnika u Gazi: Amerikanci odabrali bh. vojnike

Davor Trlin za "Avaz" o 9. januaru: Kazna od 6 mjeseci do 5 godina zatvora

Savez sindikata policijskih organa u BiH: Kojovićeve izjave su paušalne, neutemeljene i krajnje nekorektne

Prijedor, Doboj, Zvornik, Vlasenica, Bratunac: Bošnjaci će izabrati predsjednika RS?

Direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković za "Avaz": Informacija o pripremi napada na granične prijelaze pokazala se kao neistinita

Akademik Suljić za "Avaz" o problemima s HE Piva za stanovnike Podrinja

Milijarda za ruski gas: RS kontra SAD i EU

Uništen ribnjak porodice Delić na Oglečevskom potoku kod Goražda: Sve se srušilo kao kula od karata

Đakon Branislav Rajković za "Avaz": Zajednička radost putokaz za budućnost

Zar ni Jablanica nije bila opomena?

Paroh goraždanski Marko Marković: Budimo solidarni, pomozimo jedni drugima da sve prođe bez gubitaka

Stručnjak za saobraćaj Adnan Tatarević za "Avaz": Slab je sistem održavanja cesta

Helez za "Avaz": Vrijednost izvoza dronova 30 miliona KM

Gdje su milijarde od poreza: Nikad više para, a život nikad teži

Psihologinja Vildana Zrnanović-Hasanović za “Avaz”: Porast stresa, anksioznosti i osjećaja bespomoćnosti

Nedim Avdičević za “Avaz”: Odšteta za pad na zaleđenoj površini od nekoliko stotina do nekoliko hiljada maraka

Helez za "Avaz" otkriva detalje misije vojnika u Gazi: Amerikanci odabrali bh. vojnike

Davor Trlin za "Avaz" o 9. januaru: Kazna od 6 mjeseci do 5 godina zatvora

Savez sindikata policijskih organa u BiH: Kojovićeve izjave su paušalne, neutemeljene i krajnje nekorektne

Prijedor, Doboj, Zvornik, Vlasenica, Bratunac: Bošnjaci će izabrati predsjednika RS?

Direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković za "Avaz": Informacija o pripremi napada na granične prijelaze pokazala se kao neistinita

Akademik Suljić za "Avaz" o problemima s HE Piva za stanovnike Podrinja

Milijarda za ruski gas: RS kontra SAD i EU

Uništen ribnjak porodice Delić na Oglečevskom potoku kod Goražda: Sve se srušilo kao kula od karata

Đakon Branislav Rajković za "Avaz": Zajednička radost putokaz za budućnost

Zar ni Jablanica nije bila opomena?

Paroh goraždanski Marko Marković: Budimo solidarni, pomozimo jedni drugima da sve prođe bez gubitaka

Stručnjak za saobraćaj Adnan Tatarević za "Avaz": Slab je sistem održavanja cesta

Helez za "Avaz": Vrijednost izvoza dronova 30 miliona KM