Hrabro, dostojanstveno i istrajno imam džemata Noble Park bh. islamske zajednice u Australiji Ismet ef. Purdić nastavlja svoju borbu za odbranu vrijednosti društva u kojem će rasizam, mržnja i nasilje biti strogo kažnjeni i suzbijeni u korijenu.Hidžab njegove supruge Sabine bio je povod za rasističke uvrede, a potom i fizički napad huligana u predgrađu Melburna, ali je ovaj Podrinjac, rođeni Zvorničanin, nakon udaraca ostao na nogama i pokrenuo borbu protiv vjerske i nacionalne mržnje u zemlji u kojoj su utočište našli i svoj život izgradili ljudi različitih vjera i više od 70 nacija.Sudeći prema reakcijama prolaznika koji su ga zaštitili od napadača, zatim policije koja ih je brzo privela, te predstavnika nevladinih organizacija, medija i zvaničnika vlasti koji osuđuju ovaj incident, Purdić je u tome uspio, a Australija ponovo demonstrira da je zemlja u kojoj nema mjesta za mržnju i nasilje.- Na svakoj strani ima ekstrema, to su minorne grupe koje mogu pokvariti blagostanje i vrijednosti koje svi zajedno uživamo. Ako ćemo im dopustiti da nam pokvare tu životnu idilu, onda je do nas, a ne do njih – poručio je nakon incidenta Ismet ef. Purdić.

Rođeni Zvorničanin pokrenuo borbu protiv vjerske i nacionalne mržnje u Australiji

Ef. Purdić: Napadnut u Melburnu, ali ostao na nogama

Imam Ismet ef. Purdić: Borba protiv mržnje

Aktuelni događaji u Venecueli ponovo su otvorili pitanje uloge te zemlje u globalnoj trgovini kokainom, kao i odnosa državnih struktura prema organiziranom kriminalu, izjavio je za “Avaz” stručnjak za sigurnost Safet Mušić. Dodaje da međunarodni izvještaji i optužnice, prvenstveno iz SAD-a, godinama ukazuju na moguće veze pojedinih visokih zvaničnika s krijumčarskim mrežama, ali da te tvrdnje ostaju predmet pravnih i političkih sporova.- Nesporno je, međutim, da je Venecuela važna tranzitna tačka u lancu trgovine kokainom iz Južne Amerike prema Evropi i Sjevernoj Americi. U tom kontekstu, policijske istrage i zapljene u Evropi pokazale su da su kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana postale relevantni akteri u međunarodnoj trgovini drogom. Prema podacima EUROPOL-a i međunarodnih istraživačkih mreža, te grupe sarađuju s latinoameričkim proizvođačima i logističkim mrežama, koristeći pomorske i kopnene rute za krijumčarenje velikih količina kokaina – kaže Mušić za "Avaz".

Veze razotkrila zapljena kokaina kod obale Arube 2020.

Venecuelanske veze s Balkanom: Mreže vezane sa BiH rukovode rutama kokaina

Ipak, naglašava da je važno razlikovati organizirani kriminal od državne politike, jer za razliku od Venecuele, gdje se u međunarodnim optužbama problematizira moguća umiješanost dijela državnog aparata, u zemljama Zapadnog Balkana, uključujući BiH, ne postoje vjerodostojni međunarodni dokazi koji bi ukazivali na sistemsku ili institucionalnu podršku države narko-kartelima.- Kriminalne grupe djeluju paralelno s institucijama, često koristeći korupciju i slabe tačke sistema, ali ne kao dio zvanične državne strategije. Međunarodni izvori BiH uglavnom opisuju kao tranzitno i logističko područje, a ne kao centar globalne trgovine drogom – ističe Safet Mušić za "Avaz".

Policijske istrage i zapljene u Evropi pokazale su da su kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana postale relevantni akteri u međunarodnoj trgovini drogom

Safet Mušić za “Avaz”: BiH nije centar, već tranzitno i logističko područje u trgovini drogom

Rane konsultacije&nbsp;tržišta za putni pravac Foča – Hum, koje su trebale biti održane 8. januara, odgođene su za 19. januar u 10 sati, potvrđeno je za “Avaz”. Radi se o pripremnoj fazi za oko 91 milion eura vrijedan projekt rekonstrukcije jedne od najlošijih dionica cesta u državi, koja BiH preko Šćepan Polja povezuje s Crnom Gorom.

- To je jedna od najvažnijih cesta BiH i Crne Gore i veza Sarajevo – Podgorica. Put procijenjene vrijednosti od 91 milion eura bit će finansiran od Svjetske banke, EBRD-a, a potencijano je moguće da se i EIB uključi u sufinansiranje tog projekta. U pitanju je kreditni aranžman koji sa sobom nosi i dio grant sredstava. Vrlo značajan ne samo za nas kao Puteve RS i RS, već za cijelu BiH – kazao nam je Đorđe Stojić, vođa tima za implementaciju projekta u Putevima RS.On dodaje da su rane konsultacije prva aktivnost u okviru postupka javnih nabavki i izbora izvođača radova i nadzora, koja ima cilj uspostavljanje dijaloga sa zainteresiranim kompanijama.

Pogledajte reakciju nezadovoljnog vozača na putu Šćepan Polje - Foča

- Da se projekt što bolje prilagodio realnim kapacitetima i interesovanjima firmi, ali i kako bi se unaprijedila transparentnost i konkurencija u narednim fazama. Želimo dobiti pozitivan feedback o kriterijima, mogućnostima, rokovima, glavnom projektu … Bit će predstavljene samo osnovne informacije o projektu i planirani pristup nabavci i ugovaranju – pojašnjava Stojić.Put Foča – Hum predstavlja jednu od ključnih saobraćajnih veza između BiH i Crne Gore. Postojeća saobraćajnica je stari, većim dijelom makadamski, uzak i izuzetno rizičan put, na kojem su se dešavale brojne saobraćajne nesreće s ljudskim žrtvama.

Rane konsultacije tržišta za ovaj iznimno važan putni pravac 19. januara, saznaje „Avaz“

Najvažnija saobraćajnica prema Crnoj Gori je makadam

Projekt vrijedan 91 milion eura: Kreću pripreme za raspisivanje tendera za cestu Foča – Hum

Posljednje intenzivne padavine izazvale su nove probleme u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, koja već godinama prokišnjava i čije stanje na najbolji mogući način ilustrira ukupnu situaciju u državi.Fotografije koje objavljujemo pokazuju ambijent na četvrtom spratu, gdje se nalazi i Plava sala u kojoj zasjeda Dom naroda PSBiH. Kante, krpe, merdevine i oštećeni stropovi uobičajena su pojava još od 2019. godine.Sekretarijat PSBiH je 2023. godine raspisao, pa poništio tender vrijedan 953.622 KM na koji se nije prijavila nijedna firma. Prošle godine 22. jula Vijeće ministara BiH je usvojilo odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta sanacije krova zgrade PSBiH, čija je ukupna vrijednost 2.703.622 KM. Od tog iznosa, ranije osiguranih blizu 1,2 miliona KM trebalo je biti utrošeno u prvoj fazi 2025. godine, ali do sada nije urađeno ništa. Ove godine planirana je druga faza radova vrijedna 1,5 miliona KM. U kojoj fazi je ovaj projekat pitali smo nadležne u PSBiH, ali odgovore do zaključenja ovog broja nismo dobili. - Što se tiče same sale u kojoj se odvijaju sjednice Doma naroda na četvrtom spratu, rekao bih da ne primjećujemo značajnije probleme, ali znamo da postoji problem prokišnjavanja i tih kanti koje se mogu vidjeti u samoj Parlamentarnoj skupštini na višim spratovima. Svjedočimo da je teško riješiti i pitanje klimatizacije i da je, zbog javnih nabavki, teškog usvajanja budžeta i investicionog održavanja, ljeto bilo teško. Svima je jasno da sve loše i sporo – kazao je “Avazu” delegat u Domu naroda PSBiH Nenad Vuković.&nbsp;

Činjenica da već godinama državne institucije nisu u stanju provesti tendersku proceduru i spriječiti dalje štete, dokaz je nerada i nemara. Zgrada PSBiH je ogledalo države i odnosa vlasti prema jednoj od njenih najvažnijih institucija.- Stranke koje nisu za BiH rade i u bukvalnom smislu da što više umanje značaj državnih institucija. One su konzistentne u tome, pa i na način da zgrade institucija budu u lošem stanju, kako bi se poslala i vizuelna poruka o BiH kao neodrživoj državi. Najviše boli činjenica da stranke Trojke u urušavanju državnih objekata ne vide ništa loše, niti se bore da oni budu u stanju u kakvom trebaju biti. Mislim da čak nemaju ni hrabrosti da kažu Špiriću, Čoviću ili Čavari da treba nešto poduzeti, da ih opomenu i da ukažu da to ne ide tako. Uz Predsjedništvo BIH to je najvažnija državna institucija i često je adresa posjeta različitih delegacija iz svijeta i adresa za međunarodne susrete – ističe delegat u Domu naroda PS BIH Džemal Smajić.

Šta je s tenderom i projektom obnove vrijednim blizu tri miliona maraka

 Kante, krpe, merdevine i oštećeni stropovi uobičajena pojava

Prokišnjava krov u zgradi Parlamentarne skupštine BiH

Hapšenje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura (Nicolas) aktueliziralo je ulogu ove zemlje u međunarodnoj trgovini drogom.&nbsp;Prema podacima iz dosadašnjih policijskih akcija, zapljena, hapšenja i sudskih procesa, organizirane kriminalne grupe s Balkana imaju veze i u Venecueli.<h2>Snažno uporište</h2>- Iako formalno ne spada među glavne proizvođače kokaina, Venecuela igra ključnu ulogu kao tranzitna zona unutar globalnog lanca krijumčarenja kokaina, prvenstveno zbog blizine kolumbijskih proizvodnih regija, slabe kontrole granica, porozne obale i izraženih institucionalnih slabosti – komentira za “Avaz” Anesa Agović koordinatorica Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI – TOC).

Sve to omogućava kriminalnim mrežama da rutinski preusmjeravaju velike količine kokaina direktno prema Evropi ili preko zapadne Afrike, koristeći kombinaciju pomorskih, zračnih i kopnenih ruta.Vezu kriminalnih grupa s Balkana sa Venecuelom razotkrila je i zapljena kokaina kod obale Arube, u februaru 2020. godine.- Izvještaji GI-TOC-a ukazuju da su kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana tokom posljednjih 20 godina postepeno, ali vrlo uspješno izgradile snažno uporište u Južnoj Americi u okviru trgovine kokainom. Dobro pozicionirane, međunarodno umrežene kriminalne strukture danas imaju stabilne i dugoročne odnose, kako s proizvođačima i posrednicima u državama poput Kolumbije, Perua i Brazila, tako i s distributivnim mrežama u Evropi. Ovakva pozicioniranost omogućila im je kontrolu i nadzor nad ključnim segmentima izuzetno profitabilnog lanca snabdijevanja kokainom, od izvora do krajnjih tržišta – naglašava Agović.<h2>Kako se sakrivaju</h2>Dodaje da kriminalne mreže povezane s BiH predstavljaju važan logistički segment šire zapadnobalkanske infrastrukture krijumčarenja kokaina.- Iako do sada nema javno dostupnih podataka o hapšenjima bh. državljana direktno u Venecueli, dostupne analize i terenska saznanja pokazuju da bh. akteri učestvuju u logističkoj koordinaciji krijumčarskih tokova od Južne Amerike prema Evropi, često bez fizičkog prisustva u samim tranzitnim državama. Njihov način rada predstavlja duboko ukorijenjenu, strukturalnu dinamiku organizovanog kriminala, koja zahtijeva strateški i koordinisan odgovor, kako na balkanskom, evropskom, tako i na globalnom nivou – pojašnjava Agović.

Bh. akteri učestvuju u logističkoj koordinaciji krijumčarskih tokova od Južne Amerike prema Evropi, često bez fizičkog prisustva

Nakon rasističkih uvreda i fizičkog napada, koji se u subotu desio u predgrađu Melburna, Ismet ef. Purdić i njegova supruga Sabina pokušavaju se oporaviti od šoka.Najveća briga su njihovih troje djece i kako će se oni oporaviti od stresa, dok očekuju da porast islamofobije nakon terorističkog napada u decembru prošle godine ne naruši dobre odnose u državi u kojoj živi više od 70 različitih nacija, a među njima i veliki broj Bošnjaka.<h2>Slomio retrovizor</h2>Ef. Purdić za “Avaz” priča šta se desilo...- Bili smo u posjeti našim džematlijama i u predvečernjim satima smo se uključili na autocestu. Opazio sam crni Golf 6 s lijeve strane. Svira, nešto neuobičajeno pokazuje rukama i dobacuje nam da sporo idemo. Kad su vidjeli da je žena pokrivena, onda je eskaliralo – govori Purdić za "Avaz", prisjetivši se nemilog događaja.

Njegov automobil počeli su gađati limenkama, pa su krenuli za vozilom, pokušavajući da ga zaustave. Na dijelu puta zbog kolone vozila morao je stati, a napadači su nasrnuli na automobil, udarajući po njemu i otvorivši vrata.- Vidjeli su da ih žena snima i pokušali su da joj, preko mene, uzmu mobitel. Odgurnuo sam jednog i izašao iz auta. Jedan je slomio retrovizor i nogom udario u vrata. Ljudi staju, sviraju, jer ovdje je zakon takav da, ako nekog takneš, onda je to krivično djelo i odgovarat ćeš, pa se često dešava da se ljudi samo verbalno vrijeđaju. Kad sam ja prišao, jedan me udario boksom u lijevi obraz. Ostao sam na nogama. Potom prilaze ljudi, jedan Afrikanac me uzima s leđa i smiruje da ne ulazim u sukob, a trojica ljudi staju između nas i njih. Pobjegli su – priča Purdić za "Avaz".

Objavljujemo snimak napada na imama Ismeta Purdića u Melburnu: Kaže da je razlog napada marama njegove supruge

Policija je brzo stigla, a napadači su dan poslije privedeni. U pitanju su australski državljani, od kojih je jedan bio na uvjetnoj kazni i odmah je prebačen u zatvor.<h2>Posjeta policije</h2>Purdić je zadobio povredu vilice i vrata i trpi bolove, dok ga uz izvinjenja kontaktiraju predstavnici australskih vlasti. Jučer su ga posjetili i policijski komesar i ministrica za multikulturna pitanja.

Vijeće imama Viktorije i Australsko nacionalno vijeće imama cijeli događaj smatraju kriminalnim činom utemeljenom na vjerskoj i rasnoj mržnji. Purdić je imam bosanskohercegovačke islamske zajednice u džematu Noble Park, najvećem u dijaspori i Australiji. Njegova supruga Sabina Zahirović-Purdić je profesorica njemačkog jezika.<h2>To nas pogađa kao bosansku zajednicu</h2>Purdić priča da je nakon napada na članove jevrejske zajednice u Sidneju, zabilježen porast islamofobije. Važno je da je i u njegovom slučaju država osudila napad i stala u odbranu žrtve.

Islamska zajednica u BiH osudila napad na imama u Australiji: Vjerskoj mržnji se ne smije dati prostora

- Šalju pisma podrške, dolaze, mnogi su me zvali, naš ambasador će me posjetiti u srijedu. Mnogi naši ljudi iz ratom pogođene zemlje u kojoj je počinjen genocide, došli su u Australiju, tražeći mir, sigurnost i mjesto gdje će obnoviti svoj život, a onda ih ponovo neko, na osnovu vjere, nacije, pripadnosti određenoj zajednici uznemirava i ugrožava njihov mir i sigurnost. To nas pogađa kao bosansku zajednicu ovdje. Te vrijednosti moramo zaštititi za dobrobit svih, jer svako može biti napadnut – ističe Purdić za "Avaz".

Vidjeli su da ih žena snima i pokušali su da joj uzmu mobitel. Odgurnuo sam jednog i izašao iz auta, govori imam

Ismet ef. Purdić iz Melburna za "Avaz": U šoku smo, napali su nas jer je supruga pokrivena

Proizvođači mlijeka u RS upozorili su entitetsko Ministarstvo poljoprivrede da su u mnogo lošijem položaju u odnosu na svoje kolege iz FBiH i susjedne Srbije, zbog čega postaju nekonkurentni na tržištu, što bi dugoročno moglo ostaviti ozbiljne posljedice u ovom sektoru poljoprivredne proizvodnje. U detaljnoj analizi predstavili su podatke po kojima je iznos premija za litar mlijeka u RS 0,28 KM, u FBiH 0,40–0,42 KM, uz dodatne kantonalne premije 0,05 do 0,15 KM, dok je u Srbiji 0,32 KM.<h2>Zarazne bolesti</h2>S prosječnom proizvodnjom od 5.000 litara po grlu, podrška u RS iznosi 1.665 KM po jednoj kravi, u FBiH od 2.235 do 2.835 KM, a u Srbiji 2.520 KM. Istovremeno, mljekari u RS imaju i najveći godišnji trošak obaveznih analiza na zarazne bolesti od 65 KM po grlu, u FBiH je to 15 KM, dok u Srbiji troškove snosi država.

- U podređenom smo položaju. Mi nemamo kantone, naše ministarstvo kaže da to treba da nadomjeste opštine, ali opštine daju nešto malo ili ništa. Mislim da naš entitet mora nešto o tom pitanju popraviti – kaže Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja mljekara RS.Dodaje da će u trenutnoj situaciji, posebno nakon što je najveći otkupljivač “Mlijekoprodukt” ove godine smanjio otkupne cijene i ograničio količine mlijeka koje planira otkupiti, dio proizvođača odustati od bavljenja ovim poslom. Nije saglasan s ocjenama da su mljekari u cijeloj BiH u dosta sličnoj poziciji.- U kontaktu sam s kolegama u FBiH. FBiH je pred Novu godinu kupila 1.000 junica dodatno. Krize s viškovima ima i u FBiH, nisu kao ovdje, ali sve govori da dolazi do polarizacije i te razlike više nisu male – ističe Arsenić.<h2>Primjer Srbije</h2>Predsjednik Udruženja mljekara TK Eldin Glibanović smatra da poljoprivrednici iz RS, s ovakvom analizom, “navode vodu na svoj mlin”, jer su izdvajanja za poljoprivredu u oba entiteta nedovoljna. Naglašava da je prosjek starosti poljoprivrednika u FBiH 60 godina, te da je većina farmi bez nasljednika, jer djeca ne žele da se bave ovim teškim poslom kad vide kako se njihovi očevi muče.

- Srbija za poljoprivredu izdvaja oko 500 miliona eura, što je ozbiljan iznos, dok smo mi u FBiH, po strategiji razvoja, trebali izdvojiti 201, a predviđeno je 190 miliona KM. Istina je da pravna lica imaju 42 feninga po litru mlijeka i da nismo limitirani, ali 75 posto su mali proizvođači, oni imaju 40 feninga i ograničeni su na 15.000 KM na nivou godine – kaže Glibanović.<h2>Prekomjeran uvoz i viškovi</h2>Glibanović dodaje da je prekomjeran uvoz stvorio viškove mlijeka na tržištu u BiH, jer domaći farmeri ne proizvode ni blizu potrebnih količina.- Mi tražimo da se zaustavi uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda ili da se uvođenjem prelevmana zaštiti domaća proizvodnja i naše mlijeko učini konkurentnijim u odnosu na ono iz uvoza. Znamo da poljoprivrednici iz EU imaju znatno veće podsticaje od nas, a zahvaljujući sredstvima iz evropskih fondova usavršili su svoje farme. Od naših institucija smo dobili odgovor da će se, ako zabranimo uvoz u BiH, nama zabraniti izvoz. Međutim, BiH izvozi 1, a uvozi 4 KM, pa se pitam hoće li institucije BiH dozvoliti da zbog te marke uništimo domaću proizvodnju, koja se ljulja na staklenim nogama – ističe Glibanović.

Otkupljivač “Mlijekoprodukt” ove godine smanjio otkupne cijene i ograničio količine mlijeka

Nepovoljan odnos domaćih u odnosu na region

Bez konkretnih mjera države tonu i jedni i drugi: Mljekari gube utrku na tržištu

Prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca FBiH i Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba u FBiH, neće biti razmatrani na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zakazanim za 19. i 20. januar.Kako saznaje “Avaz”, zakoni su povučeni zbog amandmana i njihovog usaglašavanja unutar parlamentarne većine.Inače, izmjenama Zakona o zapošljavanju stranaca u FBiH trebaju biti unaprijeđene i skraćene procedure izdavanja radnih dozvola, određeni izuzeci od obaveze njihovog izdavanja, te pojednostavljeno zapošljavanje stranih radnika deficitarnih zanimanja u situacijama kada takvih radnika nema na evidencijama u BiH. Predložene novine u zakonskim rješenjima su da strani državljanin, osim u posebnim slučajevima, ne može početi s radom prije odobravanja privremenog boravka, raditi druge poslove ili kod drugog poslodavca, osim onog posla i za onog poslodavca za kojeg mu je radna dozvola izdata. Predlaže se i donošenje odluke o deficitarnim zanimanjima za FBiH.U pripremu seta zakona bilo je uključeno i Udruženje poslodavaca FBiH, koje je njihovo donošenje iniciralo još prije desetak godina.- Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba i Zakon o zapošljavanju stranaca u FBiH trebaju na moderniji način urediti pitanja zapošljavanja u FBiH, unaprijediti vođenje i upravljanje evidencijama nezaposlenih osoba, ali i procedure zapošljavanja i druga operativno - administrativna pitanja, što u konačnici ima cilj unaprijeđenje procesa zapošljavanja, smanjenje listi nezaposlenih, eliminiranje ili smanjenje sivog tržišta i osiguranje nedostajuće radne snage. Svi su svjesni da je broj osoba u evidencijama službi za zapošljavanje i broj aktivnih tražitelja posla u FBiH u velikom debalansu – kaže nam direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić. Očekuju se slični efekti kao u RS, gdje je broj nezaposlenih prije nekoliko godina sa 140.000 sveden na približno 55.000 onih koji zaista traže posao. U prošloj godini odobreno je zapošljavanje 7.229 stranaca.

Razmatranje bilo zakazano za 19. i 20. januar, ali su zakoni povučeni zbog amandmana

Nenadić: Predlaže se i donošenje odluke o deficitarnim zanimanjima

Prijedlozi zakona povučeni s Parlamenta: Olakšati zapošljavanje stranaca

Uprkos deklarativnoj opredijeljenosti za nastavak EU integracija, BiH je, prema izvještaju Evropske komisije za 2025. godinu, jedina zemlja zapadnog Balkana koja ne samo da nije ostvarila pomak, već je povećala nivo neusklađenosti s viznom politikom EU.Analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić podsjeća da se prošlog mjeseca navršilo 15 godina otkako državljani BiH mogu bez viza putovati u 29 zemalja tzv. Šengenskog prostora, ali upozorava da bi srednjoročno bh. građani mogli izgubiti ovu privilegiju, ako vlasti BiH viznu politiku ne usklade s EU. Odnedavno to se očekuje i od ostalih zemalja zapadnog Balkana, te Ukrajine, Moldavije i Gruzije.Ćerimagić kaže da vizna politika BiH odstupa od politike EU u slučaju deset zemalja, među kojima su Turska, Rusija i Kina, te Azerbejdžan, Katar, Kuvajt i Vanuatu. Iako samo Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju bolji rezultat, BiH je jedina zemlja zapadnog Balkana koja je napravila korak unazad. Poseban problem, naglašava, predstavlja uvođenje bezviznih režima tokom ljeta, što zakonodavstvo EU ne prepoznaje. Baš u tom segmentu BiH je i nazadovala, pa su se prošle godine, uz Saudijsku Arabiju, na toj listi našli i Bahrein i Oman.

– EU kratkoročno ne traži uvođenje viza za svih deset zemalja. Međutim, kroz Reformsku agendu, odobrenu u okviru Plana rasta, od BiH se očekuje i bh. vlasti su se obavezale, da do decembra 2027. godine uvedu vizni režim za tri zemlje. Evropska unija u svojim dokumentima, niti u razgovorima iza zatvorenih vrata, nije precizirala o kojim je zemljama riječ. Za svaku od tri zemlje EU je spremna dodijeliti 7,3 miliona eura ili ukupno 21,9 miliona eura. Među najočiglednijim kandidatima nalaze se Vanuatu, mala otočna država u južnom Pacifiku, te dvije od tri zemlje s kojima BiH ima sezonski bezvizni režim – kazao je Ćerimagić za “Avaz”.Drugi zahtjev EU odnosi se na pojačane kontrole osoba koje ulaze u BiH, s ciljem pravovremenog utvrđivanja dolaze li kako bi zloupotrijebile bezvizni režim za nezakoniti ulazak u EU ili u BiH dolaze u turističke ili poslovne svrhe. U izvještaju se posebno ističu državljani Turske, za koje je tokom 2024. godine na granici s Hrvatskom zabilježeno 4.988 nezakonitih prelazaka.&nbsp;

Ćerimagić kaže da vizna politika BiH odstupa od politike EU u slučaju deset zemalja

Jedina zemlja zapadnog Balkana koja nazaduje: BiH rizikuje putovanja bez viza u 29 zemalja Šengena

Proslava 9. januara, neustavnog dana RS, ne može proći bez demonstracije mržnje prema državi, a paljenje zastave BiH u Doboju predstavlja kulminaciju antidržavne politike koju već godinama provodi režim u manjem bh. entitetu. Zastavu BiH zapalili su nacionalisti, koji odgovornost nastoje izbjeći skrivajući se u redovima navijačke grupe. Skrnavljenje i nepoštovanje državnih simbola i obilježja kažnjivo je u svim državama, samo u BiH nije.&nbsp; &nbsp; &nbsp;- Iako je članom 6. Zakona o zastavi BiH definisano da nepoštivanje zastave BiH predstavlja krivično djelo i da će entiteti u roku od dva mjeseca usvojiti odgovarajuće propise, to se nikad nije desilo. Mora se donijeti zakon na nivou države kojim bi se zaštitila obilježja BiH. Sve drugo je manjkavo i teško provodivo – kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.Pravni ekspert Arben Murtezić potvrđuje da paljenje državne ili bilo koje druge zastave nije izričito propisano kao samostalno krivično djelo u zakonima u BiH, a što je slučaj u mnogim evropskim&nbsp;zemljama.&nbsp;- Kod nas je to posebno osjetljivo i zaista treba razmisliti o propisivanju posebnog krivičnog djela u odnosu na, prije svega, državnu, ali i druge zastave čije skrnavljenje ukazuje na nepoštivanje demokratskih institucija i izaziva uznemirenje javnosti. U međuvremenu, slučajeve treba posmatrati i pojedinačno cijeniti, u zavisnosti od okolnosti, u smislu eventualnih krivičnih djela protiv javnog reda i mira, odnosno izazivanja&nbsp;nereda ili javnog podsticanja na nasilje i mržnju – ističe Murtezić.

Zastavu BiH zapalili su nacionalisti, koji odgovornost nastoje izbjeći skrivajući se u redovima navijačke grupe

Nacionalističko divljanje u Doboju tokom obilježavanja 9. januara: Zašto paljenje zastave BiH nije krivično djelo?!

Radnici “Željeznica FBiH” najavili su proteste i generalni štrajk, ako u roku od 10 dana ne budu započeti pregovori o novom kolektivnom ugovoru i ako iznos sredstava za održavanje željezničke infrastrukture, sa planiranih 24, ne bude uvećan na 62 milliona KM. S krajem prošle godine kolektivni ugovor je istekao i željezničari očekuju novi, s korekcijom njihovih primanja, jer blizu 80 posto zaposlenih u ovom javnom preduzeću preživljava s plaćama od 1.027 KM.- Ovo stanje je došlo do vrhunca, jer mi ovo trpimo 20 godina, ako ne i više. Sve silne kredite koje su dosadašnje uprave dizale za kupovanje vozova, koji nam sada i valjaju, mi, radnici smo vratili. S malim platama i odricanjem od svih mogućih benefita koji su nam trebali pripasti. S novom upravom, koja je prošle godine imenovana, mi smo povećali platu za 28 posto. Ona je i sad jad jadova, ali možete misliti kolika je ona bila prije – kazao nam je Fikret Ljevo, predsjednik Samostalnog sindikata željezničkih radnika u BiH.Pojašnjava da je jedan od najstarijih radnika u “Željeznicama FBiH” i da je prošle godine potpisan prvi kolektivni ugovor po kojem je kao VKV majstor sa 36 godina staža do prošle godina imao osnovnu plaću od 960 KM, a i danas je oko 300 KM ispod prosjeka u FBiH. S rastom minimalne plaće u FBiH iznos plaće NK radnika i VKV majstora sada je gotovo izjednačen.- Da ne pričam o pruzi. Nemamo je čime održavati, nemamo ništa. U kompaniji rade uglavnom ljudi koji su branili ovu zemlju. Odbranili smo državu, odbranit ćemo i željeznicu, garantujem životom. Ona mora raditi, niko je neće ukinuti – ističe Ljevo.Radnici će sačekati sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, na kojoj će biti razmatran prijedlog budžeta FBiH za 2026. godinu, a u slučaju da iznos planiran za “Željeznice FBiH” ostane isti, najavljuju proteste i generalni štrajk.

Blizu 80 posto zaposlenih u javnom preduzeću ima plaću od 1.027 KM

Fikret Ljevo, predsjednik Sindikata željezničkih radnika u BiH, za "Avaz": Slijede protesti i generalni štrajk ako ne bude kolektivnog ugovora

Od početka rada Uprave za indirektno oporezivanje BiH i uvođenja PDV-a prije 20 godina prihodi od indirektnih poreza nikada nisu bili veći. Novi rekordi oboreni su u 2025. godini u kojoj su poreski obveznici uplatili više od 12 milijardi maraka, a stotine miliona više nego godinu ranije potom se slilo uglavnom u entitetske budžete.Sudeći prema finansijskim pokazateljima, vlasti u ovoj zemlji nikada nisu imale bolju priliku da barem dio ogromnih prihoda, čijem rastu nisu same doprinijele, vrate u džepove građana i iskoriste ih za kapitalne projekte i otvaranje novih radnih mjesta.Međutim, dok do građana stižu samo mrvice iz pretijesnih državnih kasa, čak ni vrhunski ekonomski i finansijski stručnjaci ne mogu sa sigurnošću tvrditi gdje nestaju stotine miliona dodatnih prihoda. Ili dodatnih pet milijardi za posljednjih pet godina, koliko su rasli prihodi od indirektnih poreza. Uz privredu, budžete najvećim dijelom pune upravo građani, opterećeni inflacijom, sve većim troškovima života i višegodišnjim, konstantnim rastom cijena, posebno hrane.Od rekordnih prihoda oni i nemaju preveliku korist, jer minimalna plaća radnika će u ovoj godini rasti za mizernih 27 maraka, te će iznositi 1.027 KM. Boračke populacije niko i ne spominje, a penzioneri se raduju rastu penzija za stotinjak maraka, jer se većina njih nada da će s približno 700 KM mjesečno lakše preživjeti nego s 599 KM. Istovremeno, entitetski funkcioneri mogu zadovoljno trljati ruke i s rastom plaća za 540 – 600 KM, sa ukupnih 5.292 – 5.400 KM mjesečno blagosiljati inflaciju i sve što je podstiče. Godinama je već jasno da, pored glomaznog administrativnog aparata od lokalnih zajednica i kantona do entitetskih i državnih institucija, najveći dio sredstava “isparava” i kroz sistem javnih nabavki.Podsjetimo, prema analizi Agencije za javne nabavke BiH, objavljenoj u septembru prošle godine, samo u periodu od 2023. do 2025. godine više od dvije milijarde maraka javnog novca potrošeno je na netransparentan i sumnjiv način. A kada, nakon domaćih i stranih organizacija, na kriminalno trošenje novca građana upozori i jedna državna institucija, evidentno je da je sistem postavljen potpuno naopako. S toliko felera u praktično svim oblastima života, pitanje je ima li snage i vremena da on bude popravljen. Kod onih što su ga takvim kreirali volje sigurno nema.&nbsp;&nbsp;

Vlasti u ovoj zemlji nikada nisu imale bolju priliku da prihode iskoriste za kapitalne projekte

Mrvice građanima

Danas je u Vejleu u Danskoj održan program „Sevdah na Fjordu“ u organizaciji Asocijacije Bosna, a pod pokroviteljstvom Grada Vejle. Cilj događaja bio je predstavljanje sevdaha kao važnog dijela bosanskohercegovačke kulturne baštine.U programu su učestvovali KUD Biser iz Kopenhagena, novoosnovani KUD Fjord Vejle te muzičar Zejd Šoto. Publika je imala priliku da kroz pjesmu i folklor upozna različite oblike sevdaha i tradicionalne muzike. Događaj je okupio članove bosanskohercegovačke zajednice iz više dijelova Danske, kao i lokalne goste iz Vejlea. Organizatori su istakli da je "Sevdah na Fjordu" dio šireg programa kojim Asocijacija Bosna nastoji promovisati kulturu i historiju Bosne i Hercegovine u Danskoj.

Cilj događaja bio je predstavljanje sevdaha kao važnog dijela bosanskohercegovačke kulturne baštine

Program "Sevdah na Fjordu" okupio bh. zajednicu u Danskoj

Trenutni protesti su dio novije faze nemira, koji su počeli 2017.godine i ponavljaju se svake dvije godine - 2019., 2022-23. i danas, kazao je za "Avaz" vojnopolitički analitičar Hamza Višća, komentirajući nemire u Iranu koji traju već par sedmica. Ipak, ukazuje da su trenutni protesti masovniji i dešavaju se i izvan velikih urbanih centara.

Zgrade u plamenu, hiljade ljudi traži svrgavanje ajatolaha, Tramp zaprijetio Iranu

- Zabilježeni su i protesti u provincijama, koje su tradicionalno naklonjene vlasti. Za razliku od ranijih protesta, povod za ove je drastičan pad standarda, odnosno pad vrijednosti riala. Vjerujem da se radi o realnoj posljedici dugogodišnjih sankcija, iscrpljujućeg sučeljavanja s Izraelom i ne samo Izraelom, ali i slabostima i neefikasnosti samog režima da pronađe balans između ekonomskih i socijalnih interesa i sigurnosnih izazova - kazao nam je Višća.Dodaje da za razliku od onih vođenih početkom stoljeća koje je vodila srednja klasa i insajderske elite, u posljednja tri navrata proteste vode pripadnici siromašnih slojeva društva.- Evidentna je masovnija upotreba društvenih mreža za širenje vala protesta, njihovu koordinaciju, pa i radikalizaciju, do podmetanja požara i obračuna s policijom. Prednosti društvenih mreža koristi i velika iranska dijaspora, kako za vlastiti uticaj, tako i za širenje videozapisa i slike u realnom vremenu. Pojavljuje se u medijima i princ Pahlavi, sa sigurne i udobne distance, ali nisam sklon ocjeni da on ima veliki uticaj.

Haos u Iranu: Nasilni demonstranti zapalili džamiju u Teheranu

S druge strane režim je pribjegao svojim uobičajenim taktikama, usporavanja interneta i primjenom represije prema demonstrantima - kaže Višća.On smatra da trenutni odnos snaga ne obećava nikakve promjene, niti eventualnu redistribuciju moći između režima i naroda.- Vlast će biti pod međunarodnim pritiskom, prvenstveno zapadnih zemalja, da se uzdrži od daljnje upotrebe sile, ali i dalje više fokusirana na vanjske sigurnosne izazove, nego na zahtjeve protestanata - ističe vojnopolitički analitičar Hamza Višća.

Zabilježeni su i protesti u provincijama, koje su tradicionalno naklonjene vlasti, rekao je Višća

Višća: Povod je drastičan pad standarda

Hamza Višća za "Avaz": Protesti u Iranu masovniji nego do sada, povod je drastičan pad standarda

Uprkos blokadi interneta i otežanim komunikacijama, danima već stižu izvještaji o protestima, neredima i velikom broju poginulih i ranjenih na ulicama iranskih gradova. Dok državni mediji demonstrante nazivaju naoružanim kriminalcima, a iranski vrhovni vođa Ali Hamnei za poticanje protesta optužuje vanjske neprijatelje, građani tvrde da su pobunu pokrenuli poskupljenja i sve veći troškovi života, a evropski i američki zvaničnici u pobuni vide želju Iranaca za slobodom.

Iranke pale cigarete fotografijom Hameneija

Šire se fotografije na društvenim mrežama: Iranke pale cigarete slikama ajatolaha

- Iako su serije protesta 2022. i 2023. potresale Iran, autoritet vrhovne vlasti ajatolaha Alia Hamneia nakon njih nije bio ozbiljnije ugrožen. Čak se činilo da niti kratki sukob s Izraelom, u koji su se kratkom intervencijom uključile i američke zračne snage, kad je Iran pretrpio ozbiljan udarac i poraz, nije ozbiljno ugrozio režim u Teheranu. Ali nakon ovog vala protesta prvi se put počelo nagađati o pripremi bijega Hamneia, ali i raspravljati o mogućnosti da ga ljudi iz unutarnjeg kruga vlasti potisnu i smijene – kazao je za “Avaz” politolog i politički analitičar Davor Gjenero.

Iranska državna TV emitovala snimke posljedica nereda: Spaljeni primjerci Kur'ana


Gjenero dodaje da je jasno, pogotovo nakon intervencije u Venecueli, da se SAD ne pripremaju za invaziju na Iran svojim trupama, iako neka „specijalna operacija”, nalik onoj venecuelanskoj, vjerovatno nije isključena.

- Zanimljivo je i to da je upravo u vrijeme ključanja u Iranu izraelski premijer Netanjahu najavio kako se Izrael mora osloboditi vojne ovisnosti od SAD. Još je zanimlivije da se upravo u vrijeme kad građanska pobuna trese vlast u Teheranu, kad se nagađa o potiskivanju Hamneija i o mogućnosti njegova bijega, odvijaju vojne vježbe iranske, kineske i ruske mornarice, formalno u okviru inicijative BRICS. Te su vojne vježbe u ovakvoj situaciji, pak, izazvale nezadovoljstvo unutar BRICS-a i dovode do onoga što Amerika najviše želi - distanciranja nekih od članica – dodaje Gjenero.

Pahlavi poziva demonstrante da nasilno zauzmu iranske gradove, planira se vratiti kada "stigne pobjeda"

Aktuelna dešavanja nastoji iskoristiti i sin svrgnutog iranskog šaha, Reza Pahlavi, koji je iz SAD-a demonstrante u Iranu pozvao na radikalizaciju protesta, generalni štrajk i zauzimanje gradskih centara. Svoj povratak je najavio nakon što revolucija bude završena.

- Zanimljivo je i pojavljivanje Reze Pahlavija, koji se nudi kao suveren Irana, ali se ne čini da za to ima relevantnih šansi. Iako SAD imaju interes u smjeni režima, uobičajena američka strategija je poticanje svojevrsne „pogodbene tranzicije” uz pomoć suradnje mekog krila starog režima i mekog krila opozicije. Čini se da je meko krilo režima već počelo pripreme za takav oblik tranzicije, pa zato nije isključeno da je ovo najozbiljnija najava smjene režima i početka relativno mirne tranzicije. Naravno, ako represija protiv protesta bude suviše oštra, onda prijeti drukčiji scenarij, koji će donijeti ili održanje totalitarnog režima ili potpuni poraz sadašnje vlasti – ističe Davor Gjenero.

Nakon ovog vala protesta prvi se put počelo nagađati o pripremi bijega Hamneia, rekao je

Gjenero: Najozbiljnija najava smjene režima

Analitičar Davor Gjenero o nemirima u Iranu: Najozbiljnija najava smjene režima, ako represija bude suviše oštra prijeti drukčiji scenarij

Slučaj oduzimanja dozvole za razvoj bespilotnih letjelica kompaniji BNT iz Novog Travnika pokazuje napetost između formalno-pravnog regulatornog okvira i dinamične prirode tehnološkog razvoja, izjavio je za „Avaz“ profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Armin Kržalić.Napominje da je regulatorna saglasnost bila izdata na osnovu jasno definiranih tehničkih parametara, uključujući dimenzije platforme, što Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH daje formalni osnov za zaključak o neusklađenosti u trenutku kada je došlo do odstupanja od prvobitno odobrenih gabarita.- Ovo odstupanje je utvrđeno tokom inspekcijskog nadzora u kojem su bili i pripadnici EUFOR-a. S pravnog stajališta, svako odstupanje, bez obzira na motiv, formalno predstavlja neusklađensot s dozvolom, tako da je u takvoj situaciji Ministarstvo dužno postupiti prema važećim propisima, a ne prema namjeri proizvođača – kaže Kržalić.Dodaje da, iz perspektive razvoja složenih tehnoloških sistema, posebno u oblasti bespilotnih platformi, učestale izmjene konstrukcijskih karakteristika predstavljaju uobičajen dio istraživačko-razvojnog procesa, a ne suštinsku modifikaciju koja bi zahtijevala radikalnu regulatornu reakciju.- U ovakvom slučaju krivica je kompanije i njenih unutrašnjih nadzornih službi, što nisu obavijestili regulatora o promjenama i zatražile izmjenu postojećeg odobrenja. Takvim odgovornim pristupom menadžment bi izbjegao sadašnju situaciju. No, sve činjenice govore da se radilo o nenamjernom propustu koji nije povećao sigurnosni rizik, niti odstupio od krajnje namjene proizvoda, o čemu sigurno svoj sud mogu dati i pripadnici EUFOR-a koji su bili u prisustvu tokom kontrole – ističe Kržalić.

Košarac oduzeo dozvolu za proizvodnju bh. dronova u BNT-u

Dodaje da bi alternativni mehanizmi, poput privremene suspenzije, tehničke revalidacije ili izmjene postojeće saglasnosti, bili usklađeniji s dobrom regulatornom praksom.

Imam Ismet ef. Purdić: Borba protiv mržnje

Safet Mušić za “Avaz”: BiH nije centar, već tranzitno i logističko područje u trgovini drogom

Projekt vrijedan 91 milion eura: Kreću pripreme za raspisivanje tendera za cestu Foča – Hum

Prokišnjava krov u zgradi Parlamentarne skupštine BiH

Venecuelanske veze s Balkanom: Mreže vezane sa BiH rukovode rutama kokaina

Ismet ef. Purdić iz Melburna za "Avaz": U šoku smo, napali su nas jer je supruga pokrivena

Bez konkretnih mjera države tonu i jedni i drugi: Mljekari gube utrku na tržištu

Prijedlozi zakona povučeni s Parlamenta: Olakšati zapošljavanje stranaca

Jedina zemlja zapadnog Balkana koja nazaduje: BiH rizikuje putovanja bez viza u 29 zemalja Šengena

Nacionalističko divljanje u Doboju tokom obilježavanja 9. januara: Zašto paljenje zastave BiH nije krivično djelo?!

Fikret Ljevo, predsjednik Sindikata željezničkih radnika u BiH, za "Avaz": Slijede protesti i generalni štrajk ako ne bude kolektivnog ugovora

Mrvice građanima

Program "Sevdah na Fjordu" okupio bh. zajednicu u Danskoj

Hamza Višća za "Avaz": Protesti u Iranu masovniji nego do sada, povod je drastičan pad standarda

Analitičar Davor Gjenero o nemirima u Iranu: Najozbiljnija najava smjene režima, ako represija bude suviše oštra prijeti drukčiji scenarij

Armin Kržalić za "Avaz" o oduzimanju dozvole BNT-u za proizvodnju dronova: Kriva je kompanija, ali postojale su i blaže mjere

Imam Ismet ef. Purdić: Borba protiv mržnje

Safet Mušić za “Avaz”: BiH nije centar, već tranzitno i logističko područje u trgovini drogom

Projekt vrijedan 91 milion eura: Kreću pripreme za raspisivanje tendera za cestu Foča – Hum

Prokišnjava krov u zgradi Parlamentarne skupštine BiH

Venecuelanske veze s Balkanom: Mreže vezane sa BiH rukovode rutama kokaina

Ismet ef. Purdić iz Melburna za "Avaz": U šoku smo, napali su nas jer je supruga pokrivena

Bez konkretnih mjera države tonu i jedni i drugi: Mljekari gube utrku na tržištu

Prijedlozi zakona povučeni s Parlamenta: Olakšati zapošljavanje stranaca

Jedina zemlja zapadnog Balkana koja nazaduje: BiH rizikuje putovanja bez viza u 29 zemalja Šengena

Nacionalističko divljanje u Doboju tokom obilježavanja 9. januara: Zašto paljenje zastave BiH nije krivično djelo?!

Fikret Ljevo, predsjednik Sindikata željezničkih radnika u BiH, za "Avaz": Slijede protesti i generalni štrajk ako ne bude kolektivnog ugovora

Mrvice građanima

Program "Sevdah na Fjordu" okupio bh. zajednicu u Danskoj

Hamza Višća za "Avaz": Protesti u Iranu masovniji nego do sada, povod je drastičan pad standarda

Analitičar Davor Gjenero o nemirima u Iranu: Najozbiljnija najava smjene režima, ako represija bude suviše oštra prijeti drukčiji scenarij

Armin Kržalić za "Avaz" o oduzimanju dozvole BNT-u za proizvodnju dronova: Kriva je kompanija, ali postojale su i blaže mjere