O egzodusu stanovništva i depopulaciji zemlje, kao najvećem problemu s kojim se BiH suočava, svjedoče i posljednji podaci Agencije za statistiku BiH o tome da je u školskoj 2023./2024. godini broj upisanih srednjoškolaca manji za blizu 50.000 u odnosu na deset godina ranije.<h2>Sve loše</h2>Ove školske godine nastavu u 311 srednjih škola u BiH pohađa 107.821 učenik, dok je u isti broj škola u 2018./2019. godini bilo upisano 156.350 učenika. Iako je broj učenika manji za 48.529, u istom broju škola danas rade samo 483 nastavnika manje.- Već petnaestak godina upozoravamo na pogubne posljedice depopulacijskih procesa u BiH, koji iz godine u godine pokazuju sve lošije stanje, da bh. stanovništvo rapidno stari, ima problem s radno sposobnim stanovništvom, a u budućnosti i s prostom održivošću - kaže profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Amer Osmić.

Komentirajući broj upisanih srednjoškolaca, Osmić kaže da je on u nekim kantonima manji i za 50 posto, pa je jasno da veliki broj mladih svoje obrazovanje nastavlja u zemljama zapadne Evrope ili čak susjedstva.<h2>Šta da rade</h2>Većina mladih svoju perspektivu ne vidi ovdje, kaže naš sagovornik, a glavni motivatori njihovog odlaska od 2015. godine su roditelji.- Vrlo često ćete čuti mnoge roditelje koji kažu da im je draže gledati dijete putem društvenih mreža, ali da je sigurno i da ima adekvatna ili bilo kakva primanja za svoj rad. Taj trend, prema mojim i istraživanjima mojih kolega, ako nešto ne uradimo, samo će se nastaviti - dodaje Osmić.<h2>Strategija zaustavljanja odlaska</h2>Problem depopulacije zajednički je svim narodima u BiH, pa ovoj zemlji pod hitno treba posebno ministarstvo nadležno za populacionu politiku, koje mora ponuditi strategije zaustavljanja odlaska u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom periodu.- Osnovni cilj mora biti da se građanima vrati perspektiva, jer glavni problem je što mladi ne vide da će im u BiH biti bolje ni za 5, a kamoli 15 godina. Mora postojati jasan plan za poboljšanje svakog segmenta života - ističe Osmić.&nbsp;

Većina mladih svoju perspektivu ne vidi u BiH, a glavni motivatori njihovog odlaska od 2015. godine su roditelji

Posljedice depopulacije u posljednjoj deceniji: BiH ostala bez 50.000 učenika

Stalni rast cijena hrane, ali i oni koji su odlučni da istraju u proizvodnji domaćih kultura i ovog su proljeća oživjeli polja na obalama Drine.Proljetnu sjetvu usporavaju vremenski uvjeti, pa se radovi izvode u skladu s mogućnostima, ali u trgovinama sjemenskim materijalom u Goraždu vladaju velike gužve.Najveći proizvođači i dalje su vrijedni stanovnici Hubjera, Gornjih Kazagića i Vran Potoka.&nbsp;Ipak, kao i u ostatku države površine koje su i ove sezone prepuštene korovu mnogo su veće.

Radovi se izvode u skladu s mogućnostima, a i uvjeti nisu najpovoljniji

Foto / Stalni rast cijena oživio polja na obalama Drine

Dok dio građana novac gomila na računima banaka, ostatak populacije tone u dužničko ropstvo.Podaci Centralne banke BiH pokazuju da ukupna kreditna zaduženja u BIH iznose 23,66 milijardi maraka, te da su građani i privatna preduzeća sve zaduženiji, dok se dugovi vladinih institucija smanjuju.<h2>Kupovina stana</h2>Godišnji rast kredita u februaru iznosio je čak 1,66 milijardi KM. U odnosu na prošlu godinu, stanovništvo je zaduženije za 885,3 miliona KM, a privatna preduzeća za 735,5 miliona KM.- Ljudi se zadužuju zbog kupovine stana, zbog egzistencijalnih pitanja. Nažalost, imamo veliki broj ljudi koji ne mogu izdržati troškove potrošačke korpe, pa su primorani dizati kredite - kaže ekonomski stručnjak Željko Rička.&nbsp;

Istovremeno, ukupan iznos štednje je čak 31,38 milijardi KM i viši je za 137,8 miliona KM u odnosu na januar, odnosno za 2,2 milijarde KM u poređenju s krajem februara 2023.<h2>Sistemski defekt</h2>U sektoru stanovništva računi su “deblji” za 1,52 milijarde, a privatnih preduzeća za 798,3 miliona KM.- Ovo je jedan sistemski defekt - kratka je ocjena prof. dr. Ričke, koji dodaje da BiH nedostaje impuls od države s ciljem uključivanja ogromnog potencijala stanovništva u investicije i razvoj ekonomije.On podsjeća da je Hrvatska prošle godine, u periodu kad je inflacija nagrizala vrijednost novca, a kamate na štednju bile preniske, stanovništvu ponudila kupovinu obveznica s kamatom od 3,5 posto.<h2>Varijanta čuvanja novca</h2>- Ovo je najgora varijanta čuvanja novca, a nemamo razvojnih projekata, niti razvijeno tržište kapitala pa se sredstva talože u bankama. U svakome od nas ima tog poduzetničkog duha, ali ni oni koji imaju višak sredstava nemaju gdje da ih ulože - ističe Rička.Zbog inflacije još je dobro zaduživati se, ali je i opasno.

Nažalost, imamo veliki broj ljudi koji ne mogu izdržati troškove potrošačke korpe, pa su primorani dizati kredite, kaže Rička

U sektoru stanovništva računi su “deblji” za 1,52 milijarde

Ima li pameti za pokretanje investicija: Na računima više od 31 milijardu maraka!

Memorijalni centar Srebrenica zatražio je danas hitno javno očitovanje Ambasade Islamske Republike Iran u BiH o relativizaciji zločina genocida u Srebrenici kroz izjave ambasadora Irana u Srbiji Rašida Hasan Pur Baeia. Informer je objavio da je ambasador izjavio da je u Srebrenici izvršen "neki zločin" koji se, po njegovim riječima, predstavlja na neispravan način.- Apsolutno je za svaku osudu da ovaj događaj koriste kao politički instrument za svoje ciljeve. Iza toga stoji jedna skrivena agenda. Čak i Srbija priznaje da se tamo desio zločin. Predstavljanje srpskog naroda kao genocidnog je apsolutno s političkim namjerama i ciljevima. Ukoliko postane pravilo da narode proglasiš genocidnim, to mogu primjenjivati na mnogim mjestima. Oni nisu tu rezoluciju pokrenuli u Vijeću sigurnosti iz straha da ne bude stavljen veto na taj prijedlog - kazao je Rašid Hasan Pur Baeia.Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić ne krije iznenađenje zbog ovakvih stavova iranskog diplomate.- Iznenađen sam jer znam šta je zvaničan stav Islamske Republike Iran. Znam da su njihovi državni i vjerski lideri govorili na komemoracijama. Ako bi ovo bila indikacija ili ne daj Bože refleksija zvaničnog stava IR Iran, to bi bila prva zemlja koja je opozvala priznanje genocida u Srebrenici - kazao je Suljagić za "Avaz".

Ambasador Irana u Srbiji komentirao genocid u Srebrenici, Memorijalni centar traži očitovanje, poručili da ga je relativizirao

Iz Ambasade IR Iran u Sarajevu večeras je saopćeno da je izjava pogrešno shvaćena i da je stav Irana nepromjenjiv.- IR Iran je ponosna što je od početka nezavisnosti BiH uvijek stajala uz vlast i narod ove zemlje i čvrsto podržavala i podržavat će njen suverenitet I teritorijalni integritet i suživot svih naroda. Genocid se osuđuje uvijek i svugdje, i u Gazi, i u Srebrenici - saopćeno je.Suljagić je odao priznanje delegaciji BiH koja je danas u UN-u prezentirala tekst Rezolucije i argumente za njeno usvajanje, posebno ambasadoru Zlatku Lagumdžiji i presjedavajućem Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću i članovima njegovog kabineta. Dodaje da će predstavnici porodica žrtava I Memorijalnog centra još jedanput, prije 2. maja, kada je planirano glasanje o ovom dokumentu, boraviti u Njujorku.Komentirajući najavu predsjednika RS Milorada Dodika da će na dan sjednice Generalne skupštine UN-a 2. maja organizirati skup u Srebrenici, Suljagić mu poručuje da na taj dan Memorijalni centar neće raditi, a u Srebrenicu - bujrum.- Iskoristit ću svoje zakonsko pravo i obavezu da o povećanom riziku za Memorijalni centar, koji će biti rezultat te posjete, obavijestim državne institucije za provođenje zakona. Memorijalni centar je državna institucija i kao takva ima fizičko obezbjeđenje Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH. Uvjeren sam da oni to prate po službenoj dužnosti I vjerujem da će taj dan centar biti obezbjeđeniji nego inače. A i inače je i siguran, i obezbijeđen - ističe Suljagić za "Avaz".&nbsp;Kasnije se Informer izvinio za izjavu ambasadora.- Izvinjavamo se za prethodno objavljen tekst, nenamjerno je došlo do greške, nastojat ćemo i dalje da riječi sagovornika prenosimo precizno i tačno - naveli su.

Suljagić je odao priznanje delegaciji BiH koja je danas u UN-u prezentirala tekst Rezolucije i argumente za njeno usvajanje

Emir Suljagić za "Avaz" o sramoti iranskog ambasadora u Srbiji: Iznenađen sam!

Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Zagrebu Elma Kovačević Bajtal primila je Armina Hodžića, novoizabranog zastupnika na parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj. Susretu u ambasadi BiH prisustvovali su i Bermin Meškić, predsjednik Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj - Bošnjaci zajedno, Muhamed Mandžić, član Predsjedništva Stranke za BiH i Hasan Redžić, potpredsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba. Sastanku je prisustvovala Sanja Emiović, ministrica savjetnica u Ambasadi BiH u Zagrebu. Ambasadorica Kovačević-Bajtal je iskazala punu podršku demokratski izabranom saborskom zastupniku Hodžiću i naglasila da je njegov veliki uspjeh na izborima u Republici Hrvatskoj rezultat višemjesečnog konstruktivnog djelovanja na prevazilaženju suprotstavljenih stavova političkih grupacija koje okupljaju Bošnjake u Hrvatskoj. Izrazila je očekivanje da će na temelju ovih iskustava bošnjačka zajednica u Hrvatskoj nastaviti političko jačanje, te doprinijeti čvršćem povezivanju dvije prijateljske zemlje - Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Bošnjaci u Republici Hrvatskoj imaju posebno važnu konstruktivnu ulogu, koja je pokazana i u vrijeme domovinskog rata, kada su Bošnjaci stali odlučno u odbranu Republike Hrvatske, ali i kasnije, kada je u miru bošnjačka zajednica dala veliki doprinos jačanju i razvoju Republike Hrvatske.

Hodžić se zahvalio Ambasadi na dosadašnjoj saradnji, koja je bila posebno dobra u zadnje vrijeme i izjavio da je Ambasada Bosne i Heregovine u Zagrebu prva institucija koju je posjetio, nakon što je izabran za predstavnika manjinske grupe, koju će u narednom periodu zastupati u Hrvatskom saboru. Dalje je istakao da je od 2015. godine, nakon 9 godina u Hrvatski sabor izabran zastupnik Bošnjak, da će u svom budućim radu, kao saborski zastupnik raditi za dobrobit svih nacionalnih manjina iz manjinske grupe koju predstavlja i da će kroz tijela državne vlasti i lokalne samouprave raditi na poboljšanju njihovog životnog standarda, te da će se zalagati na unapređenju bilateralne saradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koja može biti još bolja.U Hrvatskoj su u srijedu održani parlamentarni izbori, na kojima je učestvovalo 165 lista u 11 izbornih jedinica i 17 kandidata u 12. izbornoj jedinici. U 12. izbornoj jedinici, koju čini cijela Hrvatska, pripadnici nacionalnih manjina su izabrali osam zastupnika, tri srpske, po jednog talijanskog i mađarskog, jednog zajedničkog zastupnika ispred češke i slovačke nacionalne manjine, jednog zajedničkog zastupnika iz albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine i jednog od 12 manjina u grupi gdje su austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska. Armin Hodžić osvojio je najviše glasova u grupi u kojoj zajedničkog zastupnika biraju pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine.

Hodžić se zahvalio Ambasadi na dosadašnjoj saradnji, koja je bila posebno dobra u zadnje vrijeme

Ambasada BiH prva institucija koju je nakon izbora posjetio novoizabrani saborski zastupnik Armin Hodžić

NSRS poništila je Ustav BiH donošenjem entitetskog izbornog zakona, na osnovu kojeg će izbore u ovom entitetu provoditi Republička izborna komisija, kaže profesor Enver Kazaz, reagirajući na novi val neustavnih i nezakonitih odluka u RS. Na taj način, nastoje se poništiti nadležnosti Centralne izborne komisije BiH. - To je udar na ustavni poredak BiH. Zato pozivam gospodina Šmita da hitno poništi izborni zakon RS. NSRS je usvojenim odlukama negirala genocid u Srebrenici kao institucija i time je počinjeno krivično djelo. Na skupu u Banjoj Luci više puta je negiran genocid. Bio je to skup na kojem Darko Banjac fašističkim riječnikom poziva Rusiju da proširi agresiju na druge zemlje, ne samo na Ukrajinu. Bio je to skup na kojem se ponavljaju ratne mantre i na kojem se šalju poruke mržnje. NSRS donijela je i izmjene zakona o radu koje otvaraju prostor različitim malverzacijama kako bi se spasili Dodik i njegovi saradnici sa crne liste. Tako se RS žrtvuje kao entitet za nekoliko političara koji je direktno vode u propast i daljnju međunarodnu izolaciju. Vrlo je jasno da američka diplomatija u ovom trenutku treba da stavi SNSD na crnu listu i toj partiji uvede iste sankcije kao i SDS-u – kaže Kazaz za "Avaz".Naglašava da Dodik RS vodi u ponor i da je nužno da FBiH dobro funkcionira kako bi se održala stabilnost.- I nužno je da se ti događaji u RS ne iskoriste za bilo kakvu vrstu incidenta. Velika je odgovornost na gospodinu Šmitu, on je mora preuzeti i poništiti sve odluke NSRS. Ne plašim se većih sukoba, već manjih incidenata. Ne zaboravimo da je francuski nosač aviona u Jadranu, da NATO čvrsto ovaj prostor drži pod kontrolom, da pojačava svoje aktivnosti, a RS je ekonomski potpuno propao entitet i nema snage za nešto ozbiljnije. Važno je sačuvati razum i na ratnohuškačke poruke iz Banje Luke odgovoriti politikama mira i da ona koji štiti Dejtonski sporazum, a to je gospodin Šmit, poduzme hitne korake koji će stabilizirati situaciju – ističe profesor Enver Kazaz za portal "Avaza".

NSRS je usvojenim odlukama negirala genocid u Srebrenici kao institucija i time je počinjeno krivično djelo

Enver Kazaz za "Avaz": Važno je na poruke iz Banje Luke odgovoriti politikama mira

Cijene hrane već nekoliko godina zadaju najviše glavobolje prosječnoj porodici u BiH, koja s trenutnim iznosima mjesečnih primanja nikako da sustigne cijenu mjesečne potrošačke korpe, za koju je u martu bilo potrebno 2.917 KM.<h2>Idu gore</h2>Gotovo polovina tog iznosa odnosi se na troškove prehrane, jer je samo za hranu potrebno 1.275 KM mjesečno.Istovremeno, najniža plaća u FBiH iznosi 619 KM, prosječna 1.315, dok je iznos najniže penzije, koju prima najveći dio penzionera, samo 565 KM.

Trenutne cijene ne pokazuju trend opadanja u odnosu na april prošle godine. Poređenjem cijena nekoliko osnovnih proizvoda evidentno je da će troškovi života i dalje rasti. Prosječne cijene kilograma riže u aprilu 2023. iznosile su 4,4 KM, a na policama trgovina trenutno su oko 5,35 KM.<h2>Cijena jaja</h2>Cijene ulja pale su s 3,50 na 2,45 KM, cijena jaja stagnira na oko 0,4 KM po komadu, kafa je skuplja te, nakon prošlogodišnjih 17,8 KM, kilogram sada košta 18,5 KM. Junetina je trenutno oko 20 KM i skuplja je za otprilike marku, dok se kilogram trenutno može pronaći po cijenama koje smo plaćali i prošle godine.<h2>Žrtve trgovačkih lobija</h2>Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Srednja Bosna Admir Arnautović ponovo ukazuje na to da je BiH neuređeno tržište.- Građani postaju sve više žrtve uvoznih i trgovačkih lobija, a proizvođači prinuđeni da prestanu s domaćom proizvodnjom. Zavisni smo od međunarodnog tržišta i špekulacija. Rat u Palestini i sama mogućnost izbijanja šireg rata na Bliskom istoku vode rastu cijena - ističe Arnautović.

Poređenjem cijena nekoliko osnovnih proizvoda evidentno je da će troškovi života i dalje rasti

Mjesečna potrošačka korpa iznosi 2.917 KM

Uporedili smo april ove i prošle godine: Skuplji kafa, riža i meso, evo za koliko

Napad Izraela na Iran, o kojem su sinoć prvi izvijestili američki mediji, bio je takvog obima da još nije definitivno jasno da li je do njega uopće i došlo. Meta je bila iranska vojna baza u blizini Isfahana, a iranska protuzračna odbrana je djelovala na ciljeve koji su identificirani kao bespilotne letjelice. - Letovi na aerodromu u Isfahanu nisu otkazani, a da je išta palo na aerodrom bila bi označena uzbuna. Ima odgođenih, ali ne i otkazanih letova. Mislim da se sada čeka odluka iranskih vlasti, šta će oni reći. Armijske i bezbjednosne službe odlučuju šta će biti s civilnim aerodromima, ali očito je da nema nikakve štete. Letovi se normalno odvijaju i za Teheran. Ako je ovo odgovor Izraela, dobro smo svi prošli, jer mislim da iranska strana neće uzvraćati - kazao nam je Čardaklija.&nbsp;

Naveo je da armijske i bezbjednosne službe odlučuju šta će biti s civilnim aerodromima, ali očito je da nema nikakve štete

Čardaklija: Samo su neki letovi odgođeni 

Ambasador BiH u Iranu Nijaz Čardaklija za "Avaz": Ako je ovo odgovor Izraela, dobro smo svi prošli

Nakon što je vrhovni komandant NATO snaga za Evropu, američki general Kristofer Kavoli, u svjedočenju pred Senatom SAD kazao da je zbog prijetnji Bosni i Hercegovini i Kosovu naredio jačanje obavještajnih i izviđačkih kapaciteta NATO-a na zapadnom Balkanu, ali i jačanje snaga na terenu, potvrda da su zapadni partneri zabrinuti zbog sigurnosne situacije na Balkanu stigla je i od predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, Majka Džonsona.&nbsp;On je, pored ostalog, kazao da, "ako se Vladimiru Putinu dopusti da maršira kroz Evropu, sljedeća stanica u koju može da pođe je Balkan". <h2>NATO nema namjeru otići</h2>Adnan Hadrović viši saradnik Instituta za globalni utjecaj iz Vašingtona kaže da je jasno da NATO u BiH jača svoje kapacitete u ljudstvu i opremi u cilju očuvanja mira i sigurnosti. - NATO je u BiH i nema namjeru otići! Mnogo važnije je da su Sjedinjene Američke Države, prema riječima generala Cavolija, prepoznale da se u Evropi dešavaju stvari koje nisu u skladu sa nacionalnim interesima SAD-a, kao i da ta kretanja i stvaranja kriza nisu nepovezana s ratom u Ukrajini i da ugrožavaju američki nacionalni interes u regionu.&nbsp;Poruke generala bile su kristalno jasne. One potvrđuju opredjeljenost SAD i NATO-a da održe mir i stabilnost u BiH i na Balkanu - kaže Hadrović. General Kavoli je naglasio i da aktivnosti Rusije u BiH potiču napetosti između Bošnjaka, Srba i Hrvata s ciljem slabljenja zemlje i sprječavanja njenog napredovanja ka punopravnom članstvu u EU i NATO-u. Hadrović podsjeća da RS nastoji oslabiti državu, istovremeno jačajući veze s Rusijom, što predstavlja sigurnosnu prijetnju ne samo za BiH, već i za cijelu Evropu.<h2>Potezi Dodika i klike oko njega</h2>- Upravo u ovom svjetlu treba promatrati posljednje poteze Milorada Dodika i klike oko njega, naravno potpomognutih iz Beograda. Brutalno negiranje genocida, po milioniti put, okupljanja naroda, usvajanje neustavnih zakona u NSRS, generiranje krize na dnevnoj osnovi - predstavlja sprovođenje ruske politike destabilizacije na Balkanu.&nbsp;U tom smislu veoma je važno naglasiti da je američka posvećenost miru i stabilnosti na zapadnom Balkanu od strateške važnosti za SAD, kao i za samu BiH, te da je to još jednom potvrđeno usvajanjem zakona o povećanju američkog angažmana u tom dijelu svijeta - istakao je Hadrović.On ne krije ohrabrenje što podrška miru u BiH nije ostala samo na riječima, već je očigledna i kroz jačanje misije EUFOR-a.

Važno je naglasiti da je američka posvećenost miru i stabilnosti na zapadnom Balkanu od strateške važnosti za SAD, kao i za samu BiH

Adnan Hadrović za "Avaz": Politika RS predstavlja sigurnosnu prijetnju za BiH, ali i cijelu Evropu

Skup na Trgu Krajine novinar Miljan Kovač vidi kao najmorbidniji kojeg je Dodikov režim do sada organizirao.&nbsp;On kaže da ovaj skup nije ni organiziran zbog Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koja se treba naći pred Generalnom skupštinom UN-a već je njegova namjena isključivo za unutrašnje potrebe, da se narodu RS pokušava prodati ista priča: "Krade se na sve strane, plate i penzije su vam bijedne, odnosimo se prema vama kao prema robovima, ali ako ne budemo mi na vlasti neće biti ni vas ni RS". <h2>Na ivici provalije</h2>- Srž ovog skupa je sramna manipulacija žrtvama i bošnjačkim i srpskim, a cilj je odbrana Milorada Dodika i njegovog najbližeg okruženja u trenutku kada je politika koju je svih ovih godina vodio dovela na ivicu provalije čitav kriminalni sistem koji je stvorio.&nbsp;Na ivici te provalije Dodikov režim ne vidi ništa drugo nego žrtve, još svježe rane iz krvavih devedesetih za koje se hvata ne bi li još jednom izmanipulisao ovaj narod i iskoristio ga kao sredstvo da produži još malo svoju vladavinu koja je eliti na vlasti u ovom entitetu za nekoliko godina donijela enormno bogatstvo. Istovremeno su svjesni da će gubitak vlasti možda značiti i gubitak tih miliona, a vjerovatno i slobode - kaže Kovač.Ohrabrujućim smatra broj prisutnih, te ističe da je na Trgu Krajine bilo najmanje onih koji su tu iz ubjeđenja i koji su došli svojom voljom. <h2>Zloupotrebljene nevine žrtve rata</h2>- To je lako izračunati kada se vidi u koliko autobusa su iz svih krajeva RS došli oni koji primaju platu iz budžeta, a prema priznanju samih organizatora došli su i autobusi iz Srbije. To opet nije bilo dovoljno da se na Trgu okupi onoliko građane koliko ih se recimo okupilo 5. oktobra 2018. na skupu "Pravda za Davida", a za taj skup nije bio organizovan nijedan autobus, niti je ikome plaćen prevoz. Sve, a posebno činjenica da su ovaj put za odbranu režima, zloupotrijebljene nevine žrtve proteklog rata, ukazuje na to da su ovo posljednji trzaji jedne sramne i opasne politike. Iako se mogu čuti opasne poruke mržnje, glavni motiv ove vlasti nisu sukobi niti bilo kakvi drugi ciljevi osim opstanka na vlasti radi nastavka pljačke istog onog naroda od koga se traži podrška.&nbsp;Naravno da ovoliko sijanja mržnje i podizanja tenzija može predstavljati sigurnosni problem, ali ja duboko vjerujem da je u ovoj zemlji sve manje onih koji su spremni nasjesti na to - ističe novinar i analitičar Miljan Kovač za "Avaz".

Ohrabrujućim smatra broj prisutnih, te ističe da je na Trgu Krajine bilo najmanje onih koji su tu iz ubjeđenja

Miljan Kovač o skupu u Banjoj Luci za "Avaz": Sramna manipulacija žrtvama, i bošnjačkim, i srpskim

Još je prerano govoriti o tome ko će činiti novu Vladu Hrvatske, ali je do nove većine jako teško doći bilo kome osim HDZ-u.&nbsp;Ovo je za “Avaz” izjavio politički analitičar Denis Avdagić, naglašavajući da bi sve druge kombinacije uključivale političke vratolomije i spajanje krajnje desnih sa ljevičarskim strankama. <h2>Promjena političkih dresova</h2>- U Hrvatskoj predstoji neko vrijeme, vjerovatno vrlo tihih, pregovora o novoj većini, pri čemu nije nemoguće da dođe do promjene političkih dresova kod nekih aktera. To je nešto što smo vidjeli u zadnja dva izborna ciklusa – kaže Avdagić.On se slaže sa ocjenom da je politika Zorana Milanovića doživjela poraz.On jeste poražen, apsolutno, jer se vrlo jasno svrstao gdje ide i kako razmišlja. Uspostava nove HDZ-ove vlade bila bi njegov potpuni poraz, a do tada će još uvijek kalkulirati. Još uvijek se nije obratio i jasno je da traži način kako nastaviti dalje. Mislim da je jasno da je taj njegov agresivni pristup nešto što nije naišlo na široku podršku. Glasači su računali koja je to opcija kojoj on pripada. To su, prijje svega, Rijeke pravde čiji izborni rezultat takav da možemo reći da im Milanović nije previše pomogao Oba bloka predstavljaju se dobronamjernima prema BiH, ali imaju različite pristupe. Naša zemlja je i u predizbornoj kampanji, ali i prvim izjavama nakon objavljivanja rezultata izbora bila jedna od dominantnih tema. Avdagić podsjeća da tema nije bila samo pozicija Hrvata iz BiH, već i pokušaj da se BiH, zbog migrantske krize, pokuša nametnuti kao prijetnja po Hrvatsku, što je iz zvaničnih institucija, prvenstveno od strane ministra unutrašnjih poslova Hrvatske, odmah demantirano. Tema je bio i Dodik, kaže Avdagić, čak i međusobne optužbe jesu li Milanović ili Plenković imali više fotografija s njim, ali uz pomoć Googlea jednostavno je ustanoviti da je na tom planu Milanović bio u apsolutnoj prednosti. <h2>Evropski način funkcioniranja</h2>- Mislim da je Plenkovićev stil nešto što pripada evropskom načinu funkcioniranja, djelovanja i što u diplomatskim i međunarodnim vodama najprije probija barijere.&nbsp;Milanovićeva varijanta lupanja šakom od sto, prijetnje, ucjene, vidjeli smo da nije nešto što prolazi, pa i u kontekstu BIH ne nailazi na odobravanje. Mislim da je fer reći da je Plenkovićeva vlada nastojala biti na usluzi BiH.&nbsp;S druge strane, Milanovićeva politika nije bila od neke osobite koristi i čak je pravio problem i samom Plenkoviću – ističe Avdagić.Nakon što je predstavnik Bošnjaka izborio mandat u Saboru, Avdagić očekuje da Nacionalna koordinacija Bošnjaka dobije poziv i za sudjelovanje u novoj većini i kreiranju nove Vlade Hrvatske.

U Hrvatskoj predstoji neko vrijeme, vjerovatno vrlo tihih, pregovora o novoj većini

Avdagić: Komentarisao rezultate izbora u Hrvatskoj

Denis Avdagić za "Avaz": Politika Zorana Milanovića doživjela je poraz, agresivni pristup nije dobio podršku

Povodom predstavljanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić borave u Njujorku, gdje su jučer, odmah po dolasku, imali nekoliko važnih sastanaka. <h2>S Guteresom</h2>U ekskluzivnom razgovoru za “Avaz” Bećirović otkriva da će ovih dana imati sastanke koji su vrlo važni za našu zemlju, a, između ostalog, planirani su susreti s generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antonijem Guteresom (Guterres), predsjednikom Generalne skupštine UN-a Denisom Frensisom (Dennis Francis), te ambasadorima zemalja članica UN-a.- Imamo i niz drugih, vrlo važnih sastanaka, a sve s ciljem da pokažemo zašto je važno za BiH, ali i za cijeli svijet, da Rezolucija o 11. julu, kao Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, bude usvojena - kazao nam je Bećirović. Osim što se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, koji će biti obilježavan svake godine, bezrezervno se osuđuju svako poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca, a države članice pozivaju na striktno poštivanje odluka Međunarodnog suda pravde. Od generalnog sekretara UN-a, dodaje Bećirović, traži se da svim članicama, organizacijama sistema UN-a i organizacijama civilnog društva skrene pažnju na ovu rezoluciju. - Ova rezolucija, to posebno naglašavam, nije uperena ni protiv koga, ni protiv jednog naroda i ona je u interesu svih građana i naroda BiH, a jednako tako i cijelog čovječanstva - istakao je Bećirović. <h2>Bijes Srbije</h2>Komentirajući jaku diplomatsku ofanzivu, ali i izljeve bijesa iz Srbije i RS, Bećirović kaže da želi vjerovati da će svi na kraju shvatiti smisao ovog dokumenta.- Na koncu, cijelo čovječanstvo ima obavezu da izvuče pouku iz neuspjeha u sprečavanju genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Svi zajedno treba da težimo da se takvo zlo nikada više i nikome ne ponovi - pojasnio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.<h2>Nije sada važno ko će glasati</h2>Dodaje da u ovoj fazi nije važno baviti se time ko će glasati za usvajanje predložene rezolucije, a ko možda neće, već ukazati na elementarne pravne činjenice i norme međunarodnog prava, kako bi ih svaka članica Generalne skupštine UN-a prije glasanja imala u vidu. Vjeruje da će Rezolucija o genocidu u Srebrenici početkom maja biti usvojena, jer je u funkciji budućnosti i prevencije genocida bilo gdje u svijetu.

Ova rezolucija, to posebno naglašavam, nije uperena ni protiv koga, ni protiv jednog naroda

Denis Bećirović iz Njujorka za "Avaz": Rezolucija o genocidu
u Srebrenici važna za cijeli svijet!

Više od 3.300 glasova osvojio je Armin Hodžić, kandidat Nacionalne koordinacije Bošnjaka, pa će prvi put nakon devet godina jedan Bošnjak preuzeti mandat zastupnika u Saboru Hrvatske. On je osvojio rekordan broj glasova bošnjačke zajednice u Hrvatskoj. Želi učiniti pozitivne pomake za svoju zajednicu koja to, kako kaže, zaslužuje i po svojoj brojnosti, po učešću u odbrani Hrvatske, ali i svom doprinosu kulturi, umjetnosti, nauci i svim oblastima društva. <h2>Težina pobjede</h2>- Htio bih da javnost shvati kolika je težina naše jučerašnje pobjede. To nije samo pobjeda. Prva stvar je ujedinjenje bošnjačkih organizacija. Nikad se do sada nije dogodila jedna ovakva harmonija, da je 99 posto bošnjačkih organizacija podržalo jednog kandidata, da smo sudjelovali zajedno i to je dalo rezultat. Dobiti 3.300 glasova iz pozicije kad ste osam godina bili opozicija, to je doista ravno čudu. Mi smo iz jedne nemoguće pozicije napravili fantastičan rezultat, koji se možda iz pozicije BiH gleda kao dvije ili tri ulice u Sarajevu, ali vjerujte da je iznad naših očekivanja. Zato ovu pobjedu poklanjam našem narodu, Bošnjacima u Hrvatskoj ali i izvan Hrvatske, jer proteklih možda više od jedne decenije Bošnjaci su uvijek bili u političkoj defanzivi. Nadam se da će ovo biti prekretnica i u regiji i da će pokazati da Bošnjaci mogu sve kada su ujedinjeni – kazao je Hodžić za „Avaz“. <h2>Rješavanje ključnih problema</h2>Kao predstavnik nacionalnih manjina, mandat će iskoristiti i za rješavanje ključnih problema koje Bošnjaci imaju u susjednoj zemlji.- Problem broj jedan, kada gledamo politički sistem u Hrvatskoj, jeste da mi dijelimo izbornu jedinicu s četiri druge nacionalne manjine, iako smo druga manjina po brojnosti. Ono što je još važnije jeste da svaki drugi Bošnjak u Hrvatskoj nema pravo glasa, jer je upisan kao Musliman u popisu birača. S obzirom na to da Muslimani nisu priznati kao nacionalna manjina u Hrvatskoj ti ljudi automatski nemaju pravo glasa, iako su nominalno Bošnjaci. Mi smo i jučer imali jako puno takvih slučajeva gdje su nas ljudi zvali. Otišli su na biračko mjesto u želji da glasaju za nas, ali su se vratili jer nisu bili upisani u birački popis. To je jedan od apsolutnih prioriteta za rješavanje, a pored toga, tu je infrastruktura, kako bošnjačkih organizacija, tako i naših ljudi u sredinama poput Gunje, Vojnića, Cetingrada gdje elementarna infrastruktura poput vode, struje, asfalta ... i dalje kaska za ostatkom države – dodaje Hodžić.S pozicije zastupnika nastojat će utjecati i na što bolje odnose Hrvatske s BiH, jer su bilateralni odnosi sa BiH za Bošnjake Hrvatske izuzetno važni i trebaju biti na što boljem nivou. - Mi smo upućeni jedni na druge, posebno uzimajući u obzir da BiH ide ka EU. To je nova epoha u kojoj će biti vrlo važno da komuniciramo međusobno, posebno u onim stvarima koje su pozitivne. Znate, od deset stvari između Bošnjaka i Hrvata postoji devet koje su im zajedničke, pozitivne, a jedna negativna. Međutim, uvijek ta jedna dobije mnogo veći publicitet od ovih devet. Na nama je da mijenjamo te trendove – ističe Armin Hodžić, budući zastupnik u Saboru Hrvatske.

Kao predstavnik nacionalnih manjina, mandat će iskoristiti i za rješavanje ključnih problema

Budući zastupnik u Saboru Hrvatske Armin Hodžić za "Avaz“: Od deset stvari između Bošnjaka i Hrvata devet je pozitivnih

Prve službene rezultate izbora u Hrvatskoj za "Avaz" je analizirao politički analitičar Davor Gjenero.&nbsp;On kaže da se još sa sigurnošću ne može tvrditi kako će se odvijati proces formiranja parlamentarne većine nakon objave konačnih izbornih rezultata. <h2>Istopio se utjecaj Milanovićevog udara</h2>- Sigurno je da je HDZ ostvario solidan rezultat i uvjerljivu relativnu pobjedu, da je rezultat SDP-ove koalicije znatno manji od njihova očekivanja i da se utjecaj Milanovićeva „udara” na parlamentarnu arenu istopio, te da je vrlo malo vjerovatno da bi moglo doći do formiranja koalicijske vlade koju bi vodio Zoran Milanović - kaže Gjenero. Nemogućim se čini i da HDZ ponovo sastavi vladu po uzoru na one koje je formirao u protekla dva mandata, 2017. nakon izbacivanja Mosta iz vlade i 2020, kad je premijeru Plenkoviću uspjelo formirati vladu bez nekog velikog partnera, s manjinskim zastupnicima i predstavnicima malih liberalno-demokratskih stranaka. - Ovog puta to neće biti moguće, i po svemu sudeći će se formirati vlada u kojoj će uz HDZ sudjelovati Domovinski pokret, kao relativno snažan partner, koji će tražiti i dobiti status nadzastupljene stranke u odnosu na broj osvojenih mandata, što je redovito prednost mlađeg partnera u koalicijama. U većini će vjerovatno biti i neki od manjinskih zastupnika, ali je vrlo vjerovatno da među partnerima neće biti najvažnije manjinske stranke, SDSS-a Milorada Pupovca - ističe Gjenero. Zanimljivo je da su se Bošnjaci u Hrvatskoj nakon dugo vremena uspjeli ujediniti oko jednog kandidata koji ulazi u Sabor.- Zanimljiv će biti odnos bošnjačkog zastupnika Armina Hodžića, koji vjerovatno osvaja mandat u izbornoj jedinici u kojoj je u prošlom sazivu mandat obnašala predstavnica Albanaca. Nakon dugogodišnjih sukoba unutar bošnjačke manjine u Hrvatskoj, u ovom se mandatu ova najveća manjina, nakon srpske, vraća u parlament - kaže Gjenero. <h2>Izbjegnuta politička nestabilnost</h2>Zaključuje da je Hrvatska, po svemu sudeći, izbjegla političku nestabilnost, ali ne i blago skretanje u desno. - Tek će se vidjeti hoće li dosadašnji premijer Plenković biti spreman voditi vladu u novim uvjetima, ili je moguće očekivati da vodstvo nove moguće koalicije preuzme jedan od potpredsjednika HDZ-a - Ivan Anušić ili Oleg Butković, s velikim utjecajem u stranci, a desnije pozicioniran od Plenkovića. Zanimljivo je da je avantura predsjednika Milanovića, koji se u izbornoj jedinici za Hrvate bez prebivališta u Hrvatskoj oslanjao na aktere koje je nekoć okupljao Ivić Pašalić, i koji su bili protagonisti „Herceg Bosne”, završila neuspjehom, i to tako velikim da je od skupine oko Ljube Česića Rojsa više glasova, osvojio čak i Most, a sva tri mandata pripala su strukturi oko HDZ-a BiH i Dragana Čovića - naglašava politički analitičar Davor Gjenero.&nbsp;

Sigurno je da je HDZ ostvario solidan rezultat i uvjerljivu relativnu pobjedu

Politički analitičar Davor Gjenero za "Avaz": Uvjerljiva pobjeda HDZ-a, avantura Milanovića završila neuspjehom

Poskupljenje struje jedini je način za održavanje stabilnosti elektroenergetskog sektora Federacije BiH! Ovo je ocjena rukovodstva Uprave "Elektroprivrede BiH“, sa Sanelom Buljubašićem, generalnim direktorom ove kompanije, na čelu. Pojašnjenja radi, iz "Elektroprivrede BiH“ ipak su kategorični da poskupljenje struje u FBiH neće osjetiti oko 60 posto domaćinstava iz takozvane zelene tarife. Šta to znači? Radi se o domaćinstvima koja tokom jednog mjeseca potroše manje od 268 kilovat-sati (kWh). Međutim, kompliciran način obračuna, vrsta brojila, potrošnja u okviru "jeftine“ i "skupe“ tarife, uvođenje zelene, plave i crvene tarife, ostavljaju niz nedoumica kada je o konačnom rastu cijena riječ. <h2>Toplotne pumpe</h2>Podsjetimo, ranije je iz EPBiH saopćeno da će mjesečni računi za potrošnju od 268 do 1.000 kWh (plava tarifa) biti uvećani za 1,27 KM, a za potrošnju iznad 1.000 kWh (crvena tarifa) troškovi bi trebali biti viši za 31,64 KM mjesečno.Sanel Buljubašić, generalni direktor "Elektroprivrede BiH“, u razgovoru za "Dnevni avaz“ kaže da 430.000 građana neće biti obuhvaćeno bilo kakvim poskupljenjem. Plava i crvena tarifna grupa mogu izazvati određenu zabunu. U plavoj imamo gotovo 50 posto građana čiji su računi od 50 do 80 KM. Njihovo povećanje će se kretati od 1,27 do maksimalno 9 KM. U crvenoj tarifnoj grupi je oko 2,8 posto potrošača i tu je veliki naglasak na korisnicima toplotnih pumpi. Njihova potrošnja za grijanje je 1 do 1,20 KM po kvadratu, što je znatno ispod cijene centralnog grijanja. Procenti poskupljenja zavise od primjene visoke i niske tarife i o njima je veoma teško govoriti - kaže Buljubašić.<h2>Povećana proizvodnja</h2>Cilj su uštede struje na domaćem tržištu, pojašnjava, jer je EPBiH prošlu godinu završila s gubitkom od oko 140 miliona KM. - EPBiH mora poslovati pozitivno da bismo imali stabilan elektroenergetski sektor. U prva tri mjeseca ove godine povećali smo ukupnu proizvodnju struje za 7 posto u odnosu na isti period 2023. Proizvodnja struje iz termoelektrana veća je za 12 posto, a to je rezultat povećane proizvodnje naših rudnika. Rudari mogu kad hoće, treba im naša podrška i mi ćemo je dati - kaže Buljubašić.<h2>Nove investicije</h2>&nbsp;Prošle sedmice usvojena je odluka o izgradnji fotonaponske elektrane Gračanica, a Buljubašić najavljuje i izgradnju takvih objekata u Podveležju, a u planu su Vlašić i Bitovnja, Lukavačka rijeka i Dubrave.- HE Janjići na Bosni je u poodmakloj fazi, a pripremamo dokumentaciju za početak izgradnje HE Ustikolina. Problematična nam je prohodnost dozvola. Predlagao sam da Vlada FBiH, kroz program javnih investicija, s obzirom na to da su svi ovi objekti u programu javnih investicija, donese okvire i kažemo da, ako je to interes FBiH, donesemo poseban zakon o HE Ustikolina i gradimo je iz kreditnih sredstava, po uzoru na Koridor 5C - ističe Buljubašić.Nova Uprava napravila je uštede od 16 miliona KM unutar kompanije. Planom poslovanja predviđeno je da se godina okonča sa suficitom od oko 800.000 KM, što bi bio veliki uspjeh, navodi Buljubašić.&nbsp;

Plava i crvena tarifna grupa mogu izazvati određenu zabunu, kaže Buljubašić

Buljubašić: Na depoima imamo više od 200.000 tona uglja

Direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić za "Dnevni avaz": Struja mora poskupjeti

Uprkos svim apelima i upozorenjima, pojedini bh. političari ne odustaju od stalnog dosipanja soli na rane, koje svakog proljeća budu ponovo otvorene obilježavanjem tužnih godišnjica i sjećanjima na dane smrti i stradanja.Dok svjedočimo užasima u nekim drugim dijelovima svijeta, dok bespomoćno gledamo kako je cijela planeta iskočila iz tračnica i pitamo se šta se desilo s ljudskim obrazom, međunarodnim poveljama i humanošću i ima li kraja razaranjima i patnjama nedužnih, pojedini domaći političari bezobzirno i bezobrazno se poigravaju s emocijama ljudi, stvarajući sve otrovniji ambijent u kojem će sve manje ljudi željeti da živi.Zbog njih, onakvih, nikakvih, prilike koje nakon dugo godina imamo, pružena ruka iz Evrope i obećana podrška razvoju ove siromašne zemlje, po svemu sudeći, još će neko vrijeme ostati na čekanju. Ohrabrujuće vijesti, poput one o uvođenju avionske linije između Mostara i Beograda, pa i o tako značajnom događaju kakav je Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru – koji je ove godine okupio gotovo 800 izlagača iz čak 30 država svijeta, ostaju nekako u drugom planu. A davno je bilo vrijeme da teme o međusobnom povezivanju, ekonomskoj i svakoj drugoj saradnji, zajedničkim projektima i uspjesima, konačno počnu dominirati našim javnim prostorom. U vremenu kada svijet razmišlja o zalihama hrane, plina i goriva, nema većeg nacionalnog interesa.Dok ogromnoj većini građana potrošačka korpa postaje nedostižna, ne postoji značajniji prioritet od unapređenja njihovog životnog standarda, a pozivati ih u sukob može svaka budala. Nadati se da građani, ne računajući stranačke botove koji putem društvenih mreža slijede svoje vođe, prepoznaju da im opasnost ne prijeti od komšija, već upravo od politika koje ih već godinama osiromašuju, međusobno konfrontiraju i izoliraju od normalnog svijeta.&nbsp;

Posljedice depopulacije u posljednjoj deceniji: BiH ostala bez 50.000 učenika

Foto / Stalni rast cijena oživio polja na obalama Drine

Ima li pameti za pokretanje investicija: Na računima više od 31 milijardu maraka!

Emir Suljagić za "Avaz" o sramoti iranskog ambasadora u Srbiji: Iznenađen sam!

Ambasada BiH prva institucija koju je nakon izbora posjetio novoizabrani saborski zastupnik Armin Hodžić

Enver Kazaz za "Avaz": Važno je na poruke iz Banje Luke odgovoriti politikama mira

Uporedili smo april ove i prošle godine: Skuplji kafa, riža i meso, evo za koliko

Ambasador BiH u Iranu Nijaz Čardaklija za "Avaz": Ako je ovo odgovor Izraela, dobro smo svi prošli

Adnan Hadrović za "Avaz": Politika RS predstavlja sigurnosnu prijetnju za BiH, ali i cijelu Evropu

Miljan Kovač o skupu u Banjoj Luci za "Avaz": Sramna manipulacija žrtvama, i bošnjačkim, i srpskim

Denis Avdagić za "Avaz": Politika Zorana Milanovića doživjela je poraz, agresivni pristup nije dobio podršku

Denis Bećirović iz Njujorka za "Avaz": Rezolucija o genocidu u Srebrenici važna za cijeli svijet!

Budući zastupnik u Saboru Hrvatske Armin Hodžić za "Avaz“: Od deset stvari između Bošnjaka i Hrvata devet je pozitivnih

Politički analitičar Davor Gjenero za "Avaz": Uvjerljiva pobjeda HDZ-a, avantura Milanovića završila neuspjehom

Direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić za "Dnevni avaz": Struja mora poskupjeti

Nacionalni interes

Posljedice depopulacije u posljednjoj deceniji: BiH ostala bez 50.000 učenika

Foto / Stalni rast cijena oživio polja na obalama Drine

Ima li pameti za pokretanje investicija: Na računima više od 31 milijardu maraka!

Emir Suljagić za "Avaz" o sramoti iranskog ambasadora u Srbiji: Iznenađen sam!

Ambasada BiH prva institucija koju je nakon izbora posjetio novoizabrani saborski zastupnik Armin Hodžić

Enver Kazaz za "Avaz": Važno je na poruke iz Banje Luke odgovoriti politikama mira

Uporedili smo april ove i prošle godine: Skuplji kafa, riža i meso, evo za koliko

Ambasador BiH u Iranu Nijaz Čardaklija za "Avaz": Ako je ovo odgovor Izraela, dobro smo svi prošli

Adnan Hadrović za "Avaz": Politika RS predstavlja sigurnosnu prijetnju za BiH, ali i cijelu Evropu

Miljan Kovač o skupu u Banjoj Luci za "Avaz": Sramna manipulacija žrtvama, i bošnjačkim, i srpskim

Denis Avdagić za "Avaz": Politika Zorana Milanovića doživjela je poraz, agresivni pristup nije dobio podršku

Denis Bećirović iz Njujorka za "Avaz": Rezolucija o genocidu u Srebrenici važna za cijeli svijet!

Budući zastupnik u Saboru Hrvatske Armin Hodžić za "Avaz“: Od deset stvari između Bošnjaka i Hrvata devet je pozitivnih

Politički analitičar Davor Gjenero za "Avaz": Uvjerljiva pobjeda HDZ-a, avantura Milanovića završila neuspjehom

Direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić za "Dnevni avaz": Struja mora poskupjeti

Nacionalni interes