<p>Ukupni mjesečni troškovi četveročlane porodice u BiH u julu ove godine iznosili su 2.977 KM i za 209 maraka su veći nego godinu ranije.</p><h2>Sve gore</h2><p>I dalje najveći dio iznosa mjesečne potrošačke korpe, 43,74 posto, odnosi se na prehranu, a potom stanovanje i komunalne usluge, odjeću i obuću, obrazovanje i kulturu, higijenu…</p><p>Prosječna plaća u FBiH iznosi 1.384 KM i pokriva manje od polovine mjesečnih troškova, a minimalna, koja po odluci Vlade FBiH za ovu godinu iznosi 619 KM, dovoljna je tek za petinu potrošačke korpe.</p>

<p>Nakon ovih podataka Saveza samostalnih sindikata BiH suštinsko pitanje je kako uopće preživljavaju stotine hiljada nezaposlenih i građana s mjesečnim primanjima ispod 1.000 KM. Građani BiH ne žive, već preživljavaju, kaže Gordana Bulić iz Kluba potrošača Tuzla.</p><p>- Od pandemije koronavirusa imamo stalna poskupljenja, posebno osnovnih prehrambenih proizvoda, pa se zaista čovjek pita kako ljudi uspijevaju da prežive. S druge strane, cijene drugih roba za domaćinstvo stagniraju, nude se krediti, što znači da građani odgađaju sve što mogu odgoditi. Kupovinu mašine za veš, miksera, pegle…, jer ono što zaradimo pojedemo. Teško da je i dovoljno, posebno porodicama s više djece - dodaje Bulić.</p><h2>Ide u nepovrat</h2><p>Profesor Internacionalnog Burch univerziteta Sanel Halilbegović kaže da BiH nema ni socijalnu kartu svog stanovništva, sve mjere plasiraju se “ofrlje” i populistički, pa je teško dati odgovor na ovo pitanje.</p>

<p>- Kad čovjek ima 1.000 KM, sve što nije vezano za puko preživljavanje ide u nepovrat. Dugoročni problem dispariteta između primanja i cijena je generacijsko zatupljivanje, nepostojanje kulturnog uzdizanja i navike da odete u pozorište, na promociju knjige ili u umjetničku galeriju. To je misaona imenica već sada. Kao država zaglupljujemo, a to vladajuće strukture i žele. Po teorijama Dejvida Rikarda iz 18. stoljeća, kroz tzv. zakon čelične nadnice ostaje dovoljno novca samo da se stavi nešto u usta i to je to - ističe Halilbegović.</p><h2>Danas i prije pet godina</h2><p>Prave razmjere udara na životni standard građana najlakše je ilustrirati prosječnim cijenama osnovnih životnih namirnica danas i prije pet godina.</p><p>Poskupljenja su izražena u desetinama procenata. Poređenje cijena najbolji je pokazatelj.</p>

Prosječna plaća u FBiH iznosi 1.384 KM i pokriva manje od polovine mjesečnih troškova, a minimalna za ovu godinu iznosi 619 KM

Kako u BiH preživjeti mjesec: Minimalna plaća dovoljna tek za petinu troškova života

<p>Nedostatak ljudi u Graničnoj policiji BiH jedan je od uzroka velikih gužvi na granicama, upozoreno je ovih dana iz Posavskog kantona, gdje se na prijelazu Orašje čeka i po dva sata na prelazak granice. Slična upozorenja stižu i iz pojedinih institucija susjedne Hrvatske.<br></p><h2>Ako žele</h2><p>Pripadnici Granične policije BiH su ljudi fenomeni koji u najtežim uvjetima trpe nedostatak ljudstva, opreme, rade na suncu i kiši i državu čuvaju iz kontejnera, kaže predsjednik Saveza sindikata policijskih organa u BiH Dragan Krvavac. </p><p>- U ovom trenutku GP BiH nedostaje više od 700 ljudi, a do Nove godine će ih faliti više od 1.000. Umjesto da su ljudima omogućili da nastave da rade, ako to žele i mogu, u penziju se šalju ljudi od 50 godina, iako su spremniji od onih mlađih. Istovremeno, u ispomoć GP dolaze iz MUP-a RS i drugih koji su produžili rad. Nemam riječi – kaže Krvavac.</p><p>Od 1. avgusta i sam je, silom zakona, otjeran u penziju, ali okončat će mandat na poziciji predsjednika sindikata na koju je izabran.</p><p>- Policajci nemaju ni uniforme adekvatne, nije natkriveno ništa, vidite da kad kiša pada dokumenti se kvase, a zmije nam pužu po kontejnerima. Kolege s jednog prijelaza snimile su zmiju dugu dva metra. Svima su puna usta BiH, a recite mi koji je ministar pobrinuo se za državnu instituciju, Graničnu policiju, SIPA-u, bilo koju. Mi se sada bavimo samo prelascima granice, migrantima i ništa više. Treba da se bavimo korupcijom, organiziranim kriminalom, visokotarifnim robama - ističe Krvavac.</p><h2>Takva država</h2><p>Kada je riječ o materijalnom statusu, dok plati troškove odlaska na prijelaz na periferiji, stanarinu i račune, graničnom policajcu ne ostane mnogo. </p><p>- Ovo ide definitivno da se sve uništi na državnoj razini. Volio bih da me demantiraju, ali ne rade to nikako. I sad bismo mi svi u strahu trebali šutjeti. Hoću da kažem istinu! Ne kaže se džaba, kakva vam je policija, takva je i država – naglašava Krvavac.</p><h2>Narušen balans</h2><p>Krvavac upozorava da je penzioniranjem graničnih policajaca po sili zakona značajno narušen nacionalni balans u GP BiH na štetu Hrvata. </p><p>- Vi više skoro da nemate Hrvata oficira. Bošnjaci i Srbi se mogu odreći ratnog staža, a Hrvati ne mogu zbog neke uplate od 500 – 600 maraka za te ratne godine. Napravljen je disbalans jako veliki. Ovo se nije trebalo desiti – pojašnjava.</p>

U ovom trenutku GP BiH nedostaje više od 700 ljudi, a do Nove godine će ih faliti više od 1.000

Predsjednik Sindikata Dragan Krvavac za "Avaz": Policija državu čuva iz kontejnera!

<p>Na magistralnom putu Višegrad - Vardište, u mjestu Oplave, danas oko 13:15 sati dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba teže povrijeđena. Kako je za "Avaz" potvrđeno u Policijskoj upravi Foča, do nesreće je došlo nakon što je vozač kamiona iz za sada neutvrđenih okolnosti izgubio kontrolu nad vozilom, te je došlo do prevrtanja i zapaljenja teretnog motornog vozila.<br></p><p>- Vozač je zadobio teže tjelesne povrede i prevezen je u Dom zdravlja Višegrad, gdje je zadržan na daljnjem liječenju. O svemu je obaviješten tužilac Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo, a uviđaj vrše policijski službenici PS Višegrad. Saobraćaj na ovoj dionici je obustavljen tokom obavljanja uviđaja - kazali su nam u PU Foča.&nbsp;</p><p>Video pogledajte <a href="https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=FVyhAua_0jI">OVDJE</a>.</p>

Saobraćaj na ovoj dionici je obustavljen tokom obavljanja uviđaja

Kamion se prevrnuo i izgorio, vozač teže povrijeđen

<p>Nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) objavila spisak kandidata za predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike, nevladine organizacije i pojedinci dostavili su veliki broj prijava zbog njihove povezanosti s političkim partijama.<br></p><p>Među kandidatima je bio i presuđeni ratni zločinac Najdan Mladenović, kojeg je jučer CIK izbrisao sa spiska.</p><h2>Dodatne provjere</h2><p>Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić pojašnjava da je, nakon prvog konkursa, potvrđeno 7.111 kvalificiranih kandidata za te pozicije, a da se trenutno, u postupcima provjere, traže dodatna izjašnjenja i informacije u vezi s prigovorima. </p><p>- O tome da li ćemo imati dovoljan broj osoba za popunjavanje ovih pozicija moći ćemo govoriti kada budemo imali precizne podatke o broju kandidata odabranih na oba konkursa. Svi kandidati potpisali su i ovjerili izjavu o ispunjavanju uvjeta iz konkursa te se obavezali na tačnost i istinitost podataka. Preliminarne provjere CIK-a su se svodile na provjeru da li su neki od njih nositelji mandata ili su bili kandidati na općim izborima 2022. ili lokalnim izborima 2020. godine - kaže Hadžiabdić za “Avaz”.</p><h2>Jasan poziv</h2><p>Na pitanje jesu li kazne za kršenje propisa preblage, ako ih je CIK od dana raspisivanja izbora donio čak 59, Hadžiabdić odgovara da su one proporcionalne učinjenim prekršajima. </p><p>- Do sada smo izrekli sankcije u iznosu višem od 230.000 KM. Pozivamo političke subjekte da se pridržavaju novih odredbi Izbornog zakona BiH, u vezi s preuranjenom kampanjom, zloupotrebom resursa i plaćenom kampanjom, te naglašavamo da će CIK, prilikom izricanja svake nove sankcije, ponavljanje prekršaja ili postupanje protivno prethodnim odlukama CIK-a, cijeniti kao posebno otežavajuće okolnosti - ističe Hadžiabdić.</p><h2>Broj nepravilnosti</h2><p>Za lokalne izbore u oktobru, u saradnji s USAID-om, OSCE-om i EU, pripremaju se pilot-projekti uvođenja novih tehnologija na određenom broju biračkih mjesta. </p><p>Hadžiabdić očekuje pozitivne efekte, jačanje integriteta izbora i manji broj nepravilnosti.</p><p>- Ovi pilot-projekti su prilika da vidimo kako će se tehnologije pokazati na biračkim mjestima u BiH i koliko će doprinijeti efikasnijem izbornom procesu, jačanju njegovog integriteta i smanjenju manipulacija. Nakon testiranja moći ćemo više govoriti o primjeni tehnologija na općim izborima 2026. godine. CIK je u obavezi da, u saradnji s drugim institucijama, procijeni tehničke uvjete i izradi studiju izvodljivosti za Parlamentarnu skupštinu BiH, kako bi se mogla planirati upotreba izbornih tehnologija u većem obimu - kaže Hadžiabdić, naglašavajući značaj podrške međunarodnih partnera.</p>

Do sada smo izrekli sankcije u iznosu višem od 230.000 KM

Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić za "Avaz": Kazne će biti još oštrije!

<p>Ponovno zavrtanje ventila na plinovodu između "Sarajevo-gasa“ Istočno Sarajevo i Kantona Sarajevo u prvi plan je vratilo potrebu izgradnje "Južne interkonekcije“.<br></p><p>Osim što bi BiH smanjila ovisnost o ruskom plinu, izgradnja ovog plinovoda onemogućila bi slične ucjene u budućnosti. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kaže za "Avaz“ da je "Južna interkonekcija“ strateški interes.</p><h2>Sve ostaje</h2><p>- Nekad su u administraciji SAD govorili da je to interes Amerike, a ja sam vrlo jasno rekao da je to interes hrvatskog naroda i BiH, a, naravno, prije svih, nas u FBiH. To ostaje. Ne treba nas podsjećati na jedan događaj iz loše poslovne saradnje između dva plinska distributera - kaže Čović.</p><p>Podsjeća da se radi o projektu od čije realizacije nas dijele godine tokom kojih ćemo imati izazove koje imamo sada, ali da je potrebno iskoristiti dobru volju Hrvatske, koja mora izgraditi 70 kilometara plinovoda od Dugog Polja do Imotskog.</p><p>- Strateški nam je interes imati snabdijevanje iz još jednog pravca, ali onda se mora realno sagledati interes hrvatskog naroda u BiH. Pogotovo što taj krak dolazi preko Hrvatske. Na tome ćemo intenzivno najesen raditi - naglašava Čović.</p><p>HDZ BiH insistirao je da nositelj projekta bude nova kompanija sa sjedištem u Mostaru, ali Čović pojašnjava da je novo ili zajedničko preduzeće stvar dogovora, a prostora za kompromis ima. </p><p>- To ne bi trebao biti teret, bitno je da je to javno preduzeće kojim će upravljati Vlada FBiH. Mislim da moramo ostaviti ozračje koje jamči osjećaj, pa i tu ako hoćete, jednakopravnosti konstitutivnih naroda. S obzirom na to da ovaj plinovod prolazi kroz područja u kojima dominantno žive Hrvati - zapadnu Hercegovinu, Hercegbosansku županiju, pa i dio HNK i središnje Bosne, mislim da možemo naći zajednički jezik na način kako smo usvojili i sve druge energetske projekte u BiH, a opet da sačuvamo do kraja neovisnost o bilo kome ko nas sutra može uvjetovati. Ohrabrujem kolege da se rasterete pritiska koji je išao do sada, da to mora biti ovako ili onako. Kompromis je moguć i uvjeren sam da ćemo ga naći - ističe Čović.</p><p>Optimista je i u pogledu nastavka evropskog puta, nakon perioda koji naziva zatišjem. Kaže da će i sama predizborna kampanja tražiti od vlasti da naprave jasan rezultat.</p><p>- Potpuno sam uvjeren da ćemo u desetom mjesecu do kraja intenzivirati sve aktivnosti - Reformsku agendu i obaveze koje smo preuzeli, a nismo ih do kraja realizirali. Ovo ljetno zatišje neka ostane kao takvo, treba nam unutarnja stabilnost, vrijeme izbora donosi živost, ali sam uvjeren da ćemo odmah nakon izbora krenuti vrlo dinamično s puno zakona koji su ostali da se riješe - kaže Čović.</p><h2>Puna saradnja</h2><p>Većina na državnom nivou ima mnogo slabosti, kaže Čović, ali ih previše ne želi isticati u medijima. Na nedavnom sastanku s premijerom FBiH Nerminom Nikšićem iskazao je spremnost za punu saradnju, novi sastanak najavljuje za kraj mjeseca, a prisustvovat će mu svi učesnici petorke u vlasti. </p><p>- Precizno ćemo definirati za svaki mjesec šta je raditi Vladi FBiH, i jednom i drugom Domu. Mislim da ćemo praktično pokazati, čak i dok traje izborna kampanja, da se na razini FBiH može normalno raditi. Ohrabren sam razinom dogovora koji imamo. Ponekad to izgleda sporo, ali sam uvjeren, bez obzira na sve naše slabosti i složenost tog partnerstva, da ćemo najesen napraviti pozitivan iskorak - kaže predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.</p><h2>Ključna tema</h2><p>Izborni zakon ostaje ključna tema, ali se toga neće doticati prije oktobra. Čović smatra da se ovo pitanje dovoljno dugo odlagalo.</p><p>- Dvije godine će nam ostati do općih izbora i do tada moramo riješiti ključna pitanja. Rasteretiti se toga, jer opterećuje i mnogo drugih odnosa. Za nas je to prioritet. Vjerujem da ćemo naći sklad, uz potporu prijatelja iz međunarodnih institucija, te da će to definitivno ostati tema koja je negdje u autu, koju smo završili i na duže vrijeme riješili - kaže Čović.&nbsp;</p>

Nekad su u administraciji SAD govorili da je to interes Amerike, a ja sam vrlo jasno rekao da je to interes hrvatskog naroda i BiH, kaže Čović

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović za "Avaz": "Južna interkonekcija" je naš strateški interes

<p>Univerzitetski klinički centar Tuzla uputio je hitan apel Vladi FBiH da osigura potrebna sredstva za liječenje povratnika iz FBiH u općine RS. Kako nam je pojasnio direktor ove zdravstvene ustanove Šekib Umihanić, značajan broj povratnika u RS svoju zdravstvenu zaštitu ostvaruje u TK, a njihov broj i vrijednost pruženih usluga iz godine u godinu se povećavaju. Vlada FBiH je za ove namjene u 2024. godini izdvojila 1,55 miliona KM, ali su troškovi pruženih usluga već do kraja jula dostigli blizu 1,65 KM. Kako bi se odvijalo neometano pružanje usluga povratnicima u RS iz UKC Tuzla očekuju još milion KM.<br></p><p>- UKC Tuzla nastavit će pružati zdravstvene usluge povratnicima u RS i neće prekinuti ovu praksu. To je, prije svega, moralna dužnost prema ljudima koji su se vratili u svoje domove nakon godina izgnanstva – kazao nam je Umihanić. </p><p>Liječenje povratnika u općinama RS finansira se iz transfera Federalnog ministarstva zdravstva, posredstvom Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH s kojim i UKC Tuzla ima zaključen ugovor. Hitan apel upućen je zbog smanjenja odobrenih sredstava iz ugovora sa Zavodom zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.</p><p>Ovim povodom oglasio se i ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić, koji kaže da su pružanje zdravstvenih usluga povratnicima do sada omogućili Tuzlanski i Sarajevski kanton.</p><p>– Apelujem da se svi klinički centri uključe u ovaj projekat i da ljudi koji su se vratili imaju besplatno liječenje. Mnogi od povratnika nemaju zdravstvene usluge u mjestima povratka i to je jedan od osnovnih razloga zbog kojih žive tamo, a prijavljeni su u FBiH. Mislim da je to veoma važan proces, politički ali i ljudski, da se ljudima omogući da se liječe tamo gdje žive i gdje im je najbliže. Većinom je to starija populacija kojoj je to sad najpotrebnije – ističe Hurtić.</p>

Apelujem da se svi klinički centri uključe u ovaj projekat i da ljudi koji su se vratili imaju besplatno liječenje, dodao je Umihanić

Direktor UKC-a Tuzla za "Avaz": Povratnici neće ostati bez zdravstvenih usluga

<p>Već po tradiciji, Bosnu ujedine samo nevolje, poput one na Tjentištu, gdje se za spas Nacionalnog parka „Sutjeska“ i prašume Perućica zajedničkim snagama bore vatrogasci iz Foče i Ilidže, radnici parka, piloti Helikopterskog servisa RS i Oružanih snaga BiH, čije redove su pojačale i njihove kolege iz Srbije.</p><p>Osim herojstva i požrtvovanosti vatrogasaca na terenu, koji naprtnjačama na leđima gase strme obronke Zelengore, najviše pažnje i emocija izazvala je cisterna s gorivom kompanije „Hifa Oil“ koja se odjednom pojavila na Tjentištu.</p><p>Pomoć zlata vrijednu, vođen vlastitom željom da pomogne u savladavanju velikog požara koji prijeti pustošenjem neprocjenjivog bogatstva, poslao je vlasnik kompanije „Hifa Oil“ Izudin Ahmetlić, uz kratku poruku: „Želim vam sreću i znajte da je 'Hifa Oil' s vama kada je najteže. Vaša posvećenost i osjećaj odgovornosti prema zajednici su inspiracija za sve nas. Zajedno možemo sačuvati i zaštititi ono što nam je svima najdragocjenije – našu prirodu.“</p><p>Uz iskrenu zahvalnost komšijama i prijateljima u svijetu na svemu što čine, najdraža, najiskrenija, najčešće iznenadna pomoć ipak dolazi od onih najbližih.</p><p>I zato - neka nama nas.</p>

Najdraža, najiskrenija, najčešće iznenadna pomoć ipak dolazi od onih najbližih

Izudin Ahmetlić: Neka nama nas 

<p>Čak 36,5 posto domaćinstava u BiH nema pristup računaru, pokazuju rezultati istraživanja o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija, koje je u periodu od tri mjeseca, telefonskim anketama ili posjetama anketara, na uzorku od 7.990 domaćinstava provela Agencija za statistiku BiH.</p><h2>Urbane sredine</h2><p>Navedeno je da 63,5 posto domaćinstava ima pristup računaru te da je njihova upotreba intenzivnija u urbanim sredinama, dok u ostalim dijelovima države računar koristi 59,9 posto ispitanika.</p><p>Utvrđeno je da pristup računaru većinom imaju domaćinstva s mjesečnim primanjima višim od 1.500 KM, dok je on nedostupan za više od polovine porodica s primanjima ispod 1.000 KM mjesečno.</p><p>Pristup internetu u BiH ima 81,6 posto građana, internet je nedostupan petini ispitanika, dok jedan broj anketiranih nije ni znao ima li mogućnost njegovog korištenja. I u slučaju korištenja interneta utvrđeno je da dostupnost zavisi od standarda građana, pa je on gotovo za trećinu porodica koje žive s manje od 1.000 KM još nedostupan. Čak 14,3 posto anketiranih građana nikada nije koristilo internet.</p>

<p>- Posebno zabrinjavajuće je to što samo 45,6 posto domaćinstava s mjesečnim primanjima do 1.000 KM ima pristup računaru.</p><p>To ukazuje na digitalni jaz koji bi mogao dodatno pogoršati ekonomske i obrazovne nejednakosti u zemlji - kaže Redžić.</p><h2>Slanje poruka putem Skypa</h2><p>Internet se u BiH najviše koristi za telefoniranje, videopozive, slanje poruka putem Skypea, Messengera, WhatsAppa, Vibera, čitanje online novina i časopisa, učešće na društvenim mrežama kao što su Facebook i Twitter, pretraživanje informacija o zdravlju, proizvodima i uslugama, te slanje i primanje elektronske pošte.</p><p>Usluge internet-bankarstva najviše koristi populacija od 25 do 34 godine.</p><p>Uprkos napretku u odnosu na prethodne godine, posebno u segmentu pristupa internetu, IT stručnjak Senad Redžić zabrinjavajućim smatra očiglednu nejednakost između ruralnih i urbanih područja, a prvenstveno razlike na osnovu materijalnog statusa.</p>

Pristup internetu u BiH ima 81,6 posto građana, internet je nedostupan gotovo petini ispitanika

Čak 14,3 posto ih nikad nije koristilo internet: Više od trećine bh. građana nema pristup računaru

<p>Duže od decenije traju priče i obećanja o nabavci letjelica za gašenje požara u FBiH, a vatra i ove godine uništava prirodna bogatstva naše zemlje i prijeti imovini ljudi širom države.<br></p><p>Analiziralo se, planiralo, biralo šta i kako kupiti, planirala i preusmjeravala sredstva, ali požare na terenu i ovog ljeta gasi samo nekoliko helikoptera OSBiH i vatrogasci s naprtnjačama na leđima, kao prije 100 godina.</p><h2>Zračni traktori</h2><p>Nenadmašan u takvim obećanjima bio je bivši federalni premijer Fadil Novalić, koji je najavljivao kupovinu protupožarnih letjelica, formiranje specijalističke jedinice za spašavanje i gašenje, čak i uzimanje u najam zračnih traktora iz Španije, formirao je radne grupe, planirao sredstva, ali bez ikakvih konkretnih pomaka. </p><p>- Izgubili smo osam godina, a ključni segment Civilnu zaštitu, koja ovaj proces treba da vodi, odveli su u prostor korupcije s nabavkom respiratora, čime se sve dodatno zakompliciralo. Izgubljeno vrijeme je usložnilo i kadrovski problem pilota. Prije nekoliko godina smo imali problem samo u novcu, a danas je on dodatno i kadrovski i organizacioni. Ipak, problem se definitivno mora riješiti i, prema mojim informacijama, Vlada FBiH će uskoro o ovoj temi donositi odluke koje će biti sistemske, dugoročne i zasnovane na elaboratima struke koji su rađeni prethodnih godina, a u međuvremenu su dodatno provjeravani - kaže zastupnik Parlamenta FBiH Aner Žuljević.</p><h2>Politički projekti</h2><p>Stručnjak za sigurnost Hamza Višća kaže da se u ovom pitanju sukobljavaju politički projekti koji su u vezi s nadležnostima u oblastima odbrane i sigurnosti u BiH. </p><p>- Iz ugla nekoga ko se bavi upravljanjem sigurnosnim sektorom, vidim da nam nedostaje strateški pregled odbrane BiH, kojim bi se definiralo ko učestvuje u sistemu odbrane te da li je odbrana od elementarnih nepogoda, pa i požara, bilo da su nastali prirodno ili su podmetnuti, zadatak sistema odbrane ili privatnih civilnih zaštita. Nama to treba na nivou države - govori Višća.</p><h2>Novalić obećao, pa prevario</h2><p>Vlada FBiH je 2021. godine usvojila informaciju o potrebi nabavke letjelica za zaštitu od požara. Povodom toga bila je planirana kupovina dva aviona - zračna traktora i dva helikoptera. Čak je tadašnji premijer Fadil Novalić obećao 30 miliona KM. No, na kraju od cijele priče nije bilo ništa.</p><p>Federalna uprava civilne zaštite je bila tada zadužena da Vladi predloži rješenje o imenovanju radne grupe koja će izraditi elaborat o nabavci letjelica za zaštitu i spašavanje. I na tome je sve stalo.</p>

Nenadmašan u takvim obećanjima bio je bivši federalni premijer Fadil Novalić, koji je najavljivao kupovinu protupožarnih letjelica

Godinama ništa od nabavke zračnih traktora

Nekoliko helikoptera i naprtnjače jedini mehanizmi borbe: Požarna kataklizma u BiH

<p>Dan nakon što je veliki požar u Nacionalnom parku Sutjeska gasilo pet helikoptera Oružanih snaga BiH, Helikopterskog servisa RS i MUP-a Srbije, te saopćenja da je požar stavljen pod kontrolu, informacije s terena govore da on ipak nije do kraja saniran i da se vatra ponovo rasplamsava.&nbsp;</p><p>Probleme su najvjerovatnije izazvali zapaljeni ostaci drveća koji nisu potpuno ugašeni, a vatru širi i jak vjetar.</p>

<p>Zahtjev za pomoć ponovo je upućen Vatrogasnoj jedinici Ilidža čiji su pripadnici proteklih dana pružili pomoć kolegama iz Foče, uposlenicima Nacionalnog parka i ostalim učesnicima u gašenju velikog požara.</p><p>- Požar sa obronaka Zelengore se spustio u kanjon Sutjeske i iz pravca mjesta Suha širi se prema Tjentištu. Požar je na nekih kilometar i po od prašume Perućica, ali joj od ovog požara ne prijeti opasnost jer se on teško može prenijeti preko rijeke Sutjeske i magistralnog puta Gacko- Foča.&nbsp;</p><p>Jedinica je već na putu i bit će smještena u hotelu "Mladost" na Tjentištu do likvidacije požara - kazao nam je Nijaz Imamović, predsjednik Vatrogasnog društva Ilidža.&nbsp;</p>

Požar je na nekih kilometar i po od prašume Perućica, kaže Imamović

Požar na Tjentištu ponovo se rasplamsava, vatrogasci sa Ilidže krenuli u pomoć

<p>U iznenadnoj kontraofanzivi ukrajinska vojska zauzela je 28 sela na teritoriji Rusije i, prema posljednjim informacijama, trenutno kontrolira gotovo 1.000 kvadratnih kilometara u regiji Kursk. Prekogranična operacija izazvala je paniku i mnogo problema i u državnom i vojnom vrhu Rusije, koji pokušava pronaći odgovor.</p><h2>Postoji dilema</h2><p>Profesor Maksim Kamenjackij iz Instituta za međunarodne odnose u Kijevu kaže da Ukrajina koristi minimum rezervi u ljudstvu i tehnici, pa postoji dilema jesu li te snage trebale biti iskorištene za ojačavanje odbrambenih linija u Donjecku, gdje Rusi napreduju.</p><p>- Mislim da se radi o velikoj igri. Jedino su u regiji Harkov Rusi smanjili intenzitet napada, a na ostatku fronta nema se osjećaj da je brojnost njihovih snaga manja. Ovaj prodor naše vojske u Kursk izazvao je najviše problema unutar ruskog rukovodstva, a to je vjerovatno bio dodatni cilj operacije. Rusko rukovodstvo ne zna šta treba napraviti, ne samo koje snage prebaciti već i kako to predstaviti svojim stanovnicima. Najveći problem je što pokušavaju prešutjeti ovo što se dešava - kaže Kamenjackij.</p><p>On ne očekuje da će građani Rusije izvršiti pritisak na svoje rukovodstvo da zaustavi napade te naglašava da u Rusiji nema problema među stanovništvom, civilnim društvom i vrhom, već se oni javljaju u samom državnom i vojnom vrhu.</p><p>- Sada su problemi ko treba voditi kontraofanzivu protiv ukrajinske vojske, ruska vojska ili FSB kao njihova sigurnosna služba. Taj problem će vjerovatno biti još veći, jer je rat 2022. godine Putin pokrenuo na osnovu pogrešnih informacija FSB-a, a ne vojske. Vojska je bila protiv, ali svoje zadatke mora izvršavati - dodaje profesor Kamenjackij.</p><h2>Rusi prijete</h2><p>Siguran je da Rusi imaju svoje prste u BiH, Srbiji, na Kosovu, pa i u Hrvatskoj. Njihov je cilj pokazati da EU nije efikasna, a interes poremetiti sve planove Evrope u ovom regionu.</p><p>- Prije dvije godine ruski ambasador u BiH izjavio je da, ako BiH planira evropske integracije, treba pogledati primjer Ukrajine. To je ruska diplomatija, a ne neki bezveznjaci. Oni prijete - podsjeća Kamenjackij.</p><h2>Ogromni gubici</h2><p>Podaci o broju žrtava od početka ruske agresije u februaru 2022. nisu poznati, jer obje strane ih kriju. Međutim, čak i procjene o ukupnim ljudskim gubicima, koje govore o više od 600.000 poginulih, pokazuju da je plaćena previsoka cijena.</p><p>- Teško je procijeniti, ali mislim da su i za Rusiju i za Ukrajinu gubici davno premašili Afganistanski rat i puno su bliži gubicima u Drugom svjetskom ratu - kaže Kamenjackij.</p>

Ovaj prodor naše vojske u Kursk izazvao je najviše problema unutar ruskog rukovodstva, a to je vjerovatno bio dodatni cilj operacije

Profesor Maksim Kamenjackij iz Kijeva za "Avaz": Rusi imaju svoje prste u BiH

<p>Nakon što je IPSA Institut iz Sarajeva izabran za obavljanje poslova nadzora, nastavljeni su radovi na probijanju tunela Hranjen, na trasi brze ceste Sarajevo – Goražde.&nbsp;</p><p>Prema informaciji Autocesta FBiH, ovaj složeni projekt podrazumijevao je i potrebu provođenja kompletnog procesa eksproprijacije, te ishodovanje svih potrebnih saglasnosti, kao i dozvola od nadležnih institucija i ministarstava, te je posao nadzora, vrijedan 350.961 KM sa uračunatim PDV-om dodijeljen ponuđaču IPSA Institut d.o.o. Sarajevo.<br></p><p>- Aktivnosti koje se trenutno provode na ovom projektu brze ceste su probijanje tunela Hranjen (51% glavne tunelske cijevi i 51,5% servisne tunelske cijevi), nastavak radova tunela (iskop i izrada primarne podgrade glavne i servisne tunelske cijevi i početak radova na LOT2, odnosno ugradnji dijela sekundarne tunelske obloge, eksproprijacije za trasu brze ceste Sekcija I - Hrenovica - ulaz u tunel Hranjen i izlaz iz tunela Hranjen - Pobjeda. Projektna dokumentacija za projekt brze ceste Hrenovica - Goražde u sklopu koje se nalazi i tunel Hranjen je u potpunosti završena. Između ostalog, u toku je i ishodovanje urbanističke saglasnosti za preostali dio brze ceste gdje postoje određeni problemi u vezi insistiranja plaćanja pretvorbe zemljišta od strane Ministarstva za privredu BPK Goražde koje još uvijek nije u vlasništvu JP Autoceste FBiH, kao i nemogućnost dobivanja saglasnostĺ od privrednog društva UNlS ,,Ginex" d.d. Goražde, čiji je većinski vlasnik Vlada Federacije BiH – navode iz Autocesta FBiH.</p><p>Nakon nekoliko mjeseci zastoja nastavljena je realizacija historijskog projekta za Goražde, jer će se izgradnjom brze ceste sa tunelom Hranjen udaljenost sa Sarajevom, sa sadašnjih 95,6, smanjiti na 56 kilometara.</p>

Nakon nekoliko mjeseci zastoja nastavljena je realizacija historijskog projekta za Goražde

Nastavljeni radovi na probijanju tunela Hranjen

<p class="">U narednih 40 dana Vlada FBiH bi u parlamentarnu proceduru trebala uputiti set fiskalnih zakona, kojima bi se trebala smanjiti opterećenja privrede i osigurati bolji standard radnika.<br></p><h2>Samo obećanje</h2><p>To je obećao federalni ministar finansija Toni Kraljević, koji je početkom avgusta najavio da će ovi zakoni prema Parlamentu FBiH biti proslijeđeni tokom ovog kalendarskog ljeta. </p><p>Ljeto traje do 23. septembra, a u Udruženju poslodavaca FBiH još nisu upoznati s detaljima zakonskih rješenja, koja se u Vladi FBiH pripremaju, najavljuju i odlažu duže od godinu. &nbsp;</p><p>- Osim nekih neformalnih informacija kako bi ti zakoni trebali da izgledaju od te neke radne grupe koja je bila prije godinu-godinu i po, mi zvanično nemamo ništa. Ne znamo kako će to izgledati, pa ne možemo ni komentirati - kaže predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović. </p><p>Iako se radi o kratkoročnoj mjeri, predstavnici poslodavaca pozdravljaju odluku kojom je u međuvremenu produžena mogućnost isplate pomoći radnicima, koja nije beznačajna.</p><p> </p><h2>Povećanje plaća</h2><p>Smailbegović smatra preambicioznim očekivanja da ukupni fiskalni i parafiskalni nameti privredi budu prepolovljeni.</p><p>- Ja ću podsjetiti na naš prijedlog od prije dvije godine za neoporezivo povećanje plaća u iznosu od 400 KM, ali mi smo to bili planirali samo za uposlene u realnom sektoru. Javni sektor je „iz lijevog u desni džep“. Mislim da bi trebalo naći način da se realni sektor dodatno rastereti u cilju povećanja konkurentnosti. Mi je gubimo, vidite da je izvoz gotovo za devet posto pao. To je ogromno, pogotovo što se radi o industrijama koje su najpotrebnije - metalnoj, drvnoj, industriji namještaja... - ističe Smailbegović.</p><h2>Kvote za strane radnike</h2><p>Iako su kvote radnih dozvola za radnike iz inozemstva ove godine povećane na 6.100, problem ostaju spore i komplicirane procedure. Smailbegović tvrdi da BiH nedostaje radne snage, posebno u građevinskom sektoru, industriji ili ugostiteljstvu.</p><p>- Niko danas ne može čekati po godinu da mu završite papire. Hrvatska danas ima 180.000, a BiH 4.000 izdatih radnih dozvola. Slovenija, koja je manja od BiH, ima 100.000 stranaca - smatra Smailbegović.&nbsp; &nbsp; &nbsp;</p>

Smailbegović smatra preambicioznim očekivanja da ukupni fiskalni i parafiskalni nameti privredi budu prepolovljeni

Adnan Smailbegović za "Avaz": Rasteretiti realni sektor

<p>Odlukom Agencije za lijekove BiH, a na zahtjev proizvođača, s bh. tržišta povučen je lijek "Progesteron Depo“ zbog supstance 17-hidroksiprogesteron kaproate (17-OHPC) koju sadrži.<br></p><h2>Nije potvrđen</h2><p>Lijek je istovremeno povučen i u zemljama EU, nakon što su rezultati velike epidemiološke studije Evropske agencije za lijekove ukazali na mogućnost povećanog rizika od karcinoma kod osoba koje su bile izložene 17-OHPC supstanci u maternici. </p><p>Ovaj rizik je moguć, ali još nije konačno potvrđen, navedeno je. &nbsp;</p><p>- Napravljene su dvije studije koje imaju svoja ograničenja, ali se svakako došlo do zaključka da se odnos koristi i rizika za lijekove koji sadrže 17-hidroksiprogesteron kaproat više ne smatra pozitivnim. Zato će dozvole za takve lijekove u EU biti suspendirane, a pošto naša regulativa nema termin “suspenzija”, kod nas je dozvola ukinuta. Nosilac dozvole “Galenika“ d.o.o. podnio je zahtjev za ukidanje dozvole, koja je ukinuta u petak, te su oni rekli da će odmah pokrenuti postupak povlačenja do nivoa apoteka i da će to biti završeno u roku od 48 sati - kazala nam je Tijana Spasojević-Došen, šefica Odsjeka za informiranje o lijekovima u Agenciji za lijekove BiH.</p><p>Evropska agencija za lijekove je u maju 2023. inicirala procjenu odnosa koristi i rizika 17- OHPC-a na nivou EU. </p><p>Predsjednica Udruženja za perinatalnu medicinu u BiH i šefica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, specijalista ginekologije i opstetricije, prof. dr. Vajdana Tomić kaže za “Avaz” da je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrenje za upotrebu 17-OHPC-a u trudnoći povukla još u oktobru 2019. godine.</p>

<p>- U SKB Mostar od tada ne dajemo spomenuti lijek. Za iste indikacije ili kao zamjenu dajemo prirodni progesteron „Utrogestan“, u skladu s preporukama vodećih strukovnih društava temeljenih na najnovijim znanstvenim dokazima - kaže profesorica Tomić.</p><p>Na pitanje postoje li obaveze i procedure utvrđivanja eventualnih posljedica po zdravlje pacijentica koje su koristile ovaj lijek, Tomić odgovara da se analize i studije kontinuirano provode.</p><p>- To je jedini način da utvrdimo je li naša medicinska intervencija imala više koristi ili štete na većem broju ispitanika, odnosno pacijenata. Sigurno da će se nastaviti istraživanja, uz napomenu da je i ove rezultate, na temelju kojih se lijek povlači, ishodila studija ili više njih koje se godinama provode, jer je lijek u upotrebi više od pola stoljeća - ističe profesorica Tomić.</p><p>Predsjednik Komore magistara farmacije u FBiH Marin Crnogorac pojašnjava da je prestanak korištenja ovog lijeka jedino što se može napraviti.</p><h2>Moguće nuspojave</h2><p>Crnogorac tvrdi da, prije nego što dobije odobrenje za primjenu i dođe na tržište, svaki lijek mora proći testiranja tokom kojih se evidentiraju i njegove nuspojave.</p>

<p class="">- Kod svake vrste lijeka postoji određena nuspojava. Čak i kod hrane koju koristimo svaki dan. Ako lijek povećava rizik od karcinoma i ako se to dokaže, onda se on automatski povlači.&nbsp;</p><p class="">Bilo je u povijesti slučajeva da su određeni lijekovi povučeni s tržišta da bi ga nakon nekoliko godina ponovo vratili, jer se dokazalo u studijama, koje se doslovno svakodnevno rade, da je rizik bitno manji nego što su benefiti lijeka. U ovom slučaju pametnije je povući lijek pa sačekati dodatne studije - kaže Cnogorac.</p><h2>Izostanak efikasnosti</h2><p>Hidroksiprogesteron kaproat je sintetski progesteron, koji je u obliku intramuskularne injekcije bio odobren za liječenje raznih ginekoloških i akušerskih stanja. Rezultati ispitivanja Evropske agencije pokazali su izostanak efikasnosti 17-OHPC-a u prevenciji prijevremenog porođaja, dok je njegova efikasnost u drugim akušerskim i ginekološkim indikacijama ograničena.&nbsp;</p><p>17-OHPC je sintetički oblik hidroksiprogesterona koji se prirodno javlja u tijelu i formira se iz progesterona. Progesteron je uključen u pripremu endometrija (sluznice maternice) za trudnoću i njegovo održavanje tokom trudnoće. Smatra se da se 17-OHPC vezuje za receptore (mete) na ćelijama koje su normalno ciljane progesteronom. Očekivalo se da će ovo smanjiti rizik od gubitka trudnoće ili prijevremenog porođaja kod trudnica i pomoći u liječenju određenih neplodnosti i ginekoloških poremećaja povezanih s nedostatkom progesterona.</p><p>Lijekove koji sadrže 17-OHPC ne treba više propisivati i distribuirati, potrebno je razmotriti alternativne terapijske opcije za sve indikacije, navedeno je u pismu zdravstvenim radnicima iz Agencije za lijekove BiH.<br></p>

Radi se o lijeku „Progesteron Depo“ zbog supstance 17-hidroksiprogesteron kaproate (17-OHPC) koju sadrži

Lijek "Progesteron Depo“ je povučen i u zemljama EU 

Stručnjaci za "Avaz" o lijeku koji je opasan za trudnice: Povećava rizik od karcinoma

<p>Nakon što nije bilo nikakvih kontakata koji bi doprinijeli rješenju, "Sarajevo-gas" će, u skladu s najavama, u 12 sati obustaviti isporuku plina za KS. Ovo je kazao direktor "Sarajevo-gasa" Istočno Sarajevo Nedeljko Elek.</p><p>Dodao je da je u međuvremenu od Regulatorne agencije RS dobio potvrdu da se ugovorena cijena transporta plina odnosi i na ovu godinu.&nbsp;</p><p>Ipak, rješenje očekuje u narednih nekoliko dana.</p>

Dodao je da je u međuvremenu od Regulatorne agencije RS dobio potvrdu da se ugovorena cijena transporta plina odnosi i na ovu godinu

Elek: Obustavljena isporuka plina za Kanton Sarajevo

<p>Novi spor između "Sarajevo-gasa" i "Energoinvesta", te nove prijetnje obustavom isporuke plina, komentirao je Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa. Bečarević pojašnjava da je posljednja odobrena cijena transporta 7,20 KM po standardnom kubnom metru plina (Sm3).<br></p><p>- Ni prethodna cijena transporta Sarajevo-gasa od 11,2 KM/Sm3 nikad nije odobrena od regulatora, a ugovorom o transportu za 2024. godinu "Energoinvest" je prihvatio cijenu od 14,10 KM/Sm3. Regulator iz Trebinja potvrdio je cijenu transporta od 14,10 KM, ali s primjenom od 1. januara 2025. godine, što znači da za ovu godinu vrijedi posljednja cijena prihvaćena od regulatora. To je 7,20 KM. Razlika između ove dvije cijene iznosi više od 1.000.000 KM za 2024. godinu - kaže Bečarević.</p><p>Dodaje da je nejasno kako je regulator iz Trebinja uopće vodio tarifni postupak ako "Sarajevo-gas" i nema dozvolu za obavljanje transporta gasa za dionicu Zvornik - Kladanj. </p><p>- Ovdje se radi o aktu Eleka, koji je, izgleda, veći i od regulatora, i od zakona, i od svih učesnika u gasnom tržištu. Ugovor o transportu nije trebalo potpisati za 2024. godinu prije nego se riješe sva pitanja koja opterećuju poslovanje "Sarajevo-gasa" Istočno Sarajevo i njegov zakonit rad - ističe Bečarević.&nbsp;</p>

Ovdje se radi o aktu Eleka, koji je, izgleda, veći i od regulatora, i od zakona, i od svih učesnika u gasnom tržištu

Bečarević: Građane tretiraju kao bankomat 

Kako u BiH preživjeti mjesec: Minimalna plaća dovoljna tek za petinu troškova života

Predsjednik Sindikata Dragan Krvavac za "Avaz": Policija državu čuva iz kontejnera!

Kamion se prevrnuo i izgorio, vozač teže povrijeđen

Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić za "Avaz": Kazne će biti još oštrije!

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović za "Avaz": "Južna interkonekcija" je naš strateški interes

Direktor UKC-a Tuzla za "Avaz": Povratnici neće ostati bez zdravstvenih usluga

Izudin Ahmetlić: Neka nama nas

Čak 14,3 posto ih nikad nije koristilo internet: Više od trećine bh. građana nema pristup računaru

Nekoliko helikoptera i naprtnjače jedini mehanizmi borbe: Požarna kataklizma u BiH

Požar na Tjentištu ponovo se rasplamsava, vatrogasci sa Ilidže krenuli u pomoć

Profesor Maksim Kamenjackij iz Kijeva za "Avaz": Rusi imaju svoje prste u BiH

Nastavljeni radovi na probijanju tunela Hranjen

Adnan Smailbegović za "Avaz": Rasteretiti realni sektor

Stručnjaci za "Avaz" o lijeku koji je opasan za trudnice: Povećava rizik od karcinoma

Elek: Obustavljena isporuka plina za Kanton Sarajevo

Bečarević za "Avaz": Elek je, izgleda, veći i od regulatora, zakona, i svih učesnika u gasnom tržištu

Kako u BiH preživjeti mjesec: Minimalna plaća dovoljna tek za petinu troškova života

Predsjednik Sindikata Dragan Krvavac za "Avaz": Policija državu čuva iz kontejnera!

Kamion se prevrnuo i izgorio, vozač teže povrijeđen

Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić za "Avaz": Kazne će biti još oštrije!

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović za "Avaz": "Južna interkonekcija" je naš strateški interes

Direktor UKC-a Tuzla za "Avaz": Povratnici neće ostati bez zdravstvenih usluga

Izudin Ahmetlić: Neka nama nas

Čak 14,3 posto ih nikad nije koristilo internet: Više od trećine bh. građana nema pristup računaru

Nekoliko helikoptera i naprtnjače jedini mehanizmi borbe: Požarna kataklizma u BiH

Požar na Tjentištu ponovo se rasplamsava, vatrogasci sa Ilidže krenuli u pomoć

Profesor Maksim Kamenjackij iz Kijeva za "Avaz": Rusi imaju svoje prste u BiH

Nastavljeni radovi na probijanju tunela Hranjen

Adnan Smailbegović za "Avaz": Rasteretiti realni sektor

Stručnjaci za "Avaz" o lijeku koji je opasan za trudnice: Povećava rizik od karcinoma

Elek: Obustavljena isporuka plina za Kanton Sarajevo

Bečarević za "Avaz": Elek je, izgleda, veći i od regulatora, zakona, i svih učesnika u gasnom tržištu