<p>Informacije o zabrinjavajućem deficitu kadrova u državnim institucijama, koje je “Avaz” aktuelizirao posljednjih dana, potvrđene su nam i iz Granične policije BiH.</p><p>Iz ove policijske agencije navode da ulažu sve napore kako bi, kontinuiranom provedbom javnih konkursa, popunili upražnjena mjesta.</p><h2>Idu kadeti</h2><p>- Posebno kada je riječ o policijskim službenicima, kojih u ovom trenutku nedostaje 663. U posljednjih godinu raspisano je i realizirano nekoliko natječaja za nove kadete i odobren je njihov prijem - kaže Franka Vican-Bošković, portparol Granične policije BiH.</p><p>U okviru XI klase radni odnos zasnovala su 22 kadeta u činu mlađi inspektor, a 98 u činu policajac. Vican-Bošković naglašava da su u toku sigurnosne provjere za prijem XII klase kadeta - 120 u činu policajac i 25 u činu mlađi inspektor.</p><h2>Upućen zahtjev</h2><p>- Uskoro će se raspisati natječaj za XIII klasu s ukupno 150 kadeta, Vijeće ministara BiH je odobrilo i prijem kadeta XIV klase i 150 policajaca, te je upućen zahtjev nadležnim tijelima za raspisivanje natječaja za XV klasu kadeta. Smjena je generacija i svakako nastavljamo u kontinuitetu raspisivati nove natječaje i zapošljavati mlade ljude, u skladu sa zakonom, te činimo sve da se jačaju kadrovski kapaciteti Granične policije BiH - naglašava Vican-Bošković.</p><h2>Pravilnik na usvajanju</h2><p>U Graničnoj policiji BiH očekuju da će uskoro biti usvojen i novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, koji predviđa ukupno 2.895 policijskih službenika, što bi značajno osnažilo kapacitete GPBiH. Nakon pozitivnih mišljenja relevantnih tijela Pravilnik je upućen Ministarstvu sigurnosti BiH, koje će ga kandidirati na dnevni red Vijeća ministara BiH.</p>

Radni odnos zasnovala su 22 kadeta u činu mlađi inspektor, a 98 u činu policajac, kaže Vican-Bošković

Graničnoj policiji nedostaju 663 službenika: Planiran prijem više od 500 policajaca

<p>Balkanska migrantska ruta i dalje je aktivna, a u najvećoj mjeri je koriste državljani Sirije, Afganistana, Maroka i Egipta, kazao je za „Avaz“ direktor Službe za poslove sa strancima (SPS) BiH Žarko Laketa.</p><h2>Dodatni izazov </h2><p>On dodaje da sigurnosne agencije u BiH u posljednje vrijeme zabrinjava prisustvo naoružanih kriminalnih grupa, koje se bave prebacivanjem migranata preko teritorije BiH, a među njima dominiraju Afganistanci, Marokanci i Iračani.</p><p>- Dodatni izazov je to što ovakve osobe ne možemo vratiti u zemlje porijekla. To je veliki problem ne samo BiH već i susjednih, pa i evropskih država - kaže Laketa.</p><p>Prisustvo naoružanih grupa u migrantskom valu kroz BiH izaziva zabrinutost, a posebno nakon međusobnih obračuna ili incidenata poput onog u Nevesinju. Laketa od početka mandata upozorava da ekonomske migracije mogu donijeti i sigurnosne probleme.</p><p>- Vidjeli smo da u posljednjih pola godine Srbija provodi određene aktivnosti na prostoru prema Mađarskoj. Te grupe, koje rade sada dobrim dijelom i na području BiH, čine ljudi iz specijalnih jedinica vojske Afganistana, koji su poraženi i pobjegli su iz države. Sada su organizirani i bave se prebacivanjem migranata preko BiH, a dijelom se kreću i u zemljama EU jer imaju određene povlastice u smislu azila ili supsidijarne zaštite - ističe Laketa. </p><h2>Mnogo problema</h2><p>Do važnih podataka Služba je došla tokom realizacije operativnih akcija u migrantskim kampovima, poput nedavne u Blažuju, i razmjenjuje ih s domaćim i evropskim sigurnosnim agencijama. Laketa kaže da Služba za poslove sa strancima ima slične probleme poput drugih državnih agencija. </p><p>- Po sistematizaciji koja je usvojena davno, kada je tek osnovana, Služba za poslove sa strancima treba imati 310, a sada ima 244 uposlenika. Inspektori za strance su najpotrebniji i najdeficitarniji kadar i njihov broj, novom sistematizacijom, planiramo povećati za 20 do 30 posto. To trenutno nadoknađujemo kroz projekt s IOM-om, koji finansira Evropska komisija - pojašnjava Laketa.</p><h2>Popunjenost kampova</h2><p>U četiri prihvatna centra u BiH trenutno boravi 1.846 osoba, od čega 1.250 u KS i 538 u USK. </p><p>Prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH, migranti se u našoj zemlji zadržavaju 7 do 10 dana, jer BiH nije njihova željena destinacija.</p><p>U SPS-u nemaju informacije o početku angažmana Frontexa na granicama BIH, ali Laketa naglašava da bi to bilo od izuzetne pomoći i da to treba riješiti u što skorijem roku&nbsp;<br></p>

Sada su organizirani i bave se prebacivanjem migranata preko BiH, a dijelom se kreću i u zemljama EU

Direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa za "Avaz": Među migrantima i bivši specijalci afganistanske vojske!

<p>U slučaju raspisivanja referenduma za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju za članstvo bi glasalo 71.2 posto, odnosno sedam od 10 građana naše zemlje, pokazalo je istraživanje Direkcije za evropske integracije BiH, koje je provedeno u junu ove godine. Ulazak u EU bi podržalo 83.8 posto stanovnika u Federaciji BiH, 48.3 posto u RS i 75.1 posto ispitanika u Brčko distriktu BiH.<br></p><p>Iz DEI BiH su saopćili da je istraživanje provedeno CATI metodom, na uzorku od 1.200 ispitanika iz cijele države. </p><h2>Procenat podrške</h2><p>- Procenat podrške kod ispitanika iz FBiH i RS smanjen je za oko dva posto u odnosu na prošlu godinu, a blagi porast podrške ulasku u EU od 3.6 posto zabilježen je kod ispitanika iz Brčko distrikta BiH. Tri najvažnija razloga podrške članstvu u EU među ispitanicima su sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala (35.1 posto), garancija trajnog mira i političke stabilnosti (32.3 posto) i poštivanje zakona i propisa (19.9 posto). Najvažniji razlog među ispitanicima koji ne podržavaju ulazak BiH u EU su veći troškovi života i porezi (43.7 posto), prevelika centralizacija (13.7 posto), iseljavanje stanovništva (12.8 posto), gubitak raznolikosti kultura (12.5 posto) i povećanje birokratije (7.5 posto) - navode iz Direkcije.</p><p>Kandidatski status i donošenje odluke EU o početku pristupnih pregovora sa BiH zadržali su optimizam među građanima pa 39,6 posto ispitanika vjeruje da će BiH ući u EU za najviše 10 godina, dok je ukupan procenat onih koji smatraju da BiH nikada neće ući u EU u padu (24.4 posto). Među ispitanicima je nastavljen trend podrške mišljenju da evropski put BiH nema alternativu, pa takav stav dijeli 53.9 posto građana. Većina ispitanika (54.6 posto) očekuje da bi se, nakon ulaska BiH u EU, životni standard građana značajno poboljšao. Prema mišljenju najvećeg broja ispitanika (42.2 posto) najveću korist od ulaska BiH u EU će imati mladi, a zatim političari, poduzetnici, te studenti i istraživači, a najmanje poljoprivrednici.</p><h2>Politizacija procesa</h2><p>- Najviše ispitanika (34.4 posto) smatra da politizacija procesa u najvećoj mjeri otežava integraciju BiH u EU, a razlog koji kod ispitanika bilježi rast je unutrašnje stanje u EU (13.6 posto). Građani nastavljaju prepoznavati reforme kao neophodne za unaprijeđenje svakodnevnog života, a prema mišljenju svakog drugog građanina (41.6 posto) najpotrebnija reforma je borba protiv korupcije.&nbsp;</p><p>Najveći broj ispitanika (59 posto) i dalje prepoznaje EU kao najvećeg donatora sredstava BiH – saopćeno je iz DEI BiH.</p>

Iz DEI BiH su saopćili da je istraživanje provedeno CATI metodom, na uzorku od 1.200 ispitanika iz cijele države

Članstvo u EU podržava 71.2 posto građana BiH: 83.8 posto u FBiH, 48.3 u RS

<p>Gotovo 130 porodica na prostoru mjesne zajednice Žepa od jučer je ponovo bez struje. Prema riječima predsjednika MZ Žepa Nezima Cocalića, problemi sa snabdijevanjem električnom energijom traju tokom cijelog ljeta, a od nadležnih ne uspijeva dobiti odgovor kada će kvarovi biti trajno sanirani.<br></p><p>- Ne može se više izdržati ovako. Ljudi zovu, aparati im pregorijevaju, hrana se kvari ... U Žepi nemamo prodavnicu da možemo kupovati svaki dan, već ljudi kupe za mjesec pa sada sve moraju bacati - kaže Cocalić.</p><p>Dodaje da slične probleme imaju stanovnici prostora od Borika kod Rogatice do Luke i Krušev Dola u općini Srebrenica, te apelira na nadležne u lokalnoj Elektrodistribuciji da se oni riješe. Kaže da su njegov broj, nakon brojnih poziva, memorisali pa mu se više i ne javljaju. </p><p>- Ovo traje mjesecima. Dođe, pa nestane, po dva dana je nema. I zimi smo bez struje bili i po 4-5 dana.  Zvao sam i Rogaticu, Pale, Trebinje, svi prebacuju odgovornost jedni na druge. Pao stub, pa ne može padati svaki put, promijenite ga više - kaže Cocalić.</p>

 U Žepi nemamo prodavnicu da možemo kupovati svaki dan, već ljudi kupe za mjesec pa sada sve moraju bacati, kaže Cocalić

Cocalić: Ne može se više izdržati ovako

Nezim Cocalić iz Žepe za "Avaz": Svaki put kažu pao stub, pa promijenite ga više, ne može se izdržati ovako

<p>Umjetnost putuje sporije od metaka, kazao je poznati palestinski reditelj Elija Sulejman (Elia Suleiman), koji je samo jednom rečenicom vjerodostojno opisao svijet u kojem živimo. Autor višestruko nagrađivanih filmova ovogodišnji je dobitnik „Počasnog Srca Sarajeva“, priznanja koje mu je na 30. Sarajevo Film Festivalu uručeno za izuzetan doprinos afirmaciji i razvoju filmske industrije. Ipak, u sjeni ovog jedinstvenog kulturnog događaja, u srcu Sulejmana, ali i svih ljudi kojima je ljudski život iznad svega, tinja i boli bol Palestine i genocida koji traje pred očima svijeta.</p><p>U Sarajevu se osjećao gotovo kao kod kuće, pa je i našoj novinarki otkrio da ima osjećaj kao da je u posjeti svojoj nani. Važno je dići glas protiv okupacije Gaze, poručio je, istaknuvši kako kontinuitet proizvodi nadu, ali i da okupacija nikada nije trajala vječno.</p><p>- Mi smo slični ljudi. Historija ovog prostora nije toliko različita od naše - poručio je Elija Sulejman.</p><p>Elija Sulejman je rođen u Nazaretu. Prve, višestruko nagrađivane, kratke filmove snimio je dok je živio u Njujorku od 1981. do 1993. godine. Njegov dugometražni igrani prvijenac “Chronicle of a disappearance” proglašen je najboljim filmom Filmskog festivala u Veneciji 1996. “ Sulejman trenutno živi u Parizu, umjetnički je savjetnik Filmskog instituta u Dohi i priprema svoj novi igrani film.</p>

Mi smo slični ljudi, historija ovog prostora nije toliko različita od naše, poručio je Sulejman

Elija Sulejman: Srce Palestine

<p>Nakon što je kompanija "Meta Platforms“ 26. juna promijenila politiku privatnosti, ne obavijestivši pri tome korisnike u BiH i drugim državama regiona koje nisu članice EU, oni su sada praktično nezaštićeni.</p><h2>Nisu ponudili</h2><p>Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH upozoravaju da lične podatke - fotografije, videozapise, komentare i druge sadržaje - "Meta“ sada može koristiti za razvoj vještačke inteligencije, a da korisnicima u BiH mogućnost da ih povuku, kakvu su imali stanovnici EU, nije ni ponuđena. Eksperti pozivaju na maksimalan oprez prilikom objavljivanja ličnih podataka na Facebooku, Instagramu i WhatsAppu.</p><p>Direktor cyber sigurnosti u kompaniji „Zira“ Senad Džananović podsjeća da je „Meti“ izrečena najveća kazna u historiji EU u iznosu od 1,2 milijarde eura zbog iznošenja podataka korisnika iz Evrope u SAD.</p><p>- Naša legislativa ima domet unutar granica BiH, a Facebook radi na teritoriji SAD, pa svi podaci koje unesemo praktično idu u SAD. Sve što objavimo na Facebooku postaje vlasništvo te kompanije. U nedostatku regulative koja bi ograničila upotrebu ličnih podataka, oni će najvjerovatnije biti prodavani trećoj strani. U koje svrhe će sve biti korišteni, to ćemo vidjeti, ali u prvom koraku vidim da će to biti različite marketing kampanje - kaže Džananović.   </p><h2>Sve jasno</h2><p>Stručnjak za cyber sigurnost na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA-e Predrag Puharić ne odbacuje ni mogućnost prestanka korištenja usluga kompanije „Meta“. Podsjeća da BiH nema snagu u komunikaciji s tako velikom korporacijom.</p>

<p>- I to pokazuje koliko je korisno biti član EU. EU je snažna organizacija, koja je donijela Opću uredbu o zaštiti podataka (General Data Prtection Rregulation – GDPR) i u stanju je kazniti „Microsoft“, „Google“ i „Metu“. Naše vlasti se nisu nešto posebno potrudile da postave jasna ograničenja, pa makar to značilo i nemogućnost funkcioniranja „Mete“ u BiH. Dakle, „Meta“ će koristiti naše podatke na njihovim platformama da “vježba” i “uči” modele umjetne inteligencije, što samo po sebi nije neka direktna šteta, ali EU GDPR ih obavezuje da omoguće odbijanje takve upotrebe podataka. U ovoj situaciji, na BiH je da sama primora "Metu“ da to poštuje - kaže Puharić.</p><h2>Čime se bave, s kim se druže</h2><p>Džananović ne isključuje ni mogućnost dijeljenja podataka s političkim strankama, kao u slučaju skandala u SAD, koje će svoje političke poruke prilagođavati stavovima korisnika. On naglašava da ljudi postaju žrtve cyber napada, a da tome sami doprinose.</p><p>- Sami ostavljaju podatke gdje se nalaze, čime se bave, s kim se druže i sve ostalo, a kad počnete razmišljati kako ćete nekog prevariti, onda možete biti vrlo kreativni. Ne mislim da se trebamo isključiti s interneta. Društvene mreže donose puno dobrih stvari, povezuju ljude širom svijeta, ali bih preporučio da se podaci dijele u što je moguće manjem obimu i da se vodi računa o tome da se sutra ne mogu koristiti da vas kompromitiraju - ističe Džananović.</p>

Na njihovim platformama će koristeći naše podatke “vježbati” i “učiti” modele umjetne inteligencije, kaže Puharić

Koliko smo sigurni na društvenim mrežama: Šta "Meta" radi s podacima bh. građana

<p>Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić potvrdio je za “Avaz” da će se set zakona koji će osigurati rasterećenje privrede i rast plaća radnika u narednih mjesec naći pred Parlamentom.<br></p><h2>Minimalna plaća</h2><p>Sve je potrajalo duže od planiranog zbog iznimne složenosti procesa fiskalizacije i paralelnog smanjenja doprinosa i povećanja minimalne plaće. </p><p>- Nužno je prvo razraditi, detaljno isplanirati i testirati cijeli proces prije puštanja u funkciju, zbog poreznih obveznika, ali i radnika, kako poslovanje ne bi bilo ugroženo eventualnim sistemskim nedostacima, te kako bi se onemogućila svaka eventualna vrsta zloupotreba na štetu radnika - kaže Nikšić.</p><p> </p><p>Podsjeća da Vlada FBiH paralelno radi na tri velike reforme - fiskalnog sistema, porezne politike na primanja i utvrđivanja minimalne plaće kao zakonske norme.</p><p>- Svaki kotačić mora funkcionirati besprijekorno kako bi reforma bila provedena efikasno, uspješno i na korist građana i poduzetnika. Kada krenemo s procesom, želimo da svi uključeni što skorije osjete pozitivne efekte, a to je jedino moguće uz detaljnu analizu i otklanjanje svih rizika, te maksimalnu upućenost i spremnost svih institucija - ističe Nikšić.</p><p>Ne slaže se s našom opaskom da je evropski put BiH zaustavljen, već tvrdi da je usporen. </p><p>Dodaje da je SDP spreman glasati za Plan rasta s elementima koje EU traži i za koje bismo dobili zeleno svjetlo.</p><p>- Prečesto su procesi od interesa za građane i državu žrtve predizbornih kampanja, kad se mnogi takmiče da što više procesa zakoče, da se predstave kao navodni zaštitnici “svojih” od onih drugih, a ispaštaju građani. Nadam se da će svi, pa i opozicija, pokazati nužnu dozu odgovornosti i svijesti o općem interesu kako bismo Plan usvojili i oslobodili desetine miliona eura namijenjenih jačanju institucija države i poboljšanju života građana BiH - kaže Nikšić.</p><h2>Zaključali cijene</h2><p>Ocjenjujući dosadašnji dio mandata, premijer FBiH kaže da se nada da će se do kraja godine moći pohvaliti fiskalnom reformom i formiranjem odjela Tužilaštva i Suda za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. </p><p>- SDP je dio Vlade na državnom nivou, a za koju je predsjednica Evropske komisije izjavila da je za godinu uradila više nego prethodne za 10 godina. Teško je izdvojiti šta je to važnije od nečeg drugog, ali na pamet mi pada da smo omogućili poduzetnicima da svojim radnicima isplate neoporezivi iznos na plaće u visini od nekih 5.000 KM. S trgovačkim lancima uveli smo praksu zaključavanja cijena ključnih proizvoda i smanjili udar inflacije na stanovništvo - kaže Nikšić.</p><h2>Zašto su kupljena vozila</h2><p>Dosta kritika izazvala je odluka Vlade FBiH da kupi nova vozila, a na pitanje je li se to zaista moralo, Nikšić odgovara da ne želi otkrivati šta je, kako i koliko radio prethodni sastav Vlade FBiH, pa u tome tražiti opravdanje.</p><p>- Poznato vam je da smo u budžetu za 2023. godinu, koji je pripremila prethodna Vlada FBiH, imali planirana sredstva za nabavku vozila. Usmjerili smo ih za liječenje djece oboljele od cistične fibroze. Tada su rekli kako je to populistički potez. Sad nas napadaju što smo kupili vozila, pa ako bih se osvrtao na sve laži koje su nam stavljali na teret, ovo je barem istina. Ništa nijednog trenutka nije bilo sakriveno i nabavka je obavljena potpuno transparentno, za sve institucije u FBiH objedinjeno, putem javnih procedura. Ne radi se samo o vozilima za Vladu nego i za druge službe i agencije - pojašnjava Nikšić, te dodaje da su vozila nabavljena tamo gdje su bila potrebna.</p>

Svaki kotačić mora funkcionirati besprijekorno kako bi reforma bila provedena efikasno, uspješno i na korist građana i poduzetnika

Premijer FBiH Nermin Nikšić za "Avaz": Fiskalna reforma do kraja godine

<p>Informacije o statusu najvažnijih državnih institucija, koje su iz godine u godinu sve dramatičnije, kao da nikoga pretjerano ne uzbuđuju. Stalna borba i oštre opstrukcije svakom povećanju budžeta rezultiraju sve lošijim uvjetima rada i sve dubljim jazom između broja uposlenih i broja radnih mjesta predviđenih sistematizacijom i objektivnim potrebama.     </p><p>U temama koje je "Avaz“ objavio posljednjih dana, iz Saveza sindikata policijskih organa u BiH upozorili su da samo u redovima Granične policije BiH nedostaje više od 700 službenika. Do Nove godine falit će ih i 1.000 jer zakon kojim se još sposobni i relativno mladi kadrovi penzioniraju dosljedno se primjenjuje. Granica šuplja kao švicarski sir, migrantska kriza uveliko traje, ali kao da se ne želi policajcima koji to žele omogućiti da nastave da rade.</p><p>To bi barem ublažilo problem, dok se konkursima i obukama kadeta pokušava sustići veliki zaostatak. Uvjeti rada na većini graničnih prijelaza poznati su svima, nažalost i strancima, kojima je teško shvatiti bruku s kontejnerima na granici i činjenicu da ova zemlja ni tri decenije od rata nije uspjela izgraditi kvalitetnije objekte, infrastrukturu, saobraćajnice.</p><p>Druga šokantna informacija stigla nam je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Od ukupno 3.319 potrebnih u ovoj instituciji trenutno radi samo 2.337 radnika. Samo u prošloj godini UIO je ostala bez više od 10 posto uposlenih.  </p><p>Ovakvo stanje uzrokovano je dugogodišnjim nemarom i neradom, činjenicom da državu sljeduje kusur nakon što entiteti podijele prihode, ali i upornim nastojanjima da se država BiH i njene institucije dovedu na rub opstanka.</p>

U redovima Granične policije BiH nedostaje više od 700 službenika, u UIO blizu 1.000

Granična policija: Nedostaje veliki broj radnika

Urušavanje države

<p>Visoke temperature koje već duže vrijeme prže BiH izazvale su katastrofalne štete u poljoprivredi. Iz udruženja poljoprivrednika očekuju donošenje odluka o proglašenju elementarne nepogode, ali i pomoć vlasti u situaciji kada, nakon poplava, grada i vjetrova, suša prijeti potpunim uništenjem jednog broja gazdinstava.<br></p>

<p>- Ja sam se dogovarao s Općinom i Kantonom da proglase elementarnu nepogodu. Stanje je katastrofalno. Što se tiče kukuruza, nešto je ostalo, ali od soje nema apsolutno ništa. Na soji su stopostotne štete i razmišljamo da radimo malčiranje, da je zaoremo bez žetve, ako padne ikako kiša, da se može nešto uraditi - kaže Perica Marošević, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Orašja.</p><h2>Mjesec ranije</h2><p>Davno je bilo vrijeme za proglašenje elementarne nepogode, kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH. Ove sedmice bit će upućen zahtjev za pomoć i Ministarstvu poljoprivrede FBiH, jer je sjetva bila skupa, a ishod više nego loš.</p><p>- Sad kiša i da padne, nema više pomoći. Potrebna je odluka kojom bi se proglasila elementarna nepogoda, kako bi ljudi mogli biti obeštećeni, jer to nije moguće bez takve odluke. Golim okom se vidi da su štete katastrofalne. Silaža se počela skidati mjesec ranije, da ostane šta bilo u zelenoj masi. Kvalitet i prinos su umanjeni u svemu, od kukuruza, dobrog dijela voća, ali i povrća, i na otvorenom i u zatvorenom. Noći su tropske, zemlja se ne stigne ohladiti, pa ne pomaže ni navodnjavanje - kaže Bićo.</p>

<p>U Udruženju poljoprivrednika Semberije i Majevice procjenjuju da su štete na prinosima kukuruza između 60 i 90 posto. Prije nekoliko dana od gradskih vlasti Bijeljine zatraženo je proglašenje elementarne nepogode. Na primjeru sjetve na jednom hektaru predsjednik ovog udruženja Savo Bakajlić pojašnjava razmjere gubitaka.</p><h2>Džaba radili</h2><p>- Obrada zemljišta, tretman, sjemenski materijal i đubrivo na jednom hektaru koštali su 2.200, a sa zakupom 2.600 maraka. U normalnim godinama s hektara bude požnjeveno oko 10, a sada očekujemo svega pet tona. S trenutnom cijenom kukuruza od 45 feninga, to znači da su na parcelama gdje je prinos preplovljen ljudi džaba radili, jer će biti na nuli. A gdje je 90 posto šteta, on je propao skroz - kaže Bakajlić.</p>

<p>Precizniji podaci o štetama bit će utvrđeni početkom ove sedmice, nakon žetve na tri ogledne parcele u Semberiji.</p><h2>Crne prognoze</h2><p>Prije mjesec, tačnije 17. jula, „Dnevni avaz“ objavio je tekst u kojem su sagovornici bili upravo Nedžad Bićo i Savo Bakajlić.</p><p>Tada su dramatično upozorili da ni hrane neće biti zbog suše. Nažalost, prema svemu sudeći, crne prognoze se ostvaruju.&nbsp;</p>

Davno je bilo vrijeme za proglašenje elementarne nepogode, kaže Bićo

Posljedice suše mjerit će se milionima maraka: Usjevi sprženi, ni kiša neće pomoći

<p>Mirnu i pomalo depresivnu nedjelju potpuno drugačijom učinila je vijest s Evropskog prvenstva u maratonu u danskom Viborgu, na kojem je najbolja bh. biciklistkinja Lejla Njemčević osvojila srebrenu medalju. Radi se o najvećem uspjehu bh. biciklizma i prvoj medalji za Bosnu i Hercegovinu na evropskim prvenstvima u historiji.</p><p>Na stazi dugoj 85 kilometara Njemčević je sprintom u finišu u cilj ušla nakon Roze van Durn iz Nizozemske, tri sekunde prije Italijanke Klaudije Pereti. U prvom javljanju nakon silaska s pobjedničkog postolja Lejla je iskazala ponos i radost.  </p><p>- Imamo konstantnu sezonu, stalno osvajamo podije, tako da me raduje što sada imamo Svjetsko prvenstvo i posljednji Svjetski kup, oba u Americi - kazala je Njemčević.</p><p>Njemčević je ove godine osvojila i 21. titulu BiH, nedavno je na najpopularnijoj utrci u Švedskoj – Cyklovasan zauzela drugu poziciju, a očekuje je posljednja utrka Svjetskog kupa u SAD na kojoj će se odlučiti ukupna pobjednica Svjetske serije. Lejla je trenutno na liderskoj poziciji.</p><p>Lejla Njemčević rođena je 19. juna 1994. godine u Udinama. Takmiči se u kategorijama planinskog i drumskog biciklizma. Ovim se sportom počela baviti s 15 godina u Klubu brdskog biciklizma “Plus”.</p>

Imamo konstantnu sezonu, stalno osvajamo podije

Lejla Njemčević: Historijsko srebro za BiH

<p>Od 8. maja, kada je donijela odluku o raspisivanju lokalnih izbora, Centralna izborna komisija (CIK) BiH izrekla je 59 novčanih kazni zbog kršenja Izbornog zakona BiH.<br></p><p> </p><p>Zbog preuranjenih kampanja, zloupotrebe resursa i plaćenih izbornih kampanja politički subjekti dužni su platiti ukupno 233.500 KM. Najveći dio prigovora i izrečenih kazni, iznos od 206.000 KM, odnosi se upravo na preuranjenu kampanju, što pokazuje koliko su političke partije nestrpljive da krenu u bitke za lokalne zajednice, ali i da je ovo samo uvod u ono što nas čeka do izbora u oktobru.</p><h2>Javni resurs</h2><p>Ipak, broj izrečenih kazni nije ni približan ukupnom broju registriranih nepravilnosti. U Koaliciji “Pod lupom”, koja provodi misiju građanskog, nestranačkog posmatranja lokalnih izbora u BiH, precizno su evidentirali da je, od 393 prijavljena, CIK izrekao sankcije u samo 59 slučajeva. CIK mora početi sankcionirati funkcionersku kampanju i zloupotrebu javnih resursa, te izricati maksimalne kazne za višestruke prekršioce izbornih pravila, poručuju.</p><p>Mediji su proteklih dana najviše izvještavali o “Raminoj himni”, predizbornom spotu Snage naroda Rame Isaka, zbog kojeg je ova stranka kažnjena sa 6.000 KM, ali su zbog preuranjene kampanje kažnjene i druge partije.</p>

<p>Listu kažnjenih predvodi SDA s ukupno 49.000 KM izrečenih kazni, a slijede je SNSD s 32.500, SDP sa 21.000, PDP 16.500 KM...</p><p>Projekt menadžer Koalicije “Pod lupom” Dario Jovanović kazao je da CIK vrlo usko tumači odredbe koje se odnose na preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih sredstava i resursa.</p><p>- Od 393 prijave, tek svaka sedma rezultira kaznom. Funkcionerska kampanja cvjeta i svakom građaninu je jasno da je to kampanja, osim, čini se, Centralnoj izbornoj komisiji. Zloupotreba javnih resursa se ne sankcionira i pored jasnih propisa i namjere zakonodavca da spriječi ovaj vid nepravilnosti - kazao je Jovanović.</p>

<p>On dodaje da su kazne koje CIK izrekne minimalne.</p><p>- Minimalna moguća propisana sankcija predviđena zakonom za političke subjekte je 3.000 KM. Prosječna, koju je do danas u 59 slučajeva izricao CIK, iznosi 3.750 KM. Dakle, skoro pa minimalne sankcije se izriču. Do sada nije bilo ni približno izrečene sankcije u iznosu maksimalne kazne, koja iznosi do 30.000 KM za političke subjekte i dodatno do 15.000 KM za kandidate i kandidatkinje - istakao je Jovanović.</p><p>Prema podacima Koalicije, 10 političkih stranaka kontinuirano krši izborna pravila. Na njih se odnose dvije trećine pristiglih prijava i čak 80 posto izrečenih kazni. Naime, u okviru promatračke misije Koalicije „Pod lupom“, u prve tri sedmice izvještavanja zabilježene su 273 izborne nepravilnosti. Ukupno 102 slučaja odnose se na zloupotrebu javnih sredstava i resursa, 80 na preuranjenu izbornu kampanju, 36 na propuste u radu lokalnih izbornih komisija, 21 slučaj na nepravilnosti u radu medija, 11 slučajeva na pritiske na birače i 23 slučaja na druge izborne nepravilnosti. Najveći broj nepravilnosti odnosi se na SNSD (42), SDA (24), SDP (18), SDS (17) i HDZ BiH (12).</p>

<p>Predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić naglašava da je najveća odgovornost na onima koji donose zakone ove države, a onda ih krše, što je dokaz izostanka vladavine prava i političke odgovornosti.</p><p>- Uočili smo određene stvari koje treba popraviti i jasno precizirati zakonom. Razgovarali smo u Koaliciji “Pod lupom” da se, osim ovih novčanih kazni, kod višestrukih povratnika, mora predvidjeti ne samo skidanje kandidata s liste, nego, nakon uočenih pet ili deset kršenja Izbornog zakona, i poništavanje ovjere tog političkog subjekta za učešće na izborima - kazao je Šehić.</p>

<p>Posmatrači posebno upozoravaju da je uoči predizborne kampanje funkcionerska kampanja uzela puni zamah, a CIK je trenutno ne sankcionira, pa prednost u izbornom procesu imaju subjekti i kandidati koji u izbornu utrku ulaze s pozicije vlasti.</p><p>- Kao i u svakom izbornom ciklusu, najveći broj slučajeva zloupotrebe javnih resursa odnosi se na slučajeve intenziviranja javnih radova, posjete funkcionera s viših nivoa vlasti, a ostali slučajevi zloupotrebe javnih resursa odnose se na pružanje novčane ili nenovčane pomoći određenim kategorijama građana, promociju kandidata na događajima koje finansiraju javne ustanove, preduzeća itd. - kazao je koordinator za odnose s medijima Hasan Kamenjaković.</p><p>Na kršenja Izbornog zakona ranije su upozorili i iz „Transparency Internationala u BiH“, koji je nadležnim institucijama podnio desetine prijava. Iz TIBiH također upozoravaju da su tempiranje i otvaranje javnih radova pred izbore i podjela jednokratnih novčanih pomoći građanima i dalje dominantan oblik ponašanja funkcionera u predizbornom periodu, te da izmjene Izbornog zakona, nametnute od OHR-a, u praksi do sada nisu dale rezultat.</p><p>TIBiH navodi podatak da su svi nivoi vlasti, kroz jednokratne pomoći građanima, u julu i početkom avgusta podijelili više od 29 miliona KM različitim kategorijama stanovništva, a objavljena je i interaktivna mapa s 350 predizbornih radova, vrijednih 139 miliona KM, koji su počeli ili završili u tom periodu.</p>

<p>- CIK sve isplate iz budžeta, za koje vlasti tvrde da su planirane jer su isplaćene iz budžetskih stavki, smatra “redovnim subvencijama” i u tome ne vidi ništa sporno, bez obzira na to što to nisu redovna mjesečna ili godišnja, nego jednokratna davanja, najčešće od 50 ili 100 KM, tempirana pred izbore. Zbog toga su odbačene brojne prijave TIBiH za zloupotrebu javnih resursa, iako su CIK-u dostavljeni jasni dokazi da se radi o davanjima koja su tempirana pred ove izbore i nisu se ranije isplaćivala - kazala je Ivana Korajlić, izvršna direktorica TIBiH.</p><h2>Pomoć borcima</h2><p>Iz TIBiH su naveli i primjere, poput isplata jednokratnih pomoći socijalnim kategorijama u Nevesinju i Istočnom Novom Sarajevu, organiziranje besplatnog izleta za penzionere od gradonačelnice Sarajeva, te podjele kartica za besplatan prijevoz penzionerima od gradonačelnika Banje Luke, što nije ocijenjeno kao zloupotreba javnih resursa. Načelnik Lukavca je pred izbore uveo jednokratnu pomoć boračkim kategorijama od 100 KM, a Ljubuški i Tomislavgrad uvode jednokratna davanja za učenike od po 200 KM.</p><p>Zabilježeno je i 18 primjera zloupotrebe djece u političke svrhe, 12 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promoviraju kandidate, 21 primjer omogućavanja posebnih pogodnosti građanima koji se u najvećoj mjeri odnose na besplatne javne usluge, preglede, koncerte, putovanja i slično.</p><h2>Nove sankcije</h2><p>U razgovoru za “Avaz” predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić pozvala je političke subjekte da se pridržavaju novih odredbi Izbornog zakona BiH.</p>

Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić za "Avaz": Kazne će biti još oštrije!

<p>- Naglašavamo da će CIK, prilikom izricanja svake nove sankcije, ponavljanje prekršaja ili postupanje protivno prethodnim odlukama CIK-a cijeniti kao posebno otežavajuće okolnosti - najavila je Hadžiabdić.</p>

Mediji su proteklih dana najviše izvještavali o “Raminoj himni”, zbog koje je ova stranka kažnjena sa 6.000 KM

Stranke požurile s izbornom kampanjom: Koga je CIK već kaznio i ko je najgore prošao

<p>Informacije o gužvama na graničnim prijelazima svakodnevica su tokom ljeta, ali za razliku od putnika, vozači kamiona zbog carinskih procedura na granicama provedu sate, pa čak i dan ili dva.</p><h2>Tri dana</h2><p>Predsjednik Udruženja prevoznika RS Nikola Grbić kaže da su pozivi vozača i prijevoznika u posljednje vrijeme sve brojniji, jer su prijelazi Bosanska Gradiška, Rača, Pavlovića most, Izačić, Bosanski Brod veoma opterećeni, na pojedinima se za ulazak na terminal čeka od 24 do 48 sati, a potom i na terminalu još dan.</p><p>- Zaista je neizdrživo. Lično sam pokušao da razgovaram s carinskim radnicima na Pavlovića mostu, jer sam zatekao kolonu i kolaps između dva mosta. Razlog čekanja je nedostatak radnika. Na tom graničnom prijelazu imate samo dva radnika UIOBiH koji rade i na ulazu i na izlazu roba, a bukvalno se služe samo jednim pečatom. Dva radnika koji trče tamo i ovamo i dobacuju pečat kako bi ovjerili papire, nemaju vremena ni da odu u toalet - kaže Grbić.</p>

<p>Osim zdravlju ljudi u vozačkim kabinama, visoke temperature prijete i kvarljivim robama, a zadržavanja na granicama povećavaju troškove transporta. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji u Upravi za indirektno oporezivanje predviđeno je 3.319 radnih mjesta, ali trenutno radi samo 2.337 ili oko 70 posto od potrebnog broja.</p><p>U UIOBiH kažu za “Avaz” da je više od 57 posto uposlenih angažirano na carinskim poslovima.</p><p>- U 2023. godini 242 zaposlena ili više od 10 posto otišlo je u penziju ili napustilo UIO. Slična situacija očekuje se i u ovoj godini. Zbog budžetskih ograničenja i sporog procesa zapošljavanja, postoji značajan jaz između broja sistematizovanih i popunjenih radnih mjesta. UIO je suočena i s nepovoljnom starosnom strukturom radnika, jer 19 posto zaposlenih ima 60 godina ili više, a 49 posto je starije od 50 godina - kažu za “Avaz” iz UIOBiH.</p><h2>Jek sezone</h2><p>Tokom turističke sezone otvaraju se i sezonski granični prijelazi, što je dodatni teret službenicima, koji se premještaju iz sjedišta, ali u UIO navode da se kolone na granicama ne stvaraju zbor carinske službe, već su posljedica povećanog saobraćaja, kontrole putnih isprava, viza, ali i stanja graničnih prijelaza s nedovoljno saobraćajnih traka.</p><p>- Novim budžetom za 2024. godinu odobren je prijem 50 pripravnika - 25 ekonomista, 15 inžinjera i 10 pravnika. UIO će krajem septembra raspisati i dva javna oglasa za prijem novih izvršilaca, čime bi se poboljšala ukupna kadrovska slika. Na taj način dio zaposlenih bit će raspoređen po regionalnim centrima i u Glavnoj kancelariji UIO u svim organizacionim jedinicama - navode iz UIOBiH.</p><h2>Loša infrastruktura</h2><p>Iz UIO na naš upit odgovaraju da je većina graničnih prijelaza davno izgrađena te da je zastarjela infrastruktura.</p><p>- Oprema za hlađenje i grijanje, koja je u funkciji više od 20 godina, zahtijeva zamjenu u skladu s relevantnim standardima. Novoizgrađeni prijelazi u BiH ispunjavaju međunarodne standarde, ali veći broj njih ne. Modernizacija graničnih prijelaza dio je šireg procesa integracije BiH u EU, gdje su visoki standardi za upravljanje granicama ključni za članstvo u Šengen zoni, kao i za olakšavanje međunarodne trgovine i putovanja - kažu u UIOBiH.</p>

Predsjednik Udruženja prevoznika RS Nikola Grbić kaže da su pozivi vozača i prijevoznika u posljednje vrijeme sve brojnije

Na pojedinima se za ulazak na terminal čeka od 24 do 48 sati

Prijevoznici na granicama čekaju satima: UIOBiH nedostaje blizu 1.000 radnika!

<p class="">Ukupan iznos direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2023. godini iznosio je 1,895 milijardi KM, saopćila je Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH).<br></p><p> </p><h2>Turska deveta</h2><p>U odnosu na godinu ranije, ukupne strane investicije više su za 455 miliona KM.</p><p>Na prvoj poziciji najvećih ulagača je Ruska Federacija s 376,3 miliona KM, a slijedi Srbija, koja je prošle godine u BiH investirala 355,6 miliona KM. Nizozemska je u BiH investirala 237,7 miliona KM, Njemačka 204,9 miliona KM, a Hrvatska 187,2 miliona KM. </p><p>Ukupan iznos ulaganja iz Slovenije iznosio je 173,3 miliona KM, a iz Velike Britanije 149 miliona KM. </p><p>Na osmom mjestu je Austrija s 97,9, Turska je deveta sa 78,7 miliona KM, a listu top 10 najvećih investitora zaključuje Danska, čije su kompanije u našu zemlju usmjerile 35,9 miliona KM.</p><h2>Naftni proizvodi</h2><p>Tokom prošle godine najveće investicije registrirane su u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (362,4 miliona KM), zatim u finansijske uslužne djelatnosti (304,3 miliona KM), telekomunikacije (288,9 miliona KM), proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciju (224,1 miliona KM), trgovinu (151,5 miliona KM), te u trgovinu namalo (120,9 miliona KM).</p><p>Njemačka je u BiH uložila u prošloj godini 204,9 miliona KM, a Hrvatska 187,2 miliona KM. Slovenija je prošle godine investirala 173,3 miliona KM, a Velika Britanija 149 miliona KM.</p>

Tokom prošle godine najveće investicije registrirane su u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda

Ukupne strane investicije više za 455 miliona KM

Zabilježen rast stranih ulaganja: Rusija najveći investitor u BiH

<p>Ukupni mjesečni troškovi četveročlane porodice u BiH u julu ove godine iznosili su 2.977 KM i za 209 maraka su veći nego godinu ranije.</p><h2>Sve gore</h2><p>I dalje najveći dio iznosa mjesečne potrošačke korpe, 43,74 posto, odnosi se na prehranu, a potom stanovanje i komunalne usluge, odjeću i obuću, obrazovanje i kulturu, higijenu…</p><p>Prosječna plaća u FBiH iznosi 1.384 KM i pokriva manje od polovine mjesečnih troškova, a minimalna, koja po odluci Vlade FBiH za ovu godinu iznosi 619 KM, dovoljna je tek za petinu potrošačke korpe.</p>

<p>Nakon ovih podataka Saveza samostalnih sindikata BiH suštinsko pitanje je kako uopće preživljavaju stotine hiljada nezaposlenih i građana s mjesečnim primanjima ispod 1.000 KM. Građani BiH ne žive, već preživljavaju, kaže Gordana Bulić iz Kluba potrošača Tuzla.</p><p>- Od pandemije koronavirusa imamo stalna poskupljenja, posebno osnovnih prehrambenih proizvoda, pa se zaista čovjek pita kako ljudi uspijevaju da prežive. S druge strane, cijene drugih roba za domaćinstvo stagniraju, nude se krediti, što znači da građani odgađaju sve što mogu odgoditi. Kupovinu mašine za veš, miksera, pegle…, jer ono što zaradimo pojedemo. Teško da je i dovoljno, posebno porodicama s više djece - dodaje Bulić.</p><h2>Ide u nepovrat</h2><p>Profesor Internacionalnog Burch univerziteta Sanel Halilbegović kaže da BiH nema ni socijalnu kartu svog stanovništva, sve mjere plasiraju se “ofrlje” i populistički, pa je teško dati odgovor na ovo pitanje.</p>

<p>- Kad čovjek ima 1.000 KM, sve što nije vezano za puko preživljavanje ide u nepovrat. Dugoročni problem dispariteta između primanja i cijena je generacijsko zatupljivanje, nepostojanje kulturnog uzdizanja i navike da odete u pozorište, na promociju knjige ili u umjetničku galeriju. To je misaona imenica već sada. Kao država zaglupljujemo, a to vladajuće strukture i žele. Po teorijama Dejvida Rikarda iz 18. stoljeća, kroz tzv. zakon čelične nadnice ostaje dovoljno novca samo da se stavi nešto u usta i to je to - ističe Halilbegović.</p><h2>Danas i prije pet godina</h2><p>Prave razmjere udara na životni standard građana najlakše je ilustrirati prosječnim cijenama osnovnih životnih namirnica danas i prije pet godina.</p><p>Poskupljenja su izražena u desetinama procenata. Poređenje cijena najbolji je pokazatelj.</p>

Prosječna plaća u FBiH iznosi 1.384 KM i pokriva manje od polovine mjesečnih troškova, a minimalna za ovu godinu iznosi 619 KM

Kako u BiH preživjeti mjesec: Minimalna plaća dovoljna tek za petinu troškova života

<p>Nedostatak ljudi u Graničnoj policiji BiH jedan je od uzroka velikih gužvi na granicama, upozoreno je ovih dana iz Posavskog kantona, gdje se na prijelazu Orašje čeka i po dva sata na prelazak granice. Slična upozorenja stižu i iz pojedinih institucija susjedne Hrvatske.<br></p><h2>Ako žele</h2><p>Pripadnici Granične policije BiH su ljudi fenomeni koji u najtežim uvjetima trpe nedostatak ljudstva, opreme, rade na suncu i kiši i državu čuvaju iz kontejnera, kaže predsjednik Saveza sindikata policijskih organa u BiH Dragan Krvavac. </p><p>- U ovom trenutku GP BiH nedostaje više od 700 ljudi, a do Nove godine će ih faliti više od 1.000. Umjesto da su ljudima omogućili da nastave da rade, ako to žele i mogu, u penziju se šalju ljudi od 50 godina, iako su spremniji od onih mlađih. Istovremeno, u ispomoć GP dolaze iz MUP-a RS i drugih koji su produžili rad. Nemam riječi – kaže Krvavac.</p><p>Od 1. avgusta i sam je, silom zakona, otjeran u penziju, ali okončat će mandat na poziciji predsjednika sindikata na koju je izabran.</p><p>- Policajci nemaju ni uniforme adekvatne, nije natkriveno ništa, vidite da kad kiša pada dokumenti se kvase, a zmije nam pužu po kontejnerima. Kolege s jednog prijelaza snimile su zmiju dugu dva metra. Svima su puna usta BiH, a recite mi koji je ministar pobrinuo se za državnu instituciju, Graničnu policiju, SIPA-u, bilo koju. Mi se sada bavimo samo prelascima granice, migrantima i ništa više. Treba da se bavimo korupcijom, organiziranim kriminalom, visokotarifnim robama - ističe Krvavac.</p><h2>Takva država</h2><p>Kada je riječ o materijalnom statusu, dok plati troškove odlaska na prijelaz na periferiji, stanarinu i račune, graničnom policajcu ne ostane mnogo. </p><p>- Ovo ide definitivno da se sve uništi na državnoj razini. Volio bih da me demantiraju, ali ne rade to nikako. I sad bismo mi svi u strahu trebali šutjeti. Hoću da kažem istinu! Ne kaže se džaba, kakva vam je policija, takva je i država – naglašava Krvavac.</p><h2>Narušen balans</h2><p>Krvavac upozorava da je penzioniranjem graničnih policajaca po sili zakona značajno narušen nacionalni balans u GP BiH na štetu Hrvata. </p><p>- Vi više skoro da nemate Hrvata oficira. Bošnjaci i Srbi se mogu odreći ratnog staža, a Hrvati ne mogu zbog neke uplate od 500 – 600 maraka za te ratne godine. Napravljen je disbalans jako veliki. Ovo se nije trebalo desiti – pojašnjava.</p>

U ovom trenutku GP BiH nedostaje više od 700 ljudi, a do Nove godine će ih faliti više od 1.000

Predsjednik Sindikata Dragan Krvavac za "Avaz": Policija državu čuva iz kontejnera!

<p>Na magistralnom putu Višegrad - Vardište, u mjestu Oplave, danas oko 13:15 sati dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba teže povrijeđena. Kako je za "Avaz" potvrđeno u Policijskoj upravi Foča, do nesreće je došlo nakon što je vozač kamiona iz za sada neutvrđenih okolnosti izgubio kontrolu nad vozilom, te je došlo do prevrtanja i zapaljenja teretnog motornog vozila.<br></p><p>- Vozač je zadobio teže tjelesne povrede i prevezen je u Dom zdravlja Višegrad, gdje je zadržan na daljnjem liječenju. O svemu je obaviješten tužilac Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo, a uviđaj vrše policijski službenici PS Višegrad. Saobraćaj na ovoj dionici je obustavljen tokom obavljanja uviđaja - kazali su nam u PU Foča.&nbsp;</p><p>Video pogledajte <a href="https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=FVyhAua_0jI">OVDJE</a>.</p>

Graničnoj policiji nedostaju 663 službenika: Planiran prijem više od 500 policajaca

Direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa za "Avaz": Među migrantima i bivši specijalci afganistanske vojske!

Članstvo u EU podržava 71.2 posto građana BiH: 83.8 posto u FBiH, 48.3 u RS

Nezim Cocalić iz Žepe za "Avaz": Svaki put kažu pao stub, pa promijenite ga više, ne može se izdržati ovako

Elija Sulejman: Srce Palestine

Koliko smo sigurni na društvenim mrežama: Šta "Meta" radi s podacima bh. građana

Premijer FBiH Nermin Nikšić za "Avaz": Fiskalna reforma do kraja godine

Urušavanje države

Posljedice suše mjerit će se milionima maraka: Usjevi sprženi, ni kiša neće pomoći

Lejla Njemčević: Historijsko srebro za BiH

Stranke požurile s izbornom kampanjom: Koga je CIK već kaznio i ko je najgore prošao

Prijevoznici na granicama čekaju satima: UIOBiH nedostaje blizu 1.000 radnika!

Zabilježen rast stranih ulaganja: Rusija najveći investitor u BiH

Kako u BiH preživjeti mjesec: Minimalna plaća dovoljna tek za petinu troškova života

Predsjednik Sindikata Dragan Krvavac za "Avaz": Policija državu čuva iz kontejnera!

Kamion se prevrnuo i izgorio, vozač teže povrijeđen

Graničnoj policiji nedostaju 663 službenika: Planiran prijem više od 500 policajaca

Direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa za "Avaz": Među migrantima i bivši specijalci afganistanske vojske!

Članstvo u EU podržava 71.2 posto građana BiH: 83.8 posto u FBiH, 48.3 u RS

Nezim Cocalić iz Žepe za "Avaz": Svaki put kažu pao stub, pa promijenite ga više, ne može se izdržati ovako

Elija Sulejman: Srce Palestine

Koliko smo sigurni na društvenim mrežama: Šta "Meta" radi s podacima bh. građana

Premijer FBiH Nermin Nikšić za "Avaz": Fiskalna reforma do kraja godine

Urušavanje države

Posljedice suše mjerit će se milionima maraka: Usjevi sprženi, ni kiša neće pomoći

Lejla Njemčević: Historijsko srebro za BiH

Stranke požurile s izbornom kampanjom: Koga je CIK već kaznio i ko je najgore prošao

Prijevoznici na granicama čekaju satima: UIOBiH nedostaje blizu 1.000 radnika!

Zabilježen rast stranih ulaganja: Rusija najveći investitor u BiH

Kako u BiH preživjeti mjesec: Minimalna plaća dovoljna tek za petinu troškova života

Predsjednik Sindikata Dragan Krvavac za "Avaz": Policija državu čuva iz kontejnera!

Kamion se prevrnuo i izgorio, vozač teže povrijeđen