<p>Situacija u Libanu je, blago rečeno, haotična, nakon serije napada Izraela u kojima je, prema posljednjim informacijama, ubijeno 558 ljudi, a među njima 50 djece. Nakon posjete ranjenima u bolnici u Bejrutu za “Avaz” se kratko uspio javiti počasni konzul BiH u Libanu Ziad Issa.<br></p><p>- Mnogo ljudi krenulo je prema sjeveru jer ne može pronaći kuće u kojima bi mogli spavati. Veliki je nered, puno problema, haosa, konfuzije&nbsp; – kaže Zijad.</p><p>Ipak, on očekuje da će se ljudi u narednim danima vratiti svojim kućama, kako u Libanu, tako i u Izraelu, gdje se također dešava evakuacija sa sjevera zemlje.    </p><p>- Ne vjerujem da će doći do većeg, regionalnog rata jer vidimo da se “veliki igrači” ne pomjeraju i ne miješaju i zadržavaju situaciju ovakvom. Želim dodati da je mnogo međunarodnih i diplomatskih aktivnosti ovih i narednih dana kako bi se pokušao uspostaviti prekid vatre, možda i prekid vatre u Gazi uz razmjenu zatvorenika. Očekujem da bi to moglo voditi smirivanju situacije – ističe Issa.</p>

Mnogo ljudi krenulo je prema sjeveru jer ne može pronaći kuće u kojima bi mogli spavati

Počasni konzul BiH u Libanu Ziad Isa iz Bejruta za “Avaz”: Puno je problema, haosa i konfuzije

<p>Za sutra je pred Općinskim sudom u Sarajevu zakazana licitacija na kojoj se, prodajom dijela zgrade i zemljišta uknjiženog na BHRT, nastoji izmiriti dug Javnog servisa BiH prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) u iznosu od oko 16 miliona maraka. Iz BHRT-a su više puta apelirali na državne institucije da nađu rješenje za ovaj problem. Kako je za “Avaz” izjavio direktor Belmin Karamehmedović gubitak nekretnina predstavljao bi prvi konkretan korak ka konačnom gašenju BHRT-a.<br></p><p>Iako je, kako saznajemo, rješenje o izvršenju presude doneseno 2022. Državno pravobranilaštvo je o svemu obaviješteno tek 28. avgusta ove godine i reagiralo u posljednji tren. </p><p>- Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine je, temeljem dokumentacije koja nam je dostavljena 28.08.2024. godine, poduzelo hitne pravne korake na zaštiti imovine i imovinskih interesa Bosne i Hercegovine, a u vezi sa zakazivanjem prve prodaje nekretnina za dan 25. septembar pred Općinskim sudom u Sarajevu. Pravobranilaštvo BiH podnijelo je prigovor protiv rješenja o izvršenju i zahtjev za obustavu prodaje nekretnina, s obzirom da se iz historijata zemljišnoknjižnih izvadaka nekretnina koje su predmet izvršenja, može utvrditi da su one bile upisane kao „državno vlasništvo" sa dijelom 1/1 – pojašnjava zamjenica pravobranioca BiH Almina Pilav.</p><p>Iz Općinskog suda u Sarajevu još nema odgovora na zahtjev Pravobranilaštva BiH.</p><p>- Zatražili smo od nadležnog suda da obustavi izvršni postupak u odnosu na državnu imovinu, imajući u vidu činjenicu da je Pravobranilaštvo BiH ranije pokrenulo sporove pred Kantonalnim sudom u Sarajevu i Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine u vezi sa predmetnim nekretninama iz zk uloška br. 8509, K.O. SP_DOLAC i zk uloška br. 7222, K.O. SP_DOLAC, u skladu sa odredbama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine – ističe Pilav.</p>

Državno pravobranilaštvo je o svemu obaviješteno tek 28. avgusta ove godine i reagiralo u posljednji tren

Almina Pilav za "Avaz": Zatražili smo obustavljanje prodaje nekretnina BHRT-a, u pitanju je državna imovina

<p>Nakon serije smrtonosnih napada Izraela na južni dio Libana, u kojima je tokom jučerašnjeg dana poginulo 492 ljudi, među kojima 35 djece, hiljade građana bježi prema sjeveru. Mediji izvještavaju o zakrčenim cestama i haotičnoj situaciji u ovoj zemlji.&nbsp;</p><p>Prema informacijama koje smo dobili iz Ambasade BiH u Jordanu, koja nerezidentno pokriva i Liban, Palestinu i Siriju, od jučer su otkazani svi letovi iz Amana za Bejrut.<br></p><p>- Ambasadi BiH u Amanu do sada se niko od bh. državljana nije javljao iz Libana, kao ni našem Počasnom konzulatu u Bejrutu. Prema nama dostupnim informacijama u Libanu nema naših državljana, osim ako su u pitanju pojedinci koji se nama nisu javljali.  Ambasada BiH je ranije poslala preporuku u Ministarstvo vanjskih poslova BiH da naši državljani ne putuju u Liban i takvo upozorenje je i dalje na snazi i objavljeno je na web stranici MVP BiH – kazao nam je Satko Bitanga, ministar savjetnik u Ambasadi BiH u Jordanu.</p>

Ambasada BiH je ranije poslala preporuku u Ministarstvo vanjskih poslova BiH da naši državljani ne putuju u Liban

Iz Ambasade BiH u Jordanu za “Avaz”: Državljana BiH, prema raspoloživim informacijama, nema u Libanu

<p>Općinski sud u Sarajevu za srijedu je zakazao licitaciju na kojoj želi prodati zgradu BHRT-a, s ciljem izmirenja duga prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) u iznosu od 16 miliona maraka.</p><h2>Deset puta</h2><p>Ako intervencija Pravobranilaštva BiH ili eventualno OHR-a, s obzirom na to da se radi o državnoj imovini, ne odgodi licitaciju, na doboš će ići imovina deset puta vrednija od duga iz 2007. godine.</p><p>- Mislim da bi to bio ogroman gubitak ne samo za BHRT nego i za državu BiH. Ovo je samo vrh ledenog brijega odnosa nadležnih institucija prema Javnom servisu, o kojem godinama govorimo, ali bez ikakvih reakcija, čak ni od onih koji se kunu u državu - kaže za “Avaz” direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović.</p><p>Podsjeća da od 2017. godine, kada je RTRS prestao da ispunjava svoju zakonsku obavezu zadržavajući dio RTV takse koja pripada BHRT-u, Radiotelevizija BiH nema normalno finansiranje. Taj dug je do danas narastao na 90 miliona KM.</p><p>- Mi nemamo instrumente u svojim rukama da riješimo tu situaciju, ali da je neko reagirao za sve ove godine, nikad ne bismo došli u poziciju da se sada prodaje “kućno zlato”. Kad dođete u situaciju da vam prodaju imovinu, to znači da vam je kraj vrlo blizu. Dugovanja datiraju od 2007., ovaj menadžment je uspio, koliko je mogao u ovako teškim uvjetima, platiti dva Svjetska prvenstva u nogometu i vratiti dio dugovanja - govori Karamehmedović.</p><h2>Nije dug</h2><p>Očekuje da najavljena prodaja bude zaustavljena zahtjevom Pravobranilaštva, jer su u toku sudski procesi kojima bi se trebalo utvrditi je li u pitanju državna imovina koja je pod zabranom prodaje odlukom OHR-a. S druge strane, nada se rješenju da se dug izmiri sredstvima države.</p><p>- Bojim se da ova prodaja de facto znači konkretan korak ka konačnom gašenju Javnog servisa BiH, a ne treba posebno objašnjavati šta bi to značilo za državu - ističe Karamehmedović.</p><h2>Odobrili 700.000 eura</h2><p>- Kada je Ismir Jusko u Vijeću ministara BiH bio ministar prometa i komunikacija, odobreno je 700.000 eura i taj novac je odmah prebačen EBU-u, ali to nije bilo dovoljno da se naše obaveze ispoštuju - dodaje Karamehmedović.&nbsp; &nbsp;</p>

Općinski sud u Sarajevu za srijedu je zakazao licitaciju na kojoj želi prodati zgradu BHRT-a

Belmin Karamehmedović o prodaji zgrade BHRT-a: Ovo znači da je kraj vrlo blizu

<p>Nosilac liste SDP-a za Gradsko vijeće Goražda i predsjednik izbornog štaba ove stranke Suad Došlo dosadašnju kampanju ocjenjuje vrlo uspješnom, a generalno neuobičajeno mirnom u odnosu na prethodne.</p><h2>Finansijska dubioza</h2><p>On kaže da su dosta pomogle i izmjene Izbornog zakona, pa se reklame i plakati postavljaju na tačno određenim mjestima. Biračima se pokušavaju objasniti okolnosti iz ovog mandata, a u kojem je SDP u Goraždu imao gradonačelnika Ernesta Imamovića.</p><p>- Ono što je gradonačelnik Imamović zatekao kad je preuzeo mandat je velika finansijska dubioza, uključujući i saudijski kredit za vodu, izgradnju mosta u Vitkovićima i dva putna pravca za Ilovaču i Berič. Bilo je neplaćenih poreza, doprinosa, nenamjenskog trošenja sredstava. Obaveze su bile 10 miliona, a godišnji budžet 9 miliona KM. Trebalo je nekoliko godina da se stanje stabilizira. Tek u posljednjih godinu je mogao da investira u infrastrukturu, uz značajnu podršku Vlade FBiH i premijera Nikšića, federalnih ministarstava i Vlade KS, prije svega ministra Štete - kaže Došlo.</p><h2>Tunel Hranjen</h2><p>Dodaje da Goražde čekaju projekti koji se godinama odgađaju, poput izgradnje zaobilaznice i kolektora s prečistačem otpadnih voda, a očekuje i dovršetak gradnje tunela Hranjen. Očekuje da SDP zadrži poziciju gradonačelnika i poveća broj vijećnika u Gradskom vijeću sa sadašnjih dva na najmanje tri.</p><p>- Ima tu malo i prljave kampanje, čak se spominje i kupovina glasova, što je uobičajeno na svakim izborima. Nisam zadovoljan radom nadležnih policijskih organa i tužilaštava - ističe Došlo.</p><p>Tek u posljednjih godinu je mogao da investira u infrastrukturu, uz značajnu podršku Vlade FBiH i premijera Nikšića, federalnih ministarstava i Vlade KS, prije svega ministra Štete, kaže Došlo.</p>

Goražde čekaju projekti koji se godinama odgađaju, poput izgradnje zaobilaznice

Suad Došlo, nosilac liste SDP-a za Gradsko vijeće Goražda: Samo pobjeda Imamovića

<p>Na 21. svjetskom prvenstvu planinara koje je protekla tri dana održano u alpskom naselju Filzmoos u austrijskoj pokrajini Salzburg, bosanski planinari okupljeni u zajedničkom timu Snaga Domovine osvojili su 1. mjesto te zadržali titulu svjetskih prvaka i ove godine.<br></p><p>Oko 180 planinara tima "Snaga Domovine" za 3 dana takmičenja prešli su ukupno 9.268 kilometara čime su oborili sopstveni rekord od 9.002 km postignut prošle godine u Abtenau, što im je bilo dovoljno za novu titulu.</p><h2>Zanimljiv sastav</h2><p>Drugo mjesto osvojili su planinari austrijskog tima  Wanderfreunde Traunstein-Salzkammergut sa više od  2.000 km zaostatka, dok je francuski tim Les Cigognes d'Alsace ostao na trećem mjestu.</p><p>Tim Snaga Domovine sastavljen je od planinara iz šest planinarskih društava iz BiH i četiri udruženja iz Austrije.</p><p>Uz domaćina, udruženje Kontakt BiH-Salzburg, iz Austrije su u timu još udruženja Forum Žena Mimoze iz Beča i Natur &amp; Mi iz Linca, te savez bosansko-hercegovačkih udruženja u Austriji Consilium Bosniacum.</p><h2>Pojačanje iz BiH</h2><p>A iz BiH su "Snagu Domovine" pojačali planinari PSD Zlatni Ljiljani iz Sarajeva, PD Krajina iz Cazina, SPD Mulež i PED Kanjon iz Sanskog Mosta, PD Ključ i PD Mrakovica iz Kozarca. </p><p>Ovo je četvrto učešće tima Snaga Domovine na Svjetskim prvenstvima i do sada su osvajali po jednom četvrto i drugo mjesto, dok su na posljednja dva prvenstva bili prvi.</p><p>Posebno simpatično na ovome Prvenstvu, koje je organizirao Austrijski savez za nacionalni sport, bilo je to što su 5 najmlađih članovi tima preuzeli pehare i diplome.</p>

Oko 180 planinara tima "Snaga Domovine" za 3 dana takmičenja prešli su ukupno 9.268 kilometara čime su oborili sopstveni rekord od 9.002 km

Planinari bosanskog tima "Snaga Domovine" ponovo svjetski prvaci

<p>Vlada Federacije BiH donijela je 4. septembra odluku o sjedištu posebnih odjela Federalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala i Vrhovnog suda FBiH, što je bio signal i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH da okonča proceduru imenovanja kadrova koji će u njima raditi.&nbsp;</p><p>Prema odluci Vlade, ovi odjeli, poznatiji kao federalni USKOK, trebali bi biti smješteni u zgradi bivše Privredne banke u centru Sarajeva.</p><h2>Zakazano imenovanje</h2><p>VSTV bi, nakon konkursa raspisanog u decembru prošle godine, sudije i tužioce koji će raditi u posebnim odjelima Tužilaštva i Vrhovnog suda FBiH trebao imenovati na sjednici najavljenoj za 26. i 27. septembar.</p><p>- Izgleda da je ova trakavica u vezi s formiranjem posebnog odjela Federalnog tužilaštva za istraživanje i procesuiranje korupcije i organiziranog kriminala, te odjela Vrhovnog suda koji će suditi u tim slučajevima, konačno, 10 godina od donošenja zakona, pri kraju. Kao što smo zakon donijeli 2014. godine, tako je, izgleda, opet trebalo čekati vladu u kojoj je SDP da bi započeli s njegovom primjenom - kazao je za “Avaz” premijer FBiH Nermin Nikšić.</p><h2>Mnogo posla</h2><p>On očekuje da će, nakon sjednice VSTV-a, posebni odjeli dobiti kvalitetna kadrovska rješenja. Nikšić pojašnjava da je početak rada federalnog USKOK-a planiran od decembra ove godine i uvjeren je da mu posla neće nedostajati.</p><p>- Siguran sam da će imati pune ruke posla i veoma je važno da dobiju podršku javnosti, te da profesionalno i nepristrasno krenu u obračun s korupcijom i organiziranim kriminalom. Ne smije biti nedodirljivih, svi moraju biti dostupni pravosuđu. Svako od nosilaca javnih funkcija, bivših i sadašnjih, mora biti spreman položiti račune za svoj rad te odgovarati za svoja djela, odnosno nedjela - kaže Nikšić.</p><h2>Strah od polaganja računa</h2><p>- Rekao bih da su izvjesni početak rada ovih posebnih odjela i strah od polaganja računa najviše doprinijeli histeriji i kampanji laži od SDFA botova.&nbsp;</p><p>Naravno da imaju razloga za brigu, jer oni najbolje znaju, na osnovu onoga što je do sada poznato i onoga što će se tek otkriti, šta su radili oni i njihovi kadrovi - ističe Nikšić.</p>

Svi nosioci javnih funkcija, bivši i sadašnji, moraju biti spremni položiti račune za svoj rad te odgovarati za svoja djela, odnosno nedjela

Nermin Nikšić o početku rada bh. USKOK-a: Ne smije biti nedodirljivih

<p>Četiri godine od početka izgradnje novog kompleksa Kaznenopopravnog zavoda (KPZ) Sarajevo na Igmanu prvi objekt trebao bi biti otvoren prije Nove godine, potvrđeno je za "Avaz“.<br></p><p> </p><h2>TV uređaji</h2><p>Radi se o objektu B, kapaciteta 55 mjesta, u kojem će biti smještene osobe kojima su sudskim odlukama određene mjere pritvora.</p><p>- U toku su intenzivni završni radovi i opremanje objekta, a firma koja je angažirana ima rok 120 dana, koji istječe 15. decembra. Ostalo je još da osiguramo za svaku od ćelija krevete i posteljinu, a u toku je i nabavka odgovarajućih TV aparata.&nbsp;</p><p>Također, u toku su radovi na uvezivanju svih objekata na elektro i vodovodnu mrežu i uvezivanje s kolektorom otpadnih voda. Vanjski građevinski radovi su u toku i bit će ove godine završeni, tako da bi do kraja godine imali uvjete za preseljenje u objekt B i novu administrativnu zgradu - kaže direktor KPZ-a Sarajevo Munib Isaković.</p>

<p>Glavna zgrada u kompleksu, objekt C, koja je ključna i koja ima 300 ćelija, bit će završena tek naredne godine.</p><h2>Nabavka kuhinje</h2><p>- U ponedjeljak smo preuzeli radove na glavnom objektu C, a koje je finansirala Delegacija EU u BiH. Za sljedeću godinu planirali smo završetak radova. Planirana je nabavka kuhinje, servisa i informatizacija kompleksa.&nbsp;</p><p>Napori su maksimalno intenzivirani i očekujemo oko 3 miliona KM iz budžeta Vlade FBiH. Radi se o sredstvima koja su odobrena, ali ćemo ih iskoristiti u idućoj godini za potpuni završetak radova u kompleksu KPZ-a - pojašnjava Isaković.</p><h2>Pritvor i za žene</h2><p>Isaković kaže da će u novom kompleksu KPZ-a Sarajevo na Igmanu moći biti smještene i osobe ženskog spola, ali isključivo radi izvršenja mjere pritvora.</p><p>- Kad se stvore uvjeti, moći ćemo primiti pritvorenice radi mjere pritvora, a ne izdržavanja kazne. Mi imamo zatvor na Igmanu, u kojem trenutno boravi 29 osuđenih osoba, ali on nije predviđen i nema uvjete za smještaj osuđenih žena. Jedini zatvor za izdržavanje kazne zatvora osobama ženskog spola u FBiH je Tuzla - dodaje Isaković.</p>

Objekt B, kapaciteta 55 mjesta, trebao bi biti otvoren prije Nove godine

Zatvor na Igmanu: Radovi počeli prije četiri godine

Zgrada još nije završena: Kriminala sve više, a zatvor na Igmanu zjapi prazan

<p>Glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serž Bramerc (Serge Brammertz) danas boravi u BiH, gdje će se sastati sa čelnim ljudima VSTV-a, Suda, Tužilaštva i Ministarstva pravde BiH. Popodne će se susresti i sa predstavnicima udruženja žrtava rata.<br></p><p>Brojne su teme o kojima oni žele razgovarati sa Bramercom. Prema riječima Murata Tahirovića, predsjednika Udruženja žrtava I svjedoka genocida, u fokusu će biti potpuno zanemareni Anex B revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina, koji predviđa prioritetno procesuiranje A liste haškog tribunala, ali i regionalnu saradnju u procesuiranju optuženih.</p><p>- Ona je u potpunosti izostala. Nema saradnje između Tužilaštava BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Prema zvaničnim podacima iz Suda BiH više od 300 lica je našlo utočište u Srbiji i Hrvatskoj. O tome se apsolutno ne vodi briga, niko ne traži da se oni izruče BiH, niti se traži model kako da ta lica, ali već ne postoji model za izručenje, budu procesuirana u zemljama u koje su pobjegli - kaže Tahirović.</p><p>On naglašava da je procesuiranje ratnih zločina u kolapsu, te da s druge strane imamo "reciklažu predmeta".</p><p>- Od Dobrovoljačke ulice, koja ne znam po koji put se nalazi u procesu. Ogromne resurse gubimo na tom predmetu, dok se ne rade maltene gotovi predmeti poput opsade Sarajeva, opsade Goražda gdje imamo 151 ubijeno dijete a niko nije odgovarao, opsade Bihaća i tako dalje. Sve su to predmeti na kojima se ništa ne poduzima niti se očito ima namjera da se poduzme - ističe Tahirović. </p><p>Od glavnog tužitelja Međunarodnog rezidualnog mehanizma bit će zatraženo da zaštiti presude Međunarodnog krivičnog suda nakon što je nastavni plan u RS dopunjen lekcijama koje, pored ostalog, osuđene ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića promoviraju kao heroje. </p><p>- Način kako to može uraditi je da, shodno presudama Međunarodnog suda, od Visokog predstavnika zatraži da stavi van snage zakon koji je donesen u RS - pojašnjava Tahirović.&nbsp;</p>

On naglašava da je procesuiranje ratnih zločina u kolapsu, te da s druge strane imamo "reciklažu predmeta"

Murat Tahirović za "Avaz": Više od 300 osoba utočište našlo u Srbiji i Hrvatskoj

<p>Neozbiljno je u Brisel poslati nepotpun i jednom već vraćen dokument, bez prethodne komunikacije s institucijama Evropske unije, koje očigledno nije bilo, izjavio je za "Avaz“ profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elmir Sadiković.</p><p>Komentirajući posljednji susret zvaničnika Evropske komisije i država zapadnog Balkana, na kojem se BiH, jedina u regionu, ponovo pojavila bez kompletne i usaglašene Reformske agende, Sadiković naglašava da novca neće biti ako se ne ispune preuzete obaveze, ali i da treba imati u vidu da bi odluku EU političke partije mogle koristiti u predizbornoj kampanji.</p><h2>Važne reforme</h2><p>- Dobar dio odgovornosti je i na Briselu. Jasno je da prema BiH pristupaju kao prema jedinstvenoj državi i to je ispravno, ali znaju ko zapravo unutar BiH zaustavlja sve reformske i integrativne procese. Ti politički akteri i njihove politike bi trebali biti predmet sankcija. Od novca su za BiH važnije reforme koje jačaju demokratiju i vladavinu prava. To je temelj uspješnog ekonomskog i socijalnog razvoja svake države - ističe profesor Sadiković.</p><p>Uprkos činjenici što većina građana podržava priključenje naše zemlje Evropskoj uniji, vlasti u RS bi rado uzele novac, a reforme ostavile za drugi put. Međutim, blokade sada dolaze i iz kantona u kojima je na vlasti SDA.</p><p>- To pokazuje da su vlast, stranački interesi i interesi pojedinaca, nažalost, iznad interesa države i društva kao cjeline. EU je jedini razuman izbor i jedina kohezivna ideja koja, uz sve probleme i podjele, ipak usmjerava i daje programski okvir državnoj politici. Pokušajte samo zamisliti politiku na državnom nivou bez inputa koji proizlaze iz procesa integracije u EU. Problem BiH i regiona su korumpirane politike koje ne žele demokratske standarde, pa samim tim ni EU. Na deklarativnoj razini - da, jer nemaju alternativu, ali taj proces u njihovoj percepciji interesa može trajati decenijama - komentira Sadiković.</p><h2>Zemlja staraca</h2><p>Ipak, iz perspektive građana, put ka članstvu u EU ne može toliko trajati, jer stanje na terenu govori da ostajemo zemlja staraca, a procjene da ćemo za nekoliko decenija izgubiti još blizu petine stanovništva.</p><p>- To je tačno, ali to nikoga ne interesuje, niti je to tema naše politike. S druge strane, građani alternativu nalaze u EU. To je taj paradoks, da smo kao pojedinci, zbog ekonomskih interesa velikih evropskih ekonomija, sve više integrirani u EU, ali država ostaje izvan tog velikog ekonomskog i razvojnog sistema. Bitno je istaći da nikada u historiji nije zabilježen ekonomski rast neke zemlje koja je imala demografski pad - naglašava Sadiković.</p><h2>Pitanje građanske odgovornosti</h2><p>Dok značajna većina stanovnika podržava članstvo BiH u EU, jer shvata da je to jedini put ka pravednijem i razvijenijem društvu, izostaje pritisak građana i civilnog društva na vlasti i odgovor na sve opstrukcije, nerad i nemar političara.  </p><p>- To je sad pitanje individualne građanske odgovornosti. Zašto decenijama pristajemo na reprodukciju istih, lažnih nacionalističkih narativa. To je pitanje obrazovanja i naslijeđa kolektivističke političke kulture. Danas, kao i mnogo puta u prošlosti, politički procesi su izvan mogućnosti našeg utjecaja. Bez obzira na sve, BiH će ostati jedinstvena država i postat će dio euroatlantskog sistema - zaključuje prof. dr. Elmir Sadiković.</p>

EU je jedini razuman izbor i jedina kohezivna ideja koja, uz sve probleme i podjele, ipak usmjerava i daje programski okvir državnoj politici

Sadiković: Dobar dio odgovornosti je i na Briselu 

Profesor Fakulteta političkih nauka Sarajevo Elmir Sadiković za "Avaz": Korumpirane politike ne žele članstvo u EU

<p>Pucnjave na ulicama gradova, ilegalno naoružanje, obijesne vožnje, teške saobraćajne nesreće, seksualno nasilje nad djecom, femicid… Vijesti koje ilustriraju u koliko tragičnom vremenu i društvu živimo smjenjuju se kao na traci, a reakcije na svaku traju po nekoliko sati ili dana, ovisno o tome ko su sudionici i koliko detalja uspije stići do javnosti. Građani, paralizirani bremenom godina koje preživljavamo, oguglali i bespomoćni, pa ih više ništa ne može previše ni iznenaditi.</p><p>U svijetu u kojem bjesne ratovi i u kojem, čini se, ni životi djece više nisu važni, u vremenu kada je naoružavanje mnogo važnije od obrazovanja i informatizacije, porast nasilja je sasvim očekivana pojava. Posebno u državi koja ni 30 godina nakon rata nije uspjela da razoruža svoje stanovništvo i koja je u svojim zakonskim propisima izgleda više vodila računa o interesu nasilnika, lopova i ubica nego njihovih žrtava. Tako se i ubistva sankcioniraju sa sedam-osam godina zatvora, a, uz dobro vladanje, ubice se nađu na slobodi i prije nego što odsluže kaznu. Kako bi rasteretio vlastite kapacitete, zakonodavac je omogućio i otkup kazni do godinu, pa gledamo, a ne vjerujemo, kako počinitelj u zatvoru ne provede ni dan.</p><p>Izlaz iz začaranog kruga nasilja je dobro poznat, samo kada bi vlasti shvatile koje su razmjere problema s kojim se suočavamo. Nude ga već godinama, svaki put iznova, eksperti za oblasti sigurnosti i prava. Mijenjati zakone, pooštravati kaznenu politiku, insistirati na profesionalnom i zakonitom radu pravosuđa, konačno krenuti u akcije oduzimanja ilegalnog oružja… Bilo bi dovoljno, za početak, ako ne želimo da trajno ostanemo država crnih vijesti, nesigurnosti i kriminala.</p>

Tako se i ubistva sankcioniraju sa sedam-osam godina zatvora, a, uz dobro vladanje, ubice se nađu na slobodi i prije nego što odsluže kaznu

Posljednja pucnjava dogodila se u Hrasnom

Začarani krug

<p>O značaju evropskih integracija, lakšem pristupu fondovima i svim prednostima priključenja jedinstvenom tržištu Evropske unije s više od 449 miliona stanovnika već godinama govore i ekonomski stručnjaci.</p><h2>Nema promjena</h2><p>Bivši direktor Udruženja banaka BiH, magistar međunarodnih ekonomskih i političkih odnosa Berislav Kutle kaže za "Avaz“ da je pitanje koliko u ovakvoj političkoj situaciji uopće možemo postići.</p><p>- Ja se jedino nadam, a i mnogo nas se nada, da će nas relativno brzo primiti u EU. Onda će sve ovo nacionalno, ove nacionalne vođe, nestati. Dotle, realno, ne može biti promjena. Dok god je Dejton na snazi, hvala mu što je zaustavio rat, on je u interesu nacionalističkih vođa, jer ne dozvoljava nikakvu promjenu, a da neko nešto dobije, a onaj drugi izgubi. Tako svi brane nacionalne, a u principu svi brane samo svoje osobne interese - kaže Kutle.</p><h2>Obični ljudi</h2><p>Dok svjedočimo kako predsjedavajuću Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto kritiziraju zbog pokušaja da nastavimo proces i optužuju je da nije imala pravo Reformsku agendu dostaviti Briselu, u situaciji kada Ustavni sud BiH donosi odluke koje se negiraju, Kutle se pita gdje su u svemu tome obični ljudi.</p><p>- Nema nas nigdje. Dok je god ovakva politička situacija, mi ćemo "šepati“, a politike unutar zemlje ne mogu je riješiti, jer je Dejton donio neko drugi. Deset godina već pričam da, dok ne budemo imali mirnodopski ustav, kakav god da je, nema pomaka u BiH - ističe Kutle.</p><p>Zato je BiH u specifičnoj situaciji, u kojoj smo uvijek "na repu“, kaže Kutle.</p>

Dok god je Dejton na snazi, hvala mu što je zaustavio rat, on je u interesu nacionalističkih vođa

Kutle: Svi brane samo svoje osobne interese 

Ekonomski stručnjak Berislav Kutle za "Avaz": Bez brzog prijema u EU promjena neće biti

<p>Pravo osuđenika da otkupi kaznu zatvora u trajanju do jedne godine treba zadržati u krivičnom zakonodavstvu, smatra advokat Asim Crnalić.&nbsp;</p><p>Komentirajući aktuelne diskusije o ovoj temi, on dodaje da izdvajanje 100 KM za svaki dan kojeg je trebao provesti u ćeliji predstavlja kaznu koja osuđenu osobu više pogađa nego da godinu provede u njoj.<br></p><h2>Način izvršenja krivičnog djela</h2><p>- Kada to pretvorite u mjesečne iznose, to je oko 3.000 KM. Dakle, on svaki mjesec “zaradi” te 3.000 ako je u zatvoru, a ako plati taj novac je izgubio. Osim toga, u zatvoru ga država hrani, troši struju, toplu vodu i tako dalje. Ja sam pobornik toga jer smatram da je to za onoga ko je osuđen nepovoljnije nego da je u zatvoru – pojašnjava Crnalić za portal "Avaza".</p><p>Konkretne slučajeve ne želi komentirati, jer svaki od njih ima okolnosti iz kojih se presuđuje blaža ili strožija kazna. Kolika će ona biti ovisi od načina izvršenja krivičnog djela.</p><p>- Nemoguće je samo na osnovu činjenice da je neko osuđen kao pedofil izvlačiti zaključke je li trebao dobiti godinu dana ili više. To može sud, koji ispred sebe ima sve rezultate dokazivanja i onda u skladu sa zakonom odmjerava kaznu. Čovjek može pogriješiti ako bi dao bilo kakvu ocjenu jer mi ne znamo činjenice tog slučaja, a ljudi trče pred rudu i daju ocjene kao da su oni bili prisutni.&nbsp;</p><h2>Kaznena politika</h2><p>Naravno da postoji načelna osuda takvih ljudi, ako je utvrđeno da su počinili takvo djelo, ali koliku će kaznu dobiti to ovisi od suda i sud najbolje zna razloge svoje odluke – ističe Crnalić.</p><p>Govoreći, generalno, o kaznenoj politici u BiH Crnalić kaže da je on advokat i da nikad neće reći da su sudovi nekoga blago kaznili. </p><p>- To bi bilo naopako, ako bih se ja usudio takvo što reći – dodaje.</p>

Nemoguće je samo na osnovu činjenice da je neko osuđen kao pedofil izvlačiti zaključke je li trebao dobiti godinu dana ili više

Advokat Asim Crnalić za "Avaz": Otkup kazne za osuđenu osobu nepovoljniji nego da godinu dana provede u zatvoru

<p>Ispovijest žrtve i informacija da je bh. glumac Moamer Kasumović osuđen na godinu dana zbog bludnih radnji nad maloljetnikom šokirale su bh. javnost, ali i pokrenule novi val diskusija o važećoj kaznenoj politici u našoj zemlji, posebno kada je u pitanju nasilje nad djecom.&nbsp;</p><p>Je li kazna od godinu adekvatna za ovakvo krivično djelo, te je li trebalo dopustiti da ona bude otkupljena i da počinitelj ni dan ne provede u zatvoru, pitali smo pravnog eksperta Josipa Muselimovića, jednog od najpoznatijih advokata u BiH.<br></p><p>- Mislim da je vrijeme za ozbiljnu reviziju našeg kaznenog zakonodavstva, posebno u odnosu na određena kaznena djela. Aktualna mogućnost u našem zakonodavstvu jeste da u posebnom postupku sud može dozvoliti otkup kazne izrečene na vremenski period do godinu. To je 36.500 KM ili 100 maraka svaki dan. Međutim, mislim da postoje kaznena djela kod kojih ne bi trebalo dopustiti otkup. Po mom osobnom sudu, pogriješio je sud koji je vodio postupak. Nije trebao dopustiti, nije smio dozvoliti da se ovakvo jedno gnusno kazneno djelo riješi na ovakav način, odnosno da izvršitelj tog kaznenog djela otkupi utvrđenu vremensku kaznu. Sud je ozbiljno pogriješio kad je to dopustio - kaže Muselimović.</p><p>Zbog toga je konačno vrijeme da se, izmjenama zakona, definira koja krivična djela ne podliježu institutu otkupa, dodaje Muselimović. On također smatra da rasponi kazni za teška krivična djela nisu adekvatni. </p><p>- Naša kaznena politika je inače doživjela ozbiljne promjene. Na početku moje advokatske karijere, a bilo je to davno, recimo u oblasti prometa smrtna posljedica kažnjavana sa  4 ili 6, a ja sam branio u predmetima malo ozbiljnijih saobraćajnih nesreća gdje je sankcija išla i do 8 godina zatvora. Sad imate smrtne posljedice i kazne od godinu, to otkupiš i kao da se ništa dogodilo nije. Dakle, trebat će nam ozbiljnije intervencije u ovom dijelu - ističe Muselimović.</p>

Postoje kaznena djela kod kojih ne bi trebalo dopustiti otkup

Pravni ekspert Josip Muselimović za "Avaz": Sud je ozbiljno pogriješio u slučaju Kasumovića

<p>Podaci iz ranije uspostavljenog registra pedofila u RS nisu javni, podaci iz registra koji ovih dana stupa na snagu u FBiH također će biti dostupni samo policijskim i pravosudnim organima, ali psihologinja i stalna sudska vještakinja Vildana Zrnanović-Hasanović ukazuje na brojne slučajeve koji se odnose na pedofiliju, odnosno bludne radnje i spolni odnos sa maloljetnicima, za koje javnost saznaje iz medija. Reakcije na ispovijest žrtve i informaciju da je i bh. glumac Moamer Kasumović osuđen za takvo djelo traju već danima.<br></p><h2>Teško detektovati</h2><p>- Informacije koje dolaze do javnosti samo su vrh ledenog brijega, jer pedofilija kao poremećaj seksualne preferencije karakteriziran trajnim seksualnim sklonostima prema prepubertetskoj djeci, je daleko više prisutna nego što pretpostavljamo. Osobe koje imaju ovu vrstu poremećaja jako je teško detektovati prije nego se djelo počini. Nerijetko su to ugledni članovi društva i zajednice, te profesije i pozicije i biraju tako da su im djeca dostupna. Ovaj poremećaj izaziva veliku zabrinutost zbog dubokih posljedica koje može ostaviti na žrtve i društvo u cjelini – kaže Zrnanović - Hasanović. </p><p>Procenat pedofila u populaciji varira i prema dosadašnjim istraživanjima iznosi 1 do 5 posto kod muškaraca, dok su slučajevi kod žena mnogo rjeđi. Ipak, naša sagovornica upozorava da je takve podatke teško precizno utvrditi zbog društvene stigme i prikrivanja. </p><p>- Uzroci pedofilije su složeni i uključuju biološke, psihološke i društvene faktore. Istraživanja su pokazala da biološki faktori, poput abnormalnosti u funkciji mozga, posebno u područjima povezanim sa seksualnim ponašanjem i hormonalne disfunkcije, mogu igrati ulogu u razvoju pedofilije. Neka istraživanja sugeriraju da genetski faktori mogu povećati predispoziciju za razvoj poremećaja. Psihološki faktori, poput trauma u djetinjstvu, zlostavljanja ili zapuštanja, mogu doprinijeti formiranju devijantnih seksualnih preferencija. Osim toga, osobe s poremećajima ličnosti, posebno antisocijalnim poremećajem ličnosti, imaju veći rizik za razvoj seksualnih devijacija, uključujući pedofiliju. Društveni faktori poput izolacije, nedostatka socijalnih vještina i emocionalne nezrelosti također su povezani s povećanim rizikom – pojašnjava.</p><p>Posljedice seksualnog zlostavljanja djeteta mogu biti veoma ozbiljne i dugotrajne, naglašava Zrnanović – Hasanović, jer žrtve često pate od posttraumatskog stresnog poremećaja, depresije, anksioznosti, niskog samopoštovanja i problema sa vezivanjem. </p><p>- Zlostavljana djeca mogu razviti poremećaje u ponašanju, kao što su samodestruktivno ponašanje, samoozljeđivanje ili zlostavljanje drugih. Socijalne posljedice uključuju teškoće u ostvarivanju zdravih odnosa u odrasloj dobi, osjećaj sramote i krivice, kao i socijalnu izolaciju. Dugoročno, žrtve mogu imati povećan rizik od problema sa zloupotrebom supstanci i psihičkih poremećaja, što može otežati njihovu integraciju u društvo – dodaje Zrnanović – Hasanović.</p><p>Kada je riječ o prevenciji i zaštiti djece, naša sagovornica kaže da to zahtjeva multisektorski pristup, koji uključuje obrazovne, društvene, pravne i zdravstvene mjere. </p><h2>Rani znaci</h2><p>- Ključne strategije prevencije uključuju edukaciju djece o granicama tijela, seksualnom obrazovanju prilagođenom uzrastu i načinu prepoznavanja neprikladnog ponašanja, ali i važnosti prijavljivanja svakog oblika zlostavljanja povjerljivim osobama. Kampanje podizanja svijesti mogu pomoći u smanjenju stigme i ohrabriti prijavljivanje sumnjivog ponašanja. Profesionalci koji rade sa djecom - učitelji, zdravstveni radnici, socijalni radnici … moraju biti obučeni da prepoznaju znakove seksualnog zlostavljanja. Rani intervencijski programi, uključujući psihološko savjetovanje i terapiju za osobe koje pokazuju rane znakove pedofilije, mogu pomoći u sprječavanju daljnjeg razvoja poremećaja i zlostavljanja djece – kaže Zrnanović – Hasanović.</p><p>Liječenje može uključivati kognitivno-bihevioralnu terapiju, medikamentoznu terapiju za smanjenje seksualnog nagona i psihosocijalne intervencije.</p><p>- Strogi zakoni o zaštiti djece i adekvatne kazne za počinitelje seksualnih zločina su ključni elementi zaštite djece. Razvijanje specijaliziranih službi za identifikaciju i praćenje seksualnih prijestupnika može poboljšati zaštitu zajednica. S obzirom na rastuću prijetnju online zlostavljanja, važno je osigurati sigurnosne mjere na digitalnim platformama i ojačati nadzor nad internetskim prostorom. Pedofilija se smatra trajnim poremećajem seksualne sklonosti. Iako je liječenje moguće, uspješnost je ograničena, a studije pokazuju da postoji stalni rizik od ponovnog počinjenja djela, posebno ako terapija nije kontinuirana i adekvatno nadzirana i ako osobe sa ovim poremećajem nastave obnašati iste funkcije u društvu gdje su im žrtve lako dostupne. Dakle, edukacija, prevencija, rani intervencijski programi i snažna pravna regulativa ključni su elementi u borbi protiv pedofilije i zaštiti djece od ovog ozbiljnog oblika zlostavljanja – ističe psihologinja i stalni sudski vještak .</p>

Strogi zakoni i adekvatne kazne za počinitelje seksualnih zločina ključni elementi zaštite djece

Psihologinja Zrnanović-Hasanović za "Avaz": Pedofilija je trajni poremećaj

<p>Pet godina od upućivanja u proceduru Zakona o posebnom registru osoba osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i devet mjeseci od njegovog konačnog usvajanja u oba doma Parlamenta FBiH, konačno počinje njegova primjena.</p><p>Zakonom se zabranjuje njihov boravak u blizini mjesta gdje se okupljaju djeca.</p><h2>Više vremena</h2><p>Uvjet je bio izrada Pravilnika, koji je ovih dana objavljen u "Službenom listu FBiH“.</p><p>- Pravilnik je objavljen i Zakon stupa na snagu. Trebalo je više vremena da se ovaj pravilnik uradi, jer se njime definira kako se vodi sam registar, a pošto u FBiH imamo 10 kantona i uprava policija, s onom na federalnom nivou, bilo je potrebno čekati mišljenja i sugestije svih kantonalnih MUP-ova - pojašnjava Lana Prlić, federalna zastupnica koja je, a kolegama Anerom Žuljevićem i Jasminom Duvnjakom, ovaj zakon uputila u Parlament FBiH.</p><p>U registar pedofila upisivat će se pravomoćno osuđeni za krivična djela silovanje i spolni odnos s nemoćnom osobom, spolni odnos zloupotrebom položaja, prinuda na spolni odnos, spolni odnos s djetetom, bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, navođenje na prostituciju, trgovina ljudima, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, upoznavanje djeteta s pornografijom i rodoskvrnuće.</p><h2>Baza FUP-a</h2><p>Registar će funkcionirati kroz kartoteku i elektronski, podatke će prikupljati MUP-ovi kantona i oni će trajno ostati pohranjeni u jedinstvenoj bazi u FUP-u.</p><p>Pristup podacima imat će policijski organi, sudovi i tužilaštva.  </p><h2>Konkursna procedura</h2><p>- Zakon nalaže institucijama i ustanovama, koje direktno ili indirektno rade s djecom i maloljetnicima, da pri prijemu uposlenika imena svih kandidata koji su se prijavili na određeni oglas moraju poslati na provjeru jesu Ii ti kandidati u registru. </p><p>Ako jesu, oni ne mogu nastaviti s konkursnom procedurom. Bitno nam je da ove informacije dođu do što većeg broja roditelja i učenika, da znaju svoja prava - ističe Prlić.</p>

U registar pedofila upisivat će se pravomoćno osuđeni za krivična djela silovanje i spolni odnos s nemoćnom osobom

Pravilnik je objavljen i zakon stupa na snagu

Počasni konzul BiH u Libanu Ziad Isa iz Bejruta za “Avaz”: Puno je problema, haosa i konfuzije

Almina Pilav za "Avaz": Zatražili smo obustavljanje prodaje nekretnina BHRT-a, u pitanju je državna imovina

Iz Ambasade BiH u Jordanu za “Avaz”: Državljana BiH, prema raspoloživim informacijama, nema u Libanu

Belmin Karamehmedović o prodaji zgrade BHRT-a: Ovo znači da je kraj vrlo blizu

Suad Došlo, nosilac liste SDP-a za Gradsko vijeće Goražda: Samo pobjeda Imamovića

Planinari bosanskog tima "Snaga Domovine" ponovo svjetski prvaci

Nermin Nikšić o početku rada bh. USKOK-a: Ne smije biti nedodirljivih

Zgrada još nije završena: Kriminala sve više, a zatvor na Igmanu zjapi prazan

Murat Tahirović za "Avaz": Više od 300 osoba utočište našlo u Srbiji i Hrvatskoj

Profesor Fakulteta političkih nauka Sarajevo Elmir Sadiković za "Avaz": Korumpirane politike ne žele članstvo u EU

Začarani krug

Ekonomski stručnjak Berislav Kutle za "Avaz": Bez brzog prijema u EU promjena neće biti

Advokat Asim Crnalić za "Avaz": Otkup kazne za osuđenu osobu nepovoljniji nego da godinu dana provede u zatvoru

Pravni ekspert Josip Muselimović za "Avaz": Sud je ozbiljno pogriješio u slučaju Kasumovića

Psihologinja Zrnanović-Hasanović za "Avaz": Pedofilija je trajni poremećaj

Konačno počinje primjena Zakona: Pedofili više ne mogu biti blizu djece

Počasni konzul BiH u Libanu Ziad Isa iz Bejruta za “Avaz”: Puno je problema, haosa i konfuzije

Almina Pilav za "Avaz": Zatražili smo obustavljanje prodaje nekretnina BHRT-a, u pitanju je državna imovina

Iz Ambasade BiH u Jordanu za “Avaz”: Državljana BiH, prema raspoloživim informacijama, nema u Libanu

Belmin Karamehmedović o prodaji zgrade BHRT-a: Ovo znači da je kraj vrlo blizu

Suad Došlo, nosilac liste SDP-a za Gradsko vijeće Goražda: Samo pobjeda Imamovića

Planinari bosanskog tima "Snaga Domovine" ponovo svjetski prvaci

Nermin Nikšić o početku rada bh. USKOK-a: Ne smije biti nedodirljivih

Zgrada još nije završena: Kriminala sve više, a zatvor na Igmanu zjapi prazan

Murat Tahirović za "Avaz": Više od 300 osoba utočište našlo u Srbiji i Hrvatskoj

Profesor Fakulteta političkih nauka Sarajevo Elmir Sadiković za "Avaz": Korumpirane politike ne žele članstvo u EU

Začarani krug

Ekonomski stručnjak Berislav Kutle za "Avaz": Bez brzog prijema u EU promjena neće biti

Advokat Asim Crnalić za "Avaz": Otkup kazne za osuđenu osobu nepovoljniji nego da godinu dana provede u zatvoru

Pravni ekspert Josip Muselimović za "Avaz": Sud je ozbiljno pogriješio u slučaju Kasumovića

Psihologinja Zrnanović-Hasanović za "Avaz": Pedofilija je trajni poremećaj

Konačno počinje primjena Zakona: Pedofili više ne mogu biti blizu djece