<p>Duge kolone teretnih vozila na graničnim prijelazima prema Hrvatskoj i EU postale su dio bh. svakodnevice, a primjenom novih sistema EES i ETIAS te dodatnih mjera u transportu roba i ulasku građana u EU, postat će još duže.<br></p><h2>Dodatna kašnjenja</h2><p>Dodatno će otežati izvoz roba iz naše zemlje, pa se bh. ekonomija, ali i trome vlasti, moraju pripremiti na dodatna kašnjenja i štete koje ona uzrokuju.</p><p>- Ta usporenost će biti i u uvozu i u izvozu, logistički lanci snabdijevanja moraju se prilagoditi na kašnjenja. Sa sistemom ETIAS, koji se primjenjuje kod ulaska građana u Šengen, svaki putnik mora stati i fizički dati biometrijske podatke na granici. Zamislite autobus s 50 putnika, ako proces traje po minutu, vaš autobus odmah kasni 50 minuta, kao i drugi koji čekaju u redu. Dvije godine upozoravamo da uradimo te pripreme, ali sad ćemo opet doći u situaciju da kažemo: Jao, šta nam se desi“ - kaže predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTKBiH) Vjekoslav Vuković.</p><p> </p><p>Višegodišnji apeli da se, uz Bosansku Gradišku i Bijaču, osiguraju dodatni granični prijelazi s potrebnim fitosanitarnim i veterinarskim pregledima (BIP) za izvoz roba iz BiH, ostaju bez reakcije. </p><p>Državna komora od Vijeća ministara BiH očekuje da se hitno, prije početka primjene EES-a i ETIAS-a, u saradnji s organima Hrvatske i EU, osigura prekategorizacija prijelaza Svilaj i Izačić u granične prijelaze sa svim inspekcijskim kontrolama.</p><p>- Svilaj, nažalost, nakon niza godina, još ima kategoriju privremenog graničnog prijelaza, a na Izačiću nemamo fitosanitaciju te razine da možemo pratiti sve robe i onda nam čitav USK ostaje u izolaciji, te se robe izvoze preko Bosanske Gradiške pa, umjesto 50, vozite se 250 kilometara. Zastoji, gužve, troškovi, izolacija su nešto što nam nikako ne paše - kaže Vuković.</p><h2>Novi ugovor</h2><p>Pojašnjava da BiH skoro dvije godine nije imala komisiju koja bi pregovarala o novom ugovoru o granicama s Hrvatskom. </p><p>- Sada imamo dodatni problem, a to je taj Entry – Exit System (EES), kad ćete morati na svakom graničnom prijelazu stati, prijaviti se, dati biometrijske podatke da bi se znao tačan broj prijevoznika i ljudi unutar Šengena - upozorava Vuković.</p><h2>Status vozača</h2><p>Iz VTKBiH traže i da se bez odlaganja osigura status boravka profesionalnih vozača identičan statusu boravka članova posade aviona i brodskog osoblja te da se na taj način eliminira postojeće ograničenje njihovog boravka u EU i Šengenu na 90 dana. </p><p>Zahtijevaju i da granični prijelazi Orašje/Županja, Kamensko/Kamensko, Vinjani Donji/Gorica i Ivanica/Brgat imaju obostrano status međunarodnih cestovnih prijelaza za saobraćaj putnika i roba, uključujući i robe koje podliježu fitosanitarnoj kontroli.</p>

Ta usporenost će biti i u uvozu i u izvozu, logistički lanci snabdijevanja moraju se prilagoditi na kašnjenja, kaže Vuković

Zbog primjene novih pravila Evropske unije: Čeka nas haos na granicama

<p>Centralna izborna komisija (CIK) BiH je od 20. maja do petka, 27. septembra, političkim subjektima i kandidatima na oktobarskim lokalnim izborima izrekla novčane kazne u ukupnom iznosu od 490.000 KM!<br></p><p>Do ove sume došli smo zbrajanjem pojedinačnih iznosa kazni iz evidencije CIK-a te iznosa kazni iz odluka objavljenih u četvrtak i petak. Mnoge kazne odnose se i na preuranjenu kampanju.</p><h2>Zločinac Mladić</h2><p>Pojedinačni iznosi kazni variraju od 3.000 do 10.000 KM (SDA), ili 12.000 KM (SNSD), a CIK je u petak saopćio i odluku o najvećoj kazni u dosadašnjem toku kampanje u iznosu od 20.000 KM. Kaznu je zbog širenja govora mržnje i veličanja ratnog zločinca Ratka Mladića dobio Vlado Sladoje, kandidat PDP-a za načelnika Kalinovika, koji se na predizbornom plakatu fotografirao u vojničkoj uniformi. </p><p>Na listi sankcioniranih su i stranke u vlasti, kao i one u opoziciji. Prema nekompletnim podacima CIK-a, listu političkih subjekata s najvećim ukupnim iznosima kazni predvodi SNSD s 85.000 KM, a u stopu ga prati PDP sa 72.500 KM. SDA je kažnjena s ukupno 59.000 KM, SDP sa 47.500, dok HDZ treba platiti 23.000 KM.</p><h2>Govor mržnje</h2><p>Iz CIK-a su u petak naglasili da se govor mržnje neće tolerirati te da se zabrane ne odnose samo na period izborne kampanje, već na cijeli izborni period.</p><p>- Centralna izborna komisija BiH ima ovlaštenja da izrekne novčane kazne do 30.000 KM, ali i da ukloni ime kandidata s kandidatske liste, kao i da poništi ovjeru učešća na izborima političkog subjekta. Koja će od navedenih sankcija biti izrečena, zavisi od težine učinjenog prekršaja, kao i učestalosti - upozorili su.</p><h2>CIK nastavlja dalje</h2><p>Svi podaci o tome koliko će stranke morati platiti zbog nepoštivanja pravila za sada su preliminarni i nekompletni, jer CIK nastavlja raditi punom parom, a na njene odluke omogućeno je i pravo žalbe. </p><p>Konačan izvještaj o predizbornoj kampanji, ali i novčanim kaznama, CIK BiH će saopćiti na konferenciji za novinare dan uoči početka predizborne šutnje.</p>

Listu političkih subjekata s najvećim ukupnim iznosima kazni predvodi SNSD s 85.000 KM, slijedi PDP-a sa 72.500 maraka

Pojedinačni iznosi kazni variraju od 3.000 do 20.000 KM

Utvrđena brojna kršenja pravila: CIK kaznio stranke s pola miliona KM

<p>O najvećim sigurnosnim izazovima na Balkanu, situaciji u BiH i malignom utjecaju Rusije, odnosu Srbije prema svom zapadnom susjedu i „presijecanju pupčane vrpce s Moskvom“, te integracijama regiona u EU i NATO kao jedinoj garanciji mira i napretka, za „Avaz“ govori dr. Orhan Dragaš, stručnjak za sigurnost i međunarodne odnose.<br></p><h2>Bliski istok</h2><p>Dragaš je osnivač i direktor Međunarodnog instituta za bezbjednost sa sjedištem u Beogradu i ekspert Evropske komisije za migracije i unutrašnje poslove. </p><p><b>Šta su trenutno najveći sigurnosni izazovi na zapadnom Balkanu?</b></p><p>- Mislim, prije svega, na rusku agresiju na Ukrajinu i u nešto manjoj mjeri na sukobe na Bliskom istoku. Za cijelu Evropu to su najveći bezbjednosni izazovi, ali za razliku od nas, većina Evropljana ih doživljava, s pravom, i kao svoje unutrašnje pitanje. Kod nas je i dalje široko uvjerenje da su Ukrajina, Izrael i Palestinci „tamo negdje“ i da se to nas ne tiče. Ali nas se itekako tiče kada zbog ruske invazije na Ukrajinu eksplodiraju cijene energenata - kao posljedica toga i cijene svih drugih roba - ili kad zbog blokade plovidbe kroz Crveno more, koju provode proiranski Huti, skoče cijene gotovo svega što u Evropu dolazi iz Azije.&nbsp;</p><p><b>Kako vidite poziciju BiH? S obzirom na snagu politika koje najavljuju „razdruživanje“, postoji li dovoljno garancija da će ova država opstati?</b></p><p>- Politika odvajanja RS od BiH je dio ruske strategije da okupira i ovlada Ukrajinom. Putinu je svejedno gdje će na Balkanu stvari da eksplodiraju, na Kosovu ili u BiH, ko zna - možda i u Crnoj Gori. Na svim tim mjestima je mnogo investirano u snage destabilizacije, u snage koje međuetničke konflikte stavljaju iznad integracija, u ljude koji su spremni da za novac ili neke usluge ponovo pokrenu sukobe. </p><h2>Neće podržati</h2><p><b>Kao najveća u regiji, Srbija ima posebnu odgovornost. Kako vidite njenu i ulogu predsjednika Vučića? Stalna je dilema je li Srbija „bliža“ Istoku ili Zapadu.</b></p><p>- Vi ste u pravu, Srbija ima posebnu odgovornost u vezi s BiH, ali dodao bih i da ima najveći interes da BiH ostane cjelovita i da bude prosperitetna, što se često zanemaruje. Beograd nikada ne može da podrži secesiju RS jer bi istog trenutka pogazio svoju poziciju u vezi s Kosovom i na taj način izgubio svaki kredibilitet na međunarodnoj sceni. Aleksandar Vučić insistira na stalnom jačanju veza s RS, to je važan dio njegove politike i tako će raditi svako ko je na vlasti u Beogradu. Ali Vučića morate ozbiljno da shvatite i kad kaže da čvrsto poštuje suverenitet i integritet BiH i želi njen napredak, jer i to je jednako važan dio njegove politike.</p><h2>Prepušteni sebi</h2><p><b>Kako vidite budućnost zapadnog Balkana u kontekstu euroatlantskih integracija? </b></p><p>- U velikoj mjeri smo prepušteni sebi i to nimalo nije loša okolnost, jer, ako sami ne preuzmemo odgovornost za svoju budućnost, zašto bi to neko drugi radio. Što se tiče Srbije, moje uvjerenje je da ona pokazuje da je dorasla ovoj užasno kompliciranoj međunarodnoj situaciji i da donosi ispravne odluke - rekao je Dragaš.</p>

Beograd nikada ne može podržati secesiju RS jer bi istog trenutka pogazio svoju poziciju u vezi s Kosovom, kaže Dragaš

Dragaš: Nisu Palestinci „tamo negdje“

Orhan Dragaš, direktor Međunarodnog instituta za bezbjednost Beograd: Srbiji je u interesu da BiH ostane cjelovita

<p>Ova godina ostat će upamćena po katastrofalnim požarima širom svijeta, ali i onima koji su opustošili nekoliko bh. planina, pa ulaganje u opremu za odbranu od ovakve vrste nepogoda u brojnim gradovima dospijeva u vrh liste prioriteta.</p><h2>Aduti BiH</h2><p>A u ovoj oblasti BiH ima svoje adute, proizvedene u kompaniji SU-AD u Živinicama. Prema riječima vlasnika Suada Bešlića, potražnja za vatrogasnim vozilima je povećana.</p><p>- Potražnja je povećana, ali naše lokalne zajednice su ograničene sredstvima. Uz restauraciju starih, mi proizvodimo nova vozila, s novom opremom, pa su, nažalost, rijetki općine ili gradovi koji mogu izdvojiti gotovo pola miliona maraka za vozilo - kaže Bešlić.</p><p>Radnici u Živinicama najprije su obavljali uslužne poslove za evropske firme, a od 2020. SU-AD izvozi samostalno.</p>

<p>- Od 2020. radimo 100 posto naš proizvod. Već imamo desetine vozila isporučene po općinama, gradovima i privrednim subjektima u BiH, a danas će jedno vozilo biti isporučeno Službi za zaštitu i spašavanje Herceg-Novog u susjednoj Crnoj Gori. To je prvo vozilo koje ide van granica BiH - ističe Bešlić.</p><h2>Samo Nijemci</h2><p>Osim ove bh. kompanije, samo još njemački „Lentner“ u Evropi koristi ovaj, kvalitetniji način proizvodnje, prema njemačkom standardu, pa je i garancija na bh. vatrogasna vozila 20 godina.</p><h2>Zašto sam se vratio</h2><p>Iza poslovnog uspjeha živiničke firme stoji zanimljiva životna priča vlasnika Suada Bešlića, koji je 1994. godine, kao ranjenik iz BiH, evakuiran na liječenje u Njemačku. Nakon oporavka, radeći kao vozač, uporedo je studirao, te je postao prvi inovator u kompaniji "Lentner“ kod Minhena.</p><p>- Kad sam doživio neki vrhunac, da, naprimjer, jedan vikend novine pišu o Hasanu Salihamidžiću, a drugi o meni, odlučio sam se vratiti kući. Odoh da pomognem državi, rekao sam - priča nam Bešlić.</p>

Rijetki su gradovi i općine koji mogu izdvojiti gotovo pola miliona maraka za ovakvo vozilo

Sezona požara povećala potražnju: Prvo bh. vatrogasno vozilo putuje za Crnu Goru

<p class="">Posljedice globalnih kriza, od pandemije koronavirusa do rata u Ukrajini, pogodile su i ekonomiju Evropske unije.&nbsp;</p><p class="">Čak se i stanovnici Njemačke bore s padom industrijske proizvodnje, rastom troškova života, posebno stanarina i energenata, pa je danas daleko od obećane zemlje za kakvu je važila nekada.<br></p><h2>U BiH opasno</h2><p>Može li globalna kriza otvoriti vrata povratka za 43 posto bh. državljana koji žive van domovine?</p><p>- Želja kod naših ljudi postoji i vjerujem da će povratak biti intenzivniji. Mislim da je glavna prepreka ona mentalna, ako mogu tako reći, jer je većina naših ljudi iz BiH otišla ne toliko zbog toga da bi živjela nešto bolje, već što ima tu percepciju da je ovdje sigurnije, a da je u BiH opasno - kaže Ahmed Lindov, norveški političar porijeklom iz BiH i predsjednik Norveško-bosanske privredne komore.</p>

<p>S druge strane, očekuje da BiH osigura vladavinu prava i uvjete kakvi se već počinju stvarati na lokalnom nivou u pojedinim razvijenijim sredinama.</p><p>Predsjednik Saveza bh. udruženja u Austriji “Consilium Bosniacum” Damir Saračević kaže da su, osim ekonomskih razloga, i jačanje desnice te rastuća netrpeljivost uzroci sve češćeg razmišljanja o povratku. </p><p>- Poznajem konkretne slučajeve povratka poduzetnika i medicinskih radnika iz Austrije, Njemačke i Švicarske u BiH. To su još pojedinačni slučajevi, ali bi mogli prerasti u čestu pojavu. Prepreke mogu biti i lične, porodične prilike, pa i slabiji socijalni, ekonomski, zdravstveni i obrazovni sistem u BiH. Politička nestabilnost i korupcija su također veliki negativni faktori. Na tim stvarima trebamo svi raditi - kaže Saračević.</p>

<p>On dodaje da bi bilo važno pokrenuti značajnije programe podrške povratku te ojačati i otvoriti sektore za uvezivanje matice i iseljeništva.</p><p>- U tom smjeru bi se trebalo uložiti mnogo više sredstava te još ozbiljnije i kreativnije raditi na tome, jer je to investicija za budućnost od nacionalnog interesa - ističe Saračević.</p><h2>Veći priliv</h2><p>Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić kao pozitivan primjer izdvaja TK, gdje je u škole ove godine upisano 82 djece čije su se porodice vratile u BiH, a veći priliv očekuje iduće godine. Kaže da je tokom posjeta zemljama Evrope od većine bh. građana dobio odgovor da čekaju pogodan trenutak da se vrate u BiH.</p><p>- Osnovna dilema je pitanje hoće li biti rata, ja ih uvjeravam da iza države stoje SAD i da ovdje rata neće biti. Ministarstvo trenutno nema poticajnih projekata, već samo one usmjerene na kontakte s bh. dijasporom ili razmjenu znanja u različitim oblastima. To je lična odluka pojedinca, ali oni kod nas vide ono što oni nemaju, a to je rahatluk. To će prevagnuti - kaže Hurtić.</p><h2>Susjedi uveli mjeru "Biram Hrvatsku"</h2><p>Suočene s odlaskom i gubitkom stanovništva, brojne zemlje uvode poticajne mjere kako bi svoje iseljenike privukle da se vrate kući. Hrvatska je donijela mjeru “Biram Hrvatsku”, kojom osigurava subvencije za povratnike iz inozemstva u iznosima do 27.000 eura.</p><p>U periodu od 2022. do 2024. primljeno je 715, a odobren 471 zahtjev, pa je povratnicima iz Njemačke, Austrije, skandinavskih i drugih zemalja isplaćeno oko 3,5 miliona eura.</p>

Prepreke mogu biti i lične, to su porodične prilike, pa i slabiji socijalni, ekonomski, zdravstveni i obrazovni sistem

Dijaspora šalje novac, ali šta dobiju zauzvrat

Može li ekonomska kriza pokrenuti povratak u domovinu: BiH dijaspori nudi samo rahatluk

<p>Hoće li imovina BHRT-a biti predmet nove licitacije, pitanje je za Pravobranilaštvo BiH, ali prvenstveno za Sud u Sarajevu - hoće li poštovati zakone ove zemlje, konkretno Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.<br></p><h2>Dug EBU-a</h2><p>Ovo je za „Avaz“ kazao ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto, dodajući kako su nove ministre dočekali decenijama ignorirani problemi, a jedan od njih je i 16 miliona KM duga BHRT-a prema Evropskoj radiodifuzijskoj uniji (EBU). </p><p>- Moj prijedlog će biti da se iz rezervi ovogodišnjeg državnog budžeta osigura novac za dio dugovanja, a da se ostatak planira u narednim godinama u budžetu institucija BiH, da se na temelju toga sklopi sporazum s EBU-om o vansudskoj nagodbi i ovakvom načinu izmirenja duga. Tako bismo osigurali finansijsku stabilnost BHRT-a, ali i održali vezu s EBU-om, što je od ključnog značaja za sva tri javna servisa u BiH - kaže Forto.</p><h2>Dvije milijarde</h2><p>U jeku izborne kampanje evropski put malo ko spominje, a Forto ponovo upozorava da BiH riskira da ostane bez dvije milijarde KM, ali da je to i manja šteta od one koju činimo ovakvim odnosom spram evropskih integracija.</p><p>- Ne smijemo dozvoliti da nas predstavnici SDA, koji su u posljednjih deset godina uradili manje nego što je učinjeno u prvoj godini mandata ove vlasti, vrate na začelje zapadnog Balkana - ističe Forto.</p><h2>Sistem naplate</h2><p>Forto potvrđuje da su problemi s finansiranjem BHRT-a počeli nakon povlačenja RTRS-a iz sistema naplate RTV takse, te dodaje da izostankom sa sjednica Odbora sistema, nadležnog da predloži model naplate, blokiraju bilo kakav dogovor. </p><p>- Politička volja da se riješe ovi problemi u prošlosti je izostala i danas se suočavamo sa situacijom koju nije moguće riješiti bez volje sva tri javna RTV servisa u BiH - pojašnjava Forto.</p>

Hoće li imovina BHRT-a biti predmet nove licitacije, pitanje je za Pravobranilaštvo BiH, ali prvenstveno za Sud u Sarajevu, kaže Forto

Ministar Edin Forto za "Avaz":  SDA nas želi vratiti na začelje Evrope

<p>Usklađivanje obaveza koje ima kao aktuelni gradonačelnik i onih u utrci za novi mandat, kao kandidat SDP-a BiH za ovu poziciju, Ernest Imamović zadovoljan je dosadašnjim tokom kampanje, odzivom i reakcijom sugrađana.</p><h2>Stanje u budžetu</h2><p>Početak njegovog mandata obilježili su značajna kreditna zaduženja i kratkoročni dug od 1,8 miliona KM, pa je veći dio vremena i truda uložen u sanaciju zatečenog stanja.</p><p>- Nakon završetka tog katastrofalnog poglavlja u vezi sa stanjem u budžetu, krenuli smo u investiranje i obnovu infrastrukture. Slobodno mogu najaviti velike investicije, jer za to sada imamo mogućnosti i kroz gradski budžet i uz podršku Vlade FBiH - kaže Imamović.  </p><p>Dugovi vraćeni, a kredit reprogramiran, pa se tek u ovoj godini moglo razmišljati o ulaganjima. Tako će u oktobru biti odabran izvođač radova na izgradnji Trga branilaca Goražda, te izgradnji fasade Gradske dvorane. Uskoro počinje i asfaltiranje dijela komunikacije u naselju Glamoč, završava se izgradnja sportskog centra, a ceste u naselju Vitkovići bit će u cijelosti asfaltirane, dok je čišćenje korita Drine i Podhranjenskog potoka u toku.</p><p>- Imamo osiguran 1,1 milion KM za početak izgradnje regionalne sanitarne deponije s prvom kasetom, a izdvojili smo i dio sredstava za izgradnju vodovoda za Laleta i Budiće. To su projekti koji nisu uvjetovani obnovom mandata, već su u toku - dodaje Imamović.</p><h2>Iskrena želja</h2><p>Ističe da je Goražde jedan od ključnih gradova za državu i očekuje da građani prepoznaju iskrenu želju i energiju koju ulaže da ovaj grad postane bolje mjesto za život.</p><p>- Stavio sam se na raspolaganje u teškim i nemogućim uvjetima koje sam zatekao. Uvijek ću davati maksimum. Sada smo u prilici da gradimo, ali i da privučemo direktne investicije - kaže Imamović.</p><h2>Konačni sud</h2><p>- Politička nezrelost stranaka koje čine većinu na kantonalnom nivou dovela je do toga da nemam njihovu podršku, već svoje kandidate imaju i NiP, Novi početak i NES, te tako sami sebi daju protukandidate. Ipak, konačni sud će dati građani - kaže Imamović.</p>

Imamo osiguran 1,1 milion KM za početak izgradnje regionalne sanitarne deponije

Imamović: Pri kraju izgradnja sportskog centra

Ernest Imamović, kandidat za gradonačelnika, za "Avaz": Dugovi vraćeni, a kredit reprogramiran

<p>Na putu ka početku pregovora o članstvu u Evropskoj uniji Bosna i Hercegovina ponovo tapka u mjestu, a jedan od uzroka je i izborna kampanja koja je u toku.<br></p><p>Potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) i nekadašnji član Predsjedništva BiH Mirko Pejanović kaže da je zastoja bilo i bit će, ali da proces integracija u EU i NATO neće stati, ali se mora ubrzati.</p><h2>Gube dah</h2><p>- Naš glavni zastoj dolazi iz tromosti naših parlamentarnih tijela i političkih elita da ubrzaju integracije u EU. Sve nešto očekujemo da drugi za nas urade. S druge strane, elite koje su na vlasti u ovom mandatu gube dah da blagovremeno izgrade konsenzus, a kada to ne mogu, pravdaju se s Dodikom. Dodik jeste problem ove države, jer je ruši već godinama, ali oni moraju naći rješenje zajedno s međunarodnom zajednicom da proces integracija ne bude u zastoju, jer geopolitičke promjene ne čekaju da se mi ovdje cjenkamo šta ćemo i kad uraditi - kaže Pejanović.</p><p>Slaže se s ocjenom da je, u kontekstu globalnih dešavanja, opasno zaostajati za regionom.</p><p>- Ništa ne smije stajati na putu BiH prema EU. Mi imamo bazični konsenzus građana, građani žele u EU, a posljednjih godina 500.000 građana je otišlo u Evropu da radi. Oni su ta lokomotiva koja je već ušla u EU i elite se moraju preispitati. Nema govora da mi ostanemo crna rupa, niti ćemo to ostati - ističe Pejanović.</p><h2>Interes Srba</h2><p>Dio struktura u BiH otvoreno se protivi članstvu u NATO-u, ali Pejanović podsjeća da je NATO u BiH došao 1995. godine i on će tu i ostati.</p><p>- Za članstvo u NATO savezu postoji najširi interes građana. Lažu da ne postoji interes Srba. Svaki čovjek u ovoj zemlji na prvo mjesto stavlja mir i sigurnost. NATO je naš krov, a ako krov prokišnjava, ne valja. S NATO-om imamo krov da ništa ne prokišnjava u oblasti sigurnosti - kaže akademik Pejanović.</p><h2>Životni problemi</h2><p>Pejanović je ekspert za razvoj lokalnih zajednica i osnivač Centra za istraživanje razvoja lokalne i regionalne samouprave u okviru ANUBiH. Primjećuje da se u izbornoj kampanji tek povremeno afirmiraju lokalni, razvojni, socijalni i drugi problemi.</p><p>- Razvoj se dešava u jedinicama lokalne samouprave, a ne izvan njih. Mediji i najezda funkcionera iz entiteta i države koji govore na skupovima stvaraju sliku da lokalni problemi ne postoje i nisu važni - kaže Pejanović.</p>

Ništa ne smije stajati na putu BiH prema Evropskoj uniji, poručio je Pejanović

Pejanović: Ne smijemo zaostajati za regionom

Akademik Mirko Pejanović za "Avaz": NATO je naš krov

<p>Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović prisustvovao je trodnevnom forumu "Zamisli mir", koji je u Parizu organizirala zajednica "Sant’ Egidio", globalni pokret zasnovan na molitvi, solidarnosti, ekumenizmu i dijalogu.</p><p>U razgovoru za „Avaz“ reis Kavazović kaže kako je ova katolička udruga okupila jedan broj vjerskih velikodostojnika - muslimana, kršćana, Jevreja, budista, hinduista i drugih, koji vjeruju u zajednički život i mir među ljudima.</p><p>- Razgovaralo se o stanju u svijetu, o različitim izazovima - ratovima, klimatskim promjenama, umjetnoj inteligenciji i njenim izazovima koji stoje pred nama. Svijet se ne nalazi u dobrom stanju. Ratovi odnose stotine hiljada života, uglavnom djece, žena i staraca. UN više ne može garantirati mir, Vijeće sigurnosti i njegove članice izdali su Povelju UN-a. Masakri u Ukrajini, Palestini, Libanu, Sudanu, Izraelu govore nam u kakvom je stanju čovječanstvo - kaže Kavazović.</p><p>Učesnicima foruma obratili su se i papa Franjo, kao i predsjednik Francuske Emanuel Makron (Emmanuel Macron), a pažnju javnosti privukla je fotografija s Kavazovićevog susreta s njim. </p><h2>Interes za BiH</h2><p>Reisu-l-ulema IZ u BiH prisustvovao je i večeri koju je organizirao francuski predsjednik. </p><p>- Razgovaralo se o stanju u svijetu. On se interesirao i za stanje u BiH. Zahvalio sam njemu i državi Francuskoj na podršci BiH te istakao da, uz sve poteškoće koje imamo, ipak živimo trideset godina mira. To je veliko postignuće koje trebamo očuvati i na tome graditi našu zajedničku, evropsku budućnost. Predsjednik je izrazio svoju spremnost da pomogne BiH i da stane uz nas - istakao je Kavazović.</p><p>Kavazović je rekao kako je danas u svijetu aktivno više od pedeset ratišta, većeg ili manjeg intenziteta, te da je sa skupa poslana poruka državnicima da se uozbilje i da zaustave ratove, državne zločine i teror.&nbsp;</p>

Kavazović je rekao kako je danas u svijetu aktivno više od pedeset ratišta, većeg ili manjeg intenziteta, te da je sa skupa poslana poruka državnicima

Reis Husein ef. Kavazović iz Pariza za "Avaz": Svijet se ne nalazi u dobrom stanju


<p>Serija dojava o postavljenim eksplozivnim napravama ili bombama na mjestima masovnijeg okupljanja uznemirila je građane Kantona Sarajevo, a policijske odjele zadužene za kontradiverzione preglede maksimalno mobilizirala.<br></p><p>Nakon prijetećeg e-maila, koji je u ponedjeljak paralizirao Aerodrom Sarajevo, a za koji se nakon provjera ispostavilo da je lažan, jučer su slične dojave o postavljenim bombama stigle i na adrese sarajevskih tržnih centara. </p><h2>Efikasna istraga</h2><p>Kako saznaje “Avaz”, e-mail s istim sadržajem upućen je oko četiri sata ujutro na adrese svih tržnih centara, da bi tokom dana, nakon što su ih radnici primijetili naknadno, bila izvršena evakuacija i započet KDZ pregled u SCC-u, Importanne Centru i Aria Mallu.</p>

<p>- Ovakav modus operandi izvršenja aktueliziran je posebno nakon početka rata u Ukrajini. Kada je riječ konkretno o dešavanjima u Sarajevu, to može biti metoda specijalnog ratovanja iz napadaču poznatih razloga, ali, s druge strane, može biti i obična šala – kaže za “Avaz” v. d. načelnika Odjeljenja za borbu protiv kompjuterskog kriminala FUP-a Saša Petrović.</p><p>Do trenutka našeg razgovora MUP KS nije zatražio pomoć u istrazi kolega iz FUP-a, čije je Odjeljenje za borbu protiv kompjuterskog kriminala postizalo vrlo dobre rezultate u sličnim slučajevima ranije.</p>

<p>Petrović očekuje da će istraga biti efikasna, jer svako odgađanje može uzrokovati gubljenje dokaza u digitalnom obliku.</p><h2>Ekonomska šteta</h2><p>- Mi dok smo radili, identifikovali smo osumnjičene. Istina, jedan dio osoba je u sličnim situacijama samo kopirao sadržaj i nastavljao sa slanjem ovakvih e-mailova.&nbsp;</p><p>Ako je riječ o metodama specijalnog ratovanja, onda, osim uznemirenja građana, njihov cilj može biti nanošenje ekonomske štete, blokada rada i one predstavljaju samo dio ukupnog napada, pa je potrebno pratiti cijelu sliku – ističe Petrović.</p><h2>Izazivanje haosa</h2><p>Ovi događaji teško se mogu smatrati pukom slučajnošću, kazao je za “Avaz” profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Nedžad Korajlić.</p>

<p>- Ovakvi slučajevi često izazivaju sumnju na koordinirane aktivnosti, posebno kada se odvijaju u kratkom periodu i na ključnim lokacijama poput aerodroma i tržnih centara. Oni mogu biti dio šire strategije zastrašivanja ili testiranja sigurnosnih protokola, a ponekad ih koriste i pojedinci ili grupe, kako bi izazvali haos, bez stvarne namjere da postave eksplozivne naprave. Sigurnosne službe sigurno provode detaljnu istragu kako bi ustanovile motive i moguće poveznice među incidentima – kaže profesor Korajlić.</p>

Tri tržna centra i Aerodrom za dva dana evakuirani zbog prijetećih e-mailova

Serija dojava o bombama na mjestima masovnijeg okupljanja: Ko želi da destabilizira život u Sarajevu?

<p>Akademik Almir Badnjević jedan je od 11 naučnika iz BiH, koji su dio liste TOP dva posto najcitiranijih naučnika u svijetu za 2024. godinu.&nbsp;</p><p>U izjavi za “Avaz” kaže da ovakav uspjeh za svakog naučnika, a posebno naučnika iz Bosne i Hercegovine, predstavlja izuzetan uspjeh.<br></p><p>- Ovo priznanje potvrđuje značaj mog istraživačkog rada i doprinos globalnoj naučnoj zajednici. Drago mi je što se ovo dešava već drugi put, jer to potvrđuje kontinuitet u kvalitetu mog rada, posebno uzevši u obzir činjenicu da posljednjih godinu dana obnašam poziciju direktora Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH i imam mnogo manje vremena da se bavim naučno istraživačkim radom – kaže Badnjević. </p><p>Za postizanje ovakvog uspjeha u BiH, za razliku od razvijenih i uređenih zemalja, potrebno je mnogo više rada i napora.   </p><p>- Infrastruktura, finansijska podrška za istraživanje, pristup najnovijim tehnologijama i resursima, kao i umrežavanje s globalnim naučnim kolegama, često nisu na nivou kakav se može očekivati u razvijenijim zemljama.&nbsp;</p><p>Međutim, upravo zbog tih izazova, ovaj uspjeh ima još veće značenje. Prikazuje odlučnost, sposobnost prilagodbe i inovativnost istraživača iz naše regije. Također, to je podsjetnik da izuzetni talenti postoje svuda i da je uz puno truda i posvećenosti moguće prevazići sistemske prepreke.&nbsp;</p><p>Nadam se da će to inspirisati mlade istraživače u BiH i regiji da slijede svoje naučne ambicije, te privući veću pažnju i podršku naučnoj zajednici i infrastrukturi kod nas – ističe Badnjević.</p>

U izjavi za “Avaz” kaže da ovakav uspjeh za svakog naučnika, a posebno naučnika iz Bosne i Hercegovine, predstavlja izuzetan uspjeh

Almir Badnjević među dva posto najcitiranijih naučnika svijeta: Potvrda doprinosa globalnoj naučnoj zajednici

<p>Beživotno tijelo 24-godišnjeg mladića Denisa Mašića iz Goražda pronađeno je u Drinskom jezeru kod Janjinskog mosta nizvodno od Ustiprače.</p><p>Identifikaciju su obavili članovi porodice, kako je potvrđeno za "Avaz" iz Uprave policije MUP-a BPK Goražde.</p><p>Uviđaj su obavili pripadnici policije iz RS na cijoj teritoriji je tijelo pronađeno, a obdukcija će biti obavljena u Banjoj Luci, nakon čega će biti vraćeno porodici.</p><p>Tijelo nesretnog mladića su prije nekoliko sati nakon intenzivne potrage iz vode izvukli pripadnici Tima za spašavanje na vodi i pod vodom Republičke uprave Civilne zaštite RS.<br></p><p>Denis Mašić je nestao 9. septembra ove godine, njegov nestanak je prijavljen 13. septembra policiji u Goraždu kada je počela intenzivna potraga za njim.</p><p>Proteklih dana pretraženo je kompletno korito Drine nizvodno od mjesta gdje je posljednji put viđen na obali rijeke u blizini goraždanskog naselja Mujković polje, a u potragu su uključeni spasilački i timovi civilne zaštite RS-a i FBIH, kao i Jedinica za podršku Uprave policije MUP-a BPK Goražde.<br></p>

Identifikaciju su obavili članovi porodice

Tijelo mladića iz vode izvukli pripadnici Tima za spašavanje na vodi i pod vodom Republičke uprave Civilne zaštite RS

Tragičan kraj potrage: Pronađeno tijelo mladića Denisa Mašića u Drinskom jezeru

<p>Uprkos teškoj ekonomskoj situaciji, kad iznosi minimalnih plaća i penzija nisu dovoljni ni za petinu mjesečne potrošačke korpe, pokušavajući da preko noći dođu do bogatstva i boljeg života, građani FBiH milijarde maraka troše u kladionicama.</p><h2>Zemlja bolesnih</h2><p>Prema podacima koje smo dobili u Poreznoj upravi FBiH, stanovnici ovog entiteta su za pet godina, u periodu od 2019. do 2023., u kladionicama ostavili 8.145.848.753 KM.</p><p>Zaključno s avgustom ove godine, ukupan promet priređivača igara na sreću klađenjem iznosio je 1.054.042.071 KM. Najviše novca - 197,1 milion KM - izdvojili su građani HNK, dok su uplate u BPK Goražde iznosile 9,5 miliona maraka.i.</p>

<p>- Idemo u ponor. Ono što je meni posebno tužno, o tome vrlo često razmišljam, jeste činjenica da ne samo da stvaramo zemlju bolesnih dužnika već i malu kastu izuzetno bogatih koji nam svima kroje sudbinu, a našu djecu odgajamo tako da im se kladionice i kockarnice prezentiraju kao nešto što je sasvim normalno, neupitno, pa čak i poželjno - kaže dr. Marko Romić, osnivač i voditelj Kluba liječenih ovisnika o kocki KLOK iz Mostara.</p><h2>Srednji sloj</h2><p>Naglašava da se bogata manjina nije obogatila na igrama na sreću te da astronomskim prihodima kladionica uglavnom pomažu siromašni.</p>

<p>- Najveći broj kockara su zapravo donji srednji sloj i sirotinja, koji se nadaju da će tu svoju bijednu situaciju promijeniti nabolje tako što će dobiti neku veliku sumu na kladionici. Svakodnevno svjedočim raspadima života pojedinaca u svakom smislu i primjećujem da sve teže to podnosim - kaže Romić.</p><h2>Brakovi pucaju za mjesec</h2><p>- Veoma je teško slušati i gledati mladu ženu koja se tek udala, a već se razvodi. Ima slučajeva da ti brakovi pucaju već za mjesec, kad otkriju da su njihovi muževi dužni toliko da u sljedećih 10 ili 15 godina taj novac oboje ne mogu vratiti - ističe Romić.</p>

Ono što je meni posebno tužno jeste činjenica da ne samo da stvaramo zemlju bolesnih dužnika već i malu kastu izuzetno bogatih, kaže Romić

Podaci za pet godina: 8 milijardi KM spiskali na klađenje

<p>Ispod medijskih radara ostala je poruka komesara za proširenje Evropske komisije Olivera Varheljija (Varhelyi), odaslana prije nekoliko dana putem njegovog naloga na društvenoj mreži X, da bi se Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija do kraja godine mogle priključiti Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).</p><h2>Nema uvjeta</h2><p>Zahtjeve za pridruživanje SEPA-i Albanija je podnijela 13. juna, Crna Gora 2. jula, a Sjeverna Makedonija devet dana kasnije. BiH to još nije učinila, što pokazuje da za ostatkom regiona kasnimo i u ovom segmentu EU integracija.</p><p>- Trenutno stanje legislative u BiH ne zadovoljava uvjete SEPA-e te je aktivan proces koji podrazumijeva transpoziciju (prijenos, op.a.) potrebne legislative. Centralna banka BiH koordinira mehanizmom za SEPA priključenje i zajedno s relevantnim institucijama u Bosni i Hercegovini, uz podršku naših dugogodišnjih partnera USAID-a i Svjetske banke, aktivno radi na pripremnim aktivnostima kako s legislativne tako i s infrastrukturne strane - kazali su nam u Centralnoj banci BiH.</p><p>Pojašnjavaju da je Evropsko platno vijeće uspostavilo kriterije pristupanja SEPA području, među kojima je i usklađivanje odnosa s EU, a eliminatoran uvjet je primjena odredbi koje se odnose na transparentnost uvjeta i informacionih zahtjeva za platne usluge.</p><p>Ekonomski stručnjak Ranko Markuš pojašnjava da SEPA donosi brže i jeftinije obavljanje platnih transakcija. Uz podatke da bh. dijaspora u domovinu šalje milijarde maraka godišnje, da se 80 posto uvozno-izvoznih transakcija vrši u eurima, te procjenu Svjetske banke da zemlje izvan Jedinstvenog područja plaćaju šest puta veće naknade, neophodnost ulaska u SEPA-u dobiva svoj puni smisao.</p><p>- Smanjenje troškova prekograničnih plaćanja omogućava uštedu prilikom slanja novca porodici i prijateljima u inozemstvo, kao i kod plaćanja proizvoda i usluga kupljenih u drugim zemljama - kaže Markuš.</p><h2>Značajna prednost</h2><p>SEPA donosi značajne prednosti ekonomiji, posebno malim i srednjim preduzećima.</p><p>- Troškovi prekograničnih transakcija unutar SEPA zone mogu biti smanjeni i do 90 posto u poređenju s klasičnim međunarodnim transferima izvan SEPA područja - ističe Markuš.</p><h2>Hitne izmjene</h2><p>Hitne izmjene zastarjelih deviznih propisa u BiH, tokom okruglog stola u organizaciji Američke trgovačke komore u BiH (AmCham BiH), zatražili su Vijeće stranih investitora, Udruženje banaka BiH i VTKBiH. Istaknuto je da zbog postojećih ograničenja BiH svakodnevno gubi i značajne strane investicije.</p><p>SEPA trenutno obuhvata 36 država s više od 510 miliona stanovnika, a među njima su i zemlje koje nisu članice EU.</p>

Zahtjeve za pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima podnijele Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, naša zemlja još nije

Kada će se i hoće li BiH priključiti SEPA-i: Brže i jeftinije plaćanje i dalje na čekanju

<p>Sa 6.300 dolara BDP-a po glavi stanovnika BiH je trenutno osma najsiromašnija država Evrope. Koristeći podatke Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Eurostata i World Factbooka CIA-e, listu je objavio portal World of statistics.<br></p><p> </p><p>Siromašnije od BiH su samo Moldavija, Ukrajina, Kosovo, Armenija, Albanija, Sjeverna Makedonija i Gruzija, a u stopu nas slijede Srbija, Crna Gora i Bjelorusija.</p><h2>Upozorenje struke</h2><p>Prosječna plaća je viša i u svim susjednim državama.</p><p>- Struka godinama upozorava na izostanak ključnih ekonomskih reformi i neprepoznavanje od politike šta su stvarni problemi građana, privrede, društva i države u cjelini - kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić, dekan Fakulteta za ekonomiju Univerziteta SSST.</p><p>Podsjeća da se već 10 godina priča o reformi poreznog sistema u FBiH, koja se mogla provesti i nekoliko puta, te da smo zbog nerada izgubili mnogo, ne samo u ekonomskom već i u demografskom smislu jer građani više nemaju vremena da čekaju, pa odlaze.</p><p>- Izostanak reformi dok vrijeme protječe dovodi nas do toga da moramo djelovati pod pritiskom i mnogo više stvari uraditi u kratkom periodu, jer nas je sve manje. Prije nekoliko dana je i direktorica EIB-a za “Avaz” izjavila da 43 posto stanovništva BiH živi u inozemstvu. Na neki način, ako se možemo našaliti, već smo se upola integrirali u svjetske i evropske tokove - dodaje Hadžić.</p><h2>Forma nacrta</h2><p>Predugo traje priprema novih fiskalnih zakona i zakona o minimalnoj plaći od 1.000 KM. Posljednji put najavljeni su do kraja jeseni, ali stigla je jesen, a još nema potvrde da će se uskoro naći u parlamentarnoj proceduri.</p><p>- Zakoni će, prema svim najavama, biti upućeni u formi nacrta, što znači da barem naredne dvije godine oni ne mogu stupiti na snagu. Zato ne treba gubiti vrijeme i u ovom periodu, dok ti zakoni ne budu usvojeni, može se izmijeniti postojeći zakon. S manjim intervencijama moguć je veći rast plaća kroz neki vid zamrzavanja doprinosa. Struka ima prijedloge - ističe Hadžić.   </p><h2>Povećanje penzija</h2><p>Hadžić upozorava da će, što više gubimo vrijeme, reforme biti bolnije, a izdaci za penzije biti mnogo veći od prihoda od ekonomije.</p><p>- Penzioneri potpuno opravdano, zbog takvog životnog standarda, traže povećanje penzija, ali to se neće moći ostvariti s trenutnim ekonomskim parametrima. Može, ali uz namirivanje iz drugih poreza, ali to znači mnogo manje novca za investicije i druge kategorije u budžetu - ističe Hadžić.</p>

Podsjeća da se već 10 godina priča o reformi poreznog sistema u FBiH, koja se mogla provesti i nekoliko puta

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za "Avaz": Rast plaća moguć zamrzavanjem doprinosa

<p>Situacija u Libanu je, blago rečeno, haotična, nakon serije napada Izraela u kojima je, prema posljednjim informacijama, ubijeno 558 ljudi, a među njima 50 djece. Nakon posjete ranjenima u bolnici u Bejrutu za “Avaz” se kratko uspio javiti počasni konzul BiH u Libanu Ziad Issa.<br></p><p>- Mnogo ljudi krenulo je prema sjeveru jer ne može pronaći kuće u kojima bi mogli spavati. Veliki je nered, puno problema, haosa, konfuzije&nbsp; – kaže Zijad.</p><p>Ipak, on očekuje da će se ljudi u narednim danima vratiti svojim kućama, kako u Libanu, tako i u Izraelu, gdje se također dešava evakuacija sa sjevera zemlje.    </p><p>- Ne vjerujem da će doći do većeg, regionalnog rata jer vidimo da se “veliki igrači” ne pomjeraju i ne miješaju i zadržavaju situaciju ovakvom. Želim dodati da je mnogo međunarodnih i diplomatskih aktivnosti ovih i narednih dana kako bi se pokušao uspostaviti prekid vatre, možda i prekid vatre u Gazi uz razmjenu zatvorenika. Očekujem da bi to moglo voditi smirivanju situacije – ističe Issa.</p>

Zbog primjene novih pravila Evropske unije: Čeka nas haos na granicama

Utvrđena brojna kršenja pravila: CIK kaznio stranke s pola miliona KM

Orhan Dragaš, direktor Međunarodnog instituta za bezbjednost Beograd: Srbiji je u interesu da BiH ostane cjelovita

Sezona požara povećala potražnju: Prvo bh. vatrogasno vozilo putuje za Crnu Goru

Može li ekonomska kriza pokrenuti povratak u domovinu: BiH dijaspori nudi samo rahatluk

Ministar Edin Forto za "Avaz": SDA nas želi vratiti na začelje Evrope

Ernest Imamović, kandidat za gradonačelnika, za "Avaz": Dugovi vraćeni, a kredit reprogramiran

Akademik Mirko Pejanović za "Avaz": NATO je naš krov

Reis Husein ef. Kavazović iz Pariza za "Avaz": Svijet se ne nalazi u dobrom stanju

Serija dojava o bombama na mjestima masovnijeg okupljanja: Ko želi da destabilizira život u Sarajevu?

Almir Badnjević među dva posto najcitiranijih naučnika svijeta: Potvrda doprinosa globalnoj naučnoj zajednici

Tragičan kraj potrage: Pronađeno tijelo mladića Denisa Mašića u Drinskom jezeru

Podaci za pet godina: 8 milijardi KM spiskali na klađenje

Kada će se i hoće li BiH priključiti SEPA-i: Brže i jeftinije plaćanje i dalje na čekanju

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za "Avaz": Rast plaća moguć zamrzavanjem doprinosa

Počasni konzul BiH u Libanu Ziad Isa iz Bejruta za “Avaz”: Puno je problema, haosa i konfuzije

Zbog primjene novih pravila Evropske unije: Čeka nas haos na granicama

Utvrđena brojna kršenja pravila: CIK kaznio stranke s pola miliona KM

Orhan Dragaš, direktor Međunarodnog instituta za bezbjednost Beograd: Srbiji je u interesu da BiH ostane cjelovita

Sezona požara povećala potražnju: Prvo bh. vatrogasno vozilo putuje za Crnu Goru

Može li ekonomska kriza pokrenuti povratak u domovinu: BiH dijaspori nudi samo rahatluk

Ministar Edin Forto za "Avaz": SDA nas želi vratiti na začelje Evrope

Ernest Imamović, kandidat za gradonačelnika, za "Avaz": Dugovi vraćeni, a kredit reprogramiran

Akademik Mirko Pejanović za "Avaz": NATO je naš krov

Reis Husein ef. Kavazović iz Pariza za "Avaz": Svijet se ne nalazi u dobrom stanju

Serija dojava o bombama na mjestima masovnijeg okupljanja: Ko želi da destabilizira život u Sarajevu?

Almir Badnjević među dva posto najcitiranijih naučnika svijeta: Potvrda doprinosa globalnoj naučnoj zajednici

Tragičan kraj potrage: Pronađeno tijelo mladića Denisa Mašića u Drinskom jezeru

Podaci za pet godina: 8 milijardi KM spiskali na klađenje

Kada će se i hoće li BiH priključiti SEPA-i: Brže i jeftinije plaćanje i dalje na čekanju

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za "Avaz": Rast plaća moguć zamrzavanjem doprinosa

Počasni konzul BiH u Libanu Ziad Isa iz Bejruta za “Avaz”: Puno je problema, haosa i konfuzije