<p>O bezuspješnom pokušaju hapšenja predsjednika RS, ili šta god je predstavljao dolazak nekoliko inspektora SIPA-e pred policijski kordon ispred Administrativnog centra Vlade RS u Istočnom Sarajevu, osim domaćih i regionalnih izvijestili su i svjetski mediji. O ovoj akciji, ali i stanju u BiH i regionu, međunarodnim odnosima i izlasku iz krize, za “Avaz” govori Boško Jakšić, dugogodišnji novinar i vanjskopolitički analitičar iz Beograda.</p><h2>Ključno pitanje</h2><p>- Ja se zaista pitam da li je SIPA očekivala da će uhapsiti Dodika u Istočnom Sarajevu. Da će se neko ko tako otvoreno napada ustavni poredak BiH dobrovoljno predati ili da neće tražiti da ga štiti MUP RS, kojeg je on u značajnoj mjeri pretvorio u svoju ličnu gardu. SIPA je morala da pretpostavi da bi moglo da dođe čak i do obračuna, ali da se Dodik ne bi predao čak i da je bilo mrtvih. Iz čitave ove epizode stičem jedan utisak da je cilj bio da se pokaže još jednom da je Dodik odmetnik od pravde, ali zar to i ranije nismo znali – kaže Jakšić.</p>

<p>Ocjenjujući je kao “epizodu za zaborav”, Jakšić u širem kontekstu ukazuje na koji način danas uopće i funkcionira pravda. Međunarodni krivični sud je raspisao potjernice za Vladimirom Putinom i Benjaminom Netanjahuom (Netanyahu) zbog zločina u Ukrajini, odnosno Gazi, ali oni putuju svijetom, samo pažljivije biraju adrese.</p><p>- Tako i Dodik, on je čas u Beogradu, čas u Moskvi. Sud BiH ga je prvostepeno osudio zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika i pitanje je gdje smo sada. Dodik sve to ignoriše jednostavno jer mu se može. Ključno pitanje je zašto nema crvene Interpolove potjernice – dodaje Jakšić.</p><p>Nakon što je odlučio da se ne odaziva pozivima pravosudnih organa i krene u donošenje secesionističkih zakona i Dodikov život postao je kompliciraniji, tvrdi Jakšić, i skuplji, jer sve operacije njegovog osiguranja moraju biti plaćene.</p><p>- Politička klima danas povoljnija je po Dodika nego prije dvije godine. On je za to vrijeme dobio Viktora Orbana, kao otvorenog saveznika iz zemlje članice EU, sve vrijeme ima leđa u Aleksandru Vučiću, a po izjavi patrijarha Porfirija u Moskvi vidimo da se ponovo spominje srpski svijet, kao omiljeni Dodikov narativ. Istini za volju, Tramp ga nije skinuo s crne liste, ali Dodik može da očekuje da ga Tramp sigurno neće dalje sankcionisati ili pritiskati kao što činila neka druga američka administracija. Putin s njim igra svoju regionalnu igru, jer sve vrijeme želi da BiH drži u hronično nestabilnoj situaciji, a ako mu zatreba da destabilizuje i region, i Evropu – ističe Jakšić.</p><p>Osim deklarativnih osuda i podrške teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, uz sankcije Njemačke i Austrije, iz Evrope izostaje snažniji angažman na suzbijanju politike koja vodi u anarhiju i podjelu zemlje. Jakšić podsjeća da takav odnos prema cijelom regionu Evropa ima već nekoliko decenija. Tome u prilog ide i status zemalja zapadnog Balkana koje se već dugo ne pomjeraju ka članstvu u EU.</p><p>- Sve se svodi na decenijsko recitovanje gotovo istih ispraznih diplomatskih fraza i obećanja o tome da Evropa neće biti kompletirana bez zapadnog Balkana, da su vrata otvorena, da će Evropa na sve načine pomoći. Rezultati u praksi dovode do pitanja kako nam to Evropa pomaže, a imamo autokoratiju u Srbiji i Dodika u RS. Nije neobično što Evropa svojim ponašanjem regrutuje sve više euroskeptika u regionu, koji je prije desetak godina bio veoma optimistički raspoložen prema EU. Dio objašnjenja je da je Evropa suočena sa sopstvenim, ozbiljnim problemima, koji su sada komplikovaniji u vremenima sukoba s Trampom, ali to ipak nije objašnjenje zašto bar dio skupo plaćene birokratije u Briselu ne može da nastavi da se bavi zapadnim Balkanom i da ponudi neka rješenja, koja bi išla dalje samo od toga da se ponude pare iz Plana rasta – pojašnjava Jakšić, naglašavajući da su regionu od miliona eura potrebnije kvalitativne političke i društvene promjene.</p><h2>Širi sukob</h2><p>Dok iz pojedinih evropskih zemalja stižu sve otvorenije najave nekog šireg sukoba s Rusijom, Jakšić ne vidi razloge za takve strahove. Smatra da Rusija neće ući u direktan sukob sa Zapadom, posebno nakon ustupaka koje joj SAD nude oko Ukrajine.</p><p>- Čini mi se da sve ide prema ciničnom završetku rata da će Ukrajinci biti prodati zarad Trampove ideje da normalizuje odnose s Rusijom, da joj ukine sankcije, uspostavi novu energetsku saradnju, a Ukrajincima uzme eksploataciju rijetkih minerala i da prizna teritorijalne gubitke Ukrajine. Predsjednik Zelenski nema izbora osim da ponavlja da Ukrajina to nikad neće prihvatiti. U situaciji u kojoj se nalazi evropski kontinent, čini mi se da ćemo i mi ovdje završiti u statusu quo. Dodik je u ovom trenutku jedna poželjna “nevjesta” na više svjetskih adresa i on to kapitalizira, tako se i ponaša ignorišući sve, uključujući i pravne norme, kaže Jakšić</p><p>– zaključio je vanjskopolitički analitičar Boško Jakšić.</p><h2>Politički status</h2><p>- Ne vjerujem ni u kakve oružane sukobe u regionu, prije svega što su ovdje ljudi umorni od ratova i ne vidim potencijala ko bi za to bio spreman, osim ekstremne manjine koja postoji među Srbima, Hrvatima i Bošnjacima. To je nedovoljno za repliku 90-ih. Međutim, strahujem od jednog političkog statusa quo, koji ne obezbjeđuje reforme ni ostvarenje cilja kojeg svi imamo, a to je članstvo u EU – poručuje Jakšić.&nbsp;</p>

U situaciji u kojoj se nalazi evropski kontinent, čini mi se da ćemo i mi ovdje završiti u statusu quo 

Jakšić: Politička klima za njega je sad povoljnija

Boško Jakšić za "Avaz": Dodik je u ovom trenutku poželjna "nevjesta" na više svjetskih adresa

<p>Kriminolog i nekadašnji vođa istraga organiziranog kriminala u Tužilaštvu BiH Ramiz Huremagić kazao je za “Avaz” da je potez SIPA-e u Istočnom Sarajevu imao veći značaj nego što se na prvi pogled čini.</p><p>Huremagić to objašnjava, „jer su nenaoružani inspektori SIPA-e izazvali paniku u Dodikovim redovima“ te „da je Dodikovo osiguranje izgledalo nespremno“. &nbsp;</p><h2>Nekoliko ljudi </h2><p>- Kad pogledate snimke nakon što je SIPA došla pred administrativni centar Vlade RS, tamo nema policijskog obezbjeđenja. Onda se brže-bolje diglo što se može dići. Vrlo je simptomatično ko su oni ljudi kao specijalci. Ono može biti dio SAJ-a, ali ako i jeste, onda sve govori da nisu bili u punom kapacitetu. Po načinu na koji su odjeveni, kako se ponašaju, po oznakama – iako i u SAJ-u nose zastave Srbije na kacigama – oni ljudi mogu biti plaćenici. Oni podsjećaju na Wagner, mogu biti dio ljudi iz Srbije koji su tu, jer oni sigurno na različitim lokacijama imaju ljude koji su spremni da intervenišu. Na kraju, gdje su vozila kojima su došli? SAJ ima svoje transportere i džipove, a njih nije bilo.&nbsp;Tih nekoliko ljudi iz SIPA-e izazvalo je paniku, a najbolji dokaz je što Dodik nije smio napustiti Administrativni centar. Nije bio siguran je li dignuta specijalna jedinica SIPA-e, da nije EUFOR dignut, da neće na putu do helikoptera biti uhapšen. Nije bitno je li bio jedan, tri ili 10 pripadnika SIPA-e tamo, već to da je SIPA potpuno legitimno došla na vrata. Tih nekoliko ljudi je dokaz da SIPA radi. Tih tri ili četiri čovjeka su država i pred njima treba ustati, koliko god se to nekome činilo smiješnim – smatra Huremagić.</p><p>Dodaje da su Dodika, ali i čelne ljude MUP-a RS, nekoliko inspektora SIPA-e primorali da počine novo krivično djelo, zloupotrijebivši policiju u privatne svrhe, pa sada očekuje da se Tužilaštvo BiH izjasni o odgovornosti ministra unutrašnjih poslova Siniše Karana i direktora policije RS Siniše Kostreševića te drugih sudionika u sinoćnjem događaju.</p><p>- Osim toga, Dodik je bio taj koji je prvi vukao poteze i određivao odnose. Ali tog dana je jedno postupanje SIPA-e potpuno preokrenulo situaciju. Vidjeli smo koliko se situacija mijenja kad vlasti RS nisu prve koje povuku potez. Vidjeli smo mnogo ljudi koji se pitaju šta uopšte rade tu, grupisani su u hrpu, bez ikakvog rasporeda. Oni dobro znaju da ih je tu neko postavio da zastrašuju, ali znaju i da ih se niko ne boji. Imate komandnu strukturu koja je podređena Dodiku, ali i najveći broj policajaca kojima je toga preko glave – tvrdi Huremagić.</p><h2>Sudobnosni momenat za BiH</h2><p>Zaključuje da rasplet krize u BiH u velikoj mjeri zavisi i od dešavanja u Srbiji i od mogućeg scenarija po kojem će se predsjednik Srbije odreći Dodika, ali rješenje neće doći brzo. Apelira na građane da sačuvaju razboritost, ne sudjeluju u širenju defetizma, te da ne očekujemo da neko drugi riješi probleme u BiH.</p><p>- Defetizam, nerazumijevanje ili zbijanje šala u ovom trenutku gori su hiljadu puta od svega što Dodik radi. Ovo je stvarno jedan od sudbonosnih momenata za ovu zemlju. Znam da su ljudi umorni od svega, ali to nas ne oslobađa odgovornosti da svojim postupcima i porukama možemo biti u funkciji upravo Milorada Dodika. Zamislite koliki bi on bio heroj kada bi pala krv. Dok god mu se to ne da, ova država raste – ističe Ramiz Huremagić.</p>

Nije bitno je li bio jedan, tri ili 10 pripadnika SIPA-e tamo, već to da je SIPA potpuno legitimno došla na vrata, kaže Huremagić

Huremagić: Postupanje SIPA-e preokrenulo situaciju

Ramiz Huremagić za "Avaz": Dodik nije bio siguran je li dignut EUFOR

<p>Nakon raspisivanja potjernice za Miloradom Dodikom i ostalima, niko nema ideju kako provesti naredbe pravosudnih institucija, a da ne dođe do žrtava i dalje destabilizacije, kazao je za “Avaz” Aleksandar Popov, politički analitičar i direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada. Posljednja akcija SIPA-e donijela je, kako kaže, šamar institucijama, ali i međunarodnoj zajednici.</p><p>- Imamo državne organe, koji su, zapravo, ustuknuli prilikom pokušaja hapšenja, visokog predstavnika koji djeluje više verbalno, EUFOR, ali niko nema ideju šta da uradi, a da ne dođe do većeg belaja – kaže Popov.</p><h2>Crvena linija </h2><p>Dodaje da su razmjere sadašnje krize posljedica dugogodišnje pasivnosti visokog predstavnika, PIC-a, međunarodne zajednice, ali i domaćih institucija.</p><p>- Svi su omanuli. Nisu na vrijeme poduzimali mjere, a znalo se kud vodi Dodikovo ponašanje. Svaki put pomjerao je crvene linije, ali, osim ukora visokog predstavnika i američkog ambasadora, druge mjere nisu poduzimane. Čak ni sankcije koje je Amerika uvodila Dodiku i članovima njegove porodice nisu urodile plodom, zato što bi uvijek našao način da ih zaobiđe. Nevolja je što su u sve umiješani i predstavnici druga dva naroda. Svi su unakrsno igrali igru, kobajagi braneći narode koje predstavljaju. Oni su duboko uvezani, inače bi se to lakše riješilo – ističe Popov.</p><p>30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Igmanska incijativa planirala je skup predstavnika ključnih zemalja za rješavanje “bh. čvora”. Popov kaže da bi uslijedila konferenciju s učešćem država garanata Dejtonskog sporazuma, na kojoj bi se predložila rješenja za BiH. </p><p>- Da se konačno izađe iz koordinata 90-ih, da BiH ne ostane zarobljena u okvirima Dejtona u kojima ne može dalje da napreduje. Svaka zemlja ima svoje padove i napretke, ali ovdje su neke stvari zakucane. Jedni govore o duhu, drugi o slovu Dejtonskog sporazuma, a ni jednima ni drugima nije stalo do BiH, već do ličnih interesa – dodaje naš sagovornik.</p><h2>Jedna ideja </h2><p>Nije siguran koliko bi u sadašnjoj situaciji bilo moguće organizirati takav skup, jer u toku je globalno prestrojavanje zbog ratova u Ukrajini i Gazi, te trgovinskog rata.</p><p>- Sad je svima jedna ideja na umu – samo neka se ne puca. Angela Merkel je podržavala stabilokratije, prije svega u Srbiji. Neka se ne puca, a šta će unutra da nam rade, šta je s vladavinom prava i institucijama, to nije bitno. To je i dovelo do ovog trulenja, ne samo u BiH, već i regionu. Nije stabilno ni u Crnoj Gori, Makedoniji, Srbija vri. Unutar BiH ne postoji dovoljno snaga koje bi mogle izaći iz ovoga, a kako vrijeme odmiče stiče se utisak da Dodiku niko ništa ne može – naglašava Popov.</p><h2>Počasni građanin Sarajeva</h2><p>Pozitivne emocije Popov, odnedavno počasni građanin Sarajeva, odvaja od onog što se trenutno dešava u i oko Sarajeva. Dodjelu priznanja povodom Dana oslobođenja Sarajeva opisuje kao veliki momenat u njegovom životu.</p><p>- Meni je posebna čast, doveo sam i dio svoje porodice, moju unučad, da je na taj dan meni uručeno priznanje za neke stvari koje sam činio, pokušavajući da se odužim Sarajevu za pažnju i ljubav s kojom me je primilo prije skoro 60 godina, kad sam došao na studije – kaže Popov.</p>

Nisu na vrijeme poduzimali mjere, a znalo se kud vodi Dodikovo ponašanje

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam: Državni organi su ustuknuli pri pokušaju hapšenja Dodika

<p>U jeku najveće političke i sigurnosne krize u Bosni i Hercegovini, potencijalno važan susret, jedan od rijetkih glasova razuma, prošao je ispod medijskih radara i ostao zabilježen samo kao štura vijest. Prvi put nakon više od godinu susreli su se reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović i mitropolit dabrobosanski Hrizostom.</p><h2>Dobra volja </h2><p>Sastanak je organiziran u palači Mitropolije dabrobosanske u Sarajevu, a osim prazničnih čestitki i dobrih želja, istaknuta je potreba otvaranja i unapređenja međureligijskog dijaloga, te obnavljanja međusobnih veza i kontakata.</p><p>Iz Mitropolije dabrobosanske je saopćeno da je Kavazović&nbsp;apelirao na povratak predstavnika Srpske pravoslavne crkve&nbsp;u Međureligijsko vijeće BiH. Hrizostom je obećao da će obaviti konsultacije s patrijarhom srpskim Porfirijem, mitropolitima i episkopima iz BiH i da će lično o tome izvijestiti Kavazovića kome je zahvalio na posjeti i dobroj inicijativi.</p><p>Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović u kraćem razgovoru za “Avaz” kazao je da osobno poštuje mitropolita Hrizostoma, kao najvišeg dostojanstvenika SPC-a.</p><p>- Želio sam da ukažem na potrebu da vjerske zajednice sarađuju i da je postojanje Međureligijskog vijeća institut koji svima koristi. Nadam se da će poštovani mitropolit Hrizostom, u duhu dobre volje i komšiluka među našim vjernicima, donijeti razumnu i ispravnu odluku – kazao nam je Kavazović.</p><h2>Društvo i država</h2><p>Kavazovića smo pitali i koliko vjerski lideri, u teškom vremenu, kojeg takvim čine političari, mogu doprinijeti da ova zemlja krene nekim drugim putem.</p><p>- Mogu reći samo da se razgovarati mora, ali da se ne može pregovarati o aksiomima i fundamentima na kojima počiva ovo društvo i država. Svi smo obavezani Ustavom i zakonima. Bježanje od zakona je u svakoj uređenoj zemlji krivično djelo. Ja se nadam da će ljudi, prije ili kasnije, to uvidjeti. Bolje bi po sve bilo da to uvide prije. Tako bi bilo bolje i lakše za sve, pa i za njih same – istakao je Kavazović.</p><p>Bježanje od zakona je u svakoj uređenoj zemlji krivično djelo. Ja se nadam da će ljudi, prije ili kasnije, to uvidjeti. Bolje bi po sve bilo da to uvide prije, kazao je uvaženi reisu-l-ulema ef. Kavazović&nbsp;</p>

Želio sam da ukažem na potrebu da vjerske zajednice sarađuju, kazao je uvaženi reisu-l-ulema ef. Kavazović

Sastanak reisu-l-uleme ef. Kavazovića i mitropolita Hrizostoma

Reis Kavazović nakon susreta s Hrizostomom u Sarajevu za "Avaz": Razgovarati se mora!

<p>Naoružani kordoni policije na ulicama bh. gradova, limuzine pod pratnjom i glave iza govornica, mikrofona, s TV ekrana iz kojih dopiru uvrede i ucjene, glasovi podjela i prijetnji, nikoga u ovoj državi ne ostavljaju ravnodušnim. U ranjenoj zemlji, koja je od rata do danas, zbog nepravde, nebrige i nedostatka tog svjetla na kraju tunela, gotovo milion svojih stanovnika ispratila u bijeli svijet, na ulicama su ponovo ljudi s fantomkama i šljemovima na glavama i s otkočenim puškama o ramenu i u rukama.</p><p>Do jučer je tinjala ta slabašna nada da će ova, s njima ovakvima - nesretna zemlja konačno krenuti evropskim putem, prema normalnim, pravednijim, prosperitetnijim državama sretnijih i zadovoljnijih ljudi, kojima fudbalska utakmica donosi najveća uzbuđenja na kraju radne sedmice. A onda smo osvanuli u ambijentu koji više podsjeća na kvartove kojima gospodare meksički narkokarteli.</p><p>U ovakvoj situaciji poput melema na ranu stiže vijest o susretu najviših vjerskih poglavara Rijaseta Islamske zajednice u BiH i Mitropolije dabrobosanske. Vječiti optimisti i u kratkom susretu reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića i mitropolita Hrizostoma pronaći će motiv da i dalje vjeruju u neka bolja vremena za ovu zemlju i njene narode i građane. Tokom srdačnog susreta vjerski lideri dvaju naroda istaknuli su potrebu za unapređenjem međureligijskog dijaloga i obnavljanjem međusobnih veza. Prvi korak mogao bi biti povratak predstavnika Srpske pravoslavne crkve u Međureligijsko vijeće BiH.</p><p>U pravo vrijeme, a možda i posljednji čas, rekli bismo, Kavazović i Hrizostom potvrdili su opredijeljenost ljudi širom ove zemlje koji, u svom svijetu, izvan stranačkih kišobrana, zajedno obilježavaju praznike i žele nastaviti živjeti u miru. Dok političari ponovo pokušavaju raspiriti plamen mržnje, neko ga konačno i potpuno mora ugasiti, a glasovi mira moraju postati jači.</p>

Kavazović i Hrizostom potvrdili su opredijeljenost ljudi širom ove zemlje koji zajedno obilježavaju praznike i žele nastaviti živjeti u miru

Prvi korak

<p>Predsjednik i osnivač britanske humanitarne inicijative “Remembering Srebrenica” Vakar Azmi (Waqar) zatražio je od ministra vanjskih poslova Velike Britanije Dejvida Kamerona (David Cameron) da pojača diplomatske aktivnosti kako bi i druge zemlje glasale za UN-ovu rezoluciju o Srebrenici. Istovremeno, organizacija koja je i osnovana zbog čuvanja sjećanja na genocid i borbe protiv mržnje i netolerancije, pozvala je vladu Ujedinjenog Kraljevstva da podrži usvajanje ovog dokumenta.</p><p>Azmi je poručio da je malo događaja obilježilo kolektivnu svijest čovječanstva kao što je genocid u Srebrenici, kao najgori zločin na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata. On je izrazio ponos što Ujedinjeno Kraljevstvo obilježava godišnjicu genocida na nacionalnom nivou i kroz 1.000 različitih događaja širom države, te što je ova zemlja bila prva koja je 2015. izradila nacrt rezolucije o Srebrenici na koju je Rusija uložila veto.</p><p>- Poricanje genocida, veličanje počinilaca, promicanje mržnje prema Bošnjacima i stalne prijetnje miru, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH obavezuju da ovu rezoluciju podrže ne samo Velika Britanija već i sve zemlje članice Ujedinjenih naroda. Međunarodnim danom neće se samo odati počast žrtvama i preživjelima, već će pomoći u izgradnji nove nade za dijalog i pomirenje - poručio je Azmi.</p>

Predsjednik i osnivač britanske inicijative „Remembering Srebrenica“

Vakar Azmi: Izgradnja nove nade

<p>Ekonomski stručnjak u oblasti bankarstva i bivši bh. diplomata Draško Aćimović jedan je od eksperata koji ukazuju da u danas objavljenoj odluci OHR-a ne vide na osnovu čega banke, koje su u nadležnosti entitetskih agencija za bankarstvo, trebaju ispunjavati nalog OHR-a. Odlukom je zabranjeno finansiranje stranaka SNSD i Ujedinjene Srpske iz budžeta na svim nivoima, banke zadužene da sredstva s njihovih računa uplaćuju na račun Centralne banke BiH, ili će se u protivnom i banke, i odgovorne osobe u njima izložiti sankcijama.</p>

Odluka Šmita stupila na snagu: Najavljene sankcije za banke koje ne budu provodile odluku o obustavi finansiranja SNSD-a i Ujedinjene Srpske

<p>- Vidimo da su sve odluke OHR-a, od suspenzije Ustava na 24 sata do odluka vezanih za prošle izbore, provedene u djelo i ispunjene od strane političkih aktera. Tako će biti ispunjena i ova. Međutim, ona se tehnički ne može sprovesti bez saglasnosti Agencija za bankarstvo, jer one odgovaraju za poslovanje banaka u FBiH i RS. One bi morale napraviti zakonsku regulativu na osnovu koje će se to ispunjavati. Hoće li to biti neka uredba ili novi zakoni, to je sada velika nepoznanica – kaže Aćimović za "Avaz".</p><p>Aćimović smatra da OHR ne može sankcionirati banke i njihove uposlenike, jer bi to bilo nezabilježeno u historiji.</p><p>- To su privatne banke i da OHR utiče na zaposlenike, da ih otpušta ili kažnjava, to je odluka koja zvuči nevjerovatno. Realno gledajući, cijela odluka je, da se diplomatski izrazimo, nedefinisana. Vrlo je teško i komentarisati takvu odluku, jer bi to bio presedan u svijetu – ističe Aćimović za "Avaz".</p>

Realno gledajući, cijela odluka je, da se diplomatski izrazimo, nedefinisana

Draško Aćimović o odluci OHR-a za "Avaz": OHR ne može sankcionirati banke i njihove uposlenike

<p>Odlukom o obustavljanju svih isplata budžetskih sredstava u svrhu finansiranja političkih stranaka Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjena Srpska visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nametnuo je obaveze odgovornima za izvršenje budžeta na svim nivoima vlasti, ali i sve banke i sve njihove poslovnice u nadležnosti entitetskih Agencije za bankarstvo. One su obavezne da sve iznose iz budžeta, odmah po dospjeću uplate, transferiraju na poseban račun Centralne banke BiH, te o tome obavijeste OHR. Šmit upozorava da banke ovu odluku trebaju smatrati mjerom usmjerenom protiv opstrukcija u provođenju Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, te najavljuje da svaki vid nepoštivanja odluke može dovesti do sankcija protiv banke ili protiv pojedinca koji se smatra odgovornim.</p><p>- Kad je riječ o dijelu odluke u kojoj se pominju banke, to se odnosi samo na sredstva koja su već odobrena iz budžeta, pa da banke ne bi slučajno ta sredstva isplaćivala strankama, bez obzira ko dođe s nalogom za isplatu ili prebacivanje tih sredstava. Za sve ostalo, sredstva koja tek trebaju da se doznače, to neće biti moguće. Kod trezorskog poslovanja sredstva se isplaćuju onog momenta kad ministar finansija ili ovlašteni potpisnici u opštinama potpišu naloge za isplatu, a na osnovu ove odluke oni to ne smiju uraditi – kaže ekonomistica Svetlana Cenić za "Avaz".</p><p>Ako već za sankcije izabranim zvaničnicima visoki predstavnik ima uporište u Bonskim ovlastima, najava sankcija bankama i odgovornim osobama u njima otvorila je dileme na koji način to OHR planira uraditi. Cenić smatra da za tako nešto nema uporišta.</p><p>- Pošto su javna sredstva u pitanju, stranke bi trebalo da CIK-u, ako nikom drugom, podnose izvještaje o uplatama ili utrošku sredstava za izbore. Međutim, ne možemo ni vi, ni ja doći do stanja računa. On mora da ima neki nalog, jer banka nije dužna i ne smije, bez obzira da li se radi o fizičkom ili pravnom licu, svakome ko zatraži davati podatke o uplatama. Ne znam kako će ih kazniti, kako će znati, na osnovu čega će tražiti te podatke, pa da bi nekoga kaznio. Može tražiti finansijske izvještaje stranaka pa na taj način zaključiti je li bilo kršenja ili nije, ali kako će sankcionisati? Hoće li zaposlenom u banci zabraniti politički rad, da se kandiduje na izborima ili šta? Kod Šmita je sve tako nedorečeno da ti onda više ne znaš šta da radiš – ističe Cenić za "Avaz".</p>

Pošto su javna sredstva u pitanju, stranke bi trebalo da CIK-u, ako nikom drugom, podnose izvještaje o uplatama ili utrošku sredstava za izbore

Svetlana Cenić o odluci OHR-a za "Avaz": Hoće li Šmit bankarima zabraniti da se kandiduju na izborima?

<p>Svakog proljeća u zapadnoj Evropi počinje borba pčelara s agresivnim i proždrljivim azijskim stršljenom, ali raste i strah njihovih kolega u BiH i regionu da bi se ovaj predator, kojem su pčele omiljeni plijen, mogao nastaniti i u našim krajevima. Ako već nije.</p><h2>Više vrsta</h2><p>Profesor s Odsjeka za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu Suvad Lelo kaže da je do danas u našoj zemlji registrirano samo 16 od približno 5.000 vrsta opnokrilaca iz porodice osa i stršljenova. </p><p>Od vrsta porijeklom iz Azije, treba razlikovati Azijskog žutonogog stršljena (Vespa velutina), koji je u Evropi poznat od 2005. godine, a provjerava se i vjerodostojnost podataka da je na Stari kontinent stigao i azijski džinovski stršljen (Vespa mandarinia).</p>

<p>- Nakon niza publiciranih podataka o mogućoj pojavi ovih stršljenova iz jugoistočne Azije na Balkanskom poluotoku, opravdano je naučno razmotriti mogućnost njihove pojave na teritoriji BiH – kaže prof. dr. Lelo.</p><p>Pojašnjava da je azijski žutonogi stršljen u Evropi prvi put otkriven u francuskom Bordou novembra 2005. godine, a pretpostavlja se da su prve jedinke stigle slučajno u kontejnerima kineske robe.</p><h2>Klimatski uslovi</h2><p>Gnijezdi se svuda, od rupa u zemlji i četinarskih stabala, do svih tipova građevina.</p><p>- Vrsta se rapidnom brzinom proširila i sada se može naći u Španiji, Portugalu, Italiji, Velikoj Britaniji, Irskoj, Francuskoj, Luksemburgu, Holandiji, Njemačkoj, po nekima i Mađarskoj, a prošle godine njegovo prisustvo potvrđeno je i u Austriji. Na osnovu općih klimatskih uslova predviđeno je njeno širenje cijelom srednjom i južnom Evropom, računajući i BiH, sve do najistočnijih područja Balkanskog poluotoka – kaže Lelo.</p><h2>Bolan ubod</h2><p>Azijski žutonogi stršljen nije agresivna vrsta, ali aktivno brani gnijezdo, pa neoprezni šetači mogu dobiti bolan ubod, te može biti ozbiljna štetočina u pčelinjacima. Očekuje se njegovo širenje na Balkanski poluotok i BiH, ali Lelo kaže da njegovo prisustvo u ovom regionu do sada nije potvrđeno.</p>

Pretpostavlja se da su prve jedinke stigle slučajno u kontejnerima kineske robe 

Insekt od kojeg strahuje Evropa: Azijski stršljen širi se prema BiH

<p>Afera “Viaduct” i 110 miliona KM “penala” protiv BiH danima već izaziva reakciju u bh. javnosti, a najave sličnih ishoda nekoliko arbitražnih postupaka jačaju osjećaj bijesa zbog postupaka vlasti koji su doveli do snažnog ekonomskog udara na državu.</p><p> </p><h2>Platiti dug</h2><p>Komentirajući činjenicu da se već sedmicama bezuspješno traži rješenje za isplatu dugovanja slovenskoj firmi, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH, ekonomski stručnjak Muris Čičić, pita se zašto bi FBiH na bilo koji način plaćala odštetu koju treba da plati RS.</p><p>- Ako se radi raspodjela sredstava iz PDV-a, onda se ima iz čega namiriti dug tog entiteta. To bi bila neka pravda, ali i logika. Zašto oni to neće, vjerovatno znaju nešto više od nas – rekao je Čičić za „Avaz“.</p><p>  </p><p>Smatra da Centralna banka, koja je jučer saopćila da Ministarstvu finansija BiH neće transferirati sredstva iz ostvarene dobiti, nema mogućnost da definitivno uskrati taj novac, ali naglašava da se dug mora platiti, jer je ludost da ga kamate svaki dan uvećavaju za 18.000 KM.</p><p>- Ne može čovjek da povjeruje da to tako raste, da je nekad bilo dva ili tri miliona, a sada 110. Uvijek se trudimo da postoje neki dokazi i osnovana sumnja, a ovdje svi znamo odmah da je u pitanju kriminal, samo ga treba istražiti i identifikovati – naglasio je Čičić.  </p><h2>Sredstva građana</h2><p>Ocjenjuje da je afera “Viaduct” vrhunac i simbol vremena u kojem živimo i načina na koji se vlasti odnose prema imovini i sredstvima građana. Dodatno iritira što se predstavnici režima iz RS, koji je svojom bahatošću, bezakonjem i nemarom proizveo problem, a zatim od manjeg stvorio veći dug, ne pokazuju spremnost da plate štetu, već je guraju dalje od sebe.</p><p>- Nevjerovatno je da postoji takav sistem da nekome omogući da dođe u ovakvu poziciju, a onda i da oni koji donose odluke nemaju nikakav interes da to spriječe, već rade protiv interesa entiteta, države, odnosno svih nas. Tu dolazi do izražaja slabost čitavog sistema – kaže Čičić.</p><h2>Privreda trpi</h2><p>Govoreći u ekonomskoj situaciji u našoj zemlji, Čičić kaže da ona najvećim dijelom zavisi od globalnih dešavanja. Agresija na Ukrajinu promijenila je Evropu, države povećavaju izdatke za vojnu industriju, pa privreda trpi. Na sve to, kaže Čičić, dolazi američki predsjednik Donald Tramp (Trump), koji započinje trgovinski rat.</p>

Ako se radi raspodjela sredstava iz PDV-a, onda se ima iz čega namiriti dug tog entiteta

Predsjednik ANUBiH Muris Čičić za "Avaz": Afera "Viaduct" je simbol vremena u kojem živimo

<p>Kardinal Vinko Puljić prisustvovat će konklavi za izbor novog pape, uprkos ranijoj najavi da zbog zdravstvenog stanja to neće biti u mogućnosti.&nbsp;</p><p>Kako je iz Vrhbosanske nadbiskupije potvrđeno za “Avaz”, njegovo zdravstveno stanje je bolje i kardinal Puljić je dobio dozvolu ljekarskog tima da iduće sedmice putuje u Vatikan.&nbsp;</p><p>On je i ranije bio uključen u rad konklava koje su 2005. godine izabrale papu Benedikta XVI i 2013. godine papu Franju.</p><p>Više od 130 kardinala koji su mlađi od 80 godina imat će pravo da učestvuju u konklavi, a papa će postati osoba koja dobije podršku dvije trećine od prisutnih kardinala.</p>

On je i ranije bio uključen u rad konklava koje su 2005. godine izabrale papu Benedikta XVI i 2013. godine papu Franju

Kardinal Vinko Puljić dobio dozvolu ljekarskog tima: Putuje u Vatikan i sudjelovat će u izboru novog pape

<p>Stručnjak za sigurnost i univerzitetski profesor Sandi Dizdarević još uvijek smatra diskutabilnim šta je SIPA sinoć pokušala uraditi u Istočnom Sarajevu. Kaže da službenici Agencije ne trebaju dostavljati pozive Tužilaštva jer se oni šalju putem pošte, a s druge strane, ako se radilo o pokušaju hapšenja Dodika s nekoliko ljudi upućenih u Istočno Sarajevo, upitnom smatra stručnost onih koji su tu odluku donijeli.</p><p>- S druge strane, ovo može biti pozitivna akcija, ako je neko poslao ljude da vidi reakciju, odnosno snimi situaciju o prstenovima zaštite, materijalno – tehničkim sredstvima koja se koriste i drugim karakteristikama – kaže Dizdarević.</p><p>Dizdarević ističe da je način na koji se Dodik planira lišiti slobode pogrešan, jer je to trebalo raditi u prvih pet dana od otvaranja istrage, ali je tada došlo do promjene u načinu rada Tužilaštva BiH koje je, umjesto takve naredbe, slalo pozive za saslušanje. </p><p>- Sve nakon toga je složenije i mislim da u ovom trenutku nije ni pametno ljude dovoditi u situaciju da idu na otpor, jer je nesporno da bi, po svim procjenama koje sam imao priliku čuti od kolega, došlo do ugrožavanja života ljudi i s jedne i s druge strane. S kolegama već mjesec dana upozoravam – zaboravite hapšenje, ono se u ovom trenutku ne može realizirati bez žrtava. Ako se već govori o hapšenju, onda se mora raspolagati vrlo kvalitetnim obavještajnim podacima, mora se izabrati lokacija i djelovanje operativnih timova na način da se to svede na najmanje moguće posljedice – upozorava Dizdarević.</p>

To je trebalo raditi u prvih pet dana od otvaranja istrage

Sandi Dizdarević za “Avaz”: Zaboravite hapšenje, ono se u ovom trenutku ne može realizirati bez žrtava

<p>SIPA radi na izvještaju nakon jučerašnjeg pokušaja privođenja predsjednika RS Milorada Dodika, koji će tokom dana biti dostavljen Tužilaštvu BIH.&nbsp;</p><h2>Dužni predati Izvještaj</h2><p>Ovu informaciju za „Avaz“ je potvrdila portparolka SIPA-e Jelena Miovčić.</p><p>- Mi smo inače, poslije svake naše aktivnosti, odnosno realizacije naredbi Suda i Tužilaštva, dužni da izvještaj dostavimo nadležnim institucijama. Izvještaj o preduzetim aktivnostima bit će završen danas, ali o sadržaju zaista ne mogu govoriti. Na tom predmetu rade policijski inspektori, a tužilac je taj koji rukovodi istragom – kazala nam je Miovčić.</p><p>Na osnovu ovog izvještaja, te dokumentacije i dokaza koji budu dostavljeni Tužilaštvu BiH, trebala bi biti donesena i tužilačka odluka je li u konkretnom slučaju počinjeno novo krivično djelo i kakve će radnje dalje biti poduzete.&nbsp;</p><h2>Dobili naredbu Suda BiH</h2><p>Nakon špekulacija u pojedinim medijima da je SIPA jučer Dodiku samo pokušala uručiti određeni akt ili poziv, Miovčić je otklonila sve dileme o cilju akcije.</p><p>- Mi smo dobili naredbu Suda BiH koja se odnosi na lišenje slobode. Nije bio u pitanju nikakav poziv, nikakvo izvještavanje ili obavještavanje. Mi smo krenuli u aktivnosti lišavanja slobode, jer nam je tako naređeno naredbom Suda BIH – kaže Miovčić.</p>

Izvještaj o preduzetim aktivnostima bit će završen danas, kazala je portparolka Jelena Miovčić

SIPA će tokom dana Tužilaštvu BIH dostaviti izvještaj o poduzetim aktivnostima pri pokušaju hapšenja Milorada Dodika

<p>Iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) nema novih informacija nakon što su sinoć potvrdili da su njeni inspektori bili u Administrativnom centru Vlade RS u Istočnom Sarajevu u pokušaju da realiziraju naredbu Suda BiH i privedu predsjednika RS Milorada Dodika. Nakon što su u tome spriječeni od strane MUP-a RS, od SIPA-e smo jutros tražili informaciju hoće li nakon ovakve reakcije SIPA eventualno dostaviti novi izvještaj tužilaštvu, ali smo dobili odgovor da je prerano govoriti o tome, te da će nakon analize svih informacija javnost naknadno biti obaviještena.</p><p>Inače, nakon što su naoružani specijalci entitetskog MUP-a spriječili inspektore SIPA-e da privedu Dodika, očekuje se da pravosudni organi zvanično riješe dilemu je li u ovom slučaju, osim sprečavanja službene osobe u vršenju službene radnje, počinjeno i krivično djelo oružane pobune.</p><p><br></p>

Da li je počinjeno krivično djelo oružane pobune?

Dan nakon pokušaja hapšenja Dodika: Nema novih informacija iz SIPA-e, oglasit će se naknadno

<p>Nakon pokušaja da nekoliko njenih inspektora s fasciklama u ruci privredu predsjednika RS Milorada Dodika pada u vodu ocjena da se radi o visokorizičnoj akciji hapšenja, kazao je za „Avaz“ bivši ministar unutrašnjih poslova KS Nermin Pećanac. Komentirajući jučerašnja dešavanja u Istočnom Sarajevu, on podsjeća da se danas navršavaju 42 dana od izdavanja naredbe o privođenju Dodika, Viškovića i Stevandića, a da na terenu i dalje imamo status quo iako lica s potjernica nisu nedostupna, već obavljaju svoje dužnosti i uglavnom su poznati pravci njihovog kretanja.</p><p>- Sud BiH nikad nije rekao da se ova trojica moraju zajedno privesti. Zašto ne privedu Stevandića ili Viškovića. Ne znam koga čeka SIPA, jer dobila je nalog od onog ko joj je šef, a to su Sud i Tužilaštvo – kaže Pećanac za "Avaz". </p><h2>Oružana pobuna</h2><p>S druge strane, događaji od sinoć mogu se tumačiti i na drugi način.</p><p>- To je bila poruka da će SIPA ipak doći po njega. Ako nije u mogućnosti da to uradi sama, može tražiti pomoć drugih agencija. A ima ih 16, sa 17.000 policajaca u BiH. Jesu oni došli sa sveskom i fasciklom, ali je SIPA sinoć izazvala Dodika da napravi novo krivično djelo – oružana pobuna. Prijetnja oružjem pripadnicima državne institucije od MUP-a RS povlači za sobom novu krivičnu prijavu za oružanu pobunu prema direktoru i ministru policije RS, a naravno i prema Dodiku – dodaje Pećanac za "Avaz".</p><p>Krivično djelo „Oružana pobuna“ definirano je članom 162 Krivičnog zakona BIH i podrazumjeva učešće u pobuni usmjerenoj protiv ustavnog poretka, ali Pećanac podsjeća da se Dodik već tereti za napad na ustavni poredak.</p><p>- Oni su jučer državnoj instituciji zaprijetili oružjem, bez obzira što nije došlo do njegove upotrebe. Oni su SIPA-i zaprijetili dugim cijevima i zabranili joj da radi svoj posao. Svaka Dodikova radnja je novo krivično djelo i zbog toga on djeluje isprepadano. Stišajte ton i posmatrajte neverbalnu komunikaciju – Dodik je uplašen čovjek. On živi u strahu. Dođe da priča o ulaganjima u Istočnom Sarajevu, a glavna je tema hoće li biti uhapšen ili ne. Njemu je mač nad glavom i u toj paranoji može svašta napraviti. Možemo mi sad ismijavati SIPA-u, možda i s određenim argumentima, ali njen dolazak pred zgradu je vrlo bitna poruka – ističe Pećanac za "Avaz".</p><h2>Rizična operacija</h2><p>Dok Dodik cijelu priču bezuspješno pokušava prebaciti na nacionalistički teren, Pećanac naglašava da je dobro što toga nema. Pećanac je komentirao i odredbu Zakona o SIPA-i BiH, kojim je definirano da upotrebu njene specijalne jedinice, koja se angažira u svakoj rizičnoj operaciji, može odobriti samo direktor Agencije.</p><p>- To nije nikakva prepreka. Imamo krivično djelo napada na ustavni poredak i elemente oružane pobune. Ćulum zvanično jeste još uvijek direktor, ali u SIPA-i imamo nekog ko ga mijenja u njegovom odsustvu. Potrebno je da se oglasi EUFOR i mislim da će oni pomoći, bez obzira što nama sve ovo dugo traje. Mislim da će to uraditi na pasivan način, logistiku će napraviti našim institucijama. I mislim da je potrebno OHR da se oglasi. Uglavnom, Dodiku se množe krivične prijave, on je u slijepoj ulici iz koje ne može izaći, samo je pitanje koliko će štete napraviti. Krajnji ishod se zna, bez obzira šta mi mislili sada – on će biti priveden – ističe Pećanac za "Avaz".</p>

Oni su jučer državnoj instituciji zaprijetili oružjem, bez obzira što nije došlo do njegove upotrebe

Nermin Pećanac za "Avaz": SIPA je sinoć izazvala Dodika da napravi novo krivično djelo – oružanu pobunu

<p>Drama koju je izazvao pokušaj hapšenja predsjednika RS Milorada Dodika traje i jutros, dok jake policijske snage osiguravaju zgradu Vlade RS u Istočnom Sarajevu. Pokušaj SIPA-e da Dodika privede bez upotrebe sile nije uspio, ali je planirano ili ne poslao dvije važne poruke međunarodnoj zajednici i našim vlastima, kazao je za “Avaz” stručnjak za sigurnost Nedžad Ahatović.</p><p>- Prva je da je Dodik ne samo deklarativno spreman da izazove konflikt, što je općepoznata i notorna činjenica zbog koje nije trebalo slati inspektore SIPA-e da to i potvrde. A druga je da je apsolutno odsustvo Ureda Visokog predstavnika u BiH, koji je i generisao ovu krizu sa svojim odbijanjem upotrebe Bonskih ovlasti, u stvari znak sinhronizovanog djelovanja Beograda i Zagreba s krajnjim ciljem izazivanja konflikta u Bosni. Dokaz za to treba tražiti i u odsustvu EUFOR-a u ovoj cijeloj situaciji – kaže Ahatović.</p><p>On naglašava da je sinoć “MUP RS imao metak u cijevi” tražeći incident i da je bio spreman da započne oružanu pobunu i  sukob u BiH, te da za to neko mora odgovarati. </p><p>- S druge strane, ako je neko poslao inspektore SIPA-e da, pored nekoliko prstenova teško naoružanog osiguranja, uhapse osumnjičenog Dodika, računajući da će MUP RS biti kooperativan, taj ili zna šta radi ili je apsolutni amater, ili je neko iz SIPA-e htio da fingira da se nešto radi na hapšenju Dodika i ostalih. Kako god se saga oko neuspjelog hapšenja završi, Bosna i Hercegovina na ovom primjeru dokazuje da s ovim ustavnim uređenjem i organizacijom sistema sigurnosti i monopola sile ne može više adekvatno funkcionisati kao država i da se mora pristupiti ustavnim reformama što prije – dodaje Ahatović.</p>

Boško Jakšić za "Avaz": Dodik je u ovom trenutku poželjna "nevjesta" na više svjetskih adresa

Ramiz Huremagić za "Avaz": Dodik nije bio siguran je li dignut EUFOR

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam: Državni organi su ustuknuli pri pokušaju hapšenja Dodika

Reis Kavazović nakon susreta s Hrizostomom u Sarajevu za "Avaz": Razgovarati se mora!

Prvi korak

Vakar Azmi: Izgradnja nove nade

Draško Aćimović o odluci OHR-a za "Avaz": OHR ne može sankcionirati banke i njihove uposlenike

Svetlana Cenić o odluci OHR-a za "Avaz": Hoće li Šmit bankarima zabraniti da se kandiduju na izborima?

Insekt od kojeg strahuje Evropa: Azijski stršljen širi se prema BiH

Predsjednik ANUBiH Muris Čičić za "Avaz": Afera "Viaduct" je simbol vremena u kojem živimo

Kardinal Vinko Puljić dobio dozvolu ljekarskog tima: Putuje u Vatikan i sudjelovat će u izboru novog pape

Sandi Dizdarević za “Avaz”: Zaboravite hapšenje, ono se u ovom trenutku ne može realizirati bez žrtava

SIPA će tokom dana Tužilaštvu BIH dostaviti izvještaj o poduzetim aktivnostima pri pokušaju hapšenja Milorada Dodika

Dan nakon pokušaja hapšenja Dodika: Nema novih informacija iz SIPA-e, oglasit će se naknadno

Nermin Pećanac za "Avaz": SIPA je sinoć izazvala Dodika da napravi novo krivično djelo – oružanu pobunu

Stručnjak za sigurnost Nedžad Ahatović za "Avaz": Dodik je spreman da izazove konflikt

Boško Jakšić za "Avaz": Dodik je u ovom trenutku poželjna "nevjesta" na više svjetskih adresa

Ramiz Huremagić za "Avaz": Dodik nije bio siguran je li dignut EUFOR

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam: Državni organi su ustuknuli pri pokušaju hapšenja Dodika

Reis Kavazović nakon susreta s Hrizostomom u Sarajevu za "Avaz": Razgovarati se mora!

Prvi korak

Vakar Azmi: Izgradnja nove nade

Draško Aćimović o odluci OHR-a za "Avaz": OHR ne može sankcionirati banke i njihove uposlenike

Svetlana Cenić o odluci OHR-a za "Avaz": Hoće li Šmit bankarima zabraniti da se kandiduju na izborima?

Insekt od kojeg strahuje Evropa: Azijski stršljen širi se prema BiH

Predsjednik ANUBiH Muris Čičić za "Avaz": Afera "Viaduct" je simbol vremena u kojem živimo

Kardinal Vinko Puljić dobio dozvolu ljekarskog tima: Putuje u Vatikan i sudjelovat će u izboru novog pape

Sandi Dizdarević za “Avaz”: Zaboravite hapšenje, ono se u ovom trenutku ne može realizirati bez žrtava

SIPA će tokom dana Tužilaštvu BIH dostaviti izvještaj o poduzetim aktivnostima pri pokušaju hapšenja Milorada Dodika

Dan nakon pokušaja hapšenja Dodika: Nema novih informacija iz SIPA-e, oglasit će se naknadno

Nermin Pećanac za "Avaz": SIPA je sinoć izazvala Dodika da napravi novo krivično djelo – oružanu pobunu

Stručnjak za sigurnost Nedžad Ahatović za "Avaz": Dodik je spreman da izazove konflikt