Predstavnici Udruženja „Jer nas se tiče“ su Kantonalnom sudu u Sarajevu podnijeli tužbu radi poništenja rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) koje je izdalo novu okolinsku dozvolu za deponiju „Uborak“ u Mostaru.Iako je prethodna osporena na tom Sudu u korist Udruženja, kao i u slučaju tužbe protiv Plana prilagođavanja deponije , FMOIT je 16.januara, kazali su predstavnici Udruženja na jučerašnjoj pres-konferenciji, ekspresno izdao novu okolinsku za deponiju „Uborak“. Na taj način amnestirano je, naglasili su, od odgovornosti Gradsko vijeće Mostara koje je bez obzira na prethodnu tužbu kojom je poništena okolinska dozvola, dok ista nije riješena, poduzimalo radnje na proširenju deponije Uborak.<h2>Popunjeni kapaciteti</h2>Budući da su kapaciteti deponije skoro popunjeni i za odlaganje komunalnog otpada je neophodno otvaranje novih ploha, za to je bila neophodna okolinska dozvola.Kazali su da nova okolinska dozvola sadrži brojne nelogičnosti, među kojima je i to da katastarske čestice nisu ni u posjedu ni u vlasništvu Grada Mostara.Istakli su da je, prema zakonskoj regulativi zaštite okoliša EU, minimalna udaljenost deponije od naselja je 500 metara, međutim , kako su naveli „Uborak“ se od prvih kuća nalazi na udaljenosti svega 80 m. U dvije mjesne zajednice, Vrapčići i Bijelo Polje, između kojih je smještena deponija, naseljeno je oko 10.000 stanovnika. <h2>Nova lokacija</h2>-Ovo bi bili zaprepaštavajući podaci u svakoj uređenoj državi, te bi se umjesto otvaranja nove plohe na deponiji za dalje uništavanje zdravlja ovih ljudi, hitno reagovalo ka iznalaženju nove lokacije za regionalnu deponiju i sanaciji i zatvaranju starih prebukiranih ploha, ali Ministarstvo umjesto toga postupa potpuno suprotno pravima građana na zdrav okoliš i ekološki prihvatljiv okoliš – izjavio je Edhem Čustović, aktivista Udruženja.Fuad Hujdur, također, aktivista je naveo da se novom okolinskom dozvolom, pored industrijskog otpada, „provukao“ i deponovanje opasnog otpada što predstavlja ekološku katastrofu imajući u vidu da se potok Sušica ulijeva u rijeku Neretvu. <h2>Protesti i blokade</h2>Za mještane je, rekli su, jedino rješenje saniranje i zatvaranje deponije te iznalaženje nove lokacije. Iako se, trenutno, bore pravnim putem, nije isključena, poručili su no mogućnost protesta i novih blokada.Iz Gradske uprave Mostara su kazali da je i njihov interes da se deponija sanira i zatvori, a otvranjem novih ploha bi se dobilo na vremenu za iznalaženje trajnog rješenja.

Kapaciteti "Uborka" skoro popunjeni zbog čega su potrebne nove plohe 

Mještani ne odustaju: Mostarska deponija direktno ugrožava zdravlje 10.000 stanovnika

Tijelo Manojla Elezovića (62) iz Čapljine pronađeno je jutros u rijeci Neretvi na području Opuzena u Republici Hrvatskoj, potvrđeno je za portal "Avaza" iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, a koje su o tome obavijestili iz Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske županije. Na licu mjesta gdje je rađen uviđaj utvrđeno je da je riječ o Elezoviću, a identitet su potvrdili članovi njegove porodice.O pronalasku tijela su obaviješteni i u Vatrogasnoj jedinici Čapljina koji su od 30. januara, kada je prijavljen njegov nestanak, na svakodnevnoj bazi, vršili potragu.Elezović je, kako smo pisali, često ribario, a pretpostavlja se da se nesretnim slučajem, nakon prevrtanja kajaka, utopio u rijeci Neretvi nedaleko od Novog mosta u Gabeli. Tu je imao i kontejner, a nedaleko od tog mjesta pronađeni su mreža i veslo, dok su kajak kojim je ribario pronašli mještani Višića.Odmah nakon nestanka vršena je opsežna potraga u kojoj su učestvovali i pripadnici GSSuBiH s dronovima i psima tragačima.

Nestao 30. januara na području Gabele

Nakon 22 dana pronađeno tijelo Manojla Elezovića

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za decembar 2022. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.180 KM. U manjem bh. entitetu prosječna neto plaća isplaćena u posljednjem mjesecu 2022. iznosila je 1.217 KM. I to pokazuju podaci statističkih entitetskih zavoda. I dok bi, prema statistici, prosječna neto plaća trebala zadovoljiti osnovne ljudske potrebe, u praksi to nije slučaj.Tako se, prema posljednjem izračunu Saveza samostalnih sindikata, potrošačka korpa primakla iznosu od 3.000 KM. Inflacijski udar sve je nesnosniji, a cijene namirnica vrtoglavo rastu iz dana u dan. Nažalost, brojni građani, među kojima prednjače penzioneri sa svojim mizernim primanjima, odriču se mesa, povrća, voća, a redovi pred javnim kuhinjama, kojima se ne zna ni broj u ovoj državi, sve su duži.Da bi opstali i, u najkraćem, preživjeli, građani se sve više zadužuju. Porazna je činjenica da su građani BiH kod komercijalnih banaka zaduženi gotovo 11 milijardi maraka, a od toga 70 posto se odnosi na nenamjenske potrošačke kredite.A ne tako davno, tokom posljednje predizborne kampanje, građanima ove zemlje obećavale su se više plaće, razne reforme, investicijski zamah, zaustavljanje iseljavanja... BiH se predstavljala kao zemlja koja će doživjeti svojevrsni procvat. Naravno, nije prvi put da se takve priče plasiraju, to se građanima BiH u svakoj kampanji servira. Ali, dok su građani godinama vjerovali i priželjkivali da će biti bolje, da će moći pristojno živjeti od svojih plaća, dotle, kako vrijeme odmiče, sve više njih gubi nadu u bolje sutra u ovoj zemlji, jer od šarenih obećanja se ne živi. Nije građanima dozlogrdilo samo sivilo besparice. Politička agonija, nacionalističke politike koje su zemlju dovele skoro do ambisa, nezadovoljstvo ukupnom društvenom situacijom nije ono što ljudi ove zemlje mogu beskonačno podnositi. To bi političari koji kroje vlast trebali napokon shvatiti. Ljudi žele samo normalan život. Krajnje je vrijeme da im on bude omogućen.

Nezadovoljstvo ukupnom društvenom situacijom nije ono što ljudi ove zemlje mogu beskonačno podnositi

Da bi preživjeli, građani se sve više zadužuju

Normalan život

Pet država bivše Jugoslavije bi do sredine ljeta ove godine u svemir trebale lansirati zajednički satelit i to uz pomoć Indijske svemirske agencije (ISRO). Potvrdio je to za portal „Avaza“, Anes Hadžiomerović, predsjednik Centra za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju (CERIT ) iz Mostara. Hadžiomerović je podsjetio na to da se pet nevladinih organizacija koje se bave robotikom, tehnologijama, istraživanjem svemira i inovacijama iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije udružilo krajem juna prošle godine u Southeast European Space Association (SESA), odnosno Svemirsku asocijaciju Jugoistočne Evrope.Iako su plasirane informacije o tome da BiH šalje svoj satelit, BiH ni u povojima nema svemirski program.

Riječ je o zajedničkom lansiranju satelita u svemir, a što će biti realizirano zahvaljujući ISRO-u, koji će u okviru proslave 75 godina indijske nezavisnosti sredinom godine lansirati u svemir 75 satelita.-Jedan od njih je i SESA satelit ili kako mi kažemo INDO-SESA i to je, zaista, velikodušno od Indijske svemirske agencije, koja će lansirati tri rakete od po 25 satelita. U taj prostor od 10 kubnih centimetara moći ćemo pohraniti šta želimo, dakle, nema nikakvih ograničenja. Inače, to se trebalo dogoditi koncem prošle godine, ali zbog odreeđnih poteškoća je odgođeno. Još nemamo sve detalje, ali se nadamo da ćemo što skorije dobiti konkretnije informacije- kazao nam je Hadžiomerović.<h2>Učestvovat će djeca iz regiona</h2>U misiji zajedničkog satelita učestvovat će djeca iz cijelog regiona, budući da je koncem novembra prošle godine pokrenuta kampanja za djecu vrtićkog i uzrasta osnovnih škola sa zadatkom da naprave rad na temu svemira i da ga pošalju nadležnoj organizaciji SESA članica.-Ti crteži će biti pohranjeni u satelit koji ćemo poslati iz Indije, kako bi i naši mališani bili dio svemirskog programa. Akcija je završena u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, a u Hrvatskoj i u Sjevernoj Makedoniji još traje- kazao nam je on.<h2>Jednake šanse</h2>Također, uz lansiranje satelita pri kraju su edukacije „CanSat“ raketnog programa sa inozemnim partnerima, odnosno, sistema obučavanja školaraca osnovama raketnog modeliranja i izrade malih satelita.-Želimo da i djeca iz našeg regiona imaju jednake šanse, a mi u BiH imamo potencijala, jer, ko se mogao nadati da ćemo iz robotike biti prvi u svijetu-podsjetio je Hadžiomerović, dodavši kako se nada da će vlasti iz cijelog regiona prepoznati značaj SESA-e.Inače ,Asocijaciju SESA uz CERIT čine Komitet za razvoj svemirskog programa iz Novog Sada (Srbija), Montenegro space Research iz Podgorice (Crna Gora), Adriatic Aerospace Association iz Zagreba (Hrvatska), te Centar za inovacije i tehnološki razvoj NAVIA iz Skoplja (Sjeverna Makedonija). Sjedište SESA- e je u naredne četiri godine u Mostaru.

ISRO će povodom 75 godina indijske nezavisnosti poslati 75 satelita

Pet država bivše Jugoslavije zajednički bi trebale lansirati satelit u svemir

Općinski sud u Mostaru uvažio je prijedlog Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona i Ademu Žiliću (37), Nazilu Šehiću (43), i Arifu Beadiniju (51), svi iz Tuzle, odredio jednomjesečni pritvor zbog osnovane sumnje da su kao supočinitelji počinili produženo krivično djelo teška krađa.Na teret im se stavlja da su se 14.februara ove godine oko 23 sata, u Mostaru na adresi Salakovac bb, dovezli vozilom marke Audi A4, u kojem su se nalazili Žilić i Šehić kao i Audi Q 7, kojim je upravljao Beadini, u neposrednu blizinu ugostiteljskog objekta „Fast food Olimpijada“ vl. Z. P. <h2>Vozilo parkirali u šumu</h2>Nakon što su vozilo parkirali u šumu, Žilić i Šehić su prišli ugostiteljskom objektu, te upotrebom podesnog alata polomili cilindrični uložak brave na ulaznim metalnim vratima, te izvršili premetačinu stvari i za sebe prisvojili novac u iznosu od oko 150 KM, nekoliko boca alkoholnog pića, izvjesnu količinu hrane, te dva daljinska upravljača za TV.- Nakon toga su otišli u trgovinu mješovite robe „Leri“, koja se nalazi na adresi Salakovac bb Mostar, vl. A. M. te upotrebom podesnog alata otvorili zaštitnu metalnu rešetku koja se nalazila na ulaznim vratima, a potom i vrata, te u unutrašnjosti objekta izvršili premetačinu stvari te za sebe prisvojili izvjesnu količinu cigareta marke "Marlboro", "Drina" i "Rothmans" u vrijednosti od oko 200 KM, novac u iznosu od oko 250 KM i nešto sitnog novca u eurima i KM. Nakon toga su pozvali Beadinija da dođe po njih sa vozilom Audi Q7, pa su se svi zajedno tim vozilom udaljili u njima poznatom smjeru. Potom je Žilić, u cilju da sakrije počinjenje krivičnog djela, PU Mostar prijavio krađu vozila marke Audi A4, kojeg su koristili pri izvršenju krivičnog djela - kazali su iz Tužilaštva HNK. <h2>Opravdano određivanje pritvora</h2>Općinski sud u Mostaru je, dodali su, ocijenio da je sasvim utemeljeno i opravdano određivanje pritvora osumnjičenima, jer naročite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti krivično djelo, a za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od tri godine ili teža kazna. Sva trojica osumnjičenih su višestruki povratnici u počinjenju krivičnih djela protiv imovine.

Ademu Žiliću, Nazilu Šehiću i Arifu Beadiniju određen pritvor

Trojica Tuzlaka krali po Mostaru, pa završili iza rešetaka

Dvije ženske osobe zadobile su lakše tjelesne povrede u tuči koja se u nedjelju u 1.30 sati dogodila u jednom noćnom klubu u Mostaru, saznaje portal "Avaza". Kako je potvrđeno za "Avaz"&nbsp; iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, dežurni ljekar Centra urgentne medicine (CUM) Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar je policiji prijavio da su M. V. (43) iz Mostara i K. B. (28) iz Splita, Republika Hrvatska, zatražile ljekarsku pomoć.Izlaskom na lice mjesta, policijska patrola je utvrdila da su njih dvije napadnute od M. A. (26) iz Mostara dok su se nalazile u noćnom klubu u Vukovarskoj ulici.Navodno je M.A. flašom u glavu udarila M. V., a onda je uslijedilo „gađanje čašama“. M. V. i K. B. su konstatirane lakše tjelesne ozljede, a policija je događaj zavela pod narušavanje javnog reda i mira.

Izlaskom na lice mjesta, policijska patrola je utvrdila da su njih dvije napadnute od M. A. (26) iz Mostara dok su se nalazile u noćnom klubu u Vukova

Makljaža iza ponoći u Mostaru: Potukle se djevojke, Mostarka i Splićanka zatražile ljekarsku pomoć

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović na današnjoj press konferenciji komentarisao je formiranje vlasti u Federaciji BiH.Čović je ovom prilikom iznio nove optimistične rokove. Naveo je kako se u posljednja dva dana trebao napraviti dogovor, da je Lidija Brada predsjednica FBiH i da ima dva potpredsjednika.- To je bio jedan ritual zadnjih 30 godina. S obzirom da jedan od gospode, predstavnik bošnjačkog naroda, izbjegava sastanke čitav iduće sedmice, mislim da će oni danas završiti posao i da će predstavnica hrvatskog naroda i predstavnik srpskog naroda usaglasiti da je Bradara predsjednica FBiH, a oni dopredsjednici i da će to uputiti u adekvatnu procedure - rekao je Čović.Lider HDZ-a je naveo da će biti razvidno da gospodin iz SDA želi blokirati proces što je SDA radila u zadnje četiri godine iako su to željeli ispostaviti fakturu HDZ-u.- Nadam se da ćemo imati jasnu situaciju s potpisanim dokumentom. Vjerujem da iz ovog tjedna nećemo izaći, a da nemamo predsjednicu FBiH i da idemo dalje u proces odnosno s prijedlogom za mandatara Vlade FBiH.Valjda nećemo pasti pod utjecaj pisama, dovoljno smo izgubili vremena. Predsjednik SDP-a je odgovorio na pismo, ja neću jer je nepristojno i komentairat ga - poručio je Čović komentarišući pismo Refika Lende (SDA) koji je pozvao predsjednike SDA, SDP-a i HDZ-a da postignu politički dogovor.Upitan šta će biti ukoliko se Lendo ni danas ne pojavi, Čović je odgovorio da će to značiti da treći put izbjegava sastanak i da onda dvoje treba potpisati i poslati prijedlog u parlamentarnu proceduru i da će Predstavnički dom Parlamenta FBiH odlučiti.Čović je ponovio i to kako visoki predstavnik ne treba donositi ikakve nove odluke u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH.- Mislim da je Šmit uradio ono što je trebao uraditi i ne mislim da treba djelovati po pitaju Ustava FBiH, mislim da imamo sve riješeno - rekao je Čović.Ponovio je da bi cijeli posao, imenovanje rukovodstva, izbor mandatara za sastav nove Vlade FBiH i imena novih ministara trebao biti završen do kraja ovog mjeseca.

Valjda nećemo pasti pod utjecaj pisama, dovoljno smo izgubili vremena, rekao je Čović

Čović: Gospodin iz SDA evidentno blokira imenovanje rukovodstva FBiH

U Hercegovini je već danima na sceni svojevrsna afera u vezi s Integriranim zdravstvenim informacijskim sistemom (IZIS), koji je za potrebe Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) HNK 2013. godine izradila zagrebačka firma “Cuspis” u vlasništvu Vinka Kojundžića.Tako su veliku prašinu u javnosti podigle izjave Kojundžića o tome da je Rade Bošnjak, dugogodišnji bivši direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), trenutno savjetnik u toj ustanovi, tajno gradio IZIS.<h2>Pretučen uposlenik</h2>Prema tvrdnjama Kojundžića, “Cuspis” je vlasnik izvornog koda, što, kako je rekao, eksplicitno piše u svakom ugovoru koje na godišnjem nivou sklapaju sa ZZO.Trenutno je u Općinskom sudu Mostar otpočeo postupak po tužbi ZZO o utvrđivanju vlasništva nad IZIS-om. IZIS se, rekao je, svake godine nadograđivao, sve do 2018.Te godine, ustvrdio je Kojundžić, Bošnjak je odlučio napraviti vlastiti IZIS s firmama “Infoherc” i “Triple S”, koje su bile smještene na petom spratu zgrade „Vitalis“.Koncem prošle godine raspisan je tender za sistem nazvan “e-zdravstvo”, a na kojem je, ustvrdio je Kojundžić, trebao proći softver koji su radile “Infoherc” i “Triple S”, u vrijednosti od dva miliona KM umjesto 350.000, koliko se plaća na godišnjem nivou.Taj tender je oboren nakon žalbe “Cuspisa”, a, prema tvrdnjama Kojundžića, trenutno je u cijeloj priči ZZO načinjena šteta u iznosu od 5,5 miliona KM.Prethodno je odbio, rekao je, da bez ikakve naknade, kako mu je to tražio Bošnjak, vlasništvo nad IZIS-om ustupi tada njemu nepoznatoj firmi, a nakon čega je uslijedila tužba ZZO protiv njega.<h2>Nepoznata firma</h2>- I to je suština ovog ročišta i dio velikog plana da Rade Bošnjak sebi osigura mirovinu kroz dvije privatne firme “Infoherc” i “Triple S” - ustvrdio je Kojundžić.Zanimljivo je da je, prema mišljenju federalnih revizora, ocijenjeno kako je “Cuspisu” dato ekskluzivno pravo da vrši i održavanje i nadogradnju postojećeg IZIS-a.<h2> </h2>

<h2>Lični interes</h2>Iz Tužilaštva HNK potvrdili su da su formirali predmet u vezi s mogućim nezakonitostima u ZZO, a na osnovu informacije iz SIPA-e.Iako smo htjeli čuti Bošnjakovu stranu priče, on je bio nedostupan. U saopćenju od srijede rekao je kako iza Kojundžićevih izjava stoji lični interes.

Raspisali konkurs za dva miliona, a  sve košta 350.000 KM, kazao je vlasnik “Cuspisa”

U tajnosti kopiran softver kako bi se obrnuli milioni!?

U MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona su zatrpani prijavama koje su im pristigle nakon netom okončanog konkursa za prijem 150 policijskih službenika, 130 u činu policajac i 20 mlađih inspektora.Tako je, kako saznajemo, skoro deset puta više prijava je pristiglo u odnosu na broj traženih pozicija. Čak je 1.038 osoba lično predalo traženu dokumentaciju, a u narednim danima bit će poznat broj prijava preko pošte.<h2>Spriječen kolaps</h2>U MUP-u HNK, trenutno, nedostaje skoro 300 policijskih službenika, a imenovanjem Roberta Perića za policijskog komesara i Ramiza Hasića za zamjenika šefa policije u oktobru prošle godine spriječen je potpuni kolaps policijskog sistema u HNK.&nbsp;Praktično, time, kao i uspostavom svih neophodnih radnih tijela, deblokiran je rad MUP-a HNK.Budući da su se obojica u svom planu i programu fokusirali na kadrovsku strukturu, odnosno, prijem novih policijskih službenika, što je u MUP-u HNK poprimilo ozbiljne razmjere te procese penzionisanja i činovanja, koje je godinama izostajalo, izgledno je da se otpočelo s pospremanjem zatečenog stanja.Tako će i u drugoj polovini godine, kako je to planirano, do ljeta biti raspisan novi konkurs za prijem još 100 policajaca.- Komesar i zamjenik komesara se trude stići sve ono što je bilo ostavljeno takoreći sa strane dugu niz godina, a riječ je o ozbiljnim osobama koje su godinama u policijskim strukturama i koje svoj posao obavljaju profesionalno i odgovorno. Sasvim sigurno smo dobili jednu novu dimenziju u Ministarstvu tom deblokadom od prije nekoliko mjeseci - izjavio je Slađan Bevanda, ministar MUP-a.Bevanda je ustvrdio da će za dvije godine MUP-u trebati još 250 policijskih službenika, budući da se 2025.godine očekuje prava smjena generacija.- Samo u toj 2025. godini u penziju će nam otići najmanje 250 policijskih službenika. Zbog općepoznatih problema koje smo imali, pojedine službe su nam kadrovski devastirane i sve to treba podići i staviti u funkciju i kroz obuke i edukacije njihovu stručnost podići na veću razinu - kazao je Bevanda za portal "Avaza".Nakon što su se sada, kako je naveo, brojne stvari posložile i situacija se relaksirala, na red su, istaknuo je, došli objekti policijskih stanica i uprava u cijelom Kantonu, među kojima su brojni u izuzetno lošem stanju.<h2>Brojne aktivnosti</h2>Kao prioritet je označen objekt Policijske stanice Prozor/Rama koji je u takvom stanju da će biti izvršena demolicija. Za prvu fazu radova iz budžeta HNK osigurano je 1,4 miliona KM, a ishodovane su sve potrebne dozvole. Ukupna vrijednost projekta je procijenjena na 2,6 miliona KM.&nbsp;U PU Konjic su započeti radovi na uređenju podrumskih prostorija gdje će biti smješten arhiv, a u prizemlju zgrade prostorije CIPS-a.Također, bit će adaptirana i zgrada PU Čapljina, gdje će dogradnjom objekta i uređenjem drugog sprata biti izvršeno preseljenje CIPS-a. Za PS Čitluk su pokrenute aktivnosti za otkup tri stana na spratu zgrade s ciljem dobijanja dodatnog prostora, a nedavno su formirane policijska stanica Ravno i ispostava Ivanica zbog geografskog položaja općine i dužine granice s Republikom Hrvatskom.

Traži se 150 policijskih službenika, više od 1.000 osoba predalo dokumentaciju

Perić, Hasić i Bevanda: Pospremanje zatečenog stanja

U MUP-u HNK zatrpani prijavama za posao policajca, svi žele u službu

Iako su plaće sigurne i za naše prilike solidne, sve je manje onih koji se odlučuju raditi kao pogrebnici i grobari. Na tržištu radne snage ta zanimanja su među najtraženijima, a brojna komunalna preduzeća su u Bosni i Hercegovini zbog nedostatka radnika na tim poslovima u problemima.U KJKP „Pokop“ poslove ukopa, iako uz minimalan broj pogrebnika i grobara, kako kažu, ipak obavljaju nesmetano zahvaljujući periodičnom zapošljavanju novih radnika, iako uz krajnje organizacijske i individualne napore.<h2>Nije privlačan</h2>Međutim, kakva je situacija s nedostatkom tog kadra, najbolje ilustrira činjenica da je na tim mjestima sistematizirano 51, a popunjeno njih 36, te su bili prisiljeni ograničiti broj ukopa na 20 dnevno!Iako je ovaj posao pogotovo neprivlačan mlađim osobama, u JP „Komos“, koje upravlja Gradskim grobljem Sutina u Mostaru, nedavno se na radom mjestu pogrebnik/grobar zaposlio jedan 24-godišnjak.Potvrđuje nam to Fikret Dedović, poslovođa Gradskog groblja, ističući da će problem nedostatka radne snage na tim poslovima biti sve izraženiji. Mnogi koji su svoj radni vijek proveli na tim poslovima, kako iznosi, pred penzijom su. S druge strane, naglašava on, to je izuzetno zahtijevan posao.<h2>Teški trenuci</h2>- Jednostavno, nije za ljude u godinama. Iziskuje i snagu i sposobnost, specifičan je jer naši radnici su ti koji i preuzimaju umrle osobe. Nisu to samo osobe koje su umrle prirodnom smrću već, jasno, i oni koji stradaju u udesima, raznim nesrećama. Teški su to trenuci. Nadalje, naši radnici obično imaju i prvi kontakt s porodicama umrlih, tako da je neophodan i poseban pristup u takvim situacijama - kazao nam je Dedović.<h2>Moratorij na zapošljavanje</h2>Poseban izazov u organizaciji posla predstavljaju faktori na koje preduzeće ne utječe u potpunosti, a koji se odnose na moratorij na zapošljavanje, uz napomenu da ova, kao i prethodne vlade KS, imaju razumijevanja i pravovremeno odobravaju zapošljavanje novih izvršilaca na spomenutom radnom mjestu, naveli su iz „Pokopa“.- Međutim, brzina odlaska radne snage veća je od brzine angažiranja novih radnika - kazali su iz „Pokopa“.U Sutini je primjetan nedostatak radnika na poslovima iskopa, betoniranja i izlijevanja grobnica, ali za sada nisu morali posezati za mjerom dnevnog ograničavanja ukopa.

Sistematizirano 51, a popunjeno 36 radnih mjesta, navode iz „Pokopa“ 

Nedostaje grobara i pogrebnika: Ko će nas ukopavati

U požaru u mjestu Podvranić kod Širokog Brijega danas je u poslijepodnevnim satima smrtno stradao starac, potvrdio je za portal "Avaza" Josip Aničić, dežurni kantonalni tužilac Tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK). Prema njegovim riječima, radi se o B.S. (88) koji je stradao dok je gasio požar na livadi nedaleko od svoje kuće. Nakon obavljenog uviđaja utvrđeno je da nema elemenata krivičnog djela.Nesretni starac je palio korov na livadi, a u jednom trenutku vatra se otela kontroli. Pretpostavlja se da se starac, koji je pokušavao sam ugasiti požar , nagutao dima i izgubio svijest nakon čega je stradao.Dežurni ljekar ekipe Hitne pomoći je mogao samo konstatirati smrt, a požar su ugasili vatrogasci koji su s dvije ekipe intervenirali na licu mjesta.

B.S.(88) palio korov na livadi kod svoje kuće

Užas kod Širokog Brijega: Muškarac stradao u požaru

Za kompaniju Violeta, bh. privrednog giganta iz Gruda, protekla godina, ali i sve prethodne bile su veoma izazovne i nepredvidive, kao, uostalom, i za sve druge firme u BiH. No, uprkos pandemiji koronavirusa, potom ratu u Ukrajini, kao i energetskoj krizi, Violeta je, u skladu s planovima koje su zacrtali, ostvarila rast prihoda.- Zadovoljni smo postignutim rezultatima. Otvorili smo Tvornicu keksa i vafla Lasta u Čapljini te smo krenuli u nove investicije, a otvaramo i nova radna mjesta - kaže u intervjuu za Dnevni avaz Petar Ćorluka, vlasnik Violete, ali i brojnih drugih uspješnih kompanija u drugim ekonomskim granama.<h2>Realni ciljevi</h2>Cijenite li da će ova poslovna godina biti, eventualno, uspješnija? Planirate li neke nove investicije, odnosno možemo li očekivati neke nove proizvode?- Godina ispred nas, prema svim predviđanjima, svakako će biti izazovna, ali ne sumnjamo da ćemo i u njoj postići zacrtane ciljeve. Planiramo nove investicije, naša poslovna strategija je stalno investirati, insistirati na najmodernijoj tehnologiji, održivoj proizvodnji i vrhunskim proizvodima. Pri tome tražiti maksimalnu racionalnost, težiti štednji i samofinanciranju, što je za konkurentnost naročito važno.Morate imati ciljeve koji su realni i morate ići korak po korak. Više se ništa ne smije prepustiti slučaju, sve se mora pratiti i analizirati te istraživati i osluškivati tržište.Gdje sve Vaša kompanija izvozi, a koje su zemlje u planu?- Violeta izvozi više od 50 posto ukupne proizvodnje svojih proizvoda koji se prodaju izvan tržišta BiH. Udjeli proizvoda u regiji se kreću između 20 i 60 posto, ovisno o kategorijama. Najviše izvozimo u Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Mađarsku, Austriju, Albaniju, Slovačku i Kosovo, a manji dio izvoza odnosi se na ostala tržišta u Evropi i izvan nje.Koliko trenutno Violeta ima uposlenika i planirate li nova upošljavanja?- Sukladno novim investicijama, otvaraju se i nova radna mjesta, svake godine naš se kolektiv povećava, a trenutno imamo više od 1.300 ljudi zaposleno unutar cijele kompanije.<h2>Zadovoljni kupci</h2>Kada je riječ o Lasti, možete li nam kazati kakva je dosadašnja reakcija kupaca i kakav je plan za naredni period?- Dolaskom Laste na tržište u nekim kategorijama došlo je do apsolutne promjene, npr. kategorija štrudli narasla je za 2,5 puta. A, ono što je još važnije, vidimo efekt ponovljene kupnje od naših potrošača, što nam samo daje snage za daljnji rast i razvoj ostalih kategorija. Prije bilo kakvog ulaganja odradimo analize tržišta i pratimo konkurenciju, kako bismo imali sve potrebne informacije i kreirali strategiju. Naš tim je proaktivno radio i pregovarao sa svim našim poslovnim partnerima i kupcima kako bi Lasta proizvodi ponovo dočekali svoje proljeće. Sve navedeno dovelo je do još bolje prepoznatljivosti na tržištu i odlične reakcije potrošača. Kupci su nam potvrdili svoje zadovoljstvo time što su pojedini Lasta keksi postali lideri na tržištu. Kao i do sada, prateći trendove i potrebe potrošača, donosimo tržištu nove proizvode, rađene po najnovijim tehnološkim dostignućima i s vrhunskim sastojcima, a s dozom tradicije, tako možemo najaviti da nam uskoro dolazi Linđo sa šećerom. Vjerujemo da jedino tako Lastu možemo dugoročno planirati i održati na tržištu.<h2>Grade tvornicu</h2>Nedavno je obznanjeno da ste kupili firmu u Austriji, specijaliziranu za pravljenje medenjaka, a koji će se proizvoditi u Lasti. U kojoj fazi je taj projekt?- Prošle godine preuzeli smo firmu u Austriji Schmid Maissau. Schmid Maissau se može pohvaliti tradicijom pravljenja keksa i medenjaka koja datira u daleku 1913. godinu i koja se prenosila iz generacije u generaciju.Prva proizvodnja Lasta keksa u Čapljini pod brendom Schmid lansira se na austrijsko tržište u maju ove godine. Sigurno zvuči izazovno da se keksi iz Hercegovine proizvode i plasiraju na tržište Austrije, pored njihovih domaćih kompanija. No, Violeta svojim strateškim promišljanjem, ulaganjem u visokotehnološke procese, bazirane na električnoj energiji iz solarnih panela i sirovinama visoke kvalitete, gradi svoj put plasiranja proizvoda na zahtjevna tržišta EU.Također, najavili ste gradnju tvornice kartonske ambalaže. Možete li nam iznijeti detalj više?- Nakon otvaranja tvornice Lasta uvidjeli smo kakvi su problemi s kartonskom ambalažom i došli smo na ideju da gradimo tvornicu. Ona je trenutno u izgradnji i to je investicija i bit će to najsuvremenija tvornica kartonske ambalaže u regiji.Kapacitet tvornice će biti negdje oko 50.000 – 60.000 tona obrade kartona, do kraja godine bi trebala početi proizvodnja. U septembru 2023. dolazi oprema u tvornicu za proizvodnju kartonske ambalaže.<h2>Visoki doprinosi na plaće bi trebalo smanjiti</h2>Šta smatrate da bi vlasti BiH trebale učiniti kako bi firmama olakšale poslovanje?- Tržište u BiH se, nažalost, smanjuje. Ljudi se sve više iseljavaju. Rađa se i manji broj djece. Svi zajedno, vlasti i poslodavci, moraju se potruditi da bi se poboljšao ambijent u BiH, povećao se standard građana kako bi ih zadržali da ostanu u državi.Veliki su problem i visoki doprinosi na plaće, koje bi trebalo smanjiti. Davanja na plaće su veća nego bilo gdje na svijetu i tu je odmah konkurentnost ugrožena, jednako kao i investicije. Država bi više naplatila kada bi u BiH bio veći broj zaposlenih, a ne veća davanja po zaposlenom. Smanjenjem doprinosa povećali bi plaće zaposlenicima, a samim time bi povećali standard življenja te spriječili odlazak radne snage.Osim toga, važno je za istaknuti i sistem obrazovanja koji nije na zadovoljavajućem nivou. Bosni i Hercegovini je neophodna kvalitetna reforma sistema obrazovanja, kako bi se brže i lakše zapošljavali mladi. Jedna od mogućih reformi je i uvođenje sistema dualnog obrazovanja. Kroz dualno obrazovanje učenici brzo stječu praktična znanja i vještina, osigurava se fleksibilnost u prilagođavanju nastavnih planova i programa, kao i upisnih kvota potrebama poslodavaca, odnosno potrebama tržištu rada, te stvaranje kvalificirane radne snage.

Sigurno zvuči izazovno da se keksi iz Hercegovine proizvode i plasiraju na tržište Austrije, pored njihovih domaćih kompanija

Ćorluka: Više se ništa ne smije prepustiti slučaju

Petar Ćorluka, vlasnik bh. privrednog giganta Violeta, za "Avaz" o investicijama: Cilj je spriječiti odlazak radnika

Lana Pudar, zlatna bh.plivačica na poklon je dobila besplatno obrazovanje na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru.&nbsp;Mlada Mostarka ovaj poklon je dobila nakon danas održanog Masterclassa: Put do izvrsnosti u okviru obilježavanja 46. godišnjice Univerziteta „Džemal Bijedić“, a kojem je uz svoje trenere, prof.dr. Damira Đedovića i višu asistenticu, Alenu Ćemalović, prisustvovala kao specijalna gošća. <h2>Ponos grada</h2>- Našoj zlatnoj plivačici Lani Pudar zahvaljujem na dolasku na Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru povodom obilježavanja 46 godina uspješnog rada i djelovanja Univerziteta.&nbsp;Poznavajući izvrsne rezultate naše zlatne plivačice Lane Pudar, u svoje ime i u ime Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru joj upućujem iskrene čestitke. Znamo da je za ostvarivanje velikih rezultata potreban ogroman trud i zalaganje, ali i talenat kojeg Lana ima u izobilju.&nbsp;S obzirom na to da je Lana ponos našeg grada i naše domovine, menadžment Univerziteta je odlučio da pored umjetničke slike kao uspomene na današnji dan, Lani poklonimo i besplatno obrazovanje na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru na fakultetu ili univerzitetskom studiju na kojem želi da studira- kazala je prof. dr. Alena Huseinbegović, rektorica Univerziteta „Džemal Bijedić“ .<h2>Predodređena za uspjeh</h2>U svom obraćanju prisutnima, Đedović je kazao kako ovaj prostor ima puno talenata, ali da su od početka uvidjeli da je Lana predodređena za uspjeh. - Zahvaljujem se rektorici Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru prof. dr. Aleni Huseinbegović i dekanu Nastavničkog fakulteta prof. dr. Ekremu Čolakhodžiću na svoj pomoći i podršci.&nbsp;Nastavnički fakultet i Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru su dio ovog uspjeha jer bez podrške naše matične kuće ovakav uspjeh bi bio nemoguć - kazao je prof. dr. Đedović.

Učesnica Masterclass: Put do izvrsnosti bila je i mr. Alena Ćemalović koja je održala prezentaciju o putu ka uspjehu Lane Pudar od samih početaka pa do danas.Kao specijalna gošća, Lana Pudar je čestitala 46. godišnjicu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, zahvalila se rektorici na poklonu, a zatim i sama uručila prigodne poklone koje su u ime Univerziteta preuzeli rektorica prof. dr. Alena Huseinbegović i dekan Nastavničkog fakulteta prof. dr. Ekrem Čolakhodžić.

Znamo da je za ostvarivanje velikih rezultata potreban ogroman trud i zalaganje, rekla je rektorica Huseinbegović

Lana Pudar na poklon dobila besplatno obrazovanje na Univerzitetu "Džemal Bijedić"

Pripadnici Policijske uprave Mostar danas su u prijepodnevnim satima dobili dojavu o tome da je u Liska ulici nepoznati muškarac metalnom šipkom udario ženu. Policijska patrola ga je pronašla na licu mjesta, a s obzirom na to da je, kako nam je rečeno iz MUP-a HNK, pokazivao znakove psihičkog rastrojstva, nakon što je savladan, predat je na medicinsko liječenje.Riječ je o 72-godišnjem muškarcu, a žena (52) koju je udario nije zadobila teže ozljede.

Pokazivao znakove psihičkog rastrojstva

Muškarac metalnom šipkom udario ženu, policija ga uhapsila

Postavljanje munare uz adaptirani objekt Tucakovića džamije u mjestu Rabrani kod Neuma, što su tamošnji bošnjački povratnici s radošću dočekali, pogotovo, u susret ramazanu, zasjenio je potez neumskih vlasti. Svega dan nakon postavljanja munare, na licu mjesta je djelovala građevinska inspekcija koja je postavljanjem žute trake zabranila dalje radove na objektu. U javnosti su plasirane informacije da je munara bespravno postavljena te da je inspekcija i ranije djelovala.<h2>Postoji već četiri stoljeća</h2>Tucakovića džamija na toj lokaciji postoji već četiri stoljeća, a rabranski džemat koji organizacijski pripada Medžlisu Islamske zajednice (MIZ) Stolac jedini je aktivni na području Neuma.Inspekcijsko zatvaranje Tucakovića džamije i nije previše iznenadio Amera ef.Beću, stolačkog imama i koordinatora za aktivnosti u džematu Rabrani, s obzirom na to da, kako nam kaže, već duže vrijeme nailaze na razne opstrukcije od neumskih vlasti kada je riječ o dobivanju neophodnih dozvola.Lažnim konstrukcijama i neistinama je nazvao informacije koje su odaslane u javnost o tome da je riječ o bespravno sagrađenom objektu.- Svu potrebnu dokumentaciju smo dostavili na uvid Općini Neum. Nažalost, oni su se potrudili da odugovlače s dozvolama za adaptaciju i djelimično proširenje gabarita na dodatnih svega dva kvadratna metra, kao i montažnu munaru od 15 metara. Nisu nam izlazili ususret i jednostavno, nastojali su nas odgurnuti od namjere da našim vjernicima stvorimo uslove za obavljanje vjerskih obreda. Postojeći džamijski objekt je svojim kapacitetima zadovoljavao potrebe lokalnog stanovništva. Međutim, vremenom, a posebno, prolaskom brze ceste Stolac-Neum ukazala se potreba za proširenjem kapaciteta za potrebe naših vjernika iz drugih džemata naše domovine koji ljetuju u Neumu. Jednostavno, bili smo prinuđeni da reagujemo na takav način, a što se tiče Islmske zajednice, sve potrebne dokumente u vezi projekta adapatacije smo dostavili u Općinu-kaže nam ef.Beća.<h2>Razgovarali s načelnikom</h2>Napominje da su imali razgovore s načelnikom Neuma, Draganom Jurkovićem, kojem su, ističe, jasno stavili do znanja da je džamijski objekt koji se nalazi u Tucakovića mahali vlasništvo Islamske zajednice te da tu nema ništa sporno, osim što ih oni opstruiraju i onemogućavaju u izvršavanju svojih vjerskih obreda.

- Je li to vjerska netrpljivost, šta se krije iza toga, nije nam jasno, ali je evidentno to da općinska administracija nije spremna na saradnju s nama. Da je sreće zbog naših vjernika koji u ogromnom broju ljetuju u Neumu, općinske vlasti bi sufinansirale projekt, ali, nažalost, svjedočimo tome da nam se uskraćuju osnovna ljudska i vjerska prava- naglašava ef.Beća.Navodi da ih nikakve inspekcije, dopisi i slično neće pokolebati u njihovoj namjeri da završe projekt. Kaže i da imaju i veliku podršku OSCE-a i međunarodne zajednice.Podsjeća na to da se džuma-namaz u Rabranima klanja od marta prošle godine u kontinuitetu.- Ako bude potrebno, džumu ćemo klanjati i na otvorenom, uz džamiju-kaže nam on.

Lažne konstrukcije i neistine su da je objekt bespravno sagrađen, rekao je

Amer ef. Beća: Da je sreće neumske vlasti bi finansirale adapataciju Tucakovića džamije

U BiH se, prema statističkim pokazateljima, bilježi pad poljoprivredne proizvodnje. Praktično, skoro da nema poljoprivredne grane u kojoj nije zabilježen pad, od proizvodnje kravljeg mlijeka do stočnog krmnog i industrijskog bilja. Prema posljednjim podacima, u Federaciji BiH je čak za tri četvrtine smanjen broj poljoprivrednih gazdinstava.<h2>Zakonski minimum</h2>Da vlasti nisu na strani domaćih proizvođača i da im, zapravo, daju pomoć na kapaljku, potvrđuje nam Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.Kakva je situacija po tom pitanju, govori činjenica da je ove godine za poljoprivredu iz budžeta FBiH predviđeno 164 miliona KM umjesto 202 miliona KM, koliko je potrebno da se ispoštuje zakonski minimum između tri i šest posto cjelokupnog budžeta.

Problem je, prema njegovim riječima, i to što je zapravo budžet usvojen relativno kasno, u posljednji tren.Naglasio je da su iza poljoprivrednika teške godine, počevši od pandemije koronavirusa, rata u Ukrajini, koji je doveo do enormnih poskupljenja, do lanjske suše, koja je, primjerice, desetkovala proizvodnju silažnog kukuruza.- Sramno je da nam je sjetva na pragu, a mi nemamo programa. Nama novac treba sada, a ne u junu ili julu - naveo je on. Na kraju, istakao je Bićo, sve se lomi preko leđa poljoprivrednika, a, u konačnici, što je najbolnije i najtragičnije, ispaštat će građani, budući da se zbog smanjenja proizvodnje očekuje i skuplja hrana.<h2>Vrtimo se ukrug</h2>Sva proizvodnja je u padu, a podatak da je država za 11 mjeseci lani uvezla mesa u vrijednosti od 500 miliona KM odraz je stanja domaće proizvodnje.- Zbog takvog odnosa države i nedovoljnih sredstava mi imamo vrlo skupu finalnu proizvodnju. Nismo konkurenti uvozu i vrtimo se ukrug, dok zemlje u susjedstvu kudikamo više izdvajaju za svoju domaću proizvodnju - rekao je Bićo.Još nemamo ni programa o raspodjeli novčanih sredstava po proizvodnjama. Poslali smo naše prijedloge i sada čekamo očitovanje nadležnog ministarstva i sazivanje javne rasprave kako bi proizvođači počeli naplaćivati sredstva i od prošle godine, naveo je Bićo.

Mještani ne odustaju: Mostarska deponija direktno ugrožava zdravlje 10.000 stanovnika

Nakon 22 dana pronađeno tijelo Manojla Elezovića

Normalan život

Pet država bivše Jugoslavije zajednički bi trebale lansirati satelit u svemir

Trojica Tuzlaka krali po Mostaru, pa završili iza rešetaka

Makljaža iza ponoći u Mostaru: Potukle se djevojke, Mostarka i Splićanka zatražile ljekarsku pomoć

Čović: Gospodin iz SDA evidentno blokira imenovanje rukovodstva FBiH

U tajnosti kopiran softver kako bi se obrnuli milioni!?

U MUP-u HNK zatrpani prijavama za posao policajca, svi žele u službu

Nedostaje grobara i pogrebnika: Ko će nas ukopavati

Užas kod Širokog Brijega: Muškarac stradao u požaru

Petar Ćorluka, vlasnik bh. privrednog giganta Violeta, za "Avaz" o investicijama: Cilj je spriječiti odlazak radnika

Lana Pudar na poklon dobila besplatno obrazovanje na Univerzitetu "Džemal Bijedić"

Muškarac metalnom šipkom udario ženu, policija ga uhapsila

Amer ef. Beća: Da je sreće neumske vlasti bi finansirale adapataciju Tucakovića džamije

Zbog smanjene proizvodnje skuplja hrana

Mještani ne odustaju: Mostarska deponija direktno ugrožava zdravlje 10.000 stanovnika

Nakon 22 dana pronađeno tijelo Manojla Elezovića

Normalan život

Pet država bivše Jugoslavije zajednički bi trebale lansirati satelit u svemir

Trojica Tuzlaka krali po Mostaru, pa završili iza rešetaka

Makljaža iza ponoći u Mostaru: Potukle se djevojke, Mostarka i Splićanka zatražile ljekarsku pomoć

Čović: Gospodin iz SDA evidentno blokira imenovanje rukovodstva FBiH

U tajnosti kopiran softver kako bi se obrnuli milioni!?

U MUP-u HNK zatrpani prijavama za posao policajca, svi žele u službu

Nedostaje grobara i pogrebnika: Ko će nas ukopavati

Užas kod Širokog Brijega: Muškarac stradao u požaru

Petar Ćorluka, vlasnik bh. privrednog giganta Violeta, za "Avaz" o investicijama: Cilj je spriječiti odlazak radnika

Lana Pudar na poklon dobila besplatno obrazovanje na Univerzitetu "Džemal Bijedić"

Muškarac metalnom šipkom udario ženu, policija ga uhapsila

Amer ef. Beća: Da je sreće neumske vlasti bi finansirale adapataciju Tucakovića džamije

Zbog smanjene proizvodnje skuplja hrana