<p>Na današnjoj, 17. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Prijedlog izvještaja o radu Vlade za 2023. godinu te ga uputila u dalju skupštinsku proceduru. Usvojen je i Izvještaj o radu Agencije za privatizaciju HNK-a za 2023. godinu, dok Vlada nije dala saglasnost na Finansijski plan te agencije za tekuću godinu.<br></p><h2>Povećan platni koeficijent</h2><p>- Nastavljajući pružati jaku podršku razvoju Aerodroma Mostar kao strateškog privrednog subjekta u Kantonu, Vlada je na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, sa pozicije odobrila prenos 500.000 KM Gradu Mostaru za Aerodrom Mostar-saopćeno je nakon sjednice Vlade HNK.</p><p>Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, donesena je odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju koeficijenata za plaće uposlenih u osnovnim i srednjim školama. Predmetna  odluka se, rečeno je, odnosi na spremačice kojima je platni koeficijent povišen sa 1,21 na 1,31. Donesena je i Odluka o visini plate i visini naknada za topli obrok i prijevoz za asistente u nastavi za djecu sa poteškoćama u razvoju u osnovnim i srednjim školama u neto iznosu od 800 KM, dok će visina naknada za topli obrok i prevoz biti utvrđena u iznosu kao i za sve budžetske korisnike.</p><p>Također, usvojen je Izvještaj o radu Žalbenog vijeća Vlade HNK-a za period od 27.3.2023. godine do 27.3.2024. godine. Na sjednici je usvojena Odluka o izmjeni Odluke o davanju saglasnosti za sklapanje Aneksa Sporazuma o obročnom plaćanju dugovanja za najam poslovnih prostorija s Gradom Mostarom u iznosu od 125.476,32 KM za period od 1.7.2021. do 30.6.2023. godine.</p><p>U saopćenju je navedeno i da je na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a usvojeno  niz odluka o odobravanju budžetskih sredstava za podršku organizacije naučno-stručnih skupova i simpozija. Usvojena je i Odluka o odobravanju novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. za Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite sa pozicije ''Sufinansiranje Zavoda za javno zdravstvo'' u iznosu od 177.000 KM za redovne mjesečne tranše.</p><h2>Podrška Vlade</h2><p>- Vlada je odobrila izdvajanje novčanih sredstava za podršku djelovanju Centra za djecu i omladinu sa posebnim potrebama Los Rosales Mostar, Udruženja Caritas Biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan, Edukacijsko-rehabilitacijskog centra Sv. Josipa Radnik Čitluk, Centra za stara lica Podvelež Mostar te udruženjima Merhamet, Crveni križ HNK-a, Sigurnoj kući te Domu za stara i iznemogla lica Sveta obitelj-naveli su.</p><p>Dodali su da je Vlada pružila podršku djelovanju Doma za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje lica sa invaliditetom i drugih lica Stolac, te prihvatila prijedlog o korekcijama cijena usluga smještaja.</p><p>Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlada je dala saglasnost za raspisivanje Javnog poziva za predlaganje projekata iz oblasti kulture u iznosu od 240.000,00 KM te Javnoga poziva za sufinansiranje djelatnosti i projekata iz oblasti sporta u iznosu od 280.000,00 KM.</p><p>Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede usvojen je Program utroška novčanih sredstava podrške u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2024. godinu.</p><p>Na prijedlog Ministarstva saobraćaja i veza usvojena je Odluka kojom je Upravi za ceste odobreno 210.000,00 KM za nabavku automatskih brojača saobraćaja.</p><p>Danas je prihvaćen Izvještaj o provedbi Lokalnog akcionog plana za rješavanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja, obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, jačanja institucionalnih kapaciteta romskih zajednica i nevladinih organizacija te zapošljavanja u HNK-u periodu 2021. – 2024. godina. Raspravljajući o spomenutom izvještaju, Vlada je pohvalila rad Stručnog tima za nadzor i provedbu Lokalnog akcionog plana, ohrabrujući ih da nastave sa aktivnostima još jačeg uključivanja romske zajednice u svakodnevni život i društvene tokove.</p><p></p>

Za projekte iz oblasti kulture 240.000 KM, a sporta 280.000 KM

Pola miliona KM Aerodromu Mostar iz kantonalne kase

<p>Klinika za dječije bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar od danas, 25.aprila 2024.godine je počela s radom u novoj zgradi koja se nalazi na Bijelom Brijegu.<br></p><p>Zbog prilagodbe novim uvjetima rada, molimo za razumijevanje i strpljivost u narednim danima, saopćeno je danas iz ove mostarske bolnice.</p><p>Klinika za dječije bolesti je svečano otvorena koncem prošle godine u prisustvu brojnih visokih zvanica.</p><p>Direktor SKB Mostar, dr.Ante Kvesić tada je u svom obraćanju podsjetio da  zgrada Pedijatrije datira iz 1964. godine  te da je duži niz godina bila najneuvjetniji objekt SKB Mostar.Paktično zbog svoje dotrajalosti, kazao je, nije je bilo moguće obnoviti zbog čega se krenulo u izgradnju novog objekta.</p><p>Naglasio je da će nova zgrada Klinike koja je visokog standarda najmlađim pacijentima pružiti najbolje uvjete i zdravstvenu brigu.</p><p>Nova pedijatrija prostire se na 10.000 kvadratnih metara savremeno opremljenog prostora na pet etaža s 95 jednokrevetnih soba za najmlađe pacijente. Izgrađena je prema najsavremenijim evropskim standardima.</p><p>Ukupna vrijednost radova, koji su počeli 2020.godine, iznosi oko 34 miliona maraka, a sredstva su osigurana preko kreditnog zaduženja Saudijskog fonda za razvoj te iz budžeta Vlade HNK i Vlade F BiH, kao i Vlade Republike Hrvatske.</p>

Ukupna vrijednost radova iznosi oko 34 miliona KM

Mostarska Pedijatrija od danas počela s radom u novoj zgradi

<p>Finansijsko stanje Federalnog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) je stabilno, kaže u razgovoru za "Dnevni avaz“ Halil Subašić, direktor Zavoda PIO/MIO, ističući da su prihodi od uplate doprinosa u stalnom porastu.</p><h2>Finansijski rizik</h2><p>- Naš godišnji budžet iznosi više od 3.500.000.000 KM, što je gotovo 50 posto ukupnog budžeta Federacije BiH. Prelaskom na budžetski način finansiranja, Vlada FBiH postaje garant isplate penzija i finansijske stabilnosti Fonda - govori Subašić.</p><p>Navodi da je isplata penzija u samom vrhu prioriteta plaćanja, tako da je, s te strane, ističe, finansijski rizik poremećaja u isplati penzija sveden na minimum.</p><p>- U protekloj 2023. godini prihodi od doprinosa su iznosili 2.837.000.000 KM, što je povećanje u odnosu na 2022. godinu od 14,7 posto. Ove godine prihodi od doprinosa rastu po prosječnoj mjesečnoj stopi od oko 10 posto, što bi na kraju godine trebalo rezultirati naplatom doprinosa od 3.115.000.000 KM, naravno pod uvjetom da se zadrži postojeća stopa rasta naplate doprinosa do kraja tekuće godine - kaže nam Subašić.</p><p>Iako su penzijski fondovi uspostavljeni na principima međugeneracijske solidarnosti, osjetljivi na različite promjene u društvu i ekonomiji, Subašić naglašava da je Vlada FBiH to prepoznala.</p><p>- Na otklanjanju takvih negativnih efekata aktivno se radi kroz provođenje fiskalne reforme radi suzbijanja sive ekonomije, kroz pripremu i donošenje novog zakona o radu, radi liberalizacije tržišta i stvaranja nove, povoljnije ekonomske klime, a čemu će sigurno doprinijeti i nedavno otvoreni pristupni pregovori s EU - pojašnjava Subašić.</p><h2>Zahtjev penzionera</h2><p>Osvrćući se na zahtjeve penzionera koji će tražiti izmjene Zakona o PIO, na način da se penzije više ne usklađuju prema trenutno utvrđenim parametrima, rastu potrošačkih cijena i BDP-a, Subašić kaže kako treba imati u vidu da se sistemski zakoni, kao što je Zakon o PIO, ne trebaju olako mijenjati.</p><p>- Podsjetit ću da smo tokom 2023. godine, prema navedenim parametrima iz 2022., penzije uskladili i redovno i vanredno u procentu većem od 20 posto, dok je prosječna plaća u 2022. godini rasla za samo 11,7 posto - ističe čelnik Zavoda.</p><h2>Novčana pomoć</h2><p>U vezi s isplatom jednokratne novčane pomoći, što također traže iz Saveza penzionera, Subašić kaže da Fond podržava i pozdravlja sve inicijative i prijedloge koje imaju za cilj dovesti do unapređenja cjelokupnog materijalnog i socijalnog položaja penzionera.</p><p>- Međutim, po konkretnom pitanju, Fond PIO nema nikakve nadležnosti i ingerencije. Naravno, Fond je u svakom trenutku spreman biti „servis“ za realizaciju isplate jednokratne pomoći u bilo kojem obliku i iznosu koji eventualno usvoji i odobri Vlada FBiH - zaključuje Subašić.</p>

Ako se pokaže da je neka druga formula prihvatljivija za penzionere, nemamo ništa protiv izmjena Zakona o PIO

Subašić: Otklanjanje negativnih efekata 

Halil Subašić, direktor Zavoda, za "Avaz": Fond PIO je stabilan, prihodi u porastu

<p>Hercegovac Jozo Soldo svestrani je kreativac. Soldo je svoj hobi izrade industrijskih lampi i konzolarnih stolova, odnosno komoda, kojem je posvećen posljednjih pet godina, lagano pretočio u porodični obrt. </p><p>Zatekli smo ga među brojnim izlagačima na netom okončanom Mostarskom sajmu gospodarstva, gdje je njegov kreativni izražaj svih dana ove manifestacije budio neviđenu pažnju posjetilaca.</p><h2>Industrijski stil</h2><p>Soldo je svojim sjajnim lampama uspio povezati industrijski stil, umjetnost, ali i svrhu. Njegove lampe, kako nam je otkrio, već krase brojne domove i izvan BiH, od Austrije, Njemačke do Švedske. Skandinavce je svojim stilom toliko zadivio da već ima ponude za posao. Međutim, Soldo je skroman. Mostar, kaže, ne misli napuštati.</p><p>- Imam penzionerska primanja i naučen sam, što se kaže, da se pružim koliko imam. Činjenica je da je ovo sada obrt, ali za mene je, prije svega, hobi u kojem istinski uživam - kazao je Soldo.</p><p>Na ideju izrade ovih lampi došao je prilikom posjete rodbini i prijateljima u Americi, gdje je, kaže, industrijski stil itekako prisutan, pogotovo u barovima i restoranima.</p>

<p>- Kod nas je postao popularan prije nekoliko godina, ali, kako god, mene itekako privlači. Svaki povratak kući u meni je budio sve veći interes da to pokušam sam napraviti. Počeo sam tragati za cijevima koje sam pronalazio na otpadima, donosio ih kući, savijao, mučio se dok nije krenulo - objasnio je Soldo.</p><p>Iako je mislio da će „struja“ biti problem, budući da s tim nije imao doticaja, i to je brzo savladao.</p><h2>Realizacija ideje</h2><p>Za realizaciju rasvjetnih tijela u industrijskom stilu od same ideje, kako kaže, nerijetko prođe i 15-ak dana.</p><p>- Iskreno, nekada samo na ideju potrošim sedam dana. Potrebno je ideju koju imam baciti na papir, odnosno sve lijepo skicirati, pa kada izračunam koliko mi treba dijelova i kojih, idem u potragu. Dijelove koje koristim sve je teže naći pa pojedine kupujem i u inozemstvu - naveo je Soldo.</p><p>Iako nije prvi put na Sajmu, ipak je ove godine bio iznenađen ogromnom posjećenošću.</p><p>- Bilo je i znatiželje, nevjerice, ali i upita i narudžbi. Mnogi su se raspitivali za komode koje izrađujem isključivo od hrasta, oraha i jasena, ali su lampe, čini mi se, više privlačile pažnju. Mnogi su mi kazali da moj štand, tačnije moji radovi imaju i umirujući efekt. Činjenica je da je metal hladan, ali u konačnici, to je savremena rasvjeta koja prostoru daje jednu posebnu ugodnost - istaknuo je Soldo.</p><p>Ponosan sam na činjenicu da je cijela porodica uz mene, a kćerka Matea je preuzela marketing i oglašavanje na društvenim mrežama.</p>

Od ideje do realizacije rasvjetnih tijela prođe i 15 dana. Za mene je to hobi u kojem istinski uživam, kaže Soldo

Kreativni Hercegovac svojim radovima pobudio veliki interes: Pomama za industrijskim lampama iz kućne radinosti Joze Solde

<p>Kraj školske godine sve je bliži, pogotovo za učenike završnih razreda. Tako su pripreme za tradicionalne maturske zabave uveliko počele. Dok ih mladi željno iščekuju, dotle su njihovi roditelji na mukama kako sve to platiti.</p><h2>Siromašni budžet</h2><p>U moru poskupljenja maturske zabave su značajan udar na prilično osiromašene budžete većine bh. građana, a ti troškovi su prilično viši u odnosu na prethodnu godinu.</p><p>Kako je za većinu mladih maturska zabava označena kao jedan od najvažnijih životnih događaja, za tu „veliku večer“ njihovi roditelji izdvajaju značajne sume novca. Nerijetko, kada se podvuče crta, radi se skoro o iznosu prosječne plaće u Federaciji BiH, koja je, prema posljednjim podacima, iznosila 1.338 KM.</p><p>Poznato je da djevojke mjesecima unaprijed osmišljavaju svoje maturske kreacije, a materijali koji se koriste za šivenje tih svečanih haljina nisu jeftini.</p><p>Tako se kristalna čipka, kako smo istražili, kreće najmanje 100 KM po metru, a obične između 30 i 80 KM, dok je metar svile najmanje 50 KM. Kada se tome dodaju usluge šivenja i razni detalji, haljine u konačnici nerijetko prelaze iznos od 400 KM.</p><h2>Cipele i torbe</h2><p>Iako se u buticima mogu pronaći haljine od 150 KM, kako nam je rečeno u jednom modnom ateljeu u Mostaru, djevojke najčešće biraju modele čiji je raspon cijena između 300 i 500 KM, a ima i onih koje iskeširaju 1.000 maraka. Uz haljine je neizostavna i kupovina modnih dodataka, poput cipela i torbica, što skupa košta najmanje 100 KM.</p><p>Odijela za mladiće se prodaju po cijeni od 350 KM pa naviše, košulje su od 50 pa preko 100 KM, dok je cijena kravate nerijetko 50 KM, a cipele su najmanje 100 KM.</p><h2>Košulja, šišanje...</h2><p>Iako mnogi butici imaju posebne ponude za maturante, u okviru kojih se odijelo s košuljom i kravatom prodaje po cijeni od 255 KM, kada se tome pridodaju cipele te šišanje i brijanje, ali i kozmetički tretmani, opremanje maturanta ne može proći bez, najmanje, 400 KM.</p><p>Usluge friziranja i šminkanja su, također, skuplje u odnosu na prošlu godinu. Svečane frizure su između 25 i 50 KM, a šminkanje od 50 do 100 maraka.</p>

Djevojke biraju haljine čiji je raspon cijena od 300 do 500 KM, a ima i onih koje iskeširaju 1.000 maraka

Maturske zabave: Događaj koji postaje luksuz

Novi udar na kućne budžete: Cijela plaća za maturu

<p>Mostarski pčelari proživljavaju pravu agoniju. Skoro mjesec i po koliko je prošlo od željezničke nesreće u naselju Opine, ogromna količina industrijskog šećera koja se nalazila u prevrnutim vagonima nije uklonjena usljed čega je došlo do pravog pomora pčela na području Mostara.<br></p><p>Ustvrdili su to iz Pčelarskog društva "Vrijesak“ čiji su članovi iz brojnih prigradskih naselja bili prisiljeni izmještati svoje košnice na druga područja.</p><h2>Sve pretvoreno u trulež</h2><p>Prije dvije sedmice  pčelari su, kako smo pisali, strahovali od nove kiše, jer je cijela situacija tada kulminirala pojavom padavina usljed čega su se, kako su nam ispričali, stvorile šećerne lokve. </p><p>- Pčele su masovno krenule na tu šećernu vodu, koja je pomiješana sa uljem iz vagona i drugim nečistoćama i stradale su. Sada je situacija još gora, bojimo se zaraze, a uz sve širi se nesnosan smrad, sve je pretvoreno u trulež - kazali su nam iz Pčelarskog društva "Vrijesak“ iz kojeg su nam dostavili fotografije i videozapis s lica mjesta.</p>

<p>Posebno ih zabrinjava, kako su nam ispričali, to što je u pojedinim društvima primjećen nestanak pčela izletnica koje imaju višestruku ulogu, s obzirom na to da, osim što donose med i pelud, griju leglo.</p><p>- S jedne strane ostajemo bez pčela, a s druge postavlja se pitanje kakav će kvalitet meda biti. Ovo je jednostavno ekološka katastrofa i ne možemo vjerovati da se ovo događa, da niko ne reaguje. Trpimo ogromnu štetu - kazali su nam iz ovog pčelarskog društva.</p><h2>Obaviještena inspekcija</h2><p>O svemu su prije 15-tak dana obavijestili i Službu za inspekcijske poslove Grada Mostara, međutim, stanje na terenu je nepromijenjeno.</p><p>Iz Službe za inspekcijske poslove su na naš upit kazali da nam iz tehničkih razloga nisu u mogućnosti danas do kraja radnog vremena dostaviti informacije te da će to učiniti tokom sutrašnjeg dana.</p><p>Podsjetimo, 10.marta se dogodila željeznička nesreća kada je pet vagona teretnog voza „Željeznica FBiH“ koji je saobraćao iz Čapljine prema sjeveru iskočilo iz šina i prevrnulo se u mostarskom naselju Opine.&nbsp;</p>

Sada je situacija još gora, bojimo se zaraze, kažu iz Pčelarskog društva "Vrijesak“

Foto + video / Zbog prosutog šećera na mjestu željezničke nesreće pomor pčela u Mostaru!

<p>Politički funkcioneri u BiH zabrinuti su nakon sve glasnijih informacija o tome da su Sjedinjene Američke Države (SAD) proširile spisak sankcija kojima je obuhvaćena nekolicina imena, i to s prostora Federacije BiH!<br></p><h2>Sve se zna</h2><p>Ko će se sada naći na crnoj listi vodeće sile svijeta, pogotovo od Bošnjaka, konkretnih informacija nema. No, sve će se znati vrlo brzo. Ambasada SAD u Sarajevu, s Majklom Marfijem (Michael Murphy) na čelu, pomno prati svaki vid prijetnje i vezu pojedinaca s korupcijom.</p><p>Da su sankcije spremne i da je trenutno samo pitanje dana kada će biti aktivirane, ukazivao je ugledni novinar i dopisnik „Al Jazeere Balkans“ iz Vašingtona Ivica Puljić. On je i koncem prošle sedmice na društvenoj mreži X, između ostalog, komentirao:</p>

<p>- Što li nas čeka? Možda ništa, a možda sankcije za četvorku iz entiteta Federacija BiH? Što li će biti? Tko zna, krhko je znanje? Jedino je korupcija čvrsta.</p><p>Uostalom, Ana Moris (Anna Morris), vršiteljica dužnosti pomoćnika sekretara za finansije SAD, poručila je tokom nedavne posjete BiH da je razumno očekivati još američkih sankcija za one koji podrivaju mir, stabilnost i teritorijalni integritet naše države.</p><p>Postojanje i aktiviranje svojevrsne nove crne liste posebno je zanimljivo u trenutku kada su svi oni koji su se u BiH našli na udaru američkih sankcija definitivno i osjetili taj pritisak.</p><p>Podsjetimo, i banke u Federaciji BiH su po automatizmu blokirale račune osobama s američke crne liste.</p><h2>Brojni političari</h2><p>Na listi sankcija SAD su brojni bh. političari, kao i firme povezane s njima. Tako je na crnoj listi ukupno 47 imena, kako osoba tako i firmi, odnosno onih koji su pod sankcijama OFAC-a, to jeste Ureda za upravljanje imovine stranaca u SAD. Prednjači Milorad Dodik.</p><h2>Mehmedagić, Novalić, Tadić...</h2><p>Također, na crnom popisu su Diana Kajmaković, Osman Mehmedagić, Fadil Novalić, Branislav Okuka, Asim Sarajlić, Alen Šeranić, Srpska demokratska stranka (SDS), Dragan Spasojević, Nenad Stevandić, Gordana Tadić, Radovan Višković...</p>

Na američkoj listi sankcija su brojni bh. političari, kao i firme povezane s njima, sada slijede nova imena

Vodeća sila svijeta širi spisak sankcija: Ko će na crnu listu SAD!

<p>Nakon niza protestnih šetnji i štrajkova upozorenja iz Koordinacije sindikata osnovnih i srednjih škola Hercegovačko-neretvanskog kantona najavili su da su spremni i na obustavu nastavnog procesa.<br></p><p>Da idu prema generalnom štrajku potvrdili su na današnjoj pres-konferenciji u Mostaru, a nakon što su im predstavnici Kantonalne vlade, umjesto povećanja plaće od 15 posto koliko traže, ponudili svega 2,5 posto.  Čelnici Sindikata su naveli kako je njihovo članstvo to ocijenilo kao  neprihvatljivu, ali i ponižavajuću ponudu.</p><h2>Proces mirenja</h2><p>- Štaviše, to je izazavalo revolt našeg članstva, kako smo, naravno, i očekivali i stav je, nakon anketiranja, da trebamo ići u generalni štrajk - kazala je Edina Čomić, predsjednica Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja HNK.</p><p>Josip Milić, predsjednik Sindikata srednjih škola  pojasnio je da će danas, kako je to zakonom predviđeno, otpočeti proces mirenja.  Ako se u tom procesu i u datom roku, kazao je, ne iznađe odgovarajuće rješenje, stav Koordinacije je,definitivno, generalni štrajk.</p><p>- Taj proces će biti još jedna prilika za Vladu HNK i ako ponude bolju opciju od 2,5 posto, ponovo ćemo anketirati članstvo, a u slučaju nezadovoljstva, slijedi štrajk, jasno. Naša Vlada uporno govori da novca nema, a prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH u prva tri mjeseca je za 12,5 posto veći priljev novca u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dakle, novca ima, ali očito je da nema za prosvjetu - kazao je Milić.</p><p>Edin Sarajlić, predstavnik Sindikata osnovnog obrazovanja je naveo kako se prosvjetni radnici ne poštuju. Kazao je kako nikome nije u interesu generalni štrajk te izrazio nadu da će se iznaći rješenja da do toga ne dođe.</p><p>Goran Miličević, predsjednik Sindikata učitelja HNK je naveo kako su prosvjetari po plaćama na osmom mjestu, što je, naglasio je, najbolji pokazatelj kako se Vlada prema njima odnosi.</p><h2>Nastavak ponižavanja</h2><p>- Tih 2,5 posto je oko 30 KM. To je ponižavajuće i, zapravo, Vlada nas samo nastavlja ponižavati - kazao je Miličević.</p><p>S druge strane, portparol Vlade HNK, Pero Pavlović podsjetio je da je nedavno održan širi sastanak s predstavnicima Sindikata koji su, kazao je, do najsitnijih detalja upoznati o tome kakvo je stranje u budžetu HNK, kakvo su zatekli i što je učinjeno do sada na poboljšanju statusa i svih drugih prava prosvjetnih radnika, ali i drugih budžetskih korisnika.</p><p>- Tada je vrlo jasno kazano da ova Vlada neće i ne želi davati nikakva lažna obećanja, nego želi na transparentan način prezentirati šta imamo u budžetu i u skladu s tim sa socijalnim partnerima raditi i eventualna povećanja. Takvu smo ponudu stavili na stol sa sindikatima i očekujemo razumijevanje. Ključno u cijeloj priči je i to da je ova Vlada zatekla svojom voljom potpisani kolektivni ugovor i predstavnika prosvjete i nijendog trenutka nije niti će biti dovedeno u pitanje poštivanje kolektivnog ugovora - rekao je između ostalog Pavlović.</p>

Umjesto traženih 15 posto, vlasti im nude 2,5 posto veće plaće

Prosvjetari u Hercegovini spremni za generalni štrajk

<p>U ulici Stjepana Radića u Mostaru u  večernjim satima je izbio požar na dostavnom vozilu Polo. </p><p>Na lice mjesta odmah su pozvani pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice (PVJ)  Mostar, koji su požar  ugasili i spriječili njegovo širenje na druge automobile u blizini.</p><p> Ova informacija nam je potvrđena i u MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona. </p><p>Uzroci požara bit će naknadno utvrđeni nakon što pripadnici Policijske uprave Mostar obave uviđaj.&nbsp;</p>

Na lice mjesta odmah su pozvani pripadnici Mostar, koji su požar ugasili i spriječili njegovo širenje

Vatrogasci brzo reagirali i ugasili požar

Požar na dostavnom vozilu u Mostaru

<p>Zbog inflatornih šokova u prethodnom periodu i rasta cijena nekretnina prosječnom građaninu stan je sve teže kupiti. Stanje na tržištu nekretnina, pogotovo u poređenju  prošle s 2022. godinom, gotovo je eksplodiralo.</p><h2>Pet godina</h2><p>Tako je u četvrtom kvartalu prošle godine u BiH prosječna cijena u novogradnji iznosila 2.630 KM po kvadratnom metru. S druge strane, statistika pokazuje da rast plaća ne prati prosječnu cijenu kvadrata. Prosječna plaća koja je u decembru prošle godine iznosila 1.285 KM za pet godina je porasla za samo 343 KM, a kvadrat stana, odnosno njegova prosječna cijena u tom periodu, viša je za 879 KM!</p><p>Prije pet godina u Mostaru se stan od pedesetak kvadrata, prema dostupnim podacima agencija za nekretnine, mogao kupiti za 100.000 KM, dok se trenutno za taj novac jedva može pronaći garsonijera.</p><p>Budući da se cijene kvadrata u novogradnji kreću od 3.800 do 4.000 KM u Mostaru, a u Sarajevu od 4.000 do 6.000 KM, u zavisnosti od lokacije, građanima s prosječnim primanjima, koja su trenutno 1.338 KM, trebaju, praktično, tri plaće za kvadrat stana!</p><p>Iako je na tržištu nekretnina trenutno došlo do stagnacije, ipak, značajnije korekcije se ne očekuju. S jedne strane i dalje je prisutna velika potražnja za nekretninama, a, s druge, ponuda je prilično skromna.</p><h2>Nova gradilišta</h2><p>Kada je riječ o Sarajevu, prema riječima agenta za nekretnine Borisa Marića, definitivno postoje naznake o tome da će u narednom periodu doći do otvaranja gradilišta, odnosno izgradnje stambenih objekata, pogotovo na području Novog Sarajeva.</p><p>- To bi, definitivno, trebalo utjecati na to da u starogradnji dođe do blage korekcije cijena. Jer i u starogradnji cijene kvadrata nerijetko dostižu iznose i do 5.000 KM, naprimjer, u Centru i Starom Gradu - rekao nam je Marić.</p><h2>Stagnacija zbog korone</h2><p>Cijene kvadrata počele su rasti i dostizati dvocifrene brojke u 2019. godini.</p><p>- Činjenica je da je tada došlo do stagnacije i određenog pada usljed šoka uzrokovanog pandemijom koronavirusa, ali je u drugoj polovini 2020. godine uslijedio značajan rast koji je trajao sve do kraja prošle godine - naveo je Marić.</p><p>CIJENA </p><p>kvadrata prije pet godina u novogradnji u prosjeku koštala 1.751 KM.</p>

Moguće je da u Sarajevu u narednom periodu dođe do blage korekcije cijena u starogradnji, kaže Marić

Za 100.000 KM jedva garsonijera: Tri plaće za kvadrat stana

<p>Dok će značajan broj bh. građana prvomajske praznike iskoristiti kao svojevrstan mini odmor i otputovati na brojne destinacije širom Evrope, pa i one egzotične, dotle će većina ostati vjerna tradiciji i Praznik rada provesti na nekim od omiljenih izletišta.</p><h2>Sve skupo</h2><p>Ta proslava u prirodi, kraj rijeka i jezera, te na planinama, u društvu porodice, rodbine i prijatelja, nezamisliva je bez roštiljskih specijaliteta, ali i janjetine na ražnju.</p><p>Međutim, sudeći prema cijenama, prvomajska trpeza će ove godine biti najskuplja do sada. Posebno se to odnosi na janjetinu, koju domaći proizvođači prodaju po cijeni  između 23 i 25 KM po kilogramu. Tako prosječno janje od 15 kilograma košta 345 KM!</p><p>Kada je riječ o domaćem tržištu, janjadi skoro da nema, budući da se, kako su nam kazali iz „Ekoprodukta“ Borci, proizvodnja u BiH sve više smanjuje. Prednjači uvoz svih vrsta mesa, pa tako i janjetine, a što značajno diktira cijenu. Tako se kilogram janjetine u mesnicama prodaje po cijeni od 30 KM po kilogramu.</p><p>Situacija nije značajno bolja ni kada je riječ o drugim vrstama mesa, pogotovo proizvodima koji se upotrebljavaju za roštilj. Omiljeni ćevapi su u odnosu na prošlu godinu po kilogramu skuplji u prosjeku za dvije KM i mogu se pronaći od 14,75 do 18 KM. Sudžukice koštaju najmanje 16 KM po kilogramu, a pileći batak u marinadi je osam KM, dok su marinirani fileti 14 KM, a teleći ražnjići više od 20 KM.</p><p>Ni cijene povrća kojim se mnogi vole „zasladiti“ s roštilja ili ga spremiti za salatu nije jeftino.  I povrće je u poređenju s prošlom godinom značajno skuplje.</p><h2>Cijene povrća</h2><p>Tako je za kilogram gljiva potrebno izdvojiti čak 9 KM, dok su lani koštale 7 KM. Cijena mladog luka iznosi najmanje 3,5 KM, dok je kilogram prošle godine bio ispod 3 KM. Svježi paradajz je u odnosu na lani skuplji za pola marke i košta 3,5 KM. Jedino su paprike jeftinije u odnosu na godinu ranije i mogu se pronaći po cijeni od 2,5 KM, dok su lani bile 4 KM.</p><h2>Prosječan rast</h2><p>Prema posljednjim statističkim podacima, nivo cijena u februaru ove godine viši je za 12,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 20,8 posto. Iznos potrošačke sindikalne korpe za mart je skoro 3.000 KM, a gotovo polovina se odnosi na hranu.</p><p>KADA</p><p> je riječ o pićima, raspon cijena gaziranih sokova kreće se od dvije KM pa naviše, a nude se i posebna pakiranja u limenkama, gdje šest komada košta šest KM.</p>

Roštiljski specijaliteti, ali i povrće značajno skuplji nego lani

Paprene cijene ubijaju draž prvomajske proslave: Janje od 15 kilograma košta 345 KM!

<p>Na najvećem mostu autoceste koridora 5C, Počitelj, u petak je u večernjim satima došlo do požara. Kako je potvrđeno danas iz Operativnog centra civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona, radilo se o požaru na agregatu za strujno napajanje na mostu Počitelj.<br></p><p>Pod još neutvrđenim okolnostima požar je izbio u 18 sati, a do 19.10 sati na intervenciji su bili pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice (PVJ) Čapljina.<br></p><p>Prema pisanju lokalnih portala, prije izbijanja požara na agregatu je došlo do eksplozije. U PVJ Čapljina su za „Avaz“ kazali kako su dobili prijavu o požaru te da informacija o eksploziji nemaju.</p>

<p>U MUP-u HNK nemaju informacija o ovom događaju.</p><p>Podsjetimo, prije sedam mjeseci na mostu su uočena napuknuća između dva stuba, koja su nedavno sanirana.</p><p>Prema informacijama iz JP „Autoceste FBiH“ most, kao i kompletna poddionica Počitelj-Zvirovići u funkciji bi trebali biti do početka ljetne sezone.</p>

Izgorio agregat za strujno napajanje

Požar na mostu Počitelj: Planuo agregat!

<p>Zbog neradne nedjelje brojni Mostarci prvi dan vikenda koriste za kupovinu na pijacama i u trgovačkim centrima. Oni koji ne žele „gubiti živce“ u šopingu, uprkos činjenici da je danas više oblaka nego sunca, ali je temperatura ugodna, uživaju u laganoj šetnji i ispijanju omiljenih napitaka u baštama ugostiteljskih objekata.</p>

<p>A, da je vikend pogotovo je vidljivo u staroj gradskoj jezgri. Tako je veliki broj turista i domaćih i stranih pohodio stari dio Mostara i svjedočio ljepoti jedinstvenog monumenta u svijetu Starog mosta i okolnih objekata.</p><p>Posjeta Starom mostu posebno je iskustvo za one turiste koji prvi put vide skok sa ovog spomenika pod zaštitom UNESCO-a, a koje tradicionalno izvode hrabri mostarski „ikari“, članovi Kluba skakača u vodu „Mostari“.</p><p>Skokovi se, praktično, izvode tokom cijele godine, a kako tradicija nalaže turisti plaćaju, uglavnom, grupno za ovu atrakciju.</p><p>Upravo je i naša ekipa tokom posjete staroj gradskoj jezgri zabilježila skok sa Starog mosta u hladnu Neretvu.&nbsp;</p>

Kako tradicija nalaže ova atrakcija se plaća

Stari grad vrvi turistima, mnogi uživali i skokovima sa UNESCO-ovog spomenika

<p>Međunarodni sajam gospodarstva koji se ove godine u Mostaru održava jubilarni, 25.put ulazi u svoju završnicu. Uprkos hladnijem vremenu u odnosu na prethodne godine, ova privredna manifestacija i danas je privukla veliki broj posjetilaca.<br></p><p>Brojni izlagači imaju razne sajamske pogodnosti i nagradne igre, a najposjećeniji štandovi su bili oni koji su nudili autohtone domaće sireve, suhomesnate proizvode i druge razne delicije, a pogotovo, oni gdje se predah od duge šetnje paviljonima mogao napraviti uz omiljeni napitak-kafu.</p><p>Organizatori su istaknuli kako su više nego zadovoljni ovogodišnjim Sajmom, kako po broju izlagača i njihovoj kvaliteti tako i posjećenošću.</p><p>Danas su dodijeljena priznanja za izlagačima za najuspješniji nastup i za najbolja vina. Također, dodijeljena su  i posebna priznanja i zahvalnice za promociju privrede i doprinos organizaciji Sajma.</p><p>Sajam, čiji je zemlja partner ove godine Republika Hrvatska, a na kojem se predstavlja više od 800 izlagača iz 30 zemalja svoja vrata zatvara sutra.</p>

Najposjećeniji štandovi s delicijama i onom gdje se predah pravi uz kafu

I u završnici Mostarskog sajma veliki broj posjetilaca

<p>Zbog inflatornih šokova u prethodnom periodu i rasta cijena nekretnina prosječnom građaninu stan je sve teže kupiti. Stanje na tržištu nekretnina, pogotovo u poređenju  prošle s 2022. godinom, gotovo je eksplodiralo.<br></p><h2>Pet godina</h2><p>Tako je u četvrtom kvartalu prošle godine u BiH prosječna cijena u novogradnji iznosila 2.630 KM po kvadratnom metru. S druge strane, statistika pokazuje da rast plaća ne prati prosječnu cijenu kvadrata. Prosječna plaća koja je u decembru prošle godine iznosila 1.285 KM za pet godina je porasla za samo 343 KM, a kvadrat stana, odnosno njegova prosječna cijena u tom periodu, viša je za 879 KM!</p><p>Prije pet godina u Mostaru se stan od pedesetak kvadrata, prema dostupnim podacima agencija za nekretnine, mogao kupiti za 100.000 KM, dok se trenutno za taj novac jedva može pronaći garsonijera.</p><p>Budući da se cijene kvadrata u novogradnji kreću od 3.800 do 4.000 KM u Mostaru, a u Sarajevu od 4.000 do 6.000 KM, u zavisnosti od lokacije, građanima s prosječnim primanjima, koja su trenutno 1.338 KM, trebaju, praktično, tri plaće za kvadrat stana!</p><p>Iako je na tržištu nekretnina trenutno došlo do stagnacije, ipak, značajnije korekcije se ne očekuju. S jedne strane i dalje je prisutna velika potražnja za nekretninama, a, s druge, ponuda je prilično skromna.</p><h2>Nova gradilišta</h2><p>Kada je riječ o Sarajevu, prema riječima agenta za nekretnine Borisa Marića, definitivno postoje naznake o tome da će u narednom periodu doći do otvaranja gradilišta, odnosno izgradnje stambenih objekata, pogotovo na području Novog Sarajeva.</p><p>- To bi, definitivno, trebalo utjecati na to da u starogradnji dođe do blage korekcije cijena. Jer i u starogradnji cijene kvadrata nerijetko dostižu iznose i do 5.000 KM, naprimjer, u Centru i Starom Gradu - rekao nam je Marić.</p><h2>Stagnacija zbog korone</h2><p>Cijene kvadrata počele su rasti i dostizati dvocifrene brojke u 2019. godini. </p><p>- Činjenica je da je tada došlo do stagnacije i određenog pada usljed šoka uzrokovanog pandemijom koronavirusa, ali je u drugoj polovini 2020. godine uslijedio značajan rast koji je trajao sve do kraja prošle godine - naveo je Marić.</p><p>Cijena kvadrata prije pet godina u novogradnji u prosjeku koštala 1.751 KM.&nbsp;<br></p>

Moguće je da u Sarajevu u narednom periodu dođe do blage korekcije cijena u starogradnji, kaže Marić 

<p>Penzioneri u Federaciji BiH će od narednog mjeseca dobiti uvećana primanja. Riječ je o uvećanju po osnovu redovnog usklađivanja koje, nakon akontacije čija je primjena počela 1. januara, ne dostiže ni dva posto.<br></p><p> </p><h2>Prvi januar</h2><p>Tako je Upravni odbor Federalnog zavoda PIO/MIO, kako nam je to jučer potvrđeno, donio odluku o konačnom iznosu redovnog usklađivanja za 2024. godinu. </p><p>Prema toj odluci, penzije se usklađuju za ukupno 6,55 posto, s primjenom od 1. januara ove godine. Postotak usklađivanja primjenjuje se na osnovicu koju čini iznos penzije za decembar 2023. godine.&nbsp; </p><p>- Kako su penzije od januara već usklađene za pet posto, prema akontacijskom modelu usklađivanja, Upravni odbor je, na temelju pokazatelja o rastu BDP-a te indeksa potrošačkih cijena, donio odluku o konačnom usklađivanju za dodatnih 1,55 posto na osnovicu iz decembra 2023. godine - rekao nam je Tomislav Kvesić, portparol Zavoda.</p><p>U skladu s tim, najniža penzija sa sadašnjih 565,18 KM uvećava se na 573,53 KM, a zajamčena sa 674,52 na 684,48 KM. Također, odluka o usklađivanju obuhvata i najviše mirovine ostvarene prema važećem Zakonu o PIO čiji se iznos ograničava na iznos pet najnižih penzija te, u skladu s tim, iznose 2.867,65 KM. Također, uz isplatu penzija za april, bit će isplaćene i razlike između iznosa isplaćenih i konačno usklađenih mirovina za prva tri mjeseca ove godine.</p><h2>Osnovne potrebe</h2><p>Penzioneri nisu zadovoljni procentom usklađivanja. Kako su nam kazali u Savezu udruženja penzionera FBiH, to ne zadovoljava ni osnovne potrebe penzionera, a u suštini, ogroman dio ove populacije ispašta zbog strogog zakona i famozne formule za izračun procenta usklađivanja.&nbsp;</p><p>Stoga, prioritetno od Vlade FBiH, kako nam je potvrdio Redžo Mehić, predsjednik Saveza, traže isplatu jednokratne novčane pomoći po uzoru na susjedne zemlje, ali i izmjenu Zakona o PIO u dijelu koji se odnosi na usklađivanje svih penzija. To će, poručio je Mehić, biti okosnica njihove borbe. O tome su jučer razgovarali s ministrom rada i socijalne politike Adnanom Delićem, a uskoro će biti održan sastanak s najužim rukovodstvom Vlade FBiH.</p><h2>Kako se došlo do procenta</h2><p>Prema službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, stopa rasta potrošačkih cijena, mjerena indeksom potrošačkih cijena (CPI), u 2023. godini iznosila je 5,10 posto u odnosu na 2022.&nbsp;</p><p>Nadalje, prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku, stopa rasta nominalnog BDP-a za 2023. iznosi 7,965 posto te se kao takav zaokružuje na 8,00 posto. - Primjenjujući zakonsku formulu za usklađivanje mirovina 50 % CPI (2,55 %) + 50 % BDP&nbsp;(4,00 %), dolazimo do konačnog iznosa redovnog usklađivanja mirovina od 6,55 posto - pojasnili su iz Zavoda.</p>

Pola miliona KM Aerodromu Mostar iz kantonalne kase

Mostarska Pedijatrija od danas počela s radom u novoj zgradi

Halil Subašić, direktor Zavoda, za "Avaz": Fond PIO je stabilan, prihodi u porastu

Kreativni Hercegovac svojim radovima pobudio veliki interes: Pomama za industrijskim lampama iz kućne radinosti Joze Solde

Novi udar na kućne budžete: Cijela plaća za maturu

Foto + video / Zbog prosutog šećera na mjestu željezničke nesreće pomor pčela u Mostaru!

Vodeća sila svijeta širi spisak sankcija: Ko će na crnu listu SAD!

Prosvjetari u Hercegovini spremni za generalni štrajk

Požar na dostavnom vozilu u Mostaru

Za 100.000 KM jedva garsonijera: Tri plaće za kvadrat stana

Paprene cijene ubijaju draž prvomajske proslave: Janje od 15 kilograma košta 345 KM!

Požar na mostu Počitelj: Planuo agregat!

Stari grad vrvi turistima, mnogi uživali i skokovima sa UNESCO-ovog spomenika

I u završnici Mostarskog sajma veliki broj posjetilaca

Za 100.000 KM jedva garsonijera: Tri plaće za kvadrat stana

Od maja najniža penzija iznosit će 573,53 KM!

Pola miliona KM Aerodromu Mostar iz kantonalne kase

Mostarska Pedijatrija od danas počela s radom u novoj zgradi

Halil Subašić, direktor Zavoda, za "Avaz": Fond PIO je stabilan, prihodi u porastu

Kreativni Hercegovac svojim radovima pobudio veliki interes: Pomama za industrijskim lampama iz kućne radinosti Joze Solde

Novi udar na kućne budžete: Cijela plaća za maturu

Foto + video / Zbog prosutog šećera na mjestu željezničke nesreće pomor pčela u Mostaru!

Vodeća sila svijeta širi spisak sankcija: Ko će na crnu listu SAD!

Prosvjetari u Hercegovini spremni za generalni štrajk

Požar na dostavnom vozilu u Mostaru

Za 100.000 KM jedva garsonijera: Tri plaće za kvadrat stana

Paprene cijene ubijaju draž prvomajske proslave: Janje od 15 kilograma košta 345 KM!

Požar na mostu Počitelj: Planuo agregat!

Stari grad vrvi turistima, mnogi uživali i skokovima sa UNESCO-ovog spomenika

I u završnici Mostarskog sajma veliki broj posjetilaca

Za 100.000 KM jedva garsonijera: Tri plaće za kvadrat stana

Od maja najniža penzija iznosit će 573,53 KM!