Po legendi, u Jemenu je postojalo pleme Azra (arap. djevica, čista kao pustinjski pijesak). Ukoliko mladići iz tog plemena nisu mogli da ostvare ljubav prema voljenoj, odlazili su u pustinju ili u rat da bi što prije umrli zaljubljeni, jer život bez ljubavi nije život. Inspirisan legendom, Hajnrih Hajne je napisao pjesmu "Azra" i objavio je 1851. godine u zbirci "Romansero".

Svjetski bol

Hajne je jedan od najvećih njemačkih liričara XIX vijeka. Osjećajan, duhovit, smeo, borben i sarkastičan: pjesnik je "svjetskog bola", ali i raskida sa romantikom. Bio je revolucionar kako kroz liriku, tako i kroz društveno djelovanje. Zbog naprednih pogleda dela su mu za života u Njemačkoj bila zabranjivana, a kako je bio jevrejskog porijekla, zabrana je bila obnovljena i u doba nacizma. Jedan je od najčešće prevođenih pjesnika sa njemačkog govornog područja, a na prostoru bivše SFRJ je najprevođeniji strani pjesnik.

"Kraj tanana šadrvana" je sevdalinka (bosanska, gradska, ljubavna pjesma) koja je nastala prijevođenjem pjesme »Azra« (nem. Der Asra) Hajnriha Hajnea. Pjesmu su, osim Alekse Šantića (1923.), prevodili: Safvet-beg Bašagić, Dragutin Ilić, Vladimir Nazor, Dobriša Cesarić... Njeni motivi su upotrijebljeni u narodnoj, klasičnoj, starogradskoj, pop, rok, pank i novovalnoj muzici. Navodno, Hajneova "Azra" je poznatija u Bosni i Hercegovini nego u Njemačkoj.

"Sevdalinka je bol – koja pjeva. To je posebna vrsta boli, ljubavne boli, dakle, boli koja raduje i radosti koja boli - volšebna dijalektika paradoksalnog emocionalnog miksa". kaže prof. dr Esad Bajtal, autor knjige "Sevdalinka - alhemija duše". 

"Crna žuč"

U brojnim slučajevima "sevdalinka" se jednostavno zove "sevdah". Sama riječ sevdalinka potječe od arapske riječi "sawda" ("crna žuč"), prijevod sa grčkog imena supstance koju je Aristotel smatrao odgovornom za sva mračna i depresivna raspoloženja kod ljudi. U turskom jeziku, ovaj pojam se veže za melanholično raspoloženje, da bi u bosanskom pojam "sevdah" dobio značenje čežnje, ljubavnog žara, ljubavnih jada.

Pjesmu "Kraj tanana šadrvana" pjevali su i pjevaju mnogi: Himzo Polovina, Zaim Imamović, Jadranka Stojaković, Beba Selimović, Hanka Paldum, Ibrica Jusić, Zvonko Bogdan, Branimir Džoni Štulić, Saša Lošić Loša. Njemačko porijeklo teksta je, onima koji ne znaju ovu priču, postalo primjetno od kada je interpretatorka sevdaha Hanka Paldum počela sa izvođenjem pjesme na njemačkom jeziku, a na koncertima često pjesmu pjeva dvojno, na maternjem i na njemačkom jeziku.

Muziku nadahnutu Hajneovom pjesmom komponovali su Karl Lev, Anton Rubinštajn i Franc List. Po njoj je Džoni Štulić bend nazvao "Azra" (1977.), a stihove zadnje strofe preuzeli su članovi grupe "Crvena jabuka" (1986.) u pjesmi "Sa tvojih usana«".