NA DANAŠNJI DAN

Ćiro Truhelka: 159. godišnjica rođenja prvog kustosa Zemaljskog muzeja BiH

Danas je petak, 2. februar/veljača 2024. godine, do kraja godine preostala su još 333 dana

Ćiro Truhelka. wikipedia.org

I.P.

2.2.2024

Na današnji dan 1865. godine, rođen je Ćiro Truhelka, hrvatski i bosanskohercegovački arheolog i historičar. Pisao je o prahistorijskim, rimskim i srednjovjekovnim nalazima, o turskim dokumentima, stećcima, rimskom i srednjovjekovnom novcu, bosančici, a bavio se i albanologijom.

Još kao student historije i historije umjetnosti na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Truhelka je volonterski sarađivao s Isidorom Kršnjavim u “Strossmayerovoj galeriji” u Zagrebu i izradio njen prvi katalog (1885.).

Uređivao časopis “Glasnik”

Godine 1886., postaje prvi kustos za arheološku, etografsku i numizmatičku zbirku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a kasnije i direktor Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu (1903.). Od 1926. do 1931. godine bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju.

Tokom službovanja u Sarajevu vodio je arheološka istraživanja na Glasincu (ilirski grobovi), u Donjoj dolini (prahistorijsko naselje) te mnogim drugim lokalitetima. Uređivao je časopis “Glasnik” Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Svojim neprekidnim radom na terenskim istraživanjima i prikupljanju građe za Muzej, objavljivanjem naučnih i književnih radova Truhelka je ostavio dubok i neizbrisiv trag u Zemaljskom muzeju BiH.

Preminuo je u Zagrebu, 18. septembra 1942. godine.

U zemljotresu u Kini poginulo više od 850.000 ljudi

1556. - U jednoj od najvećih katastrofa u historiji čovječanstva zemljotres je opustošio kineske provincije Šansi, Šaanhsi i Henan - poginulo je više od 850.000 ljudi i zbrisano je s lica zemlje nekoliko stotina naselja.

1594. - Umro italijanski renesansni kompozitor Đovani Pjerluiđi da Palestrina (Giovanni Pierluigi). Bio je najpoznatiji predstavnik rimske škole komponovanja 16. vijeka. Imao je ogroman utjecaj na razvoj katoličke crkvene muzike, posebno renesansne polifonije. Komponovao je više od sto misa, 250 duhovnih i svjetovnih moteta, madrigale… Najpoznatija djela: "Misa pape Marcela" i "Stabat Mater".

1709. - Škotski mornar Aleksander Selkrejg (Alexander Selcraig), poznat kao Aleksander Selkirk, spašen je s pustog pacifičkog ostrva, na koje je 1704. prispio poslije brodoloma. Njegova priča je inspirisala Danijela Defoa (Daniel Defoe) da napiše roman "Robinson Kruso".

1882. - Rođen irski pisac Džejms Džojs (James Joyce), jedan od najvećih u 20. vijeku, koji je utemeljio novi pravac moderne književnosti. U najpoznatijem djelu - romanu "Uliks", na 700 strana je opisao jedan dablinski dan svog junaka, prema jednom književnom kritičaru "na vješt i katkad neprimjetan način, lica i događaji paralelni su onima u Homerovoj ‘Odiseji’, čiji se gotovo svaki detalj može naći u ‘Uliksu’". Taj roman označio je revoluciju epskog oblika i vjerovatno je utjecao jače od bilo kojeg djela na razvoj književnosti 20. vijeka. Ostala djela: romani "Portret umjetnika u mladosti", "Fineganovo bdijenje", pjesme "Kamerna muzika", pripovijetke "Dablinci", drama "Izgnanici".

1895. - Umro Ljubomir Nenadović, jedan od prvih srpskih književnika u 19. vijeku sa širokim evropskim obrazovanjem, čiji su putopisi znatno prevazišli literaturu tog vremena. Djela: putopisi "Pisma iz Italije", "Pisma iz Nemačke", "Pisma iz Švajcarske", "O Crnogorcima".

Umro Mendeljejev, otac moderne hemije

1901. - Rođen američki violinist Jaša Hajfec (Jascha Hajfec), jedan od najvećih virtuoza na tom instrumentu. Priređivao je koncerte od djetinjstva, a internacionalnu karijeru je počeo 1912. Pisao je kadence za violinske koncerte i transkribovao kompozicije starih i savremenih majstora. Naročito je cijenjen zbog čistog i melodičnog tona i visoko razvijene tehnike sviranja.

1907. - Umro ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije naučnike svih vremena uvrstio otkrićem Općeg zakona o periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su svojstva hemijskih elemenata periodično zavisna od njihove atomske težine. Na osnovu tog zakona formulisao je Periodični sistem elemenata, koji mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih elemenata. Periodični sistem elemenata postao je osnova moderne nauke o strukturi materije. Prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju uglja i hemijsku preradu nafte.

1908. - Preminuo pisac Milovan Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti. Napisao je tridesetak pripovijedaka, dvije komedije i prevodio je s francuskog i ruskog jezika, uključujući "Rat i mir" Lava Tolstoja. Djela: pripovijetke "Glava šećera, "Roga", "Redak zver", "Šilo za ognjilo", "Prva brazda", pozorišni komad "Dva cvancika", komedija "Podvala".

1921. - Rođen indijski filmski režiser Satjađit Raj, jedan od najvećih filmskih stvaralaca 20. vijeka, autor produhovljenih, duboko misaonih i poetično-realističnih djela. Filmovi: "Otac Pančali", "Nepobijeđeni", "Apuov svijet", "Kamen mudrosti", "Boginja", "Salon za muziku", "Rabindranat Tagore", "Tri djevojke", "Metropola".

Rođen Svetozar Gligorić, najpoznatiji šahovski velemajstor regije

1923. - Rođen Svetozar Gligorić Gliga, najpoznatiji srbijanski i jugoslavenski šahovski velemajstor i muzičar. Osvojio je šampionat Jugoslavije rekordnih dvanaest puta i važi za najboljeg igrača ikada u regiji. Godine 1958., proglašen je za najboljeg sportistu Jugoslavije. U 1950-im i 1960-im Gligorić je bio jedan od najboljih igrača svijeta.

1924. - Pjesnikinja i romansijerka Mira Alečković rođena je na današnji dan. Djela: zbirke pjesama "Tri proleća", "Tragovi bez stopa", "Noć ova poslednja", pjesme za djecu "Podzemni heroji", "Dani razigrani", "Zvezdane balade", "Poljana", "Ljubavi je malo", "Srebrni voz", "Sanjalica", "A ja rastem", romani "Zašto grdiš reku", "Zbogom, velika tajno", "Jutro", "Zatečena u ljubavi".

1947. - Rođena Farah Foset (Farrah Fawcett), američka glumica koja se proslavila ulogom u mega hitu "Čarlijevi anđeli" u kojem je zarađivala tada basnoslovnih 10.000 dolara po epizodi. Farah je ostala upamćena i po vezi s najvećom ljubavi svoga života, također glumcem Rajanom O'Nilom (Ryan O'Neal), s kojim je proživjela 17 turbulentnih godina i s kojim ima sina Redmonda. Oboljela je od raka debeloga crijeva 2006. godine, a godinu nakon toga je održala konferenciju za novinare na kojoj je objavila da se izliječila. No, rak se vratio te je glumica preminula 25. juna 2009., u 62. godini života.

1962. - Nenad Neno Belan, hrvatski kantautor, pjevač i kompozitor pop-rok i zabavne muzike mediteranskog izražaja, proslavlja 62. rođendan. Bio je frontmen nekadašnjeg popularnog splitskog sastava “Đavoli” s kojima je u kratkom roku postigao veliki uspjeh na području bivše države Jugoslavije te ostavio cijeli niz hitova kao što su „Pričaj mi o ljubavi”, „Stojin na kantunu”, „Bambina“, „Dani ljubavi”, „Ja volim je”, „Ostani uz mene”, „Dugo toplo ljeto” i drugi. Nakon raspada grupe nastavio je solo karijeru, te postizao i još postiže velike uspjehe, stvarajući brojne hitove. Godine 2020., kao kruna njegove pozorišne karijere i ostvarenje davnog sna, uradio je mjuzikl "Bambina".

Preminuo glumac Boris Karlof, koji se proslavio ulogom Frankenštajna

1964. - Umro srpski pisac, kritičar i prevodilac Milan Bogdanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Uređivao je list "Republika" i časopise "Danas", "Srpski književni glasnik", "Književne novine". Bio je upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu te predavač na Filozofskom fakultetu i Fakultetu likovnih umjetnosti. Cjelokupna njegova djela su objavljena u pet knjiga, naziva "Stari i novi".

1968. - Rođena Ivana Žigon, srbijanska glumica, kćerka slavnih glumaca Steve Žigona i Jelene Žigon. Prvakinja je drame Narodnog pozorišta od 1999. godine, predsjednica Društva srpsko-ruskog prijateljstva od 2002. godine i umjetnički rukovodilac recitatorsko-pjevačkog ansambla „Kosovski božuri“ od 2005. godine.

1969. - Preminuo američki filmski glumac engleskog porijekla Boris Karlof (Karloff), koji je igrao u prvim horor filmovima te četiri decenije bio zaštitni znak tog žanra, proslavivši se naročito interpretacijom čudovišta, posebno u seriji o doktoru Frankenštajnu (Frankenstein). Filmovi: "Zakon podzemlja", "Ludi genije", "Frankenštajn", "Lice sa ožiljkom", "Izgubljena patrola", "Mumija", "Maska Fu Mančua", "Stara mračna kuća", "Čudotvorac", "Crna mačka", "Frankenštajnova nevjesta", "Hodajuća smrt", "Frankenštajnov sin", "Teror", "Mete".

1970. - Umro engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Artur Vilijam Rasel (Arthur William Russell), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950., jedan od rodonačelnika analitičke filozofije. Djela: "Kritičko izlaganje Lajbnicove filozofije", "Historija zapadne filozofije", "Logički atomizam", "Analiza materije", "Skeptički eseji", "Naše saznanje spoljnog svijeta", "Ljudsko znanje", "Principi socijalne rekonstrukcije", "Putevi ka slobodi", "Ljudsko društvo u etici i politici"...

Rođena Šakira, "kraljica latino muzike"

1977. - Rođena Šakira Isabel Mebarak Ripolj (Shakira Ripoll), kolumbijska latino-pop pjevačica i kantautorica. Nazvana je "kraljicom latino muzike". Prvi album je izdala s 14 godina. S diskografijom od 145 pjesama, Šakira je prodala više od 80 miliona albuma, što je svrstava među najprodavanije muzičare svih vremena. Dobila je brojne nagrade za mnoge hitove, a neki od njih su: "Estoy Aqui", "Ciega, Sordomuda", "Ojos Asi", "Whenever, Wherever", "Underneath Your Clothes", "La Tortura", "Hips Don't Lie", "Waka Waka (This Time for Africa)", "Loca". Poznata je i po svom provokativnom trbušnom plesu koji je naučila od bake Libanonke. Također je poznata po braku sa španskim fudbalerom Žerardom Pikeom (Gerard Pique) od kojeg se rastala 2022., nakon 12 godina veze i dvoje zajedničke djece.

1986. - U Kneževini Lihtenštajn žene prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

1996. - Umro američki filmski glumac, režiser i baletski igrač Džin Keli (Gene Kelly), jedna od najznačajnijih figura u historiji mjuzikla. Briljantno je spojio klasični balet s modernim igračkim senzibilitetom. Filmovi: "Amerikanac u Parizu", "Ples na kiši", "Gusar", "U grad!", "Poziv na igru", "Helo, Doli!".

2000. - Preminuo Dragan Zarić, srbijanski i jugoslavenski pozorišni, filmski i TV glumac. U glumačke vode zakoračio je 1966. godine u filmu „Štićenik“, a slavu je stekao u TV seriji „Ljubav na seoski način“ (1970.). Bio je član Beogradskog dramskog pozorišta samo jednu sezonu, nakon diplomiranja, odakle je prešao u Narodno pozorište čiji je član ostao do kraja života.

2005. - U 100. godini umro Maks Šmeling (Max Schmeling), njemački bokser, svjetski šampion u teškoj kategoriji. Karijeru je počeo 1923. godine, a sedam godina kasnije ušao u historiju kao prvi Nijemac i Evropljanin uopće koji je osvojio titulu prvaka svijeta. Njegovu karijeru obilježili su mečevi protiv legendarnog američkog šampiona Džoa Luisa (Joe Louis) koji je do tada bio nepobjediv. Šmeling je ušao u borbu kao apsolutni autsajder, ali je napravio jedno od najvećih iznenađenja u historiji ovog sporta.

2014. - U 46. godini života umro Filip Simor Hofman (Philip Seymour Hoffman), američki glumac koji je za portret književnika Trumana Capotea u filmu „Capote“ iz 2005. godine osvojio brojna filmska priznanja i počasti, uključujući i prestižnu nagradu Oskar u kategoriji najbolje glavne muške uloge.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.