- On mi je odvojio moga muža od mene u Potočarima. On je imao svoje vojnike, kojima je prstom pokazivao, odvoji ovoga, odvoji onoga - prisjeća se 73-godišnja Bratunčanka Nedžiba Salihović ratnog zločinca Ratka Mladića.
Sve su učestaliji pozivi političara iz RS i Srbije Sudu u Hagu, da na slobodu pusti krvnika osuđenog na doživotni zatvor za počinjeni genocid, opsadu Sarajeva i brojne druge zločine protiv čovječnosti. Pozivaju se na humanost, dok usput veličaju egzekutora genocida u Srebrenici.
-Srce i duša me boli kad sam pustila televizor i slušam ove ružne vijesti. Kao majka, supruga, sestra, kao neko ko je izgubio 100 svojih najmilijih, ogorčena sam na sve ovo – objašnjava Nedžiba kako doživljava apele Haškom sudu.
Užas Srebrenice
Prisjeća se starica trenutka u kojem je iz naručja supruga Rifeta uspjela uzeti šestomjesečnog unuka, s kojim je kasnije uspjela doći do slobodne teritorije u Dubravama pored Tuzle. Njen očaj dok je stajala ispred vojnika UN-a 1995. godine, fotoaparatom je zabilježio američki reporter Ron Haviv.
Tuga, bol i ogorčenje ispunjavaju danas srce ove srebreničke majke, kojoj je tokom opsade Srebrenice i u genocidu 1995. godine ubijeno više od stotinu članova uže i šire porodice. Nema kome da kaže ono što osjeća, jada se, pa se zato javila “Avazu”.
Suprug Rifet imao je 42, sin Kiram 25, brat Sadik Zukić 35 godina. Svake noći joj dolaze u san. U snu, kaže, plače i vrišti, jer želi biti s njima. Rifet je ubijen u Potočarima, Kiram na putu smrti, Nedžiba je obišla 11 masovnih grobnica i pet puta išla na identifikaciju u Tuzlu, kako bi pronašla i u jednom danu ukopala njihove nekompletne posmrtne ostatke.
- Gorak je osjećaj nakon što upalim televiziju. Nakon 1995. i onog što nam je uradio u Srebrenici vjerujte da mi je teško ovo slušati. Ni slučajno ga ne treba pustiti, neka umre u Hagu. Mislim da je i Sud svjestan šta osjećamo i poručujemo mi majke Srebrenice. Našim sinovima, muževima, braći i očevima ne zna se ni za trag, a kamoli za kosti njihove. Allah zna šta smo pokopali i gdje smo našli – kaže Nedžiba Salihović.
Doživotni zatvor za 10 tačaka optužnice
Ratko Mladić je pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora pred Mehanizmom u Hagu, koji ga je proglasio krivim za 10 od 11 tačaka optužnice. Osuđen je za genocid u Srebrenici 1995. godine, kao ključni učesnik udruženog zločinačkog poduhvata, opsadu Sarajeva, višegodišnje terorisanje civila snajperskim djelovanjem i granatiranjem, zločine protiv čovječnosti, progone, istrebljenje, ubistva, te prisilne deportacije nesrpskog stanovništva širom BiH. Sud ga je oslobodio krivice za genocid u šest bh. općina (Foča, Ključ, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica), uz obrazloženje da genocidna namjera nije dokazana van razumne sumnje.
Nazvala je „Avaz“ jer kaže da teško dopire do medija, a kamoli do Međunarodnog rezidualnog mehanizma u Hagu, koji će odlučiti o puštanju krvnika na slobodu.