HISTORIJA

Pet izgubljenih blaga za kojima ljudi još tragaju

Ovu su samo neka od izgubljenih blaga za kojima ljudi još tragaju.

Fabergeova jaja. Printscreen

M. Z.

25.4.2023

Vjerovatno ste se kao mali igrali potrage za izgubljenim blagom ispred zgrade, u vrtovima i parkovima, ali ovo ponekad i nije samo dječija igra… Mnogi odrasli i dan-danas tragaju za izgubljenim blagom vrijednim i stotinu triliona dolara, blagom za koje se ne zna da li uopće i postoji… Ponekad ove potrage završe i uspjehom, a ponekad i sami lovci izgube život tragajući…

Ovu su samo neka od izgubljenih blaga za kojima ljudi još tragaju.

Jantarna soba

Njemački i ruski arhitekti su 1701. godine počeli s izgradnjom veličanstvene sobe ispunjene jantarom (ili ćilibar, fosilna smola, koja se upotrebljava za izradu nakita i lakiranje) i ostalim draguljima kako bi je predstavili pruskom kralju. Soba je 1717. godine konačno završena i predstavljena Petru Velikom, čija je supruga naredila da se u nju doda još više dragulja, te da se prebaci u drugu palaču. Nakon toga legendarna Jantarna soba je imala još nekoliko putovanja do Drugog svjetskog rata.

Godine 1941. soba je bila u Tsarskoye selu, koje su napali i opljačkali nacisti. Iako su postojali određeni napori da se Jantarna soba sakrije, njemački vojnici su je ipak pronašli, demontirali i odnijeli u Konigsberg, u Njemačkoj – gdje joj se izgubio svaki trag.

Nakon teških zračnih napada 1945. godine, vjerovalo se da je soba spaljena u jednom dvorcu, jer je u službenim zapisima pisalo da su pronađeni ''žuti'' izgoreni ostaci. Međutim, mnogi ljudi su nagađali da je soba možda preživjela, ali se samo izgubila. Jedna od najpopularnijih teorija kaže da su je nacisti prevozili preko Baltika, kada je brod potonuo i ostavio je na dnu mora. Najmanje jedan dio prostorije je čak i pronađen, a navodno je bio ratni trofej koji se vratio u Rusiju.

Zbog svoje jedinstvene ljepote Jantarna soba, čija se današnja vrijednost procjenjuje na cca 250 miliona dolara, prije rata nazivala se ''osmim svjetskim čudom'', a iako njena sudbina može zauvijek ostati tajna, mnogi lovci na blago još ne odustaju od potrage.

Uz pomoć originalnih crteža i starih crno-bijelih fotografija, replika Jantarne sobe je napravljena 2003. godine, a posvećena je Vladimiru Putinu i njemačkom kancelaru Gerhard Schroderu tokom proslave 300. godišnjice grada Sankt Peterburga.

Jantarna soba. Printscreen

Izgubljeni rudnik zlata (Lost Dutchman’s Gold Mine)

Lost Dutchman’s Gold Mine je, prema legendi, vrlo bogat rudnik zlata skriven u jugozapadnom SAD. Rudnik je dobio ime po njemačkom imigrantu Jakobu Waltzu, koji ga je navodno otkrio u 19. stoljeću, i njegovu lokaciju sa sobom odnio u grob (“Nizozemac” je tada u Americi bio čest izraz za “Nijemac”).

Oko 1845. godine Jakob Waltz je stigao iz Njemačke u Ameriku i vrlo brzo ‘obolio’ od zlatne groznice (velike potrage za zlatom). Priča kaže da je radio kao obični rudar u rudnicima u Arizoni, sve do 1870. godine, kada je otkrio rudnik koji je bio izuzetno bogat zlatom. Prema legendi, Waltz je ostavio i nekoliko tragova na mjestu gdje se nalazi rudnik, a obećao je da će najmanje jednu osobu tamo dovesti dok je živ, iako to nikada nije učinio. Ovi komadići zagonetke su inspirirali hiljade ljudi da krenu u potragu za izgubljenim rudnikom ''Nizozemca'', a ovaj lov na blago još traje.

Ako rudnik doista postoji, ili nikada nije pronađen ili je danas neki poznati rudnik s drugim imenom. Bez obzira, na hiljade ljudi svake godine krene u potragu u Superstition Mountains u Arizoni, uprkos činjenici da postoji šansa da se neki od njih nikada ne vrate kući…

Nije rijedak slučaj da lovci na ovaj rudnik jednostavno nestanu, ili da ih neko pronađe bez glave ili sa metkom u leđima (posljednji smrtni slučaj se desio 2010.). Ovi bizarni slučajevi samo dodaju dozu misterije koja okružuje izgubljeni rudnik zlata, jer neki vjeruju da je uklet, a drugi opet da ga je neko već pronašao, te da je voljan čak i ubiti druge kako bi lokacija i dalje ostala tajna.

Rudnik zlata. Printscreen

Blago na otoku Oak

Godine 1795. tri tinejdžera su otkrila da je zemlja na jednom dijelu Oak otoka (Nova Scotia, Kanada) drugačija, to jest mekša nego na ostalim dijelovima. Pošto, vjerovatno, nisu imali šta drugo raditi, oni su odlučili da na tom mjestu počnu kopati i da vide šta će se desiti. Na njihovo iznenađenje, otkrili su niz kamenih ploča s oznakama koje su jednostavno tu morale biti zakopane.

Nastavili su kopati, a na svaka tri metra su nailazili na slojeve trupaca (od stabala), te konačno napustili svoj hobi na dubini od oko 10 metara.

Vijest o njihovom otkriću se brzo proširila i uskoro je počeo lov na zakopano blago, iako niko i nije znao da li ono uopće i postoji. Nekoliko skupina se uputilo na otok kako bi okušali svoju sreću, a jedna od njih je toliko iskopala zemlje da je čak uzrokovala poplave i veliku štetu na otoku. No, prije nego što su odustali otkrili su kamen s čudnim simbolima koji su prevedeni kao “četrdeset stopa ispod leži zakopano 2.000.000 funti”.

Kamen sa simbolima je nestao u 20. stoljeću, niko nije siguran u njegovu autentičnost ni u prijevod, ali potraga za zakopanim blagom na otoku Oak još traje.

Oak ploča. Printscreen

Fabergeova jaja

Gotovo su svi čuli za bogato ukrašena Fabergeova jaja, kolekciju uskršnjih jaja koje je napravio Karl Petar Fabergé za ruske careve u periodu od 1885. do 1917. godine. No, da li ste znali da iz Carske kolekcije nedostaje 8 jaja, svako od njih vrijedno i više od 30 miliona dolara?

Od 65 poznatih Fabergeovih jaja 57 ih je preživjelo do današnjih dana; a od 50 poznatih jaja iz Carske kolekcije, za 42 su poznate lokacije i vlasnici, a od preostalih 8 imamo samo slike i dokumentaciju.

Fabergeova jaja. Printscreen

Jamašitino blago

Tokom Drugog svjetskog rata japanska vojska je redovno pljačkala Aziju kao bi prikupili dodatno bogatstvo za finansiranje rata. Vojnici su pljačkali kuće, banke i hramove u potrazi za bilo kakvim dragocjenim predmetima.

Godine 1944. viceadmiral Takehita je prevozio plijen iz Singapura na Filipine. Međutim, Amerikanci su napali Filipine, zbog čega je veliki dio blaga ostao zarobljen na kopnu jer su Japanci morali brzo pobjeći i spasiti živu glavu. Svi oni koji su ostali i pomogli da se blago zakopa su poginuli. Ovo je ujedno i dio priče koji nam govori da je Jamašitino blago možda ipak samo legenda – jer, zašto bi Japanci prevozili blago na Filipine kada su već tada znali da Amerikanci spremaju veliki napad?

Jamašitino blago. Printscreen

Ipak… u cijeloj priči možda i ima istine. Jedan filipinski vojnik je pronašao pećinu ispunjenu sanducima sa zlatnim polugama i draguljima. On je uzeo nekoliko poluga zajedno sa zlatnim kipom Bude, a ubrzo je nakon toga i uhapšen. Prije nego što je suđenje završeno vojnik je pronađen mrtav.

Dok neki tvrde da su Filipinci pronašli blago i još ga drže u tajnosti, drugi su opet skeptici i tvrde da ono uopće ne postoji… Treći ga još traže i njegovu vrijednost procjenjuju na 100 triliona američkih dolara.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.