Britanski Independent: Skriveni nuklearni bunker pretvoren u prostor za umjetnost? Ovo ima samo u Bosni

Objavljeno: 21. 04. 2017 - 18:17 Zanimljivosti A A A Times Arial
Britanski Independent: Skriveni nuklearni bunker pretvoren u prostor za umjetnost? Ovo ima samo u Bosni

Skriveni nuklearni bunker pretvoren u prostor za umjetnost? Ovo ima samo u Bosni.

Ovako je britanski Independent započeo svoju priču o početku čet­vrtog ci­klusa pro­je­kta Bi­je­na­le sa­vre­me­ne umje­tnos­ti "D-0 ARK Un­der­gro­und", koji je počeo danas u Ti­to­vom pod­ze­mnom atom­skom bun­ke­ru u Ko­nji­cu.

Kako navode, nije uobičajeno da je neka izložba smještena u nuklearni bunker. ARK na prvi dojam zvuči kao neka moderna, popularna galerija, ali to ustvari znači Atomska Ratna Komanda, najskrivenija vojna tajna, napravljena za predsjednika bivše Jugoslavije Josipa Broza Tita.

bunker-tito

- Danas, zahvaljujući upornosti dva umjetnika, Edi i Sandri Hozić, ARK koja se nalazi u blizini Konjica, pretvorena je u jedinstven i unikatan umjetnički prostor. Smještena u podnožju planine Zlatar, nadomak prelijepe rijeke Neretve - navodi Independent. 

Atom­ska ra­tna ko­man­da po­vrši­ne 6.500 kva­dra­tnih me­ta­ra, u ko­ju je ulo­že­no 4,6 mi­li­jar­di ame­ri­čkih do­la­ra, iz­gra­đe­na je 1979. go­di­ne.

- Na samom ulazu nalazi se znak lobanje, koja upozorava da je ovo minsko područje, inače jedan od ratnih podsjetnika kojih je bilo mnogo u BiH za vrijeme rata u devedesetim.

„Gradimo spomenike koji će predstavljati našu prošlost“- stoji napisano uz znak, pozivajući na to da se ovakvi spomenici trebaju graditi širom bivše Jugoslavije.

Zavirili smo u prošlost prolazeći kroz kratki tunel u staru prijemnu sobu. Zrak je ovdje gust i zagušljivo je. Rasvjeta postavljena u kasino stilu, polako budi osjećaj na neko prošlo vrijeme - piše ovaj portal.

Novi dodaci u ovom prostoru su dva ogromna ogledala, postavljena jedna naspram drugih, djelo albanskog umjetnika Helidon Gjergji, i ispucane pločice koje su djelo italijanskog umjetnika  Alfreda Pirrija.

Inače, ovaj bunker je bio namijenjen za sklonište oko 350 članova vojne i političke elite u trajanju do šest mjeseci, a mogao je izdržati eksploziju od 25 kilotona, što je otprilike poput atomske bombe bačene na Nagasaki.

Instalacija koju su postavili Ana Džokić i Marc Neelen, a koja se nalazi u jednoj od kupatila ovog bunkera, nosi poruku kako da živimo u sistemu koji odgovara svima.

Kodnog naziva „Istanbul“, ovo je bila najbolje čuvana vojna tajna u bivšoj Jugoslaviji. Trenutno, ovdje se može pronaći 125 radova vrhunskih umjetnika iz 102 zemlje, od kojih je njih 75 učestvovalo u Venecijanskom bijenalu.

tito-bunker

Ova izložba biti će predstavljena na Bijenalu, a tematika izložbe, odnosno naziv je „Beskrajna priča o Hladnom ratu“.

- Šetajući dalje bunkerom je poput odlaska u vremeplov. Svuda su relikvije iz prošlosti, pisaća mašina, crveni telefoni, radio, mape i dnevnici. U kupatilima se nalaze čak i originalni toalet papiri iz tog perioda. Tu je i ogroman rezervoar podzemnih voda, dvije velike dizel cisterne, kao i kilometri cijevi. Ovo je zapravo hibridni muzej, dijelom je vojni objekat, a s druge strane to je dio savremene umjetnosti. Može se tu vidjeti i fotografija Mladena Miljanovića, na kojoj pije vino iz zelenog šljema, na porodičnoj proslavi zbog polaganja vojne zakletve, prije nego će otići u rat na služenje vojnog roka.

U jednoj mračnoj sobi, nalazi se djelo pokojnog hrvatskog umjetnika Ede Murtića, u kojoj je postavljen skelet bivšeg generala vojske, sa njegovom medaljom. 

Ovo sve prikazuje kako su zapravo ljudi bili odani i dali svoje živote. Za Hozića, rat nije bio samo sukob između vojnih blokova, nego i između društava i naroda. Na izložbi su također predstavljeni i svi novi pokreti koji su nastali za vrijeme rata, poput hipi kulture, homoseksualnosti, rokenrola, ekološkog pokreta...

Bijenale 2019. će obuhvatiti umjetnike iz SAD-a i Rusije. Bunker ostaje jedinstven projekat, za koji Hozić smatra da je sve to bilo moguće samo u BiH. 

Postoji navodno oko 28 atomskih skloništa širom Evrope, ali nijedno nema ovakvu svrhu. Da li će bunker imati dugoročnu budućnost nije sigurno.

Edo i Sandra se nadaju da će Ministarstvo obrane BiH jednog dana preuzeti odgovornost za vođenje bunkera kao stalnog muzeja - zaključuje u svojoj reportaži Independent.



Autor: (A. M.)
Preporučujemo vam