Strah od širenja rata iz Ukrajine na ostatak Evrope sve je izraženiji. Kijev već upozorava da se Moskva priprema za mogući sukob s Evropskom unijom, dok u NATO-u postoji procjena da bi Rusija mogla pokušati napad na neku od članica Saveza do 2029. godine, a prema nekim upozorenjima i znatno ranije.

Oružane provokacije

Poljska tvrdi da bi se takav scenario mogao dogoditi u narednim mjesecima, a ne tek za nekoliko godina. Sjedinjene Američke Države su, prema navodima, početkom jula upozorile Varšavu da bi Rusija mogla pokušati izvesti ograničenu oružanu provokaciju na njenoj teritoriji kako bi testirala reakciju i jedinstvo NATO-a.

Predsjednik Poljske Karol Navrocki (Karol Nawrocki) rekao je da SAD redovno upoznavaju Poljsku o mogućim ruskim planovima.

- SAD sistematski obavještavaju Poljsku o novim ruskim planovima za konvencionalni napad na istočni bok NATO-a, iz kojih Poljska nikako nije isključena - rekao je Navrocki.

Ranije je i poljski premijer Donald Tusk upozorio da bi Rusija mogla napasti neku članicu NATO-a u roku od nekoliko mjeseci, a ne godina. On je istovremeno postavio pitanje da li bi SAD u takvoj situaciji u potpunosti stale u odbranu Evrope.

Dok američki predsjednik Donald Tramp (Trump) govori o dosadašnjim sigurnosnim garancijama i nastoji smanjiti američko vojno prisustvo u Evropi, države koje graniče s Rusijom pojačavaju pripreme za mogući sukob. Grade odbrambene linije, povećavaju broj rezervista, nabavljaju tenkove i dronove te se pripremaju za mogućnost da bi prve faze eventualnog rata morale uglavnom same izdržati.

Strahovi od prelijevanja rata

Dok Ukrajina izvodi napade dronovima na ciljeve duboko unutar Rusije, Moskva istovremeno vodi kampanju pritiska, optužbi i dezinformacija u širem regionu.

Ruske tvrdnje uključuju navode o navodnim operacijama pod lažnom zastavom protiv baltičkih država, odnosno optužbe da one omogućavaju djelovanje ukrajinskih baza za dronove i pomažu napade na rusku teritoriju.

Tokom protekle sedmice dvije istaknute ruske političke figure – glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova (Maria Zakharova) i sekretar Vijeća sigurnosti Rusije Nikolaj Petrušev (Nikolai Patrushev) – optužile su Latviju za direktno učešće u ratu u Ukrajini.

Istovremeno, ruski vojni avioni i podmornice sve češće djeluju u blizini prostora NATO-a. Tokom vikenda, ruski izviđački bombarder Bjer-F (Bear-F) preletio je grupu NATO brodova tokom vojne vježbe u Norveškom moru. Ruske podmornice, uključujući i bespilotne sisteme, sve više ispituju područja oko važnih energetskih i komunikacijskih kablova u Sjevernom moru, Irskom moru i La Mancheu.

Zemlje NATO-a se pripremaju

Latvija je objavila priručnik pod nazivom "72 sata: Šta učiniti u slučaju krize", koji građanima daje upute za postupanje u slučaju vojnih prijetnji.

Deset sjevernih članica NATO-a – Finska, Švedska, Danska, Norveška, Njemačka, Poljska, Island, Latvija, Estonija i Litvanija – pripremaju planove za masovne evakuacije u slučaju mogućeg ruskog napada.

Putin vidi nekoliko prilika

Prema analizi američkog magazina National Review, ruski predsjednik Vladimir Putin nije ostvario glavne ciljeve zbog kojih je pokrenuo rat u Ukrajini.

Autori analize Gregori Slejton (Gregory Slayton) i Sergej Ivašenko (Sergey Ivashenko) navode:

- Bez upotrebe nuklearnog oružja, što bi rizikovalo odmazdu koja bi lako mogla izbrisati njegov cjelokupan režim i veći dio glavnih ruskih gradova, Putin je izgubio rat u Ukrajini- navode autori. 

Ipak, prema analizi za britanski Independent koju je napisao Robert Foks (Fox), Putin vjeruje da do kraja septembra može ostvariti određeni uspjeh koji bi mogao predstaviti kao pobjedu domaćoj javnosti.

Kao faktore koji bi mogli ići u korist Moskvi, Foks navodi:

Oslabljenu ukrajinsku protuzračnu odbranu – posebno nedostatak projektila za presretanje balističkih raketa.

Podjele među zapadnim saveznicima – neslaganja unutar NATO-a i promjenjive poruke iz Vašingtona.

Vrijeme prije američkih izbora – politička situacija u SAD-u mogla bi se promijeniti nakon izbora za Kongres.

"Ogromna kocka za Putina"

Foks smatra da predsjednik Tramp još uvijek predstavlja važan faktor u diplomatskoj igri, ali da će njegov utjecaj oslabiti kako se budu približavali američki izbori.

Istovremeno, Rusija se suočava s ekonomskim pritiscima. Analitičari navode probleme poput nestašice goriva, prekida interneta i mobilnih usluga, dok je stanje na Krimu sve teže zbog problema s osnovnim resursima.

Britanski analitičar Aleksander Titov (Alexander), koji je redovno posjećivao Rusiju od početka rata, tvrdi da se promjena raspoloženja u zemlji jasno osjeti.

- Tokom 2022. godine sve se svodilo na preživljavanje i prilagođavanje novoj stvarnosti obilježenoj sankcijama i ratom. Narednih par godina uslijedili su stabilizacija i rastući optimizam u pogledu sposobnosti privrede da se prilagodi. Međutim, već 2026. godine počelo se govoriti o ekonomskoj recesiji, i to još prije nego što su nastupile sadašnje nestašice goriva - naveo je Titov.