Premoštavanje Mesinskog moreuza s ciljem spajanja Sicilije s ostatkom Italije pokušali su još Rimljani otprilike 250 godina prije nove ere, no do danas taj most nije izgrađen.

Ipak, to bi se moglo promijeniti. Italijanska vlada, uz podršku premijerke Đorđije (Giorgia) Meloni, u augustu prošle godine konačno je odobrila izgradnju mosta preko kanala dugog 3.7 kilometara.

Ako projekt, uprkos pravnim izazovima, bude završen, to će biti najduži viseći most na svijetu s jednim rasponom. Meloni je ovaj projekt ujedno proglasila ključnim za nacionalnu odbranu, što je neobičan manevar koji Italiji pomaže ispuniti zahtjevne ciljeve vojne potrošnje koje je nametnuo NATO pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), piše CNN.

Ti ciljevi, koji od evropskih zemalja zahtijevaju da do 2035. godine u svoje vojske ulažu pet posto bruto domaćeg proizvoda, što je značajno povećanje u odnosu na sadašnjih dva posto prijete poremetiti ionako napete budžete i pogoršati velike fiskalne i ekonomske izazove regije. Evropa se našla pred teškim izborom između odbrane i programa socijalne zaštite.

Most neće riješiti taj problem, ali je simbol prepreka s kojima se Evropa suočava u nastojanju da postane vojno neovisna o Sjedinjenim Državama. Upravo je američka zaštita od 1991. godine oslobodila 1,8 biliona eura za evropsku socijalnu potrošnju, prema podacima njemačkog instituta Ifo.

Isrcpljeni državni budžeti

Većina evropskih zemalja, s izuzetkom Njemačke, nalazi se u teškoj fiskalnoj situaciji. Budžeti su iscrpljeni masovnom državnom potrošnjom tokom pandemije, nakon čega je uslijedio nagli rast kamatnih stopa radi suzbijanja inflacije.

Evropske ekonomije te su dvostruke udarce podnijele mnogo teže od Sjedinjenih Država, koje su bile zaštićene raznolikijom ekonomijom i vodećom ulogom u razvoju umjetne inteligencije.

Kako bi se nosile s rastućim dugovima, mnoge su evropske zemlje podigle poreze i smanjile socijalnu potrošnju, što je dovelo do političkih previranja. U Francuskoj se u posljednjih sedam godina izmijenilo sedam premijera, a Ujedinjeno Kraljevstvo uskoro će dobiti šestog.

To nije okruženje pogodno za povećanje vojne potrošnje za, kako je u utorak najavio generalni sekretar NATO Mark Rute (Rutte), "doslovno milijarde dolara". No, upravo to Tramp i NATO zahtijevaju od Europe.

Tramp je zaoštrio stav zbog stalnog neuspjeha članica NATO-a da ispune svoje obveze u pogledu odbrambene potrošnje te je i privatno i javno najavljivao drastično smanjenje američke vojne prisutnosti u Evropi. To je započelo u maju, kada je Pentagon objavio povlačenje 5.000 vojnika iz Njemačke.

Njemačka, sa svojom snažnom industrijskom ekonomijom, pojačala je izdvajanja za odbranu i na jasnom je putu prema cilju od pet posto. Nekoliko istočnoevropskih zemalja, uključujući Poljsku, Litvu i Estoniju, također je postiglo značajan napredak. Druge se zemlje, međutim, muče.

Velika Britanija najavila je povećanje potrošnje smanjenjem drugih budžetskih stavki, no veliki dio tih sredstava još nije osiguran. Francuski parlament prošle je sedmice usvojio plan potrošnje od 436 milijardi eura bez dovoljno pokrića. Italija je otvoreno izrazila sumnju u svoje mogućnosti, dok su neke zemlje, poput Španije, prkosno izjavile da neće ispuniti nove vojne ciljeve.

Pametno trošenje odbrambenih budžeta

Zagovornici veće evropske odbrambene potrošnje tvrde da je ona nužna i da bi mogla potaknuti ekonomski procvat.

- Ako se povećani odbrambeni budžeti pametno potroše, mogli bi ojačati dugoročnu produktivnost i ekonomski rast. Ali to nije sveobuhvatno rješenje za sve evropske probleme - rekao je Itan Ilzecki (Ethan Ilzetzki), profesor na Londonskoj školi ekonomije (London School of Economics).

Evropa se suočava s izazovom koji SAD nema: umjesto da udružuju resurse za jednu saveznu vladu, evropske zemlje imaju vlastite političke vođe, budžete i ekonomske interese. To znači da će sve te nacije morati kupovati istu opremu, što pogoršava problem nabavke, budući da Evropa uveliko ovisi o uvozu odbrambene opreme.

Istraživanje i razvoj čine u prosjeku samo četiri posto odbrambenih budžeta evropskih zemalja, u usporedbi s 10 posto u SAD, koji od vojne potrošnje ostvaruje značajne ekonomske koristi. Evropa se također suočava s problemom industrijskih kapaciteta. Uz nisku nezaposlenost, procjenjuje se da je potrebno 200.000 novih kvalificiranih radnika kako bi se pratila povećana vojna potražnja, navodi Institut (Institute) Milken.

Jedini put naprijed je bolan, smatra Ilcecki. Evropske zemlje morat će provesti dodatne fiskalne reforme, preispitujući svoje poreze i potrošnju, uključujući i odbranu.

- Pristup koji se svodi na pitanje 'kako ćemo finansirati veće izdatke za odbranu?' je nepromišljen i vodi ishitrenom traženju djelomičnih i obično neučinkovitih fiskalnih mjera kojima se krpe rupe - zaključio je.

Upravo tako se, na kraju, veliki most klasificira kao vojni projekt.