Generalni direktor „Elektroprivrede BiH“ Sanel Buljubašić za „Dnevni avaz“ kaže da su poslovni rezultati ovog preduzeća bolji od planiranih.- Mi objektivno više ne možemo imati raspoložive sve blokove u termoelektranama, kao što je nekad bio slučaj. Za zatvaranje postojećeg energetskog bilansa nedostaje oko milion tona uglja. Prognozirani gubitak za 2025. popravili smo za desetak miliona, tako što smo proizvodnju u našim rudnicima stabilizovali na nekih 3,2 miliona tona - kaže Buljubašić.„Svaki naredni korak“, kako navodi, „moramo praviti uz pomoć Vlade FBiH, kojoj smo dostavili program i očekujemo da, s ciljem očuvanja energetskog bilansa, bude razmotren narednih dana“.U trenutnim okolnostima, s nižom cijenom struje za građane, FBiH nedostaju dodatne količine, a izgradnja novih objekata usporena je zabranom raspolaganja državnom imovinom.- Ako želimo izgraditi nove objekte, a želimo i moramo, posebno hidro i vjetroelektrane, moramo donijeti poseban zakonski okvir. Inače nećemo imati ni baznu proizvodnju energije – ističe Buljubašić.To, upozorava, dugoročno može biti problematično, s obzirom na to da je BiH u Parizu 2017. godine potpisala sporazum kojim se obavezala da 2050. godine prestaje s proizvodnjom energije iz uglja.

U EPBiH očekuju da Vlada narednih dana razmotri njihov program

Buljubašić: Stabilizovana proizvodnja u rudnicima

Sanel Buljubašić: Federaciji BiH treba više struje

Ajdin Kupus podnio je ostavku na funkciju direktora kompanije namjenske industrije “Pretis d.d.”, potvrđeno je iz izvora bliskih ovoj firmi. Ostavka je, prema dostupnim informacijama, podnesena u petak.Kupus je na čelo Pretisa došao 26. maja 2025. godine kada je, nakon smjene direktorice Almire Zulić, imenovan za vršioca dužnosti direktora odlukom Vlade Federacije BiH. Kasnije je potvrđen i kao direktor kompanije.Riječ je o dugogodišnjem uposleniku Pretisa koji u ovoj firmi radi od 2017. godine kao mašinski inžinjer.&nbsp;Kompanija Pretis d.d. iz Vogošće bavi se proizvodnjom artiljerijske municije, uključujući haubičke, topovske i minobacačke granate.

Nakon manje od godinu dana na funkciji direktor kompanije iz Vogošće napustio poziciju

Ajdin Kupus podnio ostavku na mjestu direktora Pretisa

Na dionici autoceste Medakovo – Ozimice danas je probijena lijeva tunelska cijev tunela Tunel Crni Vrh, jednog od ključnih objekata na ovoj dionici Koridor 5C.Tunel Crni Vrh dug je oko 2.200 metara i predstavlja jednu od najznačajnijih tehničkih tačaka na ukupno 21,7 kilometara dugoj dionici Medakovo – Ozimice. Ova dionica ujedno je i najveća pojedinačna dionica koja se trenutno gradi na Koridoru 5C kroz Bosnu i Hercegovinu.Radove izvodi turska kompanija Cengiz İnşaat, dok stručni nadzor provodi konzorcij koji čine Yüksel Proje i Trasa d.o.o. Sarajevo.Uporedo s radovima na iskopu i primarnoj podgradi u lijevoj tunelskoj cijevi, izvode se i radovi na sekundarnoj oblozi, koja je do sada završena u oko 95 posto. U toku su i radovi na centralnoj odvodnji, kao i na kolovoznoj konstrukciji, dok su pripreme za početak radova na elektromašinskim instalacijama u završnoj fazi.

Kada je riječ o desnoj tunelskoj cijevi, radovi na iskopu trenutno se odvijaju paralelno s oba čela tunela, a preostalo je još približno 25 posto radova.Dionica Medakovo – Ozimice počinje nakon petlje Medakovo i vodi prema jugu kroz naselja Medakovo, Alispahići, Novi Šeher, Ljubatovići, Strupina, Radojičići i druga manja područja, sve do petlje Ozimice gdje se završava.Ukupna vrijednost ugovorenih radova iznosi oko 361,75 miliona eura bez PDV-a, a rok za završetak projekta je 30 mjeseci od mobilizacije izvođača.Projekat se finansira putem zajma Evropska investicijska banka i grant sredstava Evropska unija u okviru Investicijski okvir za Zapadni Balkan.

Projekat vrijedan više od 360 miliona eura ulazi u narednu fazu gradnje

Probijen tunel dug 2,2 kilometra: Veliki korak na Koridoru 5C kod Tešnja

„JP BH POŠTA“ d.o.o. Sarajevo ostvarila je u 2025. godini rekordne poslovne rezultate, potvrđujući stabilnost i kontinuirani rast kompanije. Ukupni prihodi u prošloj godini iznosili su 146,6 miliona KM, dok su rashodi iznosili 137,9 miliona KM, čime je ostvarena dobit od 8.645.550 KM, što predstavlja najbolji finansijski rezultat od osnivanja preduzeća.Za ilustraciju rasta, u 2024. godini dobit je iznosila samo 642.091 KM, što jasno pokazuje koliko je poslovni rezultat unaprijeđen u posljednje dvije godine. <h2>Održana konferencija</h2>Rezultati su predstavljeni na konferenciji za medije održanoj u Generalnoj direkciji BH Pošte u Sarajevu.Generalni direktor Adis Šehić istakao je da ostvareni rezultati potvrđuju uspješnost strateških mjera usmjerenih na stabilizaciju poslovanja, kontrolu troškova i razvoj novih usluga.- Ostvarena dobit od više od 8,6 miliona KM predstavlja najbolji rezultat u posljednjih deset godina, ali i najbolji rezultat od osnivanja BH Pošte. Posebno je važno naglasiti da je ovaj rezultat ostvaren uz kontinuirana ulaganja u razvoj poslovanja, modernizaciju usluga i unapređenje položaja naših zaposlenih - rekao je Šehić.On je naglasio da su stabilni finansijski rezultati omogućili i konkretna poboljšanja za radnike kompanije.- Tokom 2024. i 2025. godine zaposlenima je isplaćeno oko 4 miliona i 100 hiljada konvertibilnih maraka pomoći u skladu s Uredbom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Uz pomoći, isplaćeno je više od 1 milion i 120 hiljada KM nagrada zaposlenima. Povećani su koeficijenti radnicima u tehnološkom procesu rada, a svim zaposlenima povećana je plata za 10 posto u okviru opšte mjere koja je obuhvatila sve radnike bez iznimke – naglasio je Šehić.Dodao je da je na ostvarenu dobit značajno uticala i odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o smanjenju stopa poreza i doprinosa, koja je u 2025. godini donijela uštedu od oko 1,6 miliona KM, dok se u 2026. godini očekuju uštede koje bi mogle dostići i 4 miliona KM.<h2>Povećanje plata</h2>- Tokom 2026. godine za povećanje plata zaposlenima će biti izdvojeno više od 7 miliona konvertibilnih maraka, čime nastavljamo politiku ulaganja u ljude koji su temelj uspjeha BH Pošte - dodao je Šehić.Prema finansijskim pokazateljima, prihodi kompanije kontinuirano rastu već niz godina - sa 88,5 miliona KM u 2016. godini na više od 146 miliona KM u 2025. godini. Rast prihoda prati i razvoj novih usluga, posebno u oblasti logistike, finansijskih servisa i digitalnih rješenja.Posebno značajan rast zabilježen je u segmentu BH PostExpress usluga, gdje su prihodi u posljednjih nekoliko godina višestruko povećani, prije svega zahvaljujući rastu e-commerce tržišta i saradnji sa velikim poslovnim sistemima. Kompanija je u proteklom periodu nastavila i proces modernizacije poslovanja kroz razvoj digitalnih servisa, uključujući PKI rješenja i kvalifikovani elektronski potpis, čime BH Pošta aktivno doprinosi razvoju sigurnog elektronskog poslovanja u Bosni i Hercegovini.Istovremeno, ulagano je u modernizaciju dostavnog sistema, unapređenje koordinacije dostavljača kroz GPS praćenje, kao i u obnovu voznog parka i edukaciju zaposlenih.O finansijskim, operativnim i projektima modernizacije i digitalizacije govorili su i izvršni direktori Milan Tomas, Safet Trakić i Sanela Kovačević koji su u svojim izlaganjima iznijeli detaljne pokazatelje poslovanja, unapređenja procesa, razvoj novih usluga i projekte digitalne transformacije, ističući stabilnost i rast BH Pošte.BH Pošta danas zapošljava oko 2.700 radnika, a kompanija redovno izmiruje sve obaveze prema zaposlenima i nastavlja ulagati u poboljšanje uslova rada i profesionalni razvoj kadrova.U narednom periodu planirana su i dodatna ulaganja u razvoj logističke infrastrukture, uključujući uvođenje paketomata širom Bosne i Hercegovine, kao i realizaciju projekta Glavnog poštansko-logističkog centra (GPLC) koji će omogućiti automatizirano sortiranje pošiljaka i značajno povećati efikasnost distribucije.Iz BH Pošte poručuju da će kompanija i u narednim godinama nastaviti sa modernizacijom poslovanja, razvojem novih usluga i jačanjem logističkih kapaciteta, s ciljem daljeg rasta i očuvanja vodeće pozicije na tržištu poštanskih i logističkih usluga u Bosni i Hercegovini, saopćeno je.&nbsp;

Ukupni prihodi u prošloj godini iznosili su 146,6 miliona KM, dok su rashodi iznosili 137,9 miliona KM

Najbolji finansijski rezultat od osnivanja preduzeća: BH Pošta ostvarila rekordnu dobit od 8,6 miliona KM

U četvrtak ujutro cijena barela sirove nafte Brent, međunarodnog referentnog standarda, premašila je 100 dolara, samo nekoliko dana nakon što je nakratko skočila blizu 120 dolara, a zatim pala ispod 90, uslijed nestabilnosti na finansijskim tržištima i u globalnoj ekonomiji.<h2>Ekonomski bol</h2>Cijene nafte porasle su za više od devet posto jer su se pojačale bojazni u vezi sa snabdijevanjem nakon iranskih napada na komercijalna plovila u okolini Hormuškog moreuza.Iran je eskalirao napade s ciljem da izazove dovoljno globalnog ekonomskog bola kako bi izvršio pritisak na Sjedinjene Američke Države i Izrael da okončaju rat koji je počeo prije 12 dana. Međutim, nije bilo naznaka da se sukob smiruje.Iran je gađao naftna polja i rafinerije u arapskim zemljama Zaljeva i praktično zaustavio promet tereta kroz uski Hormuški moreuz, kojim prolazi petina ukupne svjetske trgovine naftom.<h2>Strateške rezerve</h2>Kao odgovor, Međunarodna agencija za energiju (IEA) je u srijedu pristala da na tržište pusti 400 miliona barela nafte, što je najveća količina rezervi za vanredne situacije u njenoj historiji. SAD planira da već naredne sedmice iz svojih strateških rezervi nafte pusti 172 miliona barela kako bi ublažili oštar rast cijena.No, nastavak sukoba i neizvjesnost podgrijali su spekulacije da bi cijene mogle otići još više.Tržišta u Aziji su oslabjela: japanski Nikkei 225 pao je za 1,8 posto na 54.043,38 poena. U Južnoj Koreji, Kospi je izgubio 1,2 posto i spustio se na 5.540,56 poena, dok je hongkonški Hang Seng oslabio za 1,2 posto na 25.577,71 poen.Šangajski kompozitni indeks pao je za 0,6 posto na 4.106,96 poena, a u Australiji je S&amp;P/ASX 200 oslabio za 1,7 posto na 8.599,00 poena.Terminski ugovori na američke indekse bili su niži za 1 posto, dok je dolar ojačao na 159,02 japanska jena sa 158,95 jena. Euro je oslabio na 1,1538 dolara sa 1,1566 dolara.U srijedu su američke dionice završile bez većih promjena: S&amp;P 500 je skliznuo 0,1 posto, na 6.775,80 poena, drugi dan zaredom blagih pomjeranja nakon burnog perioda izazvanog ratom s Iranom. Industrijski indeks Dow Jones pao je za 0,6 posto na 47.417,27 poena, dok je tehnološki Nasdaq porastao 0,1 posto na 22.716,13 poena.<h2>Snažne oscilacije</h2>Od početka rata, nagli skokovi cijena nafte uzrokuju snažne oscilacije na svjetskim finansijskim tržištima, često iz sata u sat. Cijene nafte su ove sedmice nakratko skočile na najviše nivoe od 2022. godine zbog mogućnosti da bi proizvodnja na Bliskom istoku mogla biti blokirana na duži period, što je dodatno pojačalo strahove od novog talasa teške inflacije u globalnoj ekonomiji.U izvještaju kompanije Oxford Economics navodi se da su "oscilacije cijena Brent sirove nafte tokom proteklih nekoliko dana upadljive i izvjesno je da će volatilnost ostati prisutna zbog nedostatka vremenskog okvira kada će doći do deeskalacije sukoba i kada će se u efektivno zatvorenom Hormuškom moreuzu promet početi oporavljati".Procjenjuju da volatilnost sugerira kako bi, zavisno od razvoja vijesti, cijene nafte mogle skočiti i do 140 dolara po barelu.

Iran je eskalirao napade s ciljem da izazove dovoljno globalnog ekonomskog bola kako bi izvršio pritisak SAD

Cijena sirove nafte opet je porasla iznad 100 dolara

Zbog američko-izraelske agresije, Iran je zaustavio prolazak brodova kroz Hormuški moreuz, što je izazvalo rast cijena nafte, ali kroz moreuz prolazi i druga roba, pa cijeli svijet osjeća posljedice.&nbsp;Posebno zabrinjava prekid proizvodnje aluminija u Kataru i Bahreinu.Nedavno su kompanije Qatar Aluminum Manufacturing Co (Qatalum) i Aluminum of Bahrain (ALBA) obustavile rad zbog nestašice naftnih derivata, što predstavlja ozbiljnu alarmantnu situaciju.<h2>Gubitak proizvodnje</h2>Topionice aluminija nisu fabrike koje se mogu tek uključiti i odmah nastaviti proizvodnju. Kada se rad jednom prekine, ponovno pokretanje može trajati i do godinu dana. To nije privremeni poremećaj – to je gubitak proizvodnje, piše Ivan Sascha Sheehan, vršilac dužnosti dekana Fakulteta za javne poslove Univerziteta u Baltimoreu za Newsmax.com.Na tržištu koje je već napeto, nestanak čak jednog velikog proizvođača u Zaljevu odmah se osjeti u automobilskoj industriji, građevinarstvu, avioindustriji, proizvodnji ambalaže i elektronike.Američki zvaničnici godinama su analizirali scenarije naftnih šokova, ali sigurnosti snabdijevanja metalima nisu posvetili dovoljnu pažnju. Ova strateška slijepa tačka sada je nemoguće ignorisati.Države Vijeća za saradnju zemalja Zaljeva (GCC) – Bahrein, Oman, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati – tiho proizvode oko 6,2 miliona tona aluminija godišnje, što čini približno 8 posto globalne ponude. One su postale ključni nekineski dobavljači zapadnim tržištima. Kako je ruski aluminij zbog sankcija praktično izbačen sa zapadnog tržišta, GCC postaje nezamjenjiv stub globalne industrije. A taj stub sada je ugrožen zbog eskalacije sukoba.<h2>Izvoz metala</h2>Hormuški moreuz je kritično usko grlo ne samo za naftu i ukapljeni gas, već i za izvoz metala. Svaki poremećaj – direktni napad, skok osiguranja, usporavanje u lukama ili nesigurnost u pomorskom saobraćaju – ograničava izvoz aluminija, a posljedice se brzo šire.Aluminij nije nišna roba; on je ugrađen u trupove aviona, vozila, limenke, elektroenergetske vodove i kućišta poluprovodnika. Dugotrajan prekid snabdijevanja pogodio bi 70 zemalja u desetinama industrijskih sektora, od sirovih ingota do poluproizvoda.<h2>Strateška prednost za Rusiju i Kinu</h2>Produženi sukob u Zaljevu ne bi samo pogodio ekonomije SAD-a i saveznika, već bi Rusiji i Kini dao stratešku prednost nad ovom kritičnom sirovinom.Zapadna tržišta aluminija u ovu krizu ulaze s već smanjenim zalihama i ograničenim alternativama. Čak i prije početka sukoba, tržište je već bilo pod pritiskom: zalihe na Londonskoj berzi metala padale su tokom 2024. i nastavile padati 2025. godine. Kina kontrolira gotovo 60 posto globalne proizvodnje, dok je Rusija, treći najveći proizvođač, praktično nedostupna zapadnim kupcima zbog sankcija. Indija nema dovoljno infrastrukture da popuni nastalu prazninu.

Iran poručio da brodovi moraju dobiti dozvolu za prolazak kroz Hormuški moreuz

To ostavlja GCC kao nezamjenjivog dobavljača zapadnoj industriji – a sada je taj dobavljač privremeno izvan sistema. Ako čak i dio proizvodnje GCC-a bude onemogućen na šest do dvanaest mjeseci, posljedice neće ostati samo na berzama; osjetit će ih automobilske fabrike u Detroitu, njemački izvoznici i police trgovina u Baltimoreu.Posljedice će se manifestovati kroz kašnjenja u isporuci vozila, rast cijena stanovanja, poremećaje u lancima snabdijevanja ambalažom i pritiske na rokove vojne nabavke.

Američka mornarica odbija da prati tankere kroz Hormuški moreuz

Sigurnost snabdijevanja metalima mora se tretirati jednako ozbiljno kao energetska sigurnost – upozoravaju stručnjaci.

Sigurnost snabdijevanja metalima mora se tretirati jednako ozbiljno kao energetska sigurnost, upozoravaju stručnjaci

Hormuški moreuz zatvoren: Prekid proizvodnje aluminija prijeti globalnim tržištima

Oko 170.000 ljudi prijavilo se za polaganje testa koji bi im mogao donijeti dobro plaćen i siguran posao u Evropskoj uniji, ali šanse su im male jer je dostupno manje od 1.500 pozicija.U saopćenju u srijedu, dan nakon isteka roka za iskazivanje interesa za konkurs, Evropski ured za odabir osoblja (EPSO) otkrio je koliko je ljudi podnijelo prijave.- Ovaj broj je nadmašio sva očekivanja. Kandidate ćemo obavijestiti o sljedećim koracima što je prije moguće - napisala je agencija.Sljedeća faza uključuje testiranje i ispite koji će se održavati tokom narednih mjeseci. Uspješni kandidati mogu se prijaviti za radna mjesta u institucijama EU na nivou AD-5, gdje plata iznosi oko 6.000 do 7.000 eura mjesečno, što otvara put ka daleko višim pozicijama u budućnosti, piše Politico.Međutim, broj dostupnih poslova je znatno manji od broja prijavljenih, s oko 1.500 mjesta na listi, a ni tada posao nije garantiran.Konkurs, namijenjen generalistima, a ne specijalistima u oblastima poput ljudskih resursa, prava ili prevođenja, nije održan od 2019. godine, što znači da su mnogi budući zvaničnici radili kao privremeni agenti ili osoblje agencija, bez sigurnosti i beneficija koje imaju zaposleni u EU.Nekoliko zemalja pokrenulo je kampanje kako bi ohrabrile svoje građane da se prijave, videći u tome priliku da isprave nedovoljnu zastupljenost unutar EU i učvrste svoj utjecaj za naredne decenije.Neki glavni gradovi otišli su toliko daleko da su finansirali pripremne testove i nudili mentorstvo kandidatima.Na posljednjem konkursu za AD-5, održanom prije sedam godina, prijavilo se samo 22.644 ljudi, dok je ove godine prvobitno bilo prognozirano oko 50.000 učesnika.Ovogodišnji EPSO testovi, čiji datum još nije objavljen, provodit će se virtuelno, a ne u centrima za procjenu kao ranije. Ipak, stručnjaci kažu da bi logistika provođenja ispita u ovako velikom obimu bila izazovna čak i s upola manje kandidata.

Ovaj broj je nadmašio sva očekivanja, napisala je agencija

Oko 170.000 ljudi prijavilo se za polaganje testa

Oko 170.000 ljudi se prijavilo za polaganje testa za posao u EU

Kompanija Binas iz Bugojna nastavila je ostvarivati izuzetne poslovne rezultate.&nbsp;Kompanija je prošle godine povećala prihode na čak 63,8 miliona KM, čime se svrstala među lidere domaće namjenske industrije, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/preporod-bh-giganta-bili-su-na-dnu-a-sad-svi-zele-njihove-proizvode/">BiznisInfo.ba</a>.Godinu ranije prihodi su iznosili 45,5 miliona KM, što znači da je riječ o rastu od oko 50 posto u samo godinu dana.No, ako se vratimo nešto dublje u prošlost, tek tada se može vidjeti koliki je preporod kompanija doživjela. Naime, ukupni prihodi Binasa 2021. godine iznosili su samo 1,6 miliona KM, nakon čega su iz godine u godinu postepeno rasli.<h2>Kompanija bila na izdisaju</h2>Grafika koju donosimo pokazuje nevjerovatan uspon Binasa, koji je nekada bio kompanija na izdisaju, a danas je jedan od lidera domaće namjenske industrije i vjerovatno najbolji primjer transformacije koju je ovaj sektor doživio posljednjih godina.

Kupci njihovih proizvoda dolaze iz brojnih zemalja, među kojima su Češka, Slovačka, Rumunija, Italija, Francuska, Turska, Hrvatska i Srbija.<h2>Rast dobiti od 150 posto</h2>Kada je riječ o zaradi, situacija je jednako impresivna. Kompanija je prošle godine ostvarila dobit od preko 15 miliona KM, što predstavlja rast od čak 150 posto u odnosu na godinu ranije, kada je profit iznosio oko 6 miliona KM.

Ako se vratimo na 2021. godinu, Binas je tada poslovao s gubitkom od oko 6 miliona KM, što dodatno govori o velikoj transformaciji kompanije.<h2>Proizvodnja i dalje raste</h2>Proizvodnja nastavlja rasti, a nove narudžbe stižu iz zemlje i inostranstva. Kompanija je prošle godine pokrenula proces zapošljavanja više od stotinu novih radnika.Također, kako smo već pisali, uskoro je planirana i izgradnja novog proizvodnog pogona u Krajini.Većinski vlasnik Binasa je Federacija BiH sa 51 posto dionica, dok 25,7 posto ima američka kompanija Regulus Global, koja je suvlasnik i u Pretisu.<h2>Direktor najavljuje još bolje rezultate</h2>U roku od nekoliko godina, pod vodstvom direktora Abaza Mandžuke, Binas je višestruko povećao broj radnika, prihode i dobit.Posebno je važno da kompanija kontinuirano ulaže u modernizaciju proizvodnih kapaciteta, tehnološko unapređenje i podizanje standarda kvaliteta, čime dodatno jača svoju konkurentnost na zahtjevnim međunarodnim tržištima.Ovakvi rezultati potvrđuju da domaća industrija raspolaže znanjem, kapacitetima i stručnim kadrom sposobnim da odgovore na savremene tržišne zahtjeve.S obzirom na izuzetne rezultate koje je Binas ostvario pod vodstvom direktora Abaza Mandžuke, očekuje se da će 2026. godina biti još uspješnija za Binas.

Godinu ranije prihodi su iznosili 45,5 miliona KM, što znači da je riječ o rastu od oko 50 posto u samo godinu dana

Kompanija je prošle godine povećala prihode na čak 63,8 miliona KM

Preporod bh. giganta: Bili su na dnu, a sad svi žele njihove proizvode

Direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove Ivana Prvulović prisustvovala je danas sastanku Kolegija Vlade Federacije BiH i resornih federalnih ministara, sa svim relevantnim akterima u lancu snabdijevanja naftom i naftnim derivatima Federacije BiH, koji je sazvan u povodu povećane potrošnje goriva u Federaciji BiH zbog poremećaja u snabdijevanju naftom na tržištu.Na sastanku je zaključeno da je, uprkos povećanoj potrošnji, zahvaljujući lancu distribucije gorivo dostupno za snabdijevanje gorivom u FBiH stabilno.- U slučaju potrebe za intenziviranjem uvoza, Federalna uprava za inspekcijske poslove će produžiti radno vrijeme federalnih inspektora, koji vrše kontrolu naftnih derivata u prekograničnom prometu roba, da bi se osigurao nesmetan uvoz naftnih derivata u Bosnu i Hercegovinu. Kad je u pitanju kontrola formiranja cijena i kalkulacija marži na naftne derivate, naša reakcija je srazmjerna riziku, izbalansirana i usklađena sa zahtjevima zaštite javnog interesa i potrošača, izjavila je direktorica Ivana Prvulović.Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove podsjećaju da se, u skladu s Pravilnikom o načinu evidentiranja i kontroli prometa naftnih derivata putem ugrađene opreme na benzinskim pumpnim stanicama u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine FBiH, broj: 39/25), evidentiranje i kontrola prometa naftnih derivata na benzinskim pumpnim stanicama (BPS) vrše putem elektronskih mjernih sistema.- U cilju jednoobraznog načina dostave izvještaja o dnevnom prometu benzinskih pumpnih stanica, privredna društva koja vrše promet naftnih derivata dužna su dostavljati izvještaj unosom na službenoj stranici Federalnog ministarstva trgovine (FMT) ili putem web servisa instaliranog na službenoj stranici FMT-a, najkasnije u roku od 7 dana po zaključenju dnevnog prometa - saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Privredna društva koja vrše promet naftnih derivata dužna su dostavljati izvještaj unosom na službenoj stranici 

Prvulović: FUZIP će po potrebi prilagoditi rad graničnih inspektora

Zbog poremećaja u snabdijevanju naftom na tržištu, povećana je potrošnja goriva u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali je zahvaljujući lancu distribucije gorivo dostupno - izjavio je danas u Sarajevu federalni premijer Nermin Nikšić nakon sastanka Kolegija Vlade Federacije BiH i resornih federalnih ministara sa svim relevantnim akterima u lancu snabdijevanja naftom i naftnim derivatima FBiH. Nikšić je kazao da je gorivo u BiH povoljnije nego u drugim zemljama regije te je kao primjer naveo dolazak građana iz susjednih zemalja u BiH da toče gorivo. - Za 23. mart je najavljena nova blokada graničnih prijelaza i ona bi mogla dodatno stvoriti probleme za distribuciju goriva. Tu ključnu ulogu mogu odigrati Željeznice FBiH kako bi snabdijevanje bilo uredno. Distributeri su ukazali na određene probleme s kojima se susreću i dogovorili smo se da inspekcija pokaže razumijevanje za snabdijevanje gorivom - rekao je Nikšić.Dodao je da je kao posljedica rasta cijena nafte, moguće i povećanje cijena namirnica te da u tom kontekstu važnu ulogu igra inspekcija.Izudin Ahmetlić, predstavnik i vlasnik Hifa Oil grupacije, kazao je da svi podjednako snose teret i sudbinu poteškoća u snabdijevanju naftom. - Mislim da smo odgovorili zadatku i FBiH nije ostala bez nafte, iako nemamo rafineriju. Naša nesreća je što je u ovom trenutku remont rafinerije u Rijeci u Hrvatskoj, koja uveliko pomaže bh. snabdijevanje. Nema mjesta za paniku koliko god da je stanje složeno - izjavio je Ahmetlić.Po njegovim riječima, formiranje cijena ne zavisi ni od koga u Federaciji BiH, jer cijene svakodnevno diktira rafinerija u luci Ploče. - Mi nemamo svoju rafineriju, a ipak uspijevamo imati snabdijevanje gorivom. Cijene nafte rastu i u drugim zemljama Evrope. Ne možemo predvidjeti šta će se dešavati s cijenama u narednom periodu. Ako Hormuški tjesnac i dalje ostane zatvoren, bit će teška situacija u cijelom svijetu. Tada treba tražiti nove puteve i alternative - naglasio je Ahmetlić.Današnjem sastanku je prisustvovalo pet najvećih distributera nafte u FBiH, predstavnici Željeznica FBiH, Ekonomsko-socijalnog vijeća, te Udruženja poslodavaca FBiH.

Mislim da smo odgovorili zadatku i FBiH nije ostala bez nafte, iako nemamo rafineriju, izjavio je Ahmetlić

Nikšić: Uprkos povećanoj potrošnji, snabdijevanje gorivom u FBiH stabilno

Vršilac dužnosti predsjednika Uprave – generalni direktor Željeznica Federacije BiH Mirza Hadžibegić poručio je da je ovaj sistem spreman odgovoriti na sve zahtjeve u pogledu prijevoza nafte.- Željeznice FBiH u potpunosti su spremne prevesti sve količine nafte kako bi snabdijevanje ostalo uredno - izjavio je Hadžibegić za Fenu, komentarišući današnju izjavu federalnog premijera Nermina Nikšića da bi Željeznice FBiH mogle imati ključnu ulogu u osiguravanju snabdijevanja, posebno u kontekstu najavljene blokade prijevoznika 23. marta koja bi mogla otežati distribuciju goriva.Željeznice FBiH raspolažu potrebnim kapacitetima i operativnom spremnošću za hitno uključivanje u proces dopreme naftnih derivata ukoliko dođe do poremećaja u drumskom transportu.Federalni premijer Nermin Nikšić danas je nakon sastanka Kolegija Vlade Federacije BiH i resornih federalnih ministara sa svim relevantnim akterima u lancu snabdijevanja naftom i naftnim derivatima FBiH izjavio da je, zbog poremećaja u snabdijevanju naftom na tržištu, povećana potrošnja goriva u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali da je zahvaljujući lancu distribucije gorivo dostupno.Premijer je dodao da je gorivo u BiH povoljnije nego u drugim zemljama regije, te je kao primjer naveo dolazak građana iz susjednih zemalja u BiH da toče gorivo. - Za 23. mart je najavljena nova blokada graničnih prijelaza i ona bi mogla dodatno stvoriti probleme za distribuciju goriva. Tu ključnu ulogu mogu odigrati Željeznice FBiH kako bi snabdijevanje bilo uredno – naveo je među ostalim Nikšić.

Za 23. mart je najavljena nova blokada graničnih prijelaza i ona bi mogla dodatno stvoriti probleme za distribuciju goriva, kaže Nikšić

Hadžibegić: Željeznice FBiH spremne prevesti sve količine nafte radi urednog snabdijevanja

Iranska vojna komanda izjavila je u srijedu da se svijet treba pripremiti za cijenu nafte od 200 dolara po barelu, nakon što su još tri broda napadnuta u blokiranom Zaljevu.Iran je otvorio vatru na Izrael i ciljeve širom Bliskog istoka, pokazujući da i dalje može uzvratiti i poremetiti snabdijevanje energijom uprkos onome što Pentagon opisuje kao najintenzivnije američko-izraelske udare do sada, prenosi Reuters.Cijene nafte, koje su naglo porasle ranije ove sedmice, sada su se smirile, a berze su se oporavile, jer investitori vjeruju, barem zasad, da će američki predsjednik Donald Trump brzo pronaći način da okonča rat koji je započeo zajedno s Izraelom prije skoro dvije sedmice.Međutim, na terenu nema znakova popuštanja, niti da brodovi mogu sigurno ploviti kroz Hormuški tjesnac, gdje je petina svjetske nafte blokirana iza uskog kanala uz iransku obalu, u najtežem poremećaju snabdijevanja energijom još od naftnih šokova 1970-ih.- Spremite se na naftu od 200 dolara po barelu, jer cijena nafte zavisi od regionalne sigurnosti koju ste vi destabilizirali - rekao je Ebrahim Zolfaqari, glasnogovornik iranske vojne komande, u poruci upućenoj Sjedinjenim Državama.Nakon što su tokom noći pogođene kancelarije jedne banke u Teheranu, Zolfaqari je također izjavio da će Iran uzvratiti napadima na banke koje posluju sa Sjedinjenim Državama ili Izraelom. Dodao je da bi ljudi širom Bliskog istoka trebali ostati 1.000 metara udaljeni od banaka.

Cijene nafte, koje su naglo porasle ranije ove sedmice, sada su se smirile, a berze su se oporavile

Iran poručuje svijetu da se pripremi za cijenu nafte od 200 dolara po barelu

Premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, danas je nakon sastanka u sjedištu Vlade FBiH govorio o trenutnoj situaciji na tržištu nafte i utjecaju globalne krize na snabdjevanje gorivom u zemlji.Na sastanku su prisustvovali predstavnici pet najvećih distributera nafte, Terminala FBiH i Željeznica FBiH.- Zahvaljujući lancu distribucije, osigurali smo dostupnost goriva, čak i za tržište Republike Srpske, iako ne možemo utjecati na svjetske cijene. Sve dok iz susjednih zemalja dolaze da toče gorivo u BiH, jasno je da je ovdje gorivo povoljnije - rekao je Nikšić.Nikšić je istaknuo da bi planirana blokada graničnih prijelaza 23. marta mogla dodatno otežati snabdijevanje, te da Željeznice FBiH mogu igrati ključnu ulogu u distribuciji goriva. Vlada je uložila 800.000 KM u sonde na pumpama kako bi pratila stvarne cijene i kapacitete i spriječila zloupotrebe.- Podržat ćemo inicijativu za privremeno smanjenje akciza, 10 ili 20 posto, kako bi se zajedno s distributerima podijelio teret. Ovo neće biti samo na distributerima, već i Vlada učestvuje - naveo je premijer.Ove mjere će ići na razmatranje Vijeću ministara, uz napomenu da RS još nije dala saglasnost, ali se traži razumijevanje.Nikšić je dodao da Vlada FBiH prati i moguće neopravdano povećanje cijena robe široke potrošnje uslijed rasta cijena nafte te će intervenirati kako bi zaštitila građane.- Kada se cijena nafte vrati na normalan nivo, nepravilan rast cijena neće automatski pasti. Mi ćemo osigurati dodatne mjere i kontrolu - zaključio je Nikšić.

Premijer FBiH najavljuje mjere za osiguranje snabdjevenosti gorivom i kontrolu cijena

Nikšić: Podržat ćemo privremeno smanjenje akciza, pratimo stanje na pumpama

Nove blokade prevoznika sa Zapadnog Balkana najavljene su za 23. mart ukoliko se ne pronađe konkretno rješenje za probleme s kojima se suočavaju. Kako navode predstavnici prevoznika, razlog za novu rundu protesta je nastavak selektivne primjene pravila 90/180, kao i, kako tvrde, hapšenja i nehumano postupanje prema vozačima u međunarodnom transportu.Dok se prevoznici bore za svoja prava, posljedice nerješavanja njihovih problema odražavaju se na sve sektore, a ekonomske posljedice prethodnih blokada već su sada mjerljive.- U ovoj situaciji štetu trpe i prijevoznici i ostali segmenti privrede, a postoji realna mogućnost da sektor prijevoza, kao jedna od ključnih grana naše privrede, ako se nastavi ovaj trend, bude ugašen, što je ozbiljan problem za privredu i BiH i regiona – kazali su iz Vanjskotrgovinske komore BiH za „Avaz“.<h2>Direktni gubici</h2>Oni su istakli da kao kuća bh. privrede, koja zastupa sve sektore, podržavaju zahtjeve prijevoznika za rasterećenje poslovanja tog sektora, ali ne podržava blokade koji mogu nanijeti štetu drugim granama privrede, pa i samom transportnom sektoru.- Prema posljednjim rezultatima ankete koju je Komora provela među privrednicima, minimalni direktni finansijski gubici bh. kompanija u slučaju trajanja blokada duže od tri dana su 37,9 miliona KM, a u slučaju blokada od sedam ili više dana&nbsp;82 miliona KM – navode iz Komore.

Konzorcij logistika: Potrebna jasna poruka

Prevoznici odgovorili Košarcu na poziv da protestuju u Sarajevu: Ministre, očekujemo institucionalno rješenje

Na anketu su odgovorile 94 kompanije, 38 njih je navelo konkretne finansijske iznose za oba posmatrana perioda, 24 su navele konkretne finansijske iznose za jedan period, 32 su odgovorile isključivo opisno, bez navođenja tačnih finansijskih iznosa.- Ovi iznosi predstavljaju minimalnu procjenu direktnih finansijskih gubitaka, jer ne uključuju: dugoročne reputacijske štete, izgubljene kupce i tržišta, penale bez preciznog iznosa, dnevne i sedmične kumulacije i investicije koje su već obustavljene – kazali su iz VTK za „Avaz“.<h2>Dugoročne posljedice</h2>Opisni odgovori kompanija jasno ukazuju da efekti blokade međunarodnog drumskog transporta prevazilaze direktne finansijske gubitke i prerastaju u gubitak radnih mjesta, gašenje proizvodnih kapaciteta, trajni gubitak izvoznog potencijala te narušavanje povjerenja međunarodnih partnera u bh. privredu.- Na osnovu zaprimljenih odgovora jasno je da blokada međunarodnog drumskog transporta predstavlja ozbiljnu prijetnju opstanku izvoznog sektora i ukupnoj stabilnosti privrede Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu da se radi o minimalno prijavljenim direktnim gubicima, stvarni ekonomski efekti su znatno veći i mogu imati dugoročne posljedice na zaposlenost, investicije i konkurentnost domaće privrede – istakli su.Da su posljednje blokade državnih granica od prevoznika proizvele značajnu štetu privrednicima potvrdili su i iz Udruženje poslodavaca u FBiH.- Nemamo objedinjene podatke vezano za iznos štete, međutim, dobili smo konkretne informacije od pojedinih kompanija koji su ukazali na višemilionske iznose – kazali su iz Federalnog udruženja poslodavaca.<h2>Sektori koji su najpogođeniji</h2>- Štete se privrednicima ogledaju kroz nemogućnost isporuke gotovih proizvoda prema inostranstvu i uvozom sirovina i robe široke potrošnje zbog čega su se dešavali i otkazi narudžbi, povećani troškovi prevoza, prekidi lanaca snabdijevanja zbog otkazivanja ugovora, gubitak povjerenja od naručioca robe u inostranstvu i drugo. Najviše reakcija došlo je iz sektora metalne industrije, ali i iz hemijske, tekstilne i drvne industrije – kazali su iz Udruženja poslodavaca FBiH za „Avaz“.

Najviše gubi metalna industrija, ali i hemijska, tekstilna i drvna 

Blokade prevoznika na granicama izazvale ogromne štete  

Lančana reakcija problema prevoznika: Privreda gubi desetine miliona maraka

Lider Pokreta sigurna Srpska (PSS), Draško Stanivuković, održao je press konferenciju ispred zgrade Vlade RS-a, ističući da rast troškova života i spora reakcija vlasti ugrožavaju građane.- Cijene prehrambenih proizvoda od 2020. su porasle za 84 posto. Potrošačka korpa se smanjila duplo, ono što se ranije moglo kupiti za 100 KM sada košta isto, ali količina je upola manja - rekao je Stanivuković.Stanivuković predlaže smanjenje ili ukidanje akciza na energente i diferenciranje poreza:- Veći PDV i akcize na luksuz, vejp i žestoka pića.- Lijekovi na recept i ortopedska pomagala trebaju biti oslobođeni poreza, dok luksuzni proizvodi ne.PDV trenutno iznosi 17% i jednak je na hranu i luksuzne satove, što je neodrživo. Lider PSS-a također podsjeća na važnost robnih rezervi u RS-u.- Imamo spreman zakon o robnim rezervama i pitamo ko ih je opljačkao i kada će biti vraćene. Robne rezerve su znak ozbiljne i odgovorne države - kazao je.Stanivuković naglašava da vlast mora hitno reagovati i prilagoditi fiskalne mjere kako bi zaštitila građane od visokih cijena i finansijske nepravde.

Lider PSS-a poziva na hitne mjere zbog rasta troškova života

Stanivuković: Smanjiti ili ukinuti akcize, PDV na hranu i luksuz ne smije biti isti

Tržišno–turistička inspekcija Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo provodi pojačane inspekcijske nadzore nad radom benzinskih pumpi s ciljem neposredne kontrole cijena nafte i naftnih derivata, kao i provjere poštivanja ograničenja marži na naftne derivate, a u krajnjem interesu zaštite potrošača.&nbsp;Aktivnosti su na području Kantona Sarajevo intenzivirane s obzirom na aktuelna kretanja cijena nafte i naftnih derivata na globalnom tržištu.U proteklih sedam dana izvršeno je 27 inspekcijskih nadzora, pri čemu je kod devet privrednih subjekata utvrđeno kršenje propisa. Zbog utvrđenih nepravilnosti je izdato 18 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 38.000 KM. Inspekcijski nadzori provode se u skladu sa Zakonom o kontroli cijena FBiH, kao i odredbama Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH i Zakona o zaštiti potrošača, koji predstavljaju pravni osnov za izricanje mjera i sankcija.U skladu s odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o mjerama neposredne kontrole cijena naftnih derivata, maksimalna visina marži u prometu ovih proizvoda iznosi 0,06 KM po litru u veleprodaji, dok je u maloprodaji ograničena na 0,25 KM po litru. Podsjećamo i da su benzinske pumpe u Federaciji BiH obavezne Federalnom ministarstvu trgovine dostavljati obavještenja o promjeni cijena i marži putem OPC i OPM obrazaca, u skladu s Uputstvom o načinu, sadržaju i rokovima dostave.&nbsp;Cijene goriva mogu se mijenjati najviše jednom u periodu od 24 sata, dok nove cijene stupaju na snagu narednog dana od 00.01 sati.Tržišno–turistička inspekcija nastavit će i u narednom periodu provoditi pojačane inspekcijske kontrole u ovoj oblasti kako bi se osiguralo poštivanje propisa, stabilnost tržišta i zaštita potrošača.&nbsp;Istovremeno, pojačani nadzori će se provoditi i u maloprodajnim objektima i trgovačkim centrima s posebnim fokusom na dosljednu primjenu najviših nivoa cijena za 63 proizvoda obuhvaćena Odlukom Vlade FBiH o produženju mjere neposredne kontrole cijena od 28. februara ove godine, saopćeno je iz Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.&nbsp;

Sanel Buljubašić: Federaciji BiH treba više struje

Ajdin Kupus podnio ostavku na mjestu direktora Pretisa

Probijen tunel dug 2,2 kilometra: Veliki korak na Koridoru 5C kod Tešnja

Najbolji finansijski rezultat od osnivanja preduzeća: BH Pošta ostvarila rekordnu dobit od 8,6 miliona KM

Cijena sirove nafte opet je porasla iznad 100 dolara

Hormuški moreuz zatvoren: Prekid proizvodnje aluminija prijeti globalnim tržištima

Oko 170.000 ljudi se prijavilo za polaganje testa za posao u EU

Preporod bh. giganta: Bili su na dnu, a sad svi žele njihove proizvode

Prvulović: FUZIP će po potrebi prilagoditi rad graničnih inspektora

Nikšić: Uprkos povećanoj potrošnji, snabdijevanje gorivom u FBiH stabilno

Hadžibegić: Željeznice FBiH spremne prevesti sve količine nafte radi urednog snabdijevanja

Iran poručuje svijetu da se pripremi za cijenu nafte od 200 dolara po barelu

Nikšić: Podržat ćemo privremeno smanjenje akciza, pratimo stanje na pumpama

Lančana reakcija problema prevoznika: Privreda gubi desetine miliona maraka

Stanivuković: Smanjiti ili ukinuti akcize, PDV na hranu i luksuz ne smije biti isti

Za sedam dana 27 kontrola benzinskih pumpi u KS, izrečene kazne od 38.000 KM

Biznis

Sanel Buljubašić: Federaciji BiH treba više struje

Ajdin Kupus podnio ostavku na mjestu direktora Pretisa

Probijen tunel dug 2,2 kilometra: Veliki korak na Koridoru 5C kod Tešnja

Najbolji finansijski rezultat od osnivanja preduzeća: BH Pošta ostvarila rekordnu dobit od 8,6 miliona KM

Cijena sirove nafte opet je porasla iznad 100 dolara

Hormuški moreuz zatvoren: Prekid proizvodnje aluminija prijeti globalnim tržištima

Oko 170.000 ljudi se prijavilo za polaganje testa za posao u EU

Preporod bh. giganta: Bili su na dnu, a sad svi žele njihove proizvode

Prvulović: FUZIP će po potrebi prilagoditi rad graničnih inspektora

Nikšić: Uprkos povećanoj potrošnji, snabdijevanje gorivom u FBiH stabilno

Hadžibegić: Željeznice FBiH spremne prevesti sve količine nafte radi urednog snabdijevanja

Iran poručuje svijetu da se pripremi za cijenu nafte od 200 dolara po barelu

Nikšić: Podržat ćemo privremeno smanjenje akciza, pratimo stanje na pumpama

Lančana reakcija problema prevoznika: Privreda gubi desetine miliona maraka

Stanivuković: Smanjiti ili ukinuti akcize, PDV na hranu i luksuz ne smije biti isti

Za sedam dana 27 kontrola benzinskih pumpi u KS, izrečene kazne od 38.000 KM