Krediti u bankama na području Federacije BiH u prvoj polovini 2016. godine zabilježili su blagi rast, tako da su sa 30. junom iznosili 12 milijardi KM, pri čemu se na stanovništvo odnosi 5,8, a na privatna preduzeća 5,6 milijardi maraka.
Mnogi od njih, a potvrđuju to i najnoviji podaci Agencije za bankarstvo FBiH (FBA), imaju problema s otplatom, iako je učešće nekvalitetnih kredita smanjeno sa 12,9 na 12 procenata.
Ekonomska kriza
Ta kretanja, kako objašnjavaju u Agenciji, rezultat su stanja u realnom sektoru i djelovanja ekonomske krize na privredu i ukupnu ekonomiju u BiH. Od ukupnih kredita plasiranih pravnim osobama, na nekvalitetne se odnosi 15,3 posto ili 940 miliona KM, a za sektor stanovništva oni iznose 8,5 posto ili 499 miliona KM.
Govoreći o ovoj temi, u Udruženju za odgovorno upravljanje ličnim finansijama „U plusu“ kažu da su podaci koji pokazuju smanjenje broja kredita u kašnjenju s otplatom u odnosu na 2015. godinu dobar pokazatelj pozitivnih kretanja na finansijskom tržištu.
- Iz naše dosadašnje prakse, glavni razlog pojave zaduženosti kod građana su gubitak posla, umanjena primanja, neočekivani troškovi ili neodgovorno zaduživanje – kažu u Udruženju, koje je s partnerima učestvovalo u projektu uspostave besplatnog savjetovanja o zaduženjima građana u općinama širom BiH.
Lakše plaćanje
Kao praktičan primjer pomoći u Udruženju “U plusu” navode slučaj osobe koja je ostala bez posla. Zbog nedostatka redovnih primanja, otplata kredita dovedena je u pitanje.
- Ta osoba uspijevala je zaraditi nešto novca honorarnim poslovima, ali je zbog neredovnosti i visine tih primanja bilo nemoguće osigurati dovoljno novca za redovnu otplatu. Nakon analize, toj osobi savjetovano je da predloži reprogram kredita i da umanji iznos mjesečne rate. Na ovaj način, unatoč tome što će u konačnici ukupan dug biti veći, bit će prilagođen iznos rate trenutno raspoloživim primanjima – kažu u Udruženju.
Građevinarstvo i poljoprivreda kritični sektori
Već duži period negativan i jak utjecaj ekonomske krize posebno je izražen u nekoliko ključnih sektora, što se vidi iz pokazatelja učešća nekvalitetnih kredita. Sektor građevinarstva, koji u ukupnim kreditima ima nisko učešće od svega 3,3 posto, i dalje ima najveće učešće nekvalitetnih kredita - 19,4 posto. Također, kod sektora poljoprivrede, koji ima najmanje učešće od jedan posto, nekvalitetni krediti imaju visoko učešće od 16,9 procenata.
