Bosna i Hercegovina već godinama pokušava uspostaviti jedinstven i vjerodostojan sistem osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju, ali složena ustavna struktura države često otežava provođenje i najosnovnijih reformi. Nadležnosti su podijeljene između entiteta, deset kantona u Federaciji BiH, Brčko distrikta i državne Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (HEA), zbog čega se postupci licenciranja, akreditacije i nadzora odvijaju kroz više institucija.Posljednji potez Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH mogao bi predstavljati jedan od najznačajnijih pokušaja da se taj sistem učini transparentnijim. Poslanici su usvojili zaključke Komisije za borbu protiv korupcije kojima se traži sveobuhvatna revizija sistema akreditacija, preispitivanje uloge državne Agencije, uspostavljanje javnog registra diploma i zaposlenih u institucijama BiH, ali i istrage o eventualnim zloupotrebama u visokom obrazovanju.Povod su bile brojne afere koje su posljednjih godina potresale akademsku zajednicu, uključujući predmete zbog nezakonitog izdavanja diploma, postupke protiv pojedinih univerziteta i sumnje u regularnost pojedinih akreditacija. Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, evidentirano je 100 predmeta koji se odnose na 153 osobe, dok su u 29 slučajeva podignute optužnice.<h2>Više kontrole</h2>Među usvojenim prijedlozima posebno se izdvajaju obaveza univerziteta da jednom godišnje objavljuju spisak svih diplomiranih studenata, magistara i doktora nauka, kao i formiranje javnog registra zaposlenih u institucijama BiH s podacima o završenoj visokoškolskoj ustanovi i godini sticanja diplome.Komisija je zatražila i reformu sistema akreditacije te preispitivanje rada Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, uz ocjenu da sadašnji model nije dao očekivane rezultate. Istovremeno, predloženo je da se za pojedine studijske programe od posebnog javnog interesa, poput medicine, zdravstva i nastavničkih zanimanja, razmotre dodatni mehanizmi zaštite dok se ne uspostavi efikasniji nadzor.Takvi prijedlozi ponovo su otvorili pitanje koliko je postojeći sistem sposoban da garantuje kvalitet visokog obrazovanja, ali i gdje završava odgovornost Agencije, a počinje odgovornost ministarstava i samih visokoškolskih ustanova.<h2>Slabosti Sistema</h2>Direktorica Erasmus centra Sanja Hajdukov, koja je bila članica komisija za procjenu ispunjenosti uslova za akreditaciju pri Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, smatra da problem nije prvenstveno u kriterijima, već u njihovoj primjeni.

- Kriteriji su postavljeni u skladu s evropskim smjernicama za akreditaciju visokoškolskih ustanova. Napravljeni su dosta dobro, ali, kao i sve u našoj zemlji, ne računaju na mogućnost da će ih ljudi izvrgavati. Trebalo bi očekivati da će se vlasnici i zaposlenici visokoškolskih ustanova sami truditi da podižu kvalitet, a ne da komisijama serviraju lažne podatke. Kriteriji jesu dobri, ali ne funkcionišu dobro u društvu u kojem postoje korupcija i odsustvo evropskih vrijednosti - kaže Hajdukov za „Dnevni avaz“.Ona pojašnjava da komisije ocjenjuju dokumentaciju koju dobiju, te da su mogućnosti provjere ograničene.- Često me pitaju kako je moguće da je neki univerzitet dobio akreditaciju. Upravo zato što je način ocjenjivanja takav da, ako postoji dokument koji govori o kvalitetu, prolaznosti ili napredovanju profesora i studenata, komisija taj kriterij mora smatrati barem djelimično ispunjenim. Kada komisija završi izvještaj i preda ga organu koji ju je imenovao, njen posao je završen. Nakon toga odgovornost prelazi na ministarstva i politiku - ističe ona.Prema njenim riječima, upravo je politički utjecaj jedan od najvećih problema visokog obrazovanja u BiH.- Politika je na univerzitetima uzela veliki dio kolača. Postavlja rektore, imenuje ljude na ključne funkcije i na osnovu toga se upravlja univerzitetima. Autonomija univerziteta trebalo bi da bude osnovni princip, ali to, nažalost, nije stvarnost. Godinama sam svjedočila eroziji kvaliteta. Ako se usprotivite, jednostavno vas sklone ili vam ne produže ugovor. Na mnogim fakultetima ljudi su ucijenjeni svojim radnim mjestom ukoliko žele misliti svojom glavom - naglašava Hajdukov.Poseban problem vidi i u demografskim promjenama.- Sve je manje djece, fakulteti se danas bore za svakog studenta. Ako upisujete loš kadar, ni Sorbona ni Harvard od njega ne mogu napraviti vrhunskog stručnjaka. Sistem se ne može graditi na izuzecima, nego na kvalitetnom ulazu i stalnom unapređenju - upozorava ona.<h2>Odgovor Agencije</h2>Na upit „Dnevnog avaza“, iz Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH (HEA) odbacuju tvrdnje da sistem ne funkcioniše, naglašavajući da je riječ o složenom procesu u kojem učestvuje više institucija.Iz HEA navode da akreditacija nije jednokratna kontrola, već kontinuiran proces unapređenja kvaliteta koji provode visokoškolske ustanove, stručne komisije, nadležna ministarstva i Agencija, u skladu s evropskim Standardima i smjernicama za osiguranje kvaliteta.- Proces osiguranja kvaliteta ima osnovni cilj da kroz ciklične postupke vanjskog osiguranja kvaliteta kontinuirano unapređuje sisteme unutrašnjeg osiguranja kvaliteta uspostavljene na visokoškolskim ustanovama - navode iz HEA.Zanimljivo je da u javnim nastupima HEA izbjegava riječ “kontroliše”, već se insistira na “unapređuje”, pokazuje dijeljenje odgovornosti, mada njihove komisije procjenjuju samoevaulacijske izvještaje i druge dokumente te dolaze na lice mjesta da sve to provjere. I daju preporuku ministarstvima šta da urade sa tom ustanovom.Također, dodaju da Agencija nema zakonska ovlaštenja da ocjenjuje vjerodostojnost diploma stečenih u BiH ili inostranstvu, ali da podržava aktivnosti svih nadležnih institucija usmjerene na suzbijanje eventualnih zloupotreba.<h2>Dvije perspektive</h2>Ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, profesorica Dušanka Bošković, smatra da se u javnosti često neopravdano poistovjećuju slučajevi falsifikovanih diploma sa sistemom osiguranja kvaliteta.

- Vrlo je teško lažirati elemente iz akreditacije. Morate imati završne radove, zaposlene profesore, silabuse i niz drugih pokazatelja. Stoga mi, kao ministarstva, uvijek prihvatamo prijedlog Agencije - kaže Bošković za „Dnevni avaz“.Naglašava da izdavanje falsifikovanih diploma predstavlja krivično djelo koje nije dio postupka akreditacije.- Lažirane diplome prijavljuju se tužilaštvu i policiji. To nema veze s nastavnim procesom. Mi se bavimo unapređenjem kvaliteta obrazovanja, dok su nezakonitosti predmet rada pravosudnih institucija. Zato mislim da su paušalne tvrdnje o opštem padu kvaliteta visokog obrazovanja - ističe ministrica.<h2>Mora se prilagođavati</h2>Bošković podsjeća da je Bolonjski proces potpuno promijenio način studiranja, uveo eksternu evaluaciju i stavio studenta u središte obrazovnog procesa.- Obrazovanje se mora prilagođavati vremenu. Danas imamo umjetnu inteligenciju, digitalne tehnologije i nova zanimanja kojih prije dvadeset godina nije bilo. Uveli smo fleksibilnije modele studiranja i otvorili prostor za nove studijske programe. Ne dijelim mišljenje da je kvalitet visokog obrazovanja generalno opao. Naprotiv, svake godine veliki broj mladih ljudi završava fakultete, brzo pronalazi posao i dokazuje svoje znanje i u BiH i u inostranstvu - zaključuje Bošković.Rasprava o reformi visokog obrazovanja tako pokazuje da saglasnost postoji kada je riječ o potrebi većeg nadzora i transparentnosti, ali ne i o ocjeni sadašnjeg stanja. Dok jedni upozoravaju na ozbiljnu eroziju kvaliteta i snažan politički utjecaj na univerzitete, drugi tvrde da sistem akreditacije funkcioniše, a da se pojedinačni slučajevi nezakonitosti ne mogu poistovjećivati s ukupnim stanjem u visokom obrazovanju. Upravo zbog toga predložene parlamentarne mjere mogle bi predstavljati prvi ozbiljniji test spremnosti institucija da vrate povjerenje u akademske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini. Ipak, ovo je još set zahtjeva i inicijativa, a ne konačno usvojen zakon. Zaključci obavezuju Vijeće ministara BiH i druge nadležne institucije da u roku od 90 dana pripreme konkretne zakonske izmjene i provedu mjere.<h2>Akreditovane 34 ustanove</h2>Prema Državnom registru akreditovanih visokoškolskih ustanova, koji vodi Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, u BiH postoje 34 akreditovane visokoškolske ustanove. Od toga je 20 u Federaciji BiH, 13 u Republici Srpskoj i jedna u Brčko distriku. Deset je javnih, a 24 privatne. Zanimljivo je da Hercegovačko-neretvanski kanton jedini u BiH koji ima dva javna univerziteta - Univerzitet „Džemal Bijedić“ i Sveučilište u Mostaru, što je uzrokovano dugogodišnjim etničkim i političkim podjelama u ovom gradu i regiji. U posljednje tri godine šest univerziteta i visokih škola nije dobilo produženje akreditacije.

Povod su bile brojne afere koje su posljednjih godina potresale akademsku zajednicu, uključujući predmete zbog nezakonitog izdavanja diploma

Mogu li nove mjere vratiti povjerenje u akademske kvalifikacije: Traži se potpuna revizija sistema akreditacija i javni registar diploma

Nekada je prizor na plaži bio gotovo isti – peškir, krema za sunčanje i knjiga u ruci. Danas se uz more češće vide telefoni i tableti, pa se postavlja pitanje jesu li ljudi prestali čitati ili se samo promijenio način na koji dolaze do sadržaja.Iako se često govori o „krizi čitanja“, podaci i iskustva čitalaca pokazuju složeniju sliku. U Bosni i Hercegovini nema precizne i redovne statistike koja bi pratila ukupan broj pročitanih knjiga, ali istraživanja među mladima ukazuju na različite navike. Studija o mladima u BiH Fondacije „Friedrich-Ebert-Stiftung“ pokazala je da gotovo petina mladih nikada nije pročitala knjigu, dok istovremeno postoji grupa mladih koji redovno čitaju. <h2>Nove navike</h2>Digitalni uređaji nisu ugasili interes za knjige, već su promijenili format. Sve više ljudi koristi elektronske knjige, aplikacije i čitače, dok papirna knjiga i dalje ima svoje vjerne ljubitelje. Ponuda knjiga u BiH je nešto manja nego u Srbiji i Hrvatskoj, no domaće knjižare bilježe interes za različite žanrove, od romana do stručne literature.Novinarka i promotorka književnog stvaralaštva Kristina Ljevak smatra da se često pretjeruje kada se govori o nestanku čitalačke kulture.

- Mislim da nemamo krizu čitanja i knjige, već krizu izdavaštva i komunikacije između knjige i publike. Ljudi i dalje čitaju, samo ne više isključivo u papirnom obliku. Toliko je danas blogova, podcasta i sadržaja o knjigama da ne bih govorila o sumraku civilizacije - kaže Ljevak za „Dnevni avaz“.Ipak, ističe da vještačka inteligencija danas ubija spisateljsku kreativnost.- Uvjerena sam da ćemo se sve više vraćati tradicionalnom pisanju jer ćemo postati previše zasićeni sadržajima koji su AI generisani i objavama koje su nalik jedna drugoj. Došli smo do toga da nam isto izgleda tekst o prodaji tepiha kao o kreativnim radionicama – smatra Ljevak.<h2>Ljetno štivo</h2>Među građanima se i dalje može pronaći mnogo onih koji knjigu nose na odmor. Slađana (54) kaže da i dalje čita na moru, iako je nedavno kupila Kindle.- Ne mislim da ću prestati čitati papirne knjige, ali želim probati i nešto novo - kaže ona.Razija (31) navodi da mjesečno pročita najmanje jednu knjigu, od čega većinu kupi, dok Harun (22) priznaje da više koristi digitalne sadržaje.- Knjige su za mene prošlost, kao što će biti i benzinski automobili. I lektire sam čitao preko tableta ili mobitela, kroz skraćene verzije - kaže on.Možda se, dakle, ne gubi čitanje, nego se mijenja odnos prema knjizi. Papir možda više nije jedini izbor, ali za mnoge još ostaje simbol odmora, tišine i vremena za sebe.

Mladi čitaju drugačije, papir još nije nestao

Knjiga i dalje ide na more, ali ekran mijenja navike: Petina mladih nikad nije pročitala knjigu

Volontiranje je mnogo više od besplatnog rada. To je prilika da se steknu nova znanja, razviju vještine i pomogne zajednici, ali i način da mladi lakše naprave prve korake na tržištu rada. U Bosni i Hercegovini brojna udruženja, humanitarne organizacije, sportski klubovi i kulturne institucije tokom cijele godine uključuju volontere u različite aktivnosti – od rada s djecom i osobama s invaliditetom do zaštite okoliša, organizacije događaja i pomoći starijim osobama.Volontiranje je značajno i u medijima, gdje studenti novinarstva i mladi novinari kroz rad u redakcijama stiču prva praktična iskustva, razvijaju profesionalne vještine i upoznaju način funkcionisanja medija. Sve češće priliku za volonterski angažman nude i javne institucije, u kojima mladi mogu steći iskustvo u administraciji, upravljanju projektima i radu s građanima, što im kasnije može biti prednost pri zapošljavanju.Prema Zakonu o volontiranju i praksi nevladinog sektora, volontiranje doprinosi razvoju solidarnosti, aktivnog građanstva i društvene odgovornosti. U BiH djeluje i Mreža volontiranja BiH, koja okuplja organizacije i promovira volonterski angažman kroz različite projekte i kampanje.<h2>Prvo iskustvo</h2>Studentica specijalne pedagogije Emina Šiljak volontiranje je započela u Udruženju „Oaza“ kroz obaveznu fakultetsku praksu. Iako je prvobitno došla zbog studijskih obaveza, kaže da je vrlo brzo poželjela ostati.- Osjetila sam povezanost i prihvaćenost u udruženju. Radili smo radionice s osobama s poteškoćama u razvoju i imali slobodu da kreiramo sadržaje. Mnogo sam naučila, ali i shvatila koliko praktično iskustvo znači. Teorija je važna, ali tek kada radite s ljudima vidite kako znanje izgleda u stvarnom životu - kaže Emina, koja se nakon završetka ispita ponovo vraća volontiranju.Emina ističe da se mnogi poslovi ne mogu raditi bez prakse, a da je volonterizam prilika za to. - Nije isto kada samo znate nešto nabrojati, već je potrebno i nešto kvalitetno izvršiti – kaže ova volonterka. Dodaje da su korisnici i volonteri učili jedni od drugih, a upravo joj je to iskustvo pomoglo da se sigurnije priprema za budući poziv.

<h2>Vrijedne vještine</h2>Da volontiranje može biti važan korak u profesionalnoj karijeri potvrđuje i Zamira Pita, koja danas radi u velikoj kompaniji.- Kroz volontiranje u vladinom i nevladinom sektoru stekla sam dragocjeno iskustvo rada s ljudima i zajednicama širom Bosne i Hercegovine. Naučila sam empatiji, odgovornosti i važnosti međusobnog razumijevanja. Ta iskustva oblikovala su me i profesionalno i lično - ističe Pita.Poslodavci sve više cijene volontersko iskustvo jer ono pokazuje inicijativu, odgovornost, sposobnost timskog rada i komunikacije. Istovremeno, volontiranje ostaje jedan od najhumanijih načina da pojedinac svojim vremenom i znanjem doprinese zajednici, a zauzvrat stekne iskustva koja se ne mogu naučiti iz knjiga.<h2>Volonter ne prima platu</h2>U Bosni i Hercegovini volontiranje je uređeno zakonima na nivou entiteta i zasniva se na principu dobrovoljnosti i neplaćenog rada. To znači da volonter ne prima platu niti novčanu naknadu za svoj angažman, ali organizator volontiranja može nadoknaditi troškove koje volonter ima, poput prijevoza, ishrane, smještaja, zaštitne opreme, osiguranja ili obuke. Takve naknade ne smatraju se zaradom niti platom, već refundacijom stvarnih troškova nastalih tokom volontiranja, a uređuju se ugovorom o volontiranju.

Poslodavci cijene volontersko iskustvo jer ono pokazuje inicijativu i sposobnost timskog rada 

Dobrovoljni rad postaje važan dio ličnog i profesionalnog razvoja

U Tuzli je jučer poslijepodne osoba inicijala D. S. napala svog komšiju u naselju Solina i nanijela mu tjelesne povrede, potvrđeno je za "Avaz" iz Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.Kako nam je rečeno, Policijska stanica Istok je 16. jula oko 14 sati zaprimila prijavu o napadu, nakon čega su policijski službenici izašli na mjesto događaja i obavili uviđaj.Povrijeđeni muškarac prevezen je u Univerzitetski klinički centar Tuzla, gdje je zadržan na liječenju. Lakše povrede je zadobio i napadač.&nbsp;Iz MUP-a Tuzlanskog kantona potvrđeno nam je da je događaj okvalifikovan kao krivično djelo nasilničko ponašanje.O svemu je obaviješten dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva u Tuzli, koji je preuzeo predmet.

Sin napadnutog za Avaz je izjavio da je njegovom ocu slomljena arkada i jagodična kost

Komšija napao muškarca u Tuzli: Policija slučaj okvalifikovala kao nasilničko ponašanje

Romkinje u Bosni i Hercegovini i dalje su među najugroženijim društvenim grupama. Osim što se, poput drugih žena, suočavaju s rodnom neravnopravnošću, često trpe i višestruku diskriminaciju zbog svoje nacionalne pripadnosti, siromaštva i niskog nivoa obrazovanja. Zbog toga imaju znatno manje mogućnosti za školovanje, zaposlenje, zdravstvenu zaštitu i aktivno učešće u društvenom životu.<h2>Slabo plaćene</h2>Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Akcionog plana za uključivanje Roma, stopa zaposlenosti Roma i dalje je višestruko niža od državnog prosjeka, a žene su u posebno nepovoljnom položaju. Većina Romkinja je ekonomski neaktivna ili radi neformalne, slabo plaćene poslove, dok mnoge nikada nisu bile zaposlene. Organizacije koje rade s romskom zajednicom upozoravaju da rano napuštanje školovanja, maloljetnički brakovi i siromaštvo dodatno produbljuju začarani krug socijalne isključenosti.Direktorica Udruženja “Romska djevojka – Romani Ćej” iz Prnjavora Snježana Mirković kaže da Romkinje često nisu dovoljno upoznate sa svojim pravima.– Romkinje u Bosni i Hercegovini i dalje se suočavaju s višestrukom diskriminacijom, siromaštvom i ograničenim pristupom obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti. Kroz edukaciju, prije svega putem udruženja, stiču znanja i mogućnost ekonomske samostalnosti, što je osnova za ravnopravan život – ističe Mirković Mirković za Dnevni avaz.

<h2>Višestruka diskriminacija</h2>Nevladin sektor godinama pokušava popuniti praznine koje institucije ne uspijevaju riješiti. Među najaktivnijim organizacijama je tuzlansko Udruženje "Bolja budućnost", koje kroz pravnu pomoć, edukacije, ekonomsku podršku i rad sa žrtvama nasilja osnažuje Romkinje širom BiH. Predsjednica Udruženja Indira Bajramović više puta je upozorila da su Romkinje izložene dvostrukoj diskriminaciji – kao žene i kao pripadnice romske zajednice – zbog čega su češće žrtve siromaštva, nasilja i društvene isključenosti.-Manje u tri posto Romkinja je u radnom odnosu, a manje 10 posto povremeno radi za druge, mimo svoje kuće, kroz kakve takve ugovore. Doduše, sve većim procentom završavanja srednjih škola, zaposlenost se povećava. Međutim, ostaju predrasude kod poslodavaca prema Romkinjama. To je diskriminacija protiv koje se borimo desetljećima – rekla je BajramovićPrema istraživanjima nevladinih organizacija, značajan broj Romkinja tokom života doživi neki oblik nasilja, ali se slučajevi rijetko prijavljuju zbog straha, ekonomske zavisnosti i nepovjerenja u institucije. Aktivisti zato smatraju da je, osim strožeg sankcionisanja nasilnika, neophodno razviti dostupnije servise podrške i osigurati veću ekonomsku nezavisnost žena.Mirković naglašava da rješenje nije samo u pojedinačnim projektima, već u sistemskim mjerama.– Potrebno je osigurati jednake mogućnosti za obrazovanje, zapošljavanje i pristup kvalitetnim zdravstvenim i socijalnim uslugama. Institucije trebaju više uključivati Romkinje u procese donošenja odluka i kontinuirano podržavati programe njihovog osnaživanja. Neki se bune, ali treba postojati pozitivna diksriminacija – poručuje ona.Sagovornici ističu da bi veća izdvajanja za obrazovanje romske djece, zapošljavanje žena, borbu protiv ranih brakova i jačanje lokalnih romskih organizacija mogli donijeti dugoročne rezultate. Upravo ekonomska nezavisnost i obrazovanje, smatraju, ostaju najvažniji preduslovi da Romkinje ravnopravnije učestvuju u društvu i donose odluke o vlastitom životu.

Samo tri posto Romkinja u radnom odnosu, što je rezultat lošeg obrazovanja, ali i diskriminacije

Romkinje u BiH i dalje među najugroženijim ženama

Izviđački pokret bio je jedan od najmasovnijih omladinskih pokreta u bivšoj Jugoslaviji. Hiljade djece i mladih odrastale su kroz logorovanja, boravak u prirodi, učenje praktičnih vještina i razvijanje osjećaja zajedništva. Iako su rat i društvene promjene devedesetih godina prekinuli kontinuitet rada mnogih odreda, zahvaljujući entuzijastima i zaljubljenicima u prirodu izviđaštvo je opstalo i nastavilo se razvijati i u Bosni i Hercegovini.Danas izviđači ponovo okupljaju veliki broj djece i mladih, a njihov rad sve je vidljiviji kroz ekološke akcije, edukacije i kampove širom zemlje.<h2>Sve jači izviđački pokret u BiH</h2>Predsjednik Saveza izviđača Federacije BiH Ermin Zagorčić Pako kaže da izviđački pokret iz godine u godinu bilježi rast.- Izviđački pokret u BiH je sve snažniji - ističe Zagorčić, navodeći da u Federaciji BiH trenutno djeluje 25 izviđačkih odreda sa oko 2.500 članova. Samo ove godine osnovana su tri nova odreda – u Travniku, Goraždu i Bihaću, što, kako kaže, pokazuje da interes mladih za izviđaštvo ponovo raste.Savez izviđača Federacije BiH dio je Svjetske organizacije skautskog pokreta (WOSM), koja okuplja više od 40 miliona članova u više od 170 zemalja svijeta. Zagorčić naglašava da je članstvo u ovoj organizaciji prilika za razmjenu iskustava, međunarodne kampove i usvajanje savremenih metoda rada s mladima.- Ponosni smo na ovo članstvo. To pokazuje koliko smo sposobni da dobijamo, ali i dajemo doprinos u međunarodnim okvirima – navodi Zagorčić za Dnevni avaz.

Ekologija je danas jedna od najvažnijih oblasti djelovanja izviđača. Tokom ljeta organizuju se logorovanja i višednevni boravci u prirodi, a trenutno izviđači iz Zenice, Konjica i Mostara borave na Boračkom jezeru. Početkom školske godine slijedi nastavak rada s najmlađima kroz obuke iz orijentacije u prirodi, prve pomoći, signalizacije i drugih izviđačkih vještina.<h2>Podrška pošumljavanju&nbsp;</h2>Poseban akcenat ove godine stavljen je na regionalni projekt „Boranka“, čiji je cilj pošumljavanje područja uništenih u požarima. Osim toga, izviđači organizuju brojne lokalne ekološke akcije, sarađuju s planinarskim društvima i gorskim službama spašavanja te učestvuju u projektima koji promovišu zaštitu prirode i odgovorno ponašanje prema okolišu.Na državnom nivou djeluje Savez izviđača Bosne i Hercegovine, koji okuplja saveze iz Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta. Zagorčić ističe da je saradnja među njima izuzetno dobra te da zajedničke aktivnosti predstavljaju primjer uspješnog povezivanja i zajedničkog rada mladih iz cijele zemlje.Iako su se vremena promijenila, osnovne vrijednosti izviđačkog pokreta ostale su iste – život u prirodi, solidarnost, odgovornost i razvijanje životnih vještina. Upravo zbog toga izviđaštvo i danas privlači nove generacije koje žele učiti, družiti se i doprinositi zajednici.

Iako su se vremena promijenila, osnovne vrijednosti ostale su iste – život u prirodi, solidarnost, odgovornost i razvoj praktičnih vještina

Izviđački pokret u BiH okuplja sve više mladih

U vremenu kada se djeca sve više udaljavaju od prirode i fizičke aktivnosti, sestre Nada i Jelena Jovović iz Gacka pokazale su kako lična strast može prerasti u pokret koji mijenja cijelu zajednicu. Njihova priča počela je 2018. godine, kada su odlučile da se okušaju u trčanju dugih dionica, a danas iza sebe imaju gotovo 50 istrčanih polumaratona i ultramaratona te brojne planinarske uspone, uključujući i prošlogodišnji uspon na Mon Blan. Sutra odlaze na novi izazov - na vrhove Gruzije i Rusije gdje je temparatura minus 30. <h2>Smisao života</h2>Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da su obje svoj sportski entuzijazam pretočile u svakodnevni rad s djecom. Nada Jovović radi s djecom predškolskog uzrasta, dok je njena sestra Jelena edukatorica djece s teškoćama u razvoju.- Kao edukatori znamo koliko je važan psihofizički razvoj. Trčanje i boravak u prirodi ne jačaju samo tijelo nego i mentalnu snagu. Kada smo same osjetile te koristi, poželjele smo da ih prenesemo i na djecu - kaže Nada Jovović za „Dnevni avaz“.

Zbog toga su u Gacku osnovale Školu sporta za djecu uzrasta od tri do 14 godina. Kroz treninge, šetnje i boravak u prirodi nastoje razviti zdrave navike i pokazati da sport nije samo takmičenje, već način života.<h2>Početak promjena</h2>- Shvatile smo da ne trebamo čekati da nam mala lokalna zajednica ponudi sadržaje. Moramo ih same stvarati i tako motivisati druge. Danas imamo veliki broj djece koja su fizički aktivna i na treninzima i van njih. Želimo ih usmjeriti prema prirodi i zdravom načinu života - ističe Jovović.Iako priznaje da njihov rad u početku nije uvijek nailazio na razumijevanje, vjeruje da upravo ovakve inicijative mogu donijeti velike promjene u manjim sredinama poput Gacka. Njihov primjer pokazuje da se predanim radom, bez obzira na veličinu sredine, mogu stvarati nove prilike za djecu i graditi zdravija zajednica.

Kroz trčanje i planinarenje mijenjaju malu lokalnu zajednicu 

Sestre Jovović iz Gacka pokrenule Školu sporta za najmlađe: Sportom od ličnog izazova do inspiracije za djecu

Kada se spomene autizam, mnogi i danas zamišljaju dijete koje teško komunicira s okolinom i kojem će cijeli život biti potrebna pomoć. Međutim, stručnjaci godinama upozoravaju da je riječ o poremećaju iz spektra, što znači da se autizam može ispoljavati na veoma različite načine. Upravo zbog brojnih predrasuda mnoge osobe svoju dijagnozu godinama skrivaju, pa čak i kada postanu svjetski poznate.Posljednjih godina sve više javnih ličnosti otvoreno govori o tome da su na spektru autizma ili da im je ranije dijagnosticiran Aspergerov sindrom, koji se danas smatra dijelom poremećaja iz spektra autizma. Njihove priče doprinijele su boljem razumijevanju ovog neurorazvojnog stanja i razbijanju stereotipa.<h2>Od Holivuda do svjetskih pozornica</h2>Jedan od najpoznatijih primjera je oskarovac Entoni Hopkins (Anthony Hopkins), koji je otkrio da mu je Aspergerov sindrom dijagnosticiran u odrasloj dobi. U više intervjua govorio je da mu upravo način na koji razmišlja pomaže u analizi likova koje tumači.Švedska klimatska aktivistica Greta Tunberg (Greta Thunberg) autizam opisuje kao svoju "supermoć". Kako je izjavila za BBC, upravo joj sposobnost snažne koncentracije i fokusiranosti pomažu da istraje u borbi za klimatske promjene.Milijarder Ilon Mask (Elon Musk) tokom gostovanja u emisiji Saturday Night Live 2021. godine rekao je da ima Aspergerov sindrom, ističući da drugačije razmišlja i komunicira od većine ljudi.Britanska pjevačica Suzan Bojl (Susan Boyle), koja je preko noći postala svjetska senzacija nakon nastupa u emisiji Britain's Got Talent, dijagnozu je dobila tek u odrasloj dobi. Za The Guardian je izjavila da joj je to pomoglo da bolje razumije sebe i izazove s kojima se suočavala tokom života.<h2>Autizam ne određuje nečije mogućnosti</h2>Zvijezda serije The Last of Us Bela Remzi (Bella Ramsey) ove godine je otkrila da se nalazi na spektru autizma. Rekla je da joj je dijagnoza donijela veliko olakšanje jer je konačno dobila odgovor na pitanja zbog čega se oduvijek osjećala drugačije.Glumac Den Ejkrojd (Dan Aykroyd), poznat po filmovima Ghostbusters, još ranije je govorio o tome da mu je dijagnosticiran Aspergerov sindrom te da su njegova posebna interesovanja oblikovala dio njegove karijere.Američka glumica Deril Hana (Daryl Hannah) još je kao dijete dobila dijagnozu autizma. U više intervjua govorila je kako joj je javni nastup dugo predstavljao veliki izazov, ali da nije dozvolila da je to spriječi u ostvarivanju glumačke karijere.Britanski televizijski voditelj i prirodnjak Kris Pekam (Chris Packham) jedan je od najglasnijih zagovornika osoba iz spektra autizma. Često ističe da društvo treba prilagoditi različitim ljudima, a ne očekivati da se svi uklapaju u isti obrazac ponašanja.Prema podacima organizacije Autism Speaks i britanskog National Autistic Societyja, osobe iz spektra autizma mogu imati izuzetne sposobnosti u oblastima poput matematike, muzike, umjetnosti, informatike ili nauke, ali samo ako dobiju odgovarajuću podršku i priliku da razviju svoje potencijale.<h2>Najveća prepreka često nisu autizam, već predrasude</h2>Stručnjaci sve češće naglašavaju da autizam nije bolest koju treba "izliječiti", već neurorazvojno stanje. Svaka osoba iz spektra je drugačija, zbog čega se često koristi rečenica: "Ako ste upoznali jednu osobu s autizmom, upoznali ste samo jednu osobu s autizmom." Dakako, poznate zvijezde ili biznismeni sa autizmom imaju njegove blaže oblike, ali bez podrške društva i takva stanja mogu biti prepreka za razvoj. Dok se u razvijenim zemljama sve više govori o uključivanju osoba s autizmom u obrazovanje, tržište rada i javni život, u Bosni i Hercegovini stvarnost je često drugačija. Mnoge porodice i dalje se suočavaju s nerazumijevanjem okoline, a neka djeca ostaju gotovo nevidljiva za sistem. Umjesto da se njihove sposobnosti prepoznaju i razvijaju kroz kvalitetnu podršku u vrtićima, školama i stručnim centrima, roditelji su često prepušteni sami sebi.Tako doktorica Amra Ibralić, izvršna direktorica organizacije EDUS – Edukacija za sve, koja godinama radi s djecom iz spektra autizma ističe u svojim nastupima da su roditelji često izuzetno brižni, ali da je potrebno razviti system podrške.-Najvažniji korak za postizanje boljih rezultata je kontinuirana podrška od najranije dobi. Za dio osoba ta podrška potrebna je tokom cijelog života, zbog čega je neophodno razvijati sistemske usluge, a ne oslanjati se isključivo na porodice – rekla je Ibralić i istakla da dio stručnjaka i civilni sektor vode veliku borbu na tom polju. Upravo zato priče svjetski poznatih glumaca, muzičara, naučnika i aktivista imaju dodatnu vrijednost. One pokazuju da autizam nije prepreka za uspjeh, ali i podsjećaju da talenat ne zavisi od dijagnoze, nego od prilike koju društvo pruži. Bosna i Hercegovina još uvijek nema sistem koji dosljedno prepoznaje i razvija potencijal djece iz spektra autizma, a najveći gubitnik zbog toga nije samo ta djeca, već i cijelo društvo koje ostaje uskraćeno za njihov doprinos.

Dok se u razvijenim zemljama sve više govori o uključivanju osoba sa autizmom u javne poslove, u BiH je stvarnost drugačija

Mnogi nisu ni slutili: Ove svjetske zvijezde imaju autizam i dokaz su da dijagnoza nije prepreka uspjehu

Poslije godina lutanja i čekanja, ime koje simbolizira povratak velikih ambicija stiglo je u Sarajevo. Dario Đerđa (Gjergja), jedan od najtrofejnijih evropskih košarkaških stručnjaka, preuzeo je klupu KK Bosna BH Telecom i donio nadu da se slavni klub može vratiti tamo gdje mu je mjesto.Đerđa u Sarajevo dolazi s impresivnim životopisom. U belgijskom Oostendeu proveo je najveći dio trenerske karijere i osvojio čak 14 uzastopnih titula prvaka Belgije. Vodio je i reprezentaciju Belgije, a godinama je gradio reputaciju trenera koji zna stvarati pobjedničke ekipe i razvijati igrače.Na klupi Bosne naslijedio je Muhameda Pašalića, stručnjaka koji je napravio ogroman posao u prethodnom periodu. Pod njegovim vodstvom sarajevski klub osvojio je domaće trofeje i napravio veliki iskorak na međunarodnoj sceni.Povratak Bosne počeo je prošle godine upravo kroz međunarodni uspjeh – osvajanjem ABA 2 lige, čime je klub nakon dugog odsustva izborio povratak u regionalnu ABA ligu. Bio je to trenutak koji je probudio sjećanja na generaciju koja je 1979. godine postala prvak Evrope i vratila vjeru navijačima da se slavna priča može ponovo pisati.Dolazak Đerđe predstavlja novu stranicu tog projekta. Iskusni trener potpisao je ugovor na tri godine i dolazi s jasnim ciljem – da Bosna ne bude samo povratnik u regionalnu košarku, nego klub koji ponovo ima ozbiljnu ulogu.Za sarajevske navijače ovo nije samo promjena trenera. Ovo je simbol pokušaja da se vrati duh jednog od najvećih sportskih brendova Bosne i Hercegovine.

Dario Đerđa preuzeo Bosnu i novi veliki projekat bh. košarke

Dario Đerđa: Trener koji je osvojio 14 titula stigao u Sarajevo

Umjetna inteligencija sve snažnije mijenja način poslovanja velikih kompanija, a jedan od najnovijih primjera dolazi iz Njemačke. Osiguravajući gigant Allianz planira ukinuti između 1.500 i 1.800 radnih mjesta u svojoj jedinici Allianz Partners, koja pruža usluge pomoći na putovanjima i putnog osiguranja. Kompanija istovremeno ubrzava uvođenje rješenja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji.Izvršni direktor Allianz Partnersa Tomas Kuncman (Thomas Kuncmann) izjavio je za Blunberg da će smanjenje broja zaposlenih biti provedeno kroz dobrovoljne odlaske, prijevremene penzije i sporazumne raskide ugovora. Promjene će obuhvatiti više evropskih zemalja, uključujući Njemačku, Francusku, Španiju, Italiju i zemlje Beneluksa.-Ovo bi u nekom trenutku moglo da se dogodi svakome od nas - rekao je Kuncman, poručivši da kompanija želi provesti transformaciju na odgovoran način.Allianz Partners zapošljava više od 22.000 ljudi širom svijeta, a kompanija navodi da će digitalizacija i AI omogućiti brže usluge korisnicima, posebno u oblastima koje uključuju obradu zahtjeva, komunikaciju i administrativne poslove.<h2>Koliko je ljudi u Evropi izgubilo posao zbog AI-ja?</h2>Tačan broj radnih mjesta koja su u Evropi nestala isključivo zbog umjetne inteligencije ne postoji. Stručnjaci upozoravaju da je teško odvojiti utjecaj AI-ja od drugih razloga poput ekonomske krize, restrukturiranja kompanija i promjena poslovnih modela.Prema analizama Međunarodne organizacije rada (ILO), AI će u narednim godinama prije svega promijeniti veliki broj poslova, a ne nužno ih potpuno ukinuti. Oko četvrtine radnih mjesta u svijetu ima određeni nivo izloženosti generativnoj umjetnoj inteligenciji, ali većina poslova će vjerovatnije biti transformisana nego zamijenjena.Najugroženiji su poslovi koji uključuju ponavljajuće zadatke, administraciju, unos podataka i dio korisničke podrške. Slučaj Allianza pokazuje da se prelazak na AI više ne smatra samo tehnološkim eksperimentom, već konkretnom promjenom koja već utiče na radna mjesta širom Evrope.<h2>Administracija prva na udaru, ali nijedna profesija nije potpuno nestala</h2>Najveći rizik od zamjene umjetnom inteligencijom trenutno imaju administrativni i kancelarijski poslovi – unos podataka, sekretarski poslovi, obrada dokumenata, knjigovodstvena podrška i dio poslova korisničke službe. Razlog je što AI veoma dobro obavlja zadatke koji se ponavljaju, zasnivaju se na tekstu, podacima i pravilima.Na udaru su i prevodilačke usluge, izrada jednostavnih marketinških sadržaja, grafički dizajn početnog nivoa i dio programerskih poslova, gdje AI alati mogu ubrzati ili preuzeti određene zadatke.Ipak, za sada nije nestala nijedna velika profesija isključivo zbog AI-ja. Stručnjaci upozoravaju da AI uglavnom mijenja poslove, a ne briše cijela zanimanja. Međunarodna organizacija rada (ILO) navodi da će najveći efekat biti "transformacija rada" – ljudi će raditi uz AI, dok će se dio zadataka automatizirati. Najugroženija su radna mjesta s mnogo rutinskih zadataka, dok su poslovi koji zahtijevaju ljudsku procjenu, fizički rad, kreativnost, empatiju i odgovornost za sada znatno sigurniji. Procjena je da će uz IT stručnjake, zanatliije - vodoinstalateri, limari, tesari, monteri... imati sigurne poslove i rast cijena svojih usluga.&nbsp;

Stručnjaci upozoravaju da AI uglavnom mijenja poslove, a ne briše cijela zanimanja. 

AI mijenja tržište rada: Koja su zanimanja najugroženija?

Nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini ulaze u jednu od najtežih faza od završetka rata. Nakon smanjenja međunarodne finansijske pomoći mnoge su bile primorane da ugase pojedine programe, smanje broj zaposlenih ili potpuno obustave rad.Iako se često doživljavaju kao kritičari vlasti, njihov doprinos daleko je širi. Organizacije civilnog društva godinama pomažu najugroženijim građanima, pokreću humanitarne akcije, štite ljudska prava i predlažu rješenja za probleme koje institucije ne uspijevaju riješiti.<h2>Novi odnos</h2>Direktorica Centra za promociju civilnog društva Aida Daguda smatra da je došlo vrijeme za novi odnos između vlasti i nevladinog sektora.

- Civilno društvo i javne institucije ne mogu biti trajni protivnici ako im je cilj rješavanje problema građana. Dosadašnji odnos često je bio obilježen nepovjerenjem, jer su vlasti posmatrale nevladine organizacije kao kritičare, dok su se institucije doživljavale uglavnom kao zatvorene i nezainteresovane za saradnju – poručuje Daguda, ističući da organizacije donose znanje i iskustvo s terena, dok institucije mogu ta rješenja pretvoriti u javne politike.

Sličnog je mišljenja i Radmila Žigić, direktorica Fondacije „Lara“, koja naglašava da građanski aktivizam neće nestati, ali će opstati samo organizacije koje imaju stvarnu podršku zajednice i više izvora finansiranja. Dodaje da je saradnja s institucijama važna, ali da ona ne smije značiti odustajanje od ukazivanja na njihove propuste.<h2>Priroda posla</h2>- 'Lara' od osnivanja sarađuje sa institucijama jer nam je takva bila priroda posla. Ako zbrinjavate žrtve, morate sarađivati sa javnim službama, sa strukturama vlasti. Sada postoje periodi kada naši zahtjevi lakše prolaze, i periodi kada smo 'na čekanju', ali je saradnja svakodnevna – kaže Žigić.Poseban izazov predstavlja povjerenje građana. Dio javnosti nevladine organizacije i dalje povezuje sa stranim donatorima ili politikom, zbog čega sagovornici ističu da sektor mora biti transparentniji, više govoriti o rezultatima svog rada i snažnije uključivati građane u svoje aktivnosti.Bez obzira na finansijske i političke izazove, jedno je jasno – bez aktivnog civilnog društva teško je očekivati kvalitetniji dijalog između građana i vlasti.<h2>Više od 27.000 u registrima</h2>U Bosni i Hercegovini registrovano je 27.432 udruženja i fondacije. Na približno 2,7 miliona stanovnika, koliko po procjenama živi stanovnika u BiH, dolazi gotovo jedna organizacija na svakih 100 građana. Registar ne čine samo klasične nevladine organizacije, već i sportski klubovi, kulturna društva, sindikati, udruženja penzionera, planinara, lovaca, osoba s invaliditetom i brojna druga građanska udruženja.Upravo zbog toga BiH spada među zemlje s najrazvijenijom mrežom organizacija civilnog društva u regionu, iako je samo manji dio njih usmjeren na zagovaranje društvenih promjena i javnih politika.

Smanjenje međunarodnih donacija, politički pritisci i nepovjerenje dijela javnosti ozbiljno su uzdrmali nevladin sektor u BiH

Nevladine organizacije: Suočavaju se s problemima

Civilni sektor pred velikim izazovom: Najteža godina za nevladine organizacije

U Sarajevu je večeras otvorena izložba „Duh Malrauxa u Sarajevu“, u organizaciji Francuskog instituta. Postavka je posvećena nekadašnjem Centru Andre Malro (André Malraux) i njegovom osnivaču Francisu Buebu, harizmatičnom entuzijasti, humanitarcu i vizionaru koji je tokom i nakon rata u Bosni i Hercegovini bio jedan od najvećih prijatelja naše zemlje te istaknuti zagovornik njenog kulturnog razvoja.Francuski ambasador u Bosni i Hercegovini Fransoa Delma (François Delmas) izjavio je da kultura i danas predstavlja snažnu sponu među narodima i državama te naglasio da će Francuska i ubuduće njegovati i jačati upravo taj segment prijateljstva i saradnje s Bosnom i Hercegovinom.Direktorica Francuskog instituta Loe Lagranž (Loé Lagrange) istakla je da su, zahvaljujući predanom angažmanu Francisa Bueba i njegovog tima, francuski jezik, književnost i kinematografija postali dostupni široj publici u Bosni i Hercegovini.–Zahvaljujuci tim naporima, ove vrijednosti su postale pristupačne širem krugu ljudi - rekla je Lagranž.Izložba će biti otvorena od 7. do 12. jula 2026. godine u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, u Ulici Sime Milutinovića Sarajlije u Sarajevu.

Izložba će biti otvorena od 7. do 12. jula 2026. godine u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine

Loe Lagranž i Fransoa Delma otvorili su izložbu

Otvorena izložba "Duh Malrauxa u Sarajevu": Sjećanje na čovjeka koji je kulturom gradio mostove između Francuske i BiH

Fudbalska reprezentacija BiH završila je takmičenje na Mundijalu u šesnaestini finala nakon poraza od domaćina SAD.

Naši fudbaleri su poraženi rezultatom 2:0, no ispisali su historiju prvim plasmanom u drugu rundu Mundijala.Sarajlije nisu razočarane nakon ispadanja, smatraju da je cilj ostvaren, a onda su nam otkrili za koga će navijati u nastavku Mundijalu.Odgovore građana Sarajeva pogledajte u videoprilogu na početku teksta.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Mogu li nove mjere vratiti povjerenje u akademske kvalifikacije: Traži se potpuna revizija sistema akreditacija i javni registar diploma

Knjiga i dalje ide na more, ali ekran mijenja navike: Petina mladih nikad nije pročitala knjigu

Dobrovoljni rad postaje važan dio ličnog i profesionalnog razvoja

Komšija napao muškarca u Tuzli: Policija slučaj okvalifikovala kao nasilničko ponašanje

Romkinje u BiH i dalje među najugroženijim ženama

Izviđački pokret u BiH okuplja sve više mladih

Sestre Jovović iz Gacka pokrenule Školu sporta za najmlađe: Sportom od ličnog izazova do inspiracije za djecu

Mnogi nisu ni slutili: Ove svjetske zvijezde imaju autizam i dokaz su da dijagnoza nije prepreka uspjehu

Dario Đerđa: Trener koji je osvojio 14 titula stigao u Sarajevo

AI mijenja tržište rada: Koja su zanimanja najugroženija?

Civilni sektor pred velikim izazovom: Najteža godina za nevladine organizacije

Otvorena izložba "Duh Malrauxa u Sarajevu": Sjećanje na čovjeka koji je kulturom gradio mostove između Francuske i BiH

Video / Sarajlije uz Zmajeve i nakon poraza: Evo za koga će navijati nakon što je BiH ispala sa Mundijala

Mogu li nove mjere vratiti povjerenje u akademske kvalifikacije: Traži se potpuna revizija sistema akreditacija i javni registar diploma

Knjiga i dalje ide na more, ali ekran mijenja navike: Petina mladih nikad nije pročitala knjigu

Dobrovoljni rad postaje važan dio ličnog i profesionalnog razvoja

Komšija napao muškarca u Tuzli: Policija slučaj okvalifikovala kao nasilničko ponašanje

Romkinje u BiH i dalje među najugroženijim ženama

Izviđački pokret u BiH okuplja sve više mladih

Sestre Jovović iz Gacka pokrenule Školu sporta za najmlađe: Sportom od ličnog izazova do inspiracije za djecu

Mnogi nisu ni slutili: Ove svjetske zvijezde imaju autizam i dokaz su da dijagnoza nije prepreka uspjehu

Dario Đerđa: Trener koji je osvojio 14 titula stigao u Sarajevo

AI mijenja tržište rada: Koja su zanimanja najugroženija?

Civilni sektor pred velikim izazovom: Najteža godina za nevladine organizacije

Otvorena izložba "Duh Malrauxa u Sarajevu": Sjećanje na čovjeka koji je kulturom gradio mostove između Francuske i BiH

Video / Sarajlije uz Zmajeve i nakon poraza: Evo za koga će navijati nakon što je BiH ispala sa Mundijala