Profesorica na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Zehra Alispahić za "Avaz" govori zašto je Bajram blagdan radosti, zajedništva i zahvalnosti.- Dani Bajrama su, zapravo, dani trijumfa nakon velike pobjede – pobjede posta u mjesecu ramazanu, pobjede posvećenosti i privrženosti Uzvišenom Stvoritelju – kazala je ona. Prema riječima Alispahić, posebna vrijednost Bajrama ogleda se i u očuvanju ramazanske energije i nakon završetka posta. Jer, ramazan je svojevrsni duhovni korektiv.- Bajram dolazi kao nagrada i kruna svega onoga što smo radili tokom ramazana - pojašnjava Alispahić.Profesorica podsjeća i na značenje same riječi Bajram. U arapskom jeziku riječ „id“ označava nešto što se vraća i ponavlja, što simbolizira stalnu novu priliku za promjenu i napredak.- Vjernik nikada nije bez šanse. On uvijek ima priliku da se popravi, da se pokaje i da u svoj život unese promjene koje će biti dobre i za njega i za njegovo okruženje. Upravo zato nam se ramazan i Bajram vraćaju – da nas podsjete da uvijek možemo biti bolji - zaključuje Alispahić.

Vjernik u svoj život može da unese promjene koje će biti dobre i za njega

Kruna ramazanske duhovnosti i nagrada za trud: Prilika za promjenu i napredak

Devetogodišnja Sarajka Nia Avdić već sada ima planinarsku biografiju o kojoj mnogi odrasli mogu samo sanjati. Ova hrabra djevojčica, zajedno s roditeljima Naidom i Aldinom, nedavno je osvojila Kilimandžaro, najviši vrh Afrike visok 5.895 metara, još jednom pomjerivši granice i pokazavši da ljubav prema planinama ne poznaje godine.&nbsp;Nia je na planinu prvi put došla kada je imala samo mjesec. Od tada su njeni roditelji, i sami zaljubljenici u prirodu i sport, pažljivo prilagođavali planinarske avanture njenom uzrastu. Već s osam mjeseci Nia je bila na Pirinejima na vrhu višem od 3.000 metara, što je bio tek početak njenog planinarskog puta. Njena upornost i ljubav prema planinama brzo su postali prepoznatljivi.&nbsp;Sa samo osam godina uspjela je osvojiti vrh Toubkal u Maroku, visok 4.167 metara, čime je postala najmlađa državljanka Bosne i Hercegovine koja je stigla na taj vrh. Ipak, porodica Avdić ove godine napravila je još veći korak.&nbsp;Uspon na Kilimandžaro bio je novi izazov, ali i dokaz koliko su disciplina, priprema i zajednička porodična podrška važni za ostvarivanje velikih ciljeva. Nia je taj izazov savladala hrabro i s osmijehom, noseći sa sobom uspomene koje će pamtiti cijeli život.&nbsp;Iako još dijete, Nia već pokazuje izuzetnu snagu karaktera i odlučnost. Na planinama, gdje su potrebni strpljenje, izdržljivost i hrabrost, ona uspješno savladava sve prepreke i dokazuje da godine nisu barijera kada postoji snažna volja. Njena priča inspiracija je mnogima – podsjetnik da se snovi ostvaruju uz trud, podršku i ljubav prema onome što radimo.&nbsp;Za Niu Avdić planine su odavno postale više od hobija – one su dio njenog odrastanja i identiteta.

Nia je na planinu prvi put došla kada je imala samo mjesec

Nia Avdić: Djevojčica koja je s devet godina osvojila najviši vrh Afrike

Promjena vremena koja stiže sredinom marta donijet će kratkotrajno zahlađenje i padavine u Bosni i Hercegovini, ali bi, prema prognozama meteorologa, kraj sedmice mogao donijeti stabilnije i toplije proljetne dane, što će biti povoljno i za početak poljoprivrednih radova.Meteorolog Bakir Krajinović za „Avaz“ pojašnjava da je proteklih dvadesetak dana nad Bosnom i Hercegovinom dominiralo polje visokog zračnog pritiska, koje je donijelo stabilno vrijeme i temperature iznad prosjeka za ovo doba godine.<h2>Hladni front</h2>- To polje visokog zračnog pritiska sada postepeno slabi i pomjera se južnije od Bosne i Hercegovine. Kao posljedica toga, prema našoj zemlji pristiže hladnija i vlagom bogata zračna masa sa sjevera evropskog kontinenta - pojasnio je Krajinović.Prema njegovim riječima, promjena vremena očekuje se od 17. marta, kada će hladni front donijeti pad temperature, pojačan vjetar i padavine.- U nižim predjelima očekuje se kiša, dok su na planinama mogući susnježica i snijeg, naročito tokom srijede i četvrtka. Uz padavine će puhati i pojačan sjeveroistočni vjetar koji će dodatno pojačati osjećaj hladnoće - istakao je Krajinović.Tokom tog hladnijeg perioda jutarnje temperature u većem dijelu Bosne kretat će se između 0 i 5 stepeni Celzijusa, dok će na planinama biti od minus 3 do 2 stepena. Maksimalne dnevne temperature do 21. marta uglavnom će dosezati do 14 stepeni u Bosni, odnosno do oko 17 stepeni u Hercegovini. Ipak, meteorolozi najavljuju da će se vremenske prilike već krajem sedmice postepeno stabilizirati.- Od petka očekujemo više sunčanih intervala, stabilniju atmosferu i postepen porast temperatura zraka. Kako sedmica bude odmicala, tako će se vrijeme sve više stabilizirati i ponovo ćemo imati prave proljetne uslove - rekao je Krajinović.<h2>Pozitivan utjecaj</h2>Takve promjene vremena mogle bi imati i pozitivan utjecaj na poljoprivredu. Naime, nakon dužeg sušnog perioda, najavljene padavine donijet će dodatnu vlagu u zemljište.- Iako je tokom zime bilo i snijega, zemljište je trenutno prilično suho jer je gotovo cijeli februar, kao i prva polovina marta, protekla bez značajnijih padavina. Kiša koja dolazi dobro će doći zemljištu, posebno uoči početka proljetne sjetve - naglašava Krajinović.<h2>Radovi na otvorenom</h2>Dodaje da bi stabilnije i toplije vrijeme koje se očekuje nakon sredine sedmice moglo omogućiti povoljnije uslove za radove na otvorenom.- Potrebno je još malo strpljenja tokom naredna tri dana, a nakon toga očekujemo znatno povoljnije vremenske prilike za poljoprivrednike i sve aktivnosti na otvorenom - zaključio je Krajinović.

Iako je tokom zime bilo i snijega, zemljište je trenutno prilično suho, ističe Krajinović

Krajinović: Puhat će i pojačan sjeveroistočni vjetar

Kiša, snijeg i pad temperature do kraja sedmice: Nakon kratkog zahlađenja stižu sunčaniji dani

U Kantonu Sarajevo realizovan je pilot-projekt naziva „Zdrave navike od malih nogu“, s ciljem razvoja svijesti o značaju pravilne i uravnotežene prehrane kod djece predškolskog uzrasta. Kroz interaktivne radionice mališani su učili o zdravim namirnicama i nutritivno vrijednim obrocima, pripremajući jednostavne i zdrave recepte u praktičnom okruženju.<h2>Prehrambene navike</h2>Adna Husović, predsjednica Udruženja zdravstvenih nutricionista i dijetetičara, za „Avaz“ ističe važnost ovakvih projekata, jer, kako kaže, prehrambene navike počinju od najranijeg uzrasta. Najbolji način da djeca nauče o pravilnoj prehrani je kroz praktične radionice, kroz igru, razgovor i samostalnu pripremu zdravih obroka.

- Vidimo da djeca već donose pozitivne prehrambene navike iz svojih porodica. Znaju raspored obroka i često mogu nabrojati da postoje tri glavna obroka – doručak, ručak i večera – kao i užine. Međutim, ima i djece koja te navike još nemaju, zbog čega su ovakve radionice veoma važne – ističe Husović.Husović dodaje da su pravilne prehrambene navike u predškolskom uzrastu ključne za zdrav rast i razvoj, te da iskustveno učenje kroz radionice značajno doprinosi formiranju dugoročnih zdravih navika.- Cilj je da djeca steknu osjećaj za zdrave obroke, koji je važan i za dalji razvoj, jer se u ovom uzrastu postavljaju temelji za buduće prehrambene izbore.Prema riječima Husović, preventiva gojaznosti i drugih zdravstvenih problema počinje od malih nogu.- Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, djeca predškolskog uzrasta dnevno bi trebala unijeti od 20 do 25 grama šećera. To je otprilike jedna čokoladica ili čokoladno mlijeko. Međutim, kada roditelji saberu sve skrivene šećere iz hrane i pića koje djeca konzumiraju tokom dana, ta količina često bude znatno veća – dodaje Husović.<h2>Veliki interes mališana</h2>Projekt je proveden u dva sarajevska vrtića, a mališani su pokazali veliki interes i entuzijazam, potvrđujući značaj ovakvih inicijativa u obrazovanju i odgoju.- Cilj naših radionica bio je da djeci na praktičan i zabavan način približimo osnovne principe zdravijih prehrambenih izbora, bez pritiska i predavanja. Važno je da djeca u tom periodu razvijaju pozitivan odnos prema hrani, da razumiju zašto je važno imati obroke i birati namirnice koje daju energiju. Nije cilj da dijete sve „savršeno jede“, nego da shvati osnovu, da hrana može biti ukusna, a opet hranjiva - ističe Azra Hasanbegović iz kompanija Biona i Beyond, koja je projekat realizirala u saradnji sa Udruženjem zdravstvenih nutricionista i dijetetičara.&nbsp;

Djeca predškolskog uzrasta dnevno bi trebala unijeti od 20 do 25 grama šećera, ističe Husović

Nutricionista Adna Husović o značaju pravilne i uravnotežene prehrane: Preventiva gojaznosti i drugih problema počinje od malih nogu

Elvir Karalić je osnivač Udruženja „Pomozi.ba“, jedne od najaktivnijih humanitarnih organizacija u Bosni i Hercegovini. Kroz godine, Karalić je inicirao i realizirao brojne projekte i humanitarne misije, s posebnim fokusom na pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva, uključujući porodice u socijalnoj potrebi, bolesne i izbjeglice. Njegova vizija je uvijek bila jasna – organizovati i mobilisati zajednicu, kako bi pomoć stigla do onih kojima je najpotrebnija. Svoj humanitarni put Elvir je započeo kroz male lokalne akcije prikupljanja pomoći za porodice u nevolji, a s vremenom je njegov rad prerasao u organizovane projekte širom države. „Pomozi.ba“ danas organizuje akcije prikupljanja hrane, odjeće, lijekova i školskog pribora, a posebno je poznata po hitnim humanitarnim misijama tokom prirodnih katastrofa i kriznih situacija. Osim materijalne pomoći, Karalić i njegov tim posvećeni su pružanju podrške i informisanju javnosti o socijalnim problemima te promovisanju kulture solidarnosti i humanosti. Za svoj dugogodišnji doprinos i izuzetne rezultate u oblasti humanitarnog rada, Elvir Karalić je nominovan za Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva, koja se dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i izuzetne uspjehe u političkom i društvenom životu. Ova nominacija predstavlja priznanje za sve njegove napore i kontinuiranu posvećenost pomaganju drugima, te potvrdu da humanitarni rad u BiH ima svoje lidere koji mijenjaju živote nabolje.

„Pomozi.ba“ humanitarna misija

Karalić: Pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva

Elvir Karalić: Nominovan za Šestoaprilsku nagradu

Osnivačica Udruženja „Dajte nam šansu“ Ines Kavalec čini ono što je slobodno može nazvati herojstvom u današnje vrijeme beznađa, boli i osjećaja napuštenosti od društva. Njen sin Daris preminuo je prije tri godine, ali njegova životna priča ostala je temelj njenog djelovanja. U ovoj hrabroj ženi probudio se glas da se nešto mora mijenjati. I poslušala ga je.Prvih pet godina Darisovog života kao djeteta s teškoćama u razvoju, za Ines su bile teške godine tokom kojih je shvatila da je roditelj djeteta s teškoćama u razvoju napušten od društva i jedini oslonac su drugi roditelji i razmjena iskustava.Svoju životnu nedaću pretvorila je u snagu, bunt i sistemsku borbu za prava porodica koje su godinama bile prepuštene same sebi. Iz lične borbe jedne majke nastala je priča koja danas mijenja živote, udruženje koje ne brine samo o djeci, nego o porodici u cjelini. Udruženje koje je inicirala, simboličnog naziva „Dajte nam šansu“, danas okuplja i podržava 1.030 porodica.Priča Ines Kavalec nije samo priča o gubitku, već o hrabrosti da se lična bol pretvori u pokret koji danas pruža podršku hiljadama ljudi i djece iz drugih porodica.

„Dajte nam šansu“ mijenja živote

Kavalec: Ono što vas ne ubije, to vas ojača 

Ines Kavalec: Iz boli stvorila pokret

Protestni marš pod sloganom "Sigurnost žena je javna obaveza“ održan je danas na Trgu Prvog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine u Sarajevu povodom Međunarodnog dana žena, u organizaciji neformalne grupe aktivistkinja i aktivista iz Bosne i Hercegovine.

Učesnici marša ukazali su na problem nasilja nad ženama i potrebu za snažnijom institucionalnom reakcijom, kao i na važnost kontinuirane borbe za očuvanje i unapređenje ženskih prava.

Političarka i aktivistica Besima Borić kazala je da su žene u Bosni i Hercegovini u proteklim godinama ostvarile određeni napredak u zakonodavnom okviru koji se odnosi na borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, ali da primjena zakona i dalje ide sporo.

- Žene u BiH napravile su mnogo pretpostavki kada je riječ o zakonskom regulisanju rodno zasnovanog nasilja, ali ono što ide presporo su otpori koji dolaze iz institucija. Čini mi se da unutra također ima nasilništva i onih koji odgađaju primjenu zakona - rekla je Borić.

Dodala je da je neophodno istrajavati u borbi za prava žena te da osmomartovski marš predstavlja podsjećanje na stvarne vrijednosti ovog datuma.

- Mi ne slavimo 8. mart, mi ga obilježavamo. Obilježavamo dostignuća i početke borbe žena za radna i socijalna prava, ali i podsjećamo da su ta dostignuća uvijek u riziku i da ih je potrebno stalno braniti - naglasila je Borić.

Novinarka Rubina Čengić ocijenila je da Bosna i Hercegovina ne čini dovoljno na prevenciji nasilja nad ženama te da nedostaje sistemski pristup tom problemu.- Ako ne djelujete protiv nečega, prešutno prihvatate da se takve stvari događaju. Mi u BiH nemamo ni na jednom nivou vlasti zvanične evidencije o broju slučajeva nasilja, femicida ili pokušaja femicida - istaknula je Čengić.Ona je upozorila i na nedovoljna izdvajanja za sigurne kuće te na izostanak preventivnih mjera.

- Sigurne kuće su zapravo posljednja karika u lancu zaštite. Prije njih bi trebalo postojati niz mjera – od prevencije kroz obrazovanje, rada s nasilnicima, savjetovališta i različitih oblika pomoći ženama žrtvama nasilja. O tim koracima se gotovo uopće ne govori - kazala je Čengić.Organizatori su poručili da je cilj marša podsjetiti javnost i institucije da je sigurnost žena pitanje javne odgovornosti te da je neophodno sistemski raditi na prevenciji nasilja i zaštiti žrtava.

Novinarka Rubina Čengić ocijenila je da Bosna i Hercegovina ne čini dovoljno na prevenciji nasilja nad ženama te da nedostaje sistemski pristup tom problemu

Video / U Sarajevu održan protestni marš: "Sigurnost žena je javna obaveza"


Povodom Međunarodnog dana žena u Sarajevu se održava protestni marš pod sloganom "Sigurnost žena je javna obaveza. Država koja se ne miješa odobrava nasilje."Okupljanje je počelo kod Doma sindikata, a nakon toga će uslijediti protestna šetnja do Historijskog muzeja.Enida Glušac iz udruženja "Renesansa" poručila je za "Avaz" da se svaka žena obraduje kada dobije ružu ili neki poklon kao znak pažnje, ali dostojanstvo i prava pažnja su ono što treba biti 365 godina u godini.

Jadranka Miličević iz fondacije "Cure" rekla je da je ovo jedini način na koji se treba obilježavati 8. mart.- Nismo zadovoljne položajem žena u BiH, ovo je način da skrenemo pažnju. Skrećemo pažnju i institucijama i predstavnicima vlasti da ovdje svi trebamo biti, jer svjedočimo porastu nasilja u svijetu - navela je.

Okupljanje je počelo kod Doma sindikata, a nakon toga će uslijediti protestna šetnja do Historijskog muzeja

Video / Protestni marš povodom Dana žena: "Nismo zadovoljne našim položaj, ovo je način da skrenemo pažnju"

Mart je mjesec posvećen podizanju svijesti o karcinomu debelog crijeva, jednom od vodećih oblika raka u svijetu, a koji sve češće pogađa i građane naše zemlje. U ovoj borbi ključna je prevencija, rani pregledi i edukacija stanovništva, poručuju stručnjaci.O problemima koji prate proces otkrivanja, za „Avaz“ je govorio dr. Amir Selimagić, specijalista interne medicine i subspecijalista gastroenterohepatologije.- Generalno, svijest stanovništva o prevenciji karcinoma debelog crijeva kod nas je izuzetno niska. Razlog tome leži u više segmenata našeg društva – ističe dr. Selimagić. <h2>Prevencija ključna</h2>Karcinom debelog crijeva često se razvija polako, kroz dobroćudne promjene (adenome) koje se mogu otkriti i ukloniti prije nego što postanu kancerogene. Upravo rano otkrivanje bolesti, putem testova stolice na okultno krvarenje i kolonoskopije, značajno povećava šanse za izlječenje.

- U ranoj detekciji, detektujemo tragove krvi u stolici, što direktno upućuje pacijenta na kolonoskopiju. Kada se otkriju adenomi, prekanceroze, na vrijeme se endoskopski odstrane, čime se sprečava nastanak karcinoma, bolesti koja može dovesti do metastaza i sistemskog oboljenja, praktično neizliječivog - objašnjava dr. Selimagić.Razvijena društva, poput zemalja Evropske unije, imaju nacionalne programe skrininga i prevencije, koji ne samo da spašavaju živote, nego i značajno smanjuju troškove liječenja.- Prevencija je daleko isplativija od liječenja jednog pacijenta s uznapredovalim karcinomom, dok se istovremeno stotine drugih mogu na vrijeme pregledati i spriječiti razvoj bolesti - dodaje dr. Selimagić.Nažalost, Bosna i Hercegovina još nema zakonski regulisane nacionalne programe skrininga karcinoma debelog crijeva. Prevencija se uglavnom odvija na dobrovoljnoj bazi, kroz sporadične akcije koje organizuju kantonalna ministarstva zdravstva.- Građani sami moraju biti svjesni i redovno se pregledati - naglašava dr. Selimagić.<h2>Odgovornost pojedinca</h2>Dr. Selimagić ističe da je odgovornost svakog pojedinca ključna.- Ako građani sami ne iniciraju prevenciju karcinoma debelog crijeva, mi nemamo sistemsko rješenje koje će ih zaštititi. Moj apel za mjesec mart jeste da motivišem naše sugrađane da urade test na okultno krvarenje, a u slučaju pozitivnog nalaza, kolonoskopski pregled, kako bi se spriječio razvoj bolesti koja može postati neizlječiva – kaže dr. Selimagić.<h2>Poruka građanima</h2>Mart je idealna prilika da se promovišu edukacija, testiranje i pravovremena dijagnostika. Svaka preventivna kolonoskopija i rana detekcija znači spašeni život, a istovremeno i manji trošak za društvo.- Najvažnije je da kao društvo vodimo računa, edukujemo svoje sugrađane i spriječimo nastanak teških bolesti. Prevencija spašava živote - zaključuje dr. Selimagić.

Kruna ramazanske duhovnosti i nagrada za trud: Prilika za promjenu i napredak

Nia Avdić: Djevojčica koja je s devet godina osvojila najviši vrh Afrike

Kiša, snijeg i pad temperature do kraja sedmice: Nakon kratkog zahlađenja stižu sunčaniji dani

Nutricionista Adna Husović o značaju pravilne i uravnotežene prehrane: Preventiva gojaznosti i drugih problema počinje od malih nogu

Elvir Karalić: Nominovan za Šestoaprilsku nagradu

Ines Kavalec: Iz boli stvorila pokret

Video / U Sarajevu održan protestni marš: "Sigurnost žena je javna obaveza"

Video / Protestni marš povodom Dana žena: "Nismo zadovoljne našim položaj, ovo je način da skrenemo pažnju"

Dr. Amir Selimagić za „Avaz“ o karcinomu debelog crijeva: BiH još nema zakonski regulisane programe skrininga raka

Kruna ramazanske duhovnosti i nagrada za trud: Prilika za promjenu i napredak

Nia Avdić: Djevojčica koja je s devet godina osvojila najviši vrh Afrike

Kiša, snijeg i pad temperature do kraja sedmice: Nakon kratkog zahlađenja stižu sunčaniji dani

Nutricionista Adna Husović o značaju pravilne i uravnotežene prehrane: Preventiva gojaznosti i drugih problema počinje od malih nogu

Elvir Karalić: Nominovan za Šestoaprilsku nagradu

Ines Kavalec: Iz boli stvorila pokret

Video / U Sarajevu održan protestni marš: "Sigurnost žena je javna obaveza"

Video / Protestni marš povodom Dana žena: "Nismo zadovoljne našim položaj, ovo je način da skrenemo pažnju"

Dr. Amir Selimagić za „Avaz“ o karcinomu debelog crijeva: BiH još nema zakonski regulisane programe skrininga raka