Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, gost je novog izdanja „Avazovog intervjua“. On je za naš medij govorio o novonastaloj situaciji vezano za Granični prijelaz Bosanska Gradiška, kao i o tome da li je bilo moguće zakonski zaobići Upravni odbor UIO BiH te o uvredama koje je primio od ministra finansija BiH Srđana Amidžića.

Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.1' – Pitanje da li je otvaranjem privremenog GP Gradiška prekršen zakon o graničnoj kontroli?2' – Vrlo je dvojbena situacija sa tim što je uradio Ivica Bošnjak. Imali smo vrlo buran dan kada je u pitanju elektronska sjednica.3' – Bio je veliki naboj da donesemo odluku da se otvori novi granični prijelaz onako kako se pet mjeseci pokušava. Ispostavilo se, po mom sudu, da im je ovaj događaj bio rezervna varijanata. Sumnjam i tvrdim da je to obaranje ogrde aranžirano. To se vidi po izjavi načelnika koji je rekao da su sklonili djecu na vrijeme prije nego što je palo. Kako je on znao da će pasti? Čini se da je bio scenarij da to bude rezervna varijanta. To neotvaranje prijelaza je postalo veliki problem po svim osnovama.4' – Mogao bi se izvući zaključak da nisu bili sigurno ni hoće li ovo uspjeti jer je vrlo dvojbeno zakonski. Oni koji se razumiju u zakon pozabavit će se ovim pitanjem narednih dana sigurno.5' – Ovo nije rješenje, bilo zakonito ili ne. Trebaju oba prijelaza biti otvorena. Čujem od njih prolazit će i putnička i teretna vozila. Po zakonu o graničnim prijelazima ne mogu prolaziti tereti jer to je privremeni granični prijelazi. Mogu prelaziti tereti koji ne zahtjevaju nikakvu kontrolu. Ni Hrvatska mi nije jasna, ja koliko znam to neće moću.6' – Ne znam koja roba prolazi granicu, ali i u Hrvatskoj ta roba mora da prođe istu kontrolu, a na privremenom prolazu ni oni to nemaju. Mislim da će biti dosta problema sa tim.7' – Na svim graničnim prijelazima prve kategorije gdje su u mogućnosti da obavljaju analize, a svugdje su u mogućnosti, mogu prolaziti robe koje podliježu fitosanitarnoj inspekciji. UIO BIH objavila saopćenje u kojem lažu.8' – Mogu i na Izačić, na Šamac, na Brod gotovo sve robe, tako da je to manipuliranje. Preko privremenog prijelaza ne može ići akcizna roba, ne može roba koja zahtjeva analize i certifikate, znači ne mogu cigarete, mlijeko, sokovi, piletina, alkohol, ništa od toga ne može po zakonu.9' – Oni karikiraju da se prenijeli granični prijelaz na drugu lokaciju, međutim nije ga Hrvatska prenijela. Sa Hrvatskom imamo odluku o privremenom graničnom prijelazu i ova odluka je odluka o privremenom GP. Ako petljaju petljat će neko vrijeme. Radi se o sumnjivom ponašanju koje ima za namjeru zaobići zakon ili prekršiti zakon.10' – Kod na može proći i sivlja zona od sive, ali ja mislim da u Hrvatskoj ne može. Ne vidim akko će se oni praviti ludi kao što se mi pravimo ludi. Zamislite da se u Hrvatskoj za mjesec dana pojavi neka zarazna životinjska bolest. Ja mislim da bi oni oderali kožu cijeloj vlasti kožu od nokta do glave zbog toga što ima tačka kroz koju je to moglo doći iz BiH.11' – Pitanje o poređenju situacije kada je Selmo Cikotić otvorio privremeno GP Svilaj bez odluke UO UIO tako što je ministarstvo sigurnosti dalo nalog.12' – UIO BIH je imala sistematizaciju u kojoj su bile pozicija carinski referat Svilaj i radna mjesta. Sada je nema, razlika ogromna. Tad je bila sistematizacija i uprava je popunila radna mjesta na postojeću sistematizaciju. To je prilično velika razlika.13' – Ponovio sam ko zna koliko puta – moderan granični prijelaz bolji je za državu i sa te strane nema dileme. Ali, to je mnogo manji problem od problema raspodjele PDV između entiteta.14' – Sa 30. junom će biti 200 milona koje pripadaju Federaciji koristi RS. Sistem je definirao kako se to radi. Možemo odluku o novi koeficijentima donijeti za minut.15' – Veći je problem PDV od otvaranja graničnog prijelaza. Ne možemo se praviti ludi kao da ćemo to riješiti. Meni je savjest čista, ja sam za to da se otvori, ali po redu.16' – U UIO se remeti nacionalna struktura.17' – Ja ne znam kako objasniti osim da se jasno postavi granica i kaže „dalje ne može i tačka“.18' – Ne vezujem ja odluku o PDV za granični prijelaz. Daj da je usvojimo jer je prva. Šta ja vezujem, idemo po redu.19' – Najmanje zlo je da se ponašamo po zakonu. Sve drugo je anarhija i oni to prave. Za svakog građana je najvažnije da država funkcioniše po zakonu.20' – Na graničnim prelazima se svakako čeka zbog novog sistema. Građanima da bi pola sata manje čekali se uzimaju pare i finansiraju Roda Blagojevića za rušenje države. Je li to građanima uredu? Građanima je u interesu da bude po zakonu.21' – Neće život biti ljepši od toga što 15 minuta brže pređete granicu. Ne može Amidžić ne poštivati zakon i pričati neku priču.22' – Pitanje o uvredama Srđana Amidžića na njegov račun.23' – Dobro je da se Amidžić iskazao, da vidi svijet sa kim ima posla. Njegova mišljenja me uopće ne tangiraju, sasvim mi je svejedno. Pošto mi je rekao da sam „običan musliman“ pitao bih ga da mi opiše šta je običan, a šta neobičan. Možda sam neobičan musliman, pa da ga razuvjerim.24' – Amidžić je sada nacrtao sliku sebe ko je i šta je.25' – Jedino mi je žao da je takav čovjek ministar u mojoj državi. Neću ga tužiti, ali dobro je zbog društva da ga neko procesuira.26' – Povrijedio je moja vjerska osjećanja, ali nije me uplašio.27' – Niko iz Trojke me nije kontaktirao i volio bi da me ne kontaktiraju. Ne želim da me neko voda kao mečku kao nekoga koga vrijeđaju.28' – Reakcije građana su entitetski podjeljene, ali u FBiH me svaki dan nekoliko ljudi zaustavi da mi čestita, hoće da plaćaju kafe itd.29' – O reakcijama građana30' – Osjećam se odlično jer sam u prilici da radim onako kako mislim da treba, još kada vidim da me javnost podržava, to mi je dodatni stimulans.31' – Krivična prijava Privredne komore RS je u funkciji pokušaja zastrašivanja.32' – Ne donosim odluku ja, nego Upravni odbor UIO BIH.33' – Ništa nisam kriv, a namjera je bila da se ja prepadnem.34' – Pitanje o razrješenju ove situacije.35' – Namirit će dug i usvojit će koeficijente. To im je poruka. Na koji način neću da otkrivam taktiku.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

On je za naš medij govorio o novonastaloj situaciji vezano za Granični prijelaz Bosanska Gradiška, kao i o tome da li je bilo moguće zakonski zaobići Upravni odbor UIO BiH te o uvredama koje je primio od ministra finansija BiH Srđana Amidžića

Video / Zijad Krnjić: Rušenje ograde na GP Bosanska Gradiška aranžirano, u UIO BiH lažu

Politički analitičar Dušan Janjić u razgovoru za Avaz TV govorio je o novim globalnim odnosima između Kine, Amerike i Rusije, s posebnim fokusom na sastanak kineskog predsjednika Si Đinpinga (Xi Jinping) i ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali i nedavnom sastanku i razgovorima Donalda Trampa i Sija.

Janjić smatra da je upravo susret Trampa sa kineskim predsjednikom bio ključni historijski događaj, jer je, kako kaže, otvorio novo poglavlje odnosa između dvije najveće svjetske ekonomije. Prema njegovim riječima, Amerika je konačno shvatila da više nije jedina dominantna sila i da bez saradnje s Kinom ne može održati globalni utjecaj.<h2>Ekonomska snaga</h2>- Trump razumije ekonomiju i zna da se svijet više ne vodi samo ideologijom nego energentima, trgovinom i tržištem. Trampove ključne riječi su na mjestu. Kina je svojom disciplinom i ekonomskom snagom postala vodeća sila - poručio je Janjić.Govoreći o sastanku Putina i Si Đinpinga u Pekingu, Janjić ističe da Kina danas ima znatno jaču poziciju od Rusije. Smatra da Putin od kineskog predsjednika pokušava saznati šta je dogovoreno s Amerikom i kakve će posljedice to imati po rusko-kineske odnose.- Rusija više nije globalna sila nego regionalna. Putin sada mora prihvatiti novu realnost u kojoj Kina vodi glavnu riječ. Putin puno duguje Kini - rekao je Janjić.Dodao je da Kina ne želi direktne ratove, već dominaciju kroz ekonomiju, kredite i kontrolu energetskih puteva. Upravo zbog toga, tvrdi on, Peking danas ima mnogo veći utjecaj nego Moskva.<h2>Dogovor oko carina</h2>Komentarisao je historijski sporazum, odnosno prihvatanje dogovora o carinama između EU i SAD-a. Janjić smatra da je Evropa bila primorana prihvatiti američke uslove nakon ekonomskih pritisaka i krize izazvane ratom u Ukrajini.- Evropa je konačno shvatila da se ne može ponašati kao supersila i da mora pregovarati s Amerikom. Ovo je velika promjena globalne ekonomije - naveo je.Analitičar tvrdi da ulazimo u period u kojem će ekonomija i energenti biti važniji od vojne moći, a države koje se ne prilagode novim pravilima riskiraju ozbiljne posljedice.Govoreći o Balkanu i BiH, Janjić je poručio da region postaje važan dio novih energetskih i trgovinskih koridora između Evrope i Azije, te upozorio da će upravo infrastruktura, gasni pravci i velike investicije odlučivati o budućem razvoju regiona.Kompletan intervju pogledajte u videoprilogu na početku teksta.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Rusija više nije globalna sila nego regionalna. Putin sada mora prihvatiti novu realnost u kojoj Kina vodi glavnu riječ. Putin puno duguje Kini, rekao je Janjić

Video / Dušan Janjić: Odlazak Trampa u Kinu najvažniji događaj u 40 godina, znam kako je nastajao Dodik

Konvertibilna marka formalno nije devalvirala. Njena vrijednost već skoro tri decenije vezana je za euro kroz valutni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine. Ipak, ono što građani svakodnevno osjećaju jeste “tiha devalvacija”, odnosno pad kupovne moći izazvan rastom cijena i inflacijom. Drugim riječima, novčanica od recimo 100 KM danas vrijedi isto na papiru, ali mnogo manje u prodavnici. Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, valuta bi tebala da poskupi onoliko koliko ju je inflacija pojela. - Euro bi trebao biti šest KM. Da je šest KM, slabo bismo mi šta uvozili, a mnogo toga bi proizvodili i izvozili. To bi bio dobar priliv i zarada. Ono što se stvarno dešava je poskupljenje ili inflacija, ali ona je često uvezena – kazao je Pavlović.Govoreći o kupovnoj moći, prema zvaničnim svjetskim statistikama, BiH je među najsiromašnijim zemljama u okruženju, rame uz rame s Albanijom.<h2>Kupovna moć</h2>Prema posljednjim dostupnim podacima za 2026. godinu, prosječna neto plaća u Federaciji BiH iznosi između 1.643 i 1.671 KM, zavisno od mjeseca na koji se podaci odnose. Federalni zavod za statistiku objavio je da je prosječna neto plaća za januar 2026. iznosila 1.671 KM, dok je za februar 2026. iznosila 1.643 KM. Istovremeno, sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u FBiH u 2026. godini iznosi gotovo 3.340 KM mjesečno. Savez samostalnih sindikata BiH objavio je da je potrošačka korpa za april 2026. iznosila 3.340,70 KM. To praktično znači da prosječna plaća u Federaciji BiH danas pokriva tek oko 49 posto osnovnih troškova života jedne četveročlane porodice.<h2>Novac „nestaje“</h2>Dok se nekada sa 100 KM mogla obaviti ozbiljna sedmična kupovina, danas taj iznos često nije dovoljan ni za nekoliko osnovnih namirnica i kućnih potrepština.Početkom 2000-ih godina novčanica od 100 konvertibilnih maraka imala je znatno veću vrijednost nego danas. S tim iznosom građani su mogli kupiti više od 60 hljebova, oko 50 litara ulja, desetine kilograma brašna i šećera, ali i napuniti korpu osnovnim prehrambenim proizvodima za cijelu porodicu. Stotinu maraka tada je predstavljalo ozbiljan dio kućnog budžeta i bilo dovoljno za višednevnu, pa čak i sedmičnu kupovinu.Danas je situacija potpuno drugačija. Isti iznos uglavnom je dovoljan tek za nekoliko vrećica iz marketa i osnovne namirnice koje mogu trajati svega nekoliko dana. U mnogim domaćinstvima 100 KM danas pokrije tek jedan veći račun za gorivo, higijenske proizvode ili nekoliko osnovnih artikala poput mlijeka, mesa, ulja i hljeba. Upravo na tom primjeru građani najbolje osjećaju koliko je kupovna moć oslabila i koliko je novac izgubio stvarnu vrijednost u odnosu na period od prije dvadesetak godina.- 100 KM je u posljednjih deset godina izgubilo svoju vrijednost najmanje za 50 posto. Što se mogli kupiti nekad sada ne možete ni pola toga – istakao je Pavlović.<h2>Povećanje plaća</h2>- Moramo razumjeti da oni koji su u administraciji moraju da dijele sudbinu građana, a to znači da nema povećanja plata u administraciji bez povećanja plate u privredi. Svako povećanje plata u administraciji odvaja ljude od realnog sektora i proizvodnje i usmjerava ih prema birokratiji po sistemu „radio ne radio, svira ti radio“. Moramo napraviti ozbiljne rezove i vratiti se privredi i poljoprivredi – kazao je Zoran Pavlović.

Sto maraka je u posljednjih deset godina izgubilo svoju vrijednost najmanje za 50 posto, kazao je Pavlović

BiH je među najsiromašnijim zemljama u okruženju

Slabi kupovna moć građana: Nekad 100 KM punilo kolica, sad stane u kesu

Nakon tramvajske nesreće u Sarajevu u kojoj je prije više od tri mjeseca poginuo 23-godišnji Erdoan Morankić, a 17-godišnja djevojka teško povrijeđena, stari tramvaji bili su privremeno povučeni iz upotrebe.Preduzeće GRAS ovih dana je ponovo vratilo neka od starijih vozila na šine, što je zabilježila reporterka “Avaza” u Sarajevu.Na fotografijama se vidi kako gradskim ulicama ponovo saobraćaju tramvaji koji su u Sarajevo stigli kao donacija iz Turske.Podsjećamo, Arman Morankić, otac stradalog mladića, je za "Dnevni avaz" govorio da je povlačenje tramvaja jedina konkretna mjera koja se desila nakon tragedije.

Na fotografijama se vidi kako gradskim ulicama ponovo saobraćaju tramvaji koji su u Sarajevo stigli kao donacija iz Turske

Stari tramvaji ponovo voze ulicama Sarajeva

Zastupnik DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Mahir Mešalić bio je gost novog izdanja "Avazovog intervjua. On je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji, osvrnuo se na mandat Trojke, otkrio šta očekuje od oktobarskih izbora i rekao šta misli o Slavenu Kovačeviću kao kandidatu za Predsjedništvo BiH.

Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.1' – Vladajuća većina u FBiH trguje pozicijama, kada nema pozicija, onda nema ni sjednica. Zakazuju sjednice za koje znaju da će otkazati.2' – Pred svaku sjednicu se probrajavaju, da vide imaju li dovoljno glasova. Ovo je većina zasnovana na ucjenama, ali kada se dijele fotelje, kada se dijele pozicije i budžetski novac tu su zajedno.3' – Ne mogu da gledam da nam država propada i da ne ukazujem na probleme. Neke stvari smo zaustavili kao opozicija.Principijelno smo glasali za smjenu Miokovića zbog skandalozne izjave o „nedovoljno ubijenih Hrvata“.4' – Da kaže neko „malo je ubijenih Eskima, tražio bih smjenu“. To je nedopustivo, ljudi su ljudi. Naša stranka je nakon smjene Miokovića teatralno rekla da će opozicija ući u vlast. I to su slagali.5' – Vlada FBiH vlada sa ogromnim resursima.6' – Stranke Trojke, HDZ i neki pojedinci prave političke trgovine. Zamislite da su izlasali da se Vlada FBiH može zaduživati vani bez saglasnosti Parlamenta.7' – To je bila najgora stvar koja nam se mogla desiti. Vlada FBiH se zadužila dodatnih 800 miliona eura, a da mi ne znamo gdje to ide. Ko bude premijer u narednom periodu imat će vrlo težak period pred sobom. Za te pare mogli smo napraviti put Tuzla – Sarajevo da ne idemo ovim makadamom.8' – Vidimo da postoje istrage u Vladi FBiH radi netransparentnog trošenja budžetskih sredstava. Sve ono što su govorili da se neće dogoditi sve se događa. Sve ono što su govorili da neće raditi kao prijašnje vlasti rade puta pet. Konaković govorio da će SNSD pomesti bagerom, da uvijek ima plan B, on nema nikakav plan.9' – Vidimo da Konaković ni na polju vanjske politike nije napravio ništa. Što prije ova vlast ode, prije će ovim građanima biti bolje. Bio sam opozicija i SDA, ali ovakvu bahatost nisam vidio.10' – Po potrošnji, zaduživanju i svim drugim parametrima ova Vlada je gora od one iz 2014. Najbolja varijanta je da DF preuzme odgovornost u vlasti. Nemamo afera u vidu korupcije i lopovluka.11' – SDA je u vladavini bila za nijansu bolja od ovih. Volio bih da dođe do promjene, i da je SDA i to je promjena. Propasti nećemo, ali dna nema, bit će samo gore ako ne dođe do promjena.12' – Trojka je izvođač radova za Dodika. Rekli su da će ukloniti SNSD bagerom i šta se desilo? Gdje je taj bager? Ćudić rekla da će pomesti Dodika i šta se desilo? Mnogo je stvari preko kojih je Trojka prešla. Sjetite se sastanka u Konjicu i psovanja Srebrenice.13' – Tada su trebali biti principijelni i napustiti koaliciju sa Dodikom. 14' – Nema šta ne zamjeram Trojci. Prije svega kleptomanski odnos u Autocestama, izbor sudije Ustavnog suda, isporučivanje pozicija Čoviću i Dodiku.15' – Ima mnogo afera, BS Telecom, afera „Spengavanje“, naređivanje ljudima ko da se činuje, to su strašne stvari. 16' – Postavio sam pitanje upravi BH Telecoma i resornoj ministrici i bili su dužni po poslovniku da mi odgovore u roku 30 dana, a dobio sam odg da je sve tajno i da ništa ne pitam. Nisam dobio odgovor šta namjeravaju, koliko košta, šta žele da kupe, ne postoji način da dođete do informacije u tom slučaju. Svi pitaju koliko to košta i da li se isplati. To niko ne zna osim užeg kruga ljudi u menadžmentu BH Telecom. 17' – Kad nešto krijete znači neka je muljaža.18' – To je javni novac i imamo pravo da znamo gdje se troši 800 miliona državnih para.19' – Transparentnost je broj jedan u politici. Evo Konaković bio na sceni i ugasio se na sceni.20' – On je jedan od primjera kako se prođe kada se ne radi transparentno, kada se laže i dezavuiše. Mi ne znamo ništa o Telecomu, ali zna Konaković očigledno.21' – Šmit je nametnuo ovu Vladu FBiH na ružan način. Izmijenio je pravila u izbornoj noći i to je nečuveno. Doveo je ovu nesposobnu vlast u poziciju da se pitaju.22' – Ja nikada ne bih želio da dođem na vlast kao što je Trojka.23' – Znali smo da će Šmit otići, najavljivalo se od početka. Nisam siguran da će nam biti bolje sa novim visokim predstavnikom.24' – Za nas je najvažnije da se poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Čujete da u Srbiji i Hrvatskoj ne govore puno o suverenitetu, jer hoće da se pitaju svakodnevno.25' – Vrlo sam oprezan kada govorimo o međunarodnim predstavnicima jer svašta smo se mi ovdje nagledali.26' – Da nije par ljudi profesionalaca mi uopšte ne bi imali diplomatiju sa Konakovićem. Konaković uvijek čita ono što je prošlo i što je biko jučer. Ne vlada materijom ni situacijom, što je najgore. Informacije koje imamo, dobijamo od medija ili nam Dodik kaže, a valjda bi prvo trebao da nam kaže ministar vanjskih poslova šta se dešava.27' – Mislim da će intervencionizam međunarodne zajednice naglo opasti.28' – Vidimo da je ogroman pritisak na Slavena Kovačevića od strane onih koji žele da podijele BiH po principu da svako glasa za svog.29' – Zatraženo je od CIK-a odbijanje kandidature što je svojevrsni skandal. Idemo i ovaj put da dobijemo u Predsjedništvu BiH dva na prema jedan za BiH.30' – Slaven Kovačević je bio pripadnik Armije RBiH i ja sam na to ponosan. Šta ja trebam da kažem, da Kovačević nije Hrvat zato što nije bio u HVO-u?31' – Zašto ja ne bih mogao reći da želim jednog predsjednika i normalno uređenje, a ne ovu luđačku košulju? Ja mislim da je građanski koncept dobar za sve od Širokog Brijega do Orašja, od Banje Luke do Bijeljine.32' – Ja se borim za normalnu državu. Možda ovo zvuči utopstični, ali imam pravo na ideju.33' – Ja kada kažem da se zalažem za građansku državu u Parlamentu FBiH odmah krenu iskrice. U Evropi vlada revizija hitorije.34' – Velikodržavne politike koje hoće da nas poklope su našle pogodno tlo u Trojkašima. Samo mi nije jasna kandidatura Semira Efendića.35' – Zašto rizikovati da HDZ dobije mjesto u Predsjedništvu, kada Efendić može dati tih svojih 30-40 hiljada glasova? Zna da nema više glasova od toga.36' – Izbor za Predsjedništvo je vrlo važan i vrlo je važno ko su ljudi koji sjede tamo.37' – Što Trojka nije za imenovanje Krišto i formiranje Vijeća ministara BiH tražila nešto? Forto je uradio da zastava RS bude na granici ispred zastave BiH.38' – Džaba je govoriti, Trojka je dobro ogrezla u vlasti. Mislim da je plan blokiranje uspostave vlasti nakon izbora.39' – Tuzla je ostala izolovana zbog putne komunikacije iako privreda funkcioniše.40' – Imali smo najveće ulaganje u zdravstvo u historiji Tuzlanskog kantona.41' – O projektima i ulaganjima.42' – Mislim a će se naći rješenje za štrajk doktora u TK.43' – Očekujem sjednicu Parlamenta FBiH do kraja sjednice sa samo jednom tačkom dnevnog reda, a to je zakon o Željezari.44' – Neadekvatnim odgovor na tragediju u Jablanici i prekidom rada Željeznica su naneseni ogromni gubici i to je jedan od razloga što je Koksara prestala sa radom. Vlada FBiH je u to vrijeme kupovala one svoje čuvene limuzine.45' – Koksara je zajedno sa Željeznicama BiH gubila 17 miliona KM dnevno. Niko iz Vlade nije htio da kaže ni kakav je plan. Predlažem im kada već neće sami da se maknu da makar probaju da spasu Željezaru u Zenici.46' – Što se tiče odgođene sjednice ne znam da li će to ponovo zakazivati jer imaju škakljivih pitanja.47' – Ne mislim da će Parlament FBiH išta uraditi do izbora jer vidimo da ne mogu da se sastave.48' – Ova zemlja može i mora naprijed. Ima nas koji se nećemo predati, nemamo kud da idemo.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

On je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji, osvrnuo se na mandat Trojke, otkrio šta očekuje od oktobarskih izbora i rekao šta misli o Slavenu Kovačeviću kao kandidatu za Predsjedništvo BiH

Video / Mahir Mešalić: Ne znamo ništa o Telecomu, ali zna Konaković; Trojka je izvođač radova za Dodika

Dok građani Bosne i Hercegovine svakodnevno osjećaju rast troškova života, poređenja cijena iz njemačkih marketa posljednjih mjeseci izazivaju sve više reakcija na društvenim mrežama i među ekonomskim analitičarima. Iako Njemačka ima višestruko više plaće i standard, brojne osnovne životne namirnice tamo su danas jeftinije ili približno iste cijene kao u BiH. Najveće razlike vide se kod proizvoda koje građani svakodnevno kupuju. Litar mlijeka u BiH trenutno košta između 2,40 i 2,60 KM, dok se u njemačkim supermarketima može pronaći za oko 2,10 do 2,30 KM preračunato u domaću valutu. Slična situacija je i s piletinom, uljem, brašnom i jajima, čije su cijene u pojedinim slučajevima niže ili gotovo identične onima u Njemačkoj. <h2>Od proizvodnje do police</h2>Jedan od razloga za ovu pojavu leži u tome što Njemačka ima efikasniji sistem od proizvodnje do police, dok je kod nas lanac skuplji i manje konkurentan, kazala je ekonomiskinja Svetlana Cenić.

- Naše tržište je malo, manje prave konkurencije, često više marže po proizvodu. U Nemačkoj (uz podršku Evropske unije) imaju ogromne subvencije, industrijska proizvodnja ima niži trošak po jedinici, a PDV na hranu u Nemačkoj je sedam posto, dok je kod nas jedinstven 17 posto – kazala je Cenić.Dodala je kako kod nas potrošač praktično plaća neefikasnost sistema i manjak konkurencije. Ovog stava je i ekonomist Igor Gavran koji je kazao da smo dugo vremena govorili kako su nam plaće niske, ali su nam barem i cijene niske, ali da je sada došlo do toga da su nam cijene ne samo kao njemačke, nego čak u dobrom broju slučajeva i više od njemačkih, a plaće nisu ni blizu njihovih.<h2>Nemamo konkurencije</h2>- Dio razloga je objektivan, jer uvozimo previše toga, a kada je roba uvozna, teško je kontrolisati cijene. Većina razloga nije opravdana. Jednim dijelom je to nedovoljna domaća proizvodnja, potom dominacija trgovačkih lanaca koji često preferiraju strane proizvode. Jedan od razloga je što u BiH nemamo ozbilje konkurencije u trgovinama gdje bismo imali nekoga ko nudi razumne cijene. Kao da su svi dogovorili cijene, one su potpuno nerealne i profitne stope su ogromne. Marže su ogromne i ekstra profit ostvaruju trgovački lanci umjesto firmi koje proizvode – kazao je Gavran.

Govoreći o odnosu cijena, posebnu pažnju izazivaju proizvodi koji se ne smatraju osnovnim životnim namirnicama, ali su dio svakodnevne potrošnje. Tako se tegla Nutele od 450 grama u njemačkim marketima na akciji prodaje za oko 3,9 KM, dok se u BiH manje pakovanje često prodaje za oko osam maraka. Slična poređenja pojavljuju se i kod džema, tjestenine, kikiriki putera i higijenskih proizvoda, posebno u drogerijama, gdje su cijene u BiH nerijetko znatno više nego u Njemačkoj.<h2>Cijena putera</h2>Kilogram putera u BiH košta između 18 i 26 KM, zavisno od brenda i marketa. To znači da pakovanje od 250 grama košta između 4,5 i 6,5 KM. Prema aktuelnim cijenama velikih trgovačkih lanaca u Njemačkoj, pakovanje putera od 250 grama košta 1,05 do 1,30 eura, što je približno 2 do 2,5 KM. To znači da kilogram putera u Njemačkoj trenutno košta oko 8 do 10 KM. Drugim riječima, puter je u BiH i do dva puta skuplji nego u Njemačkoj, iako su prosječne plaće u Njemačkoj višestruko veće.

PDV na hranu u Nemačkoj 7 posto, dok je kod nas jedinstven 17 posto

Poređenje cijena osnovnih životnih namirnica 

Cijene u Njemačkoj niže nego u BiH: Puter upola jeftiniji

Vakcinacija u Federaciji BiH je obavezna zakonom kada je u pitanju redovna vakcinacija. Prema važećim zakonima, kazne za nevakcinisanje djece kreću se od 100 do 2.000 KM, a u pojedinim slučajevima izricane su i veće sankcije kroz sudske prekršajne postupke. Najviše konkretnih podataka dolazi iz Kantona Sarajevo, gdje je tokom 2024. godine kažnjeno najmanje 29 roditelja zbog odbijanja vakcinacije djece. U pojedinim slučajevima ukupni troškovi kazni i sudskih postupaka dosezali su i do 2.900 KM. Inspekcije su prethodno roditeljima slale pozive i upozorenja, a nakon odbijanja vakcinacije pokretani su prekršajni postupci. Prekršajni nalozi izdavani su i u drugim dijelovima Federacije. U Zapadnohercegovačkom kantonu tokom 2024. godine izdato je 10 prekršajnih naloga roditeljima zbog nevakcinisanja djece, svi na području općine Grude.<h2>Statistika poražavajuća</h2>Ipak, kazne i sankcije nisu dale mnogo rezultata jer to pokazuju statistički podaci, prema riječima biologinje Jelene Kalinić. - Ono što je na ovogodišnjoj sedmici imunizacije izneseno jeste da je u Federaciji BiH samo 42 posto djece vakcinisano MMR vakcinom protiv morbila, zaušnjaka i rubeole, što je drastično mali procent. Da bi se stvorio kolektivni imunitet od ovih izrazito opasnih zaraznih bolesti, taj procent mora da bude iznad 90 posto. Dakle, mi smo kao društvo ugroženi – kazala je za „Avaz“.

Dodala je da postoje djeca koja ne mogu biti vakcinisana, kao što su djeca onkološki pacijenti koja su automatski ugrožena. Također je istakla da su to opasne bolesti, te da se od morbila može umrijeti.<h2>Posljedice strašne</h2>- Komplikacije su strašne. Dječaci koju su zaraženi mogu ostati neplodni. Trudnica koja je nevakcinisana i zarazi se rubeolom, njen plod je ugrožen. Vakcinacija nam je nešto što štiti cijelu naciju i smatram da je čin vakcinacije čin patriotizma – dodala je.Krivica nije samo na roditeljima koji su zbunjeni i u strahu, istakla je Kalinić, kazavši da postoje roditelji koji žele da vakcinišu dijete, ali svaki put kada dođu vrate ih iz domova zdravlja jer dijete malo šmrca i nije potpuno zdravo.Zdravstvene i inspekcijske službe u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu su tokom epidemije morbila pojačale kontrole i najavile sankcije za roditelje koji odbijaju vakcinaciju, iako konkretni podaci o broju izrečenih kazni nisu javno objavljeni.Slična praksa prisutna je i u Republici Srpskoj, gdje je od početka 2025. do maja 2026. pokrenuto 40 prekršajnih postupaka protiv roditelja zbog nevakcinisanja djece, dok je pod nadzorom zdravstvene inspekcije bilo još 158 roditelja.<h2>Zaobilazak procedura</h2>- Zakonska je obaveza vakcinisanje onim vakcinama koje su u sklopu redovne vakcinacije. Postoje sankcije, postoje novčane sankcije, ali ne znam koliko se roditelji koji odbijaju vakcinaciju kažnjavaju. To je upitno. Postoji način da se zaobiđe i ta procedura kada je u pitanju upisivanje djece u vrtić ili školu – kazala je.

Zakonska je obaveza vakcinisanje onim vakcinama koje su u sklopu redovne vakcinacije

Sankcije za roditelje koji ne vakcinišu djecu: Kazne na sudu dostizale gotovo 3.000 KM

BiH pogodio je još jedan strašan zločin. Miro Pecirep ubio je svoju suprugu Vesnu Pecirep i njenu majku, a svoju punicu Luciju.Definitivno ovo je dvostruki femicid, kazala je Jadranka Miličević, direktorica i suosnivačica Fondacije CURE za "Avaz".

U KCUS-u preminula Vesna Pecirep: Na nju jutros pucao njen suprug

- Ovo je strašno, dvije zene ubijene. Ja vjerujem da je bilo nasilja, ja to potpisujem. Nasilje je sigurno prethodilo ovome kada je on sve ovo uradio - kazala je.Kazala je i kako je ponovo otvoreno pitanja oružja.

- Na Dobrinji smo imali da je osoba zbog posla imala oružje, al me sad zanima šta je ova osoba bila kada je imao pištolj. Mi stalno apeliramo da ljudi po kućama drže neprijavljeno oružje - kazala je Miličević.Dodala da neće biti nikakvog postupka s obzirom da je ubica podlegao povredama, ali je istakla da ne zna da li su Pecirep imali djecu, te da apeluje da mediji ne iznose prljav veš zbog njih.

BiH pogodio je još jedan strašan zločin. Miro Pecirep ubio je svoju suprugu Vesnu Pecirep i njenu majku, a svoju punicu Luciju

Jadranka Miličević o dvostrukom femicidu: Ovo je strašno, ljudi po kućama drže neprijavljeno oružje

Gost novog izdanja “Avazovog interjua” je bivši reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić koji je govorio o tome kako trenutno živi, sumirao je svoj mandat na čelu Islamske zajednice BiH, ali komentarisao i trenutnu razjedinjenost unutar bošnjačkog političkog korpusa u BiH i brojne druge teme. U susret Kurban bajramu poslao je poruku svim vjernicima u BiH, ali i širom svijeta.

Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.2' – Nisam razmišljao previše dok sam u mandatu bio kako će mi biti kada više ne budem na toj funkciji. A sada, nakon praktično 14 godina, nisam mislio da ću doživjeti da moj nasljednik završi dva mandata.&nbsp;3' – Po slovu i duhu menšure, ja sam završio administrativni mandat, ali ovaj duhovni traje, rekao bih, zauvijek. Tako da su Bošnjaci u posljednjih 100 godina imali 14 tih ličnosti reisu-l-uleme u administrativnom smislu, ali i u ovom misionarskom i duhovnom. Nadam se da moj nasljednik neće morati prolaziti kroz ovo i da su Bošnjaci nešto naučili o tome kako se odnose prema reisul-ulemi kada više nije u administrativnom smislu u mandatu, nego nastavlja svoju misiju i ulogu na temelju menšure.4' – Ovih 14 godina živim nekako u sjeni logoterapije koju je utemeljio Viktor Frankl. Logoterapija je psihijatrija ili psihologija, kako hoćete, nauka koja se bavi potragom ili istraživanjem smisla.5' – U ovom mirovnom, nemirovnom vremenu proveo sam i provodim vrijeme tragajući za smislom, koji nalazim u čitanju onoga što volim, u obilasku svijeta gdje volim ići i u druženju s ljudima koji su mi bliski, dragi i s kojima mi razgovor pričinjava zadovoljstvo.6' – Ponosan sam što sam, kada sam ušao u opkoljeno Sarajevo u maju 1993. godine, uz pomoć mojih saradnika uspio da iz pepela podignemo Islamsku zajednicu i da je za otprilike 20 godina mog mandata pretvorimo u stabilnu, solventnu, organiziranu i na domaćoj i svjetskoj sceni prepoznatljivu instituciju.&nbsp;7' - Dobio sam prestižnu nagradu UNESCO-a, moj narod treba znati da je imao reisu-l-ulemu koji se nalazi na UNESCO-ovom spisku među ljudima kao što su Mandela, Jaser Arafat, predsjednik Karter.8' – Sa posebnim zadovoljstvom uvijek prođem Sarajevom i ugledam monumentalnu Gazi Husrev-begovu biblioteku. Na to sam posebno ponosan jer je to prvi put nakon Gazi Husrev-begovog vremena da je na tom prostoru izgrađeno nešto takvog značaja.9' – Posebno sam ponosan na prvu Rezoluciju o genocidu u Srebrenici iz 2009. godine.10' – Moram spomenuti i Jelka Kacina, Zijada Bećirevića, Amira Ahmića i mnoge druge koji su učestvovali u procesu od ideje do realizacije. Naravno, i Tarika Hromića koji je angažirao američkog advokata koji je napisao tekst rezolucije koja je usvojena.12' – Ideja o izgradnji administrativnog centra na Kovačima potekla je od nas, ali se realizirala zahvaljujući Fahrudinu Radončiću. On je došao kod mene u kabinet s namjerom da napravi džamiju. Mislim da je to bio naš drugi susret uopće. Tada sam mu sugerirao da Sarajevo ima mnogo džamija i da bi bilo korisnije pokrenuti inicijativu za izgradnju administrativnog centra.13' – Islamska zajednica, uprkos tome što je najbrojnija vjerska zajednica, bila je praktično podstanar u Carevoj džamiji. Prva donacija upravo je došla od Fahrudina Radončića, zahvaljujući čemu smo mogli izraditi projekat.14' – Za vrijeme mog mandata pokrenuta je inicijativa i postavljen kamen temeljac. Tu ideju tada su podržali svi u gradu i državi. Nažalost, projekat nije završen za vrijeme mog mandata, ali je izgrađena konstrukcija. To je jedan od epohalnih i generacijskih projekata Islamske zajednice, koji danas predstavlja prepoznatljiv simbol naše vjere, naroda i države.15' – Doveli smo Islamsku zajednicu na nivo kojim mogu biti ponosni Bošnjaci muslimani ne samo u Sarajevu i Bosni nego i na cijelom Balkanu, a posebno u Sandžaku.16' – Mislim da Bošnjaci imaju poteškoću da se nose s pobjedom, dok oni koji su izgubili ono što su mislili da mogu dobiti imaju problem da se nose s porazom. Pozvao bih Bošnjake da se naviknu na činjenicu da su nakon 1.425 dana opsade Sarajeva opstali i ostali na nogama. To je tri puta duža opsada od Staljingrada. Mi smo kao narod moralni, pravni i vojni pobjednici.17' – Moramo se naviknuti na pobjedu i ne smijemo imati strah od nje. Kada će se drugi naviknuti na poraz, to je njihova stvar. Međutim, mnogo zavisi i od nas, da svoju pobjedu ne zloupotrijebimo, nego da je koristimo za svoje dobro.18' – Bošnjaci se danas nalaze u jednom od najdelikatnijih historijskih trenutaka moderne epohe. Ne zato što su formalno izgubili državu niti zato što su poraženi u otvorenom sukobu, nego zato što se polako uvlači osjećaj kolektivne nesigurnosti i tiha sumnja u vlastitu snagu.19' – Politička konfuzija među Bošnjacima nije nastala preko noći. Imamo mnogo političara, ali premalo državnika. Mnogo je reakcija, konferencija, saopćenja i međunarodnih optužbi, a premalo strateške misli o tome kakvu Bosnu i Hercegovinu želimo ostaviti generacijama koje dolaze.20' – Bosna i Hercegovina danas možda prolazi kroz najosjetljiviji period nakon Dejtona. Ne zato što živimo u ratu, nego zato što svjedočimo opasnom procesu tihog odustajanja od države.21' – Današnja vlast često djeluje kao administracija koja upravlja krizama od danas do sutra, bez jasne nacionalne i državne vizije.22' – Ali problem nije samo u aktuelnim ljudima ili partijama. Problem je dublji, izgubila se kultura državničkog mišljenja.23' – Imamo višak političke retorike, a manjak ozbiljne nacionalne ideje.24' – SDA je neizostavan dio moderne političke historije Bošnjaka. Bez razumijevanja njene historijske uloge nije moguće razumjeti ni odbranu države ni političko organiziranje Bošnjaka u najtežim vremenima krajem 20. stoljeća. Međutim, nijedna politička organizacija nema pravo trajno živjeti od historijskih zasluga. Svaka generacija traži novu energiju, novu kompetenciju i novu političku odgovornost.25' – Bošnjaci danas osjećaju zamor od stalnih političkih sukoba koji ne donose stvarni napredak. Narod više ne traži samo parole i historijska podsjećanja. Traži uređenu državu, ekonomski razvoj, pravdu i sigurnost. S druge strane, višegodišnja demonizacija SDA često prelazi granice objektivne kritike. U dijelu javnog prostora postoji pokušaj da se delegitimizira čitava politička historija Bošnjaka, kao da se može izbrisati iskustvo jednog vremena i jednog naroda.26' – Bakir Izetbegović ostaje politička figura koju je nemoguće posmatrati odvojeno od historijskog nasljeđa koje nosi. To prezime istovremeno donosi političku težinu i veliko breme očekivanja. Međutim, politika nije pitanje simbolike niti porodične emocije. Povjerenje naroda mora se stalno obnavljati rezultatima, vizijom i sposobnošću da se društvo vodi prema stabilnosti i napretku.27' – Isto tako, Fahrudin Radončić nosi veliko breme poslovnog i političkog uspjeha, što podrazumijeva i odgovornost da u kriznim situacijama ponudi svoje iskustvo, znanje i energiju za bolju budućnost naroda i države. Bošnjačka politika previše je vremena izgubila u međusobnim rivalstvima ljudi koji su mogli biti saveznici, umjesto da se okupljaju oko ključnih nacionalnih interesa.28' – Vjera ne smije biti sredstvo političke manipulacije, ali isto tako ne može biti potpuno isključena iz društvene stvarnosti. Islam u bošnjačkom iskustvu nikada nije bio samo privatni ritual, bio je i moralna vertikala opstanka.29' – Problem nastaje onda kada političari pokušaju koristiti vjeru kao instrument vlastite moći, umjesto kao izvor moralne odgovornosti. Bošnjaci danas moraju izaći iz psihologije stalne odbrane i preći u fazu ozbiljnog razvoja.30' – Bošnjaci imaju mladu i talentiranu generaciju, snažnu dijasporu, kulturnu vitalnost i ogromno historijsko iskustvo preživljavanja.&nbsp;31' – Pred Bošnjacima je danas historijski zadatak, da iz emocije pređu u strategiju, iz podjela u saradnju, iz političkog preživanjavanja u ozbiljno planiranje.32' – Pitanje o antiislamskim narativima u svijetu i kritikama zbog miješanja vjere u politiku.33' – Ono što vrijedi obično se više analizira nego ono što ne vrijedi.34' – Islam u vremenu u kojem živimo nudi nešto drugačije od onoga na šta su ljudi navikli, a u krizama se uvijek traži alternativa. Islam je, a to mnogi primjećuju u svijetu, neka vrsta alternative beznađu i besmislu.35' – U svijetu postoji kriza smisla. Ljudi gube smisao u onome što rade i ne snalaze se u tome da sreću traže u sebi, a ne izvan sebe.&nbsp;36' – Kao što je govorio Rumi, onaj ko nije spreman na životnu avanturu ne vjeruje u kader, odnosno Božiju odredbu.37' – Mislim da ne treba biti previše reaktivan prema islamofobičnim pojavama. Ne možete vi ratovati protiv islama, to je ideja. Možete ratovati protiv ljudi koji nose tu ideju, ali ne možete ubiti ideju.38' – Ova debata o islamu će potrajati. Ja sam član mnogih međunarodnih organizacija za međureligijski dijalog.39' – Poslije Daytona mi smo u Bosni i Hercegovini formirali Međureligijsko vijeće BiH.40' – Kardinal Puljić, dabrobosanski vladika Nikolaj, gospodin Finci i ja obilazili smo svijet, čak i Tokio i Japan, objašnjavajući jednu važnu stvar, a to je da u Bosni nije bio vjerski rat. I našu argumentaciju je svijet prihvatio.41' – Danas sam razočaran jer se više niko ne ustručava da čak i na visokom političkom nivou govori kako je na Bliskom istoku riječ o vjerskom ratu. To me veoma zabrinjava i govori da je potrebna nova akcija.42' – Zato sam napisao komentar na Facebooku povodom susreta muslimana u Vatikanu sa papom Lavom XIV, gdje je papa rekao da muslimani i kršćani predstavljaju gotovo trećinu čovječanstva i da imaju razlog da zajednički rade na smirivanju situacije u svijetu.43' – Kao što je govorio Hans Kung: „Nema mira među narodima bez mira među religijama.“ U tom smislu, mislim da je iskustvo Bosne i Hercegovine dragocjeno za svijet. Dragocjeno je objasniti kako smo nakon svega – genocida, rata i razaranja – uspjeli kroz međureligijski dijalog pokazati da je moguća integracija društva.44' – Pitanje o Bošnjacima i geopolitičkim dešavanjima – kakavu strategiju bi Bošnjaci trebali zauzeti prema Vašingtonu, Briselu, ali i prema zemljama BRICS-a?45' – U ovom konkretnom slučaju mislim da svim građanima Bosne i Hercegovine treba biti jasno da smo mi dio zapadne, odnosno evropske civilizacije i da tu nema prostora za kalkulacije o nekim alternativama.46' – Amerika je mnogo uložila u Bosnu i Hercegovinu i Dejtonski sporazum je jedan od najvećih uspjeha njene vanjske politike. Velika sila kao što je Amerika neće se toga odreći. Mogu postojati određena odstupanja ili manji ustupci, ali suštinska politika ostaje ista.47' – Ova sadašnja vlast, koju nazivaju Trojkom, podsjeća me na nekadašnju Alijansu.48' – Sjećam se koliko je predsjednik Alija Izetbegović bio zabrinut da Bosna ne bude svrstana u te stereotipe o mudžahedinima i islamskom terorizmu. Ideja Alijanse, sastavljene od manjih stranaka prihvatljivih Zapadu, nije kod Alije izazivala otpor. Naprotiv, u tome je vidio određenu relaksaciju političkog pritiska.49' – Današnja Trojka liči na tu Alijansu. Prihvatili su određene kompromise i ustupke kako bi bili prihvatljiviji zapadnoj politici.50' – Zamolio bi Nermina Nikšića, uz pomoć Vojina Mijatovića, da tu svoju kooperativnost i politički kapital iskoriste za jednu ozbiljnu stvar, da Bosnu i Hercegovinu uvedu u NATO.51' – Za Bosnu i Hercegovinu je danas najvažnije da postane dio sigurnosnog sistema NATO-a.52' – Nikšić bi trebao iskoristiti svoj odnos sa zapadnim partnerima i otvoreno reći: „Mi smo vas slušali, sada je vrijeme da vi poslušate nas i omogućite Bosni i Hercegovini punopravno članstvo u NATO-u.“53' – Hrvatska je adresa kojoj se trebamo obratiti, posebno preko predsjednika Milanovića koji je rekao to što je rekao, ali riječi su lakše nego granate. Šta smo se naslušali na naš račun to nije ništa.54' – Za nas je važnije da budemo dio sigurnosnog kišobrana NATO-a nego Evropska unija.55' – Kad ste imali iskustvo da vam ruše džamije onda ne možete biti po strani. Ja imam pravo i obavezu da se bavim pitanjima naše egzistencije.56' – Amerika nikada neće odustati od Evrope, niti će Evropa odustati od američkog sigurnosnog kišobrana. To je jedna civilizacija koja, uprkos krizama, ostaje povezana. Zato je besmisleno postavljati pitanje treba li se Bosna okrenuti Evropi ili Americi.57' – Mi kao država, a posebno mi Bošnjaci trebamo biti tog svijeta uz parvo da opažamo nepravilnosti koje se događaju.58' – Vojine Mijatoviću, nije dovoljno samo otiću u Banju Luku i mahati ljiljanima, potebno je nešto konkretno uraditi da se vidi da si patriota kao što tvrdiš.59' – Bošnjaci u domovini i dijaspori neka slušaju bajramsku poruku reisa Kavazovića.60' – Ovaj Kurban bajram ima jednu posebnu draž jer gledamo svijet u krizi više nego ikada do sada, ali kriza je prilika za nešto konstruktivno.61' – Ne zaboravite bosansku kuću, u dijaspori ne zaboravite odakle ste i ko ste, da se približimo jedni drugima za Bajram. Ovo su trenuci koji zahtjevaju mnogo rada, truda i čitanja.62' – Da za Bajram punog srca jedni drugima kažemo: “Bajram šerif mubarek olsun”.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Govorio je o tome kako trenutno živi, sumirao svoj mandat na čelu Islamske zajednice i komentirao razjedinjost unutar bošnjačkog političkog korpusa u BiH

Video / Mustafa ef. Cerić: Bošnjaci se moraju naviknuti na pobjede, na Bliskom istoku se ne vodi vjerski rat

Korištenje umjetne inteligencije (AI) u izbornim kampanjama postalo je ključni faktor koji radikalno mijenja način na koji političke stranke komuniciraju s biračima, ali i otvara prostor za ozbiljne manipulacije i dezinformacije. Iako AI nudi alate za bržu produkciju sadržaja, njegova zloupotreba, posebno kroz deepfake snimke, upozoravaju stručnjaci, predstavlja značajan sistemski rizik za demokratske procese.Dok ozbiljne demokratije danas raspravljaju o tome kako regulisati umjetnu inteligenciju u politici, Bosna i Hercegovina ulazi u eru AI-a na zabrinjavajući način, i to bez znanja, bez pravila i bez svijesti šta se zapravo dešava, upozorila je Elma Škaljić, AI konsultantica i doktorantica.<h2>Svijet i mi</h2>- U Evropi i SAD već se vode akademske i institucionalne debate o tome kako umjetna inteligencija preoblikuje političke stranke iznutra. Nedavno objavljeni međunarodni rad „Vještačka inteligencija i partija: Tri lica partijske organizacije i vještačke inteligencije“ (AI and the Party: The Three Faces of Party Organization and Artificial Intelligence) jasno pokazuje da AI više nije samo alat kampanje, nego mehanizam koji mijenja samu strukturu političkih organizacija, od vrha stranke, preko članstva, do načina vođenja države. To nije teorija. To je opis realnih procesa koji već traju – kazala je Škaljić.

Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da vještačka inteligencija otvara prostor za brojne manipulacije, što može dovesti do obmanjivanja javnosti.- U BiH, gdje su strah, identitet i emocije već osnovna politička valuta godinama, ova tehnologija je idealan alat za sofisticiranu manipulaciju. Ne za uvjeravanje argumentima nego za precizno aktiviranje emocionalnih slabosti birača. Još je opasnija unutrašnja dimenzija. Autori rada pokazuju da AI koncentrira moć u vrhu stranaka, jer onaj ko upravlja podacima i algoritmima upravlja stvarnim procesima odlučivanja – mišljenja je Škaljić.<h2>Kampanja u BiH</h2>Govoreći o Općim izborima u oktobru, koji će se održati u BiH, Škaljić je istakla da će se tu najjasnije vidjeti paradoks bosanskohercegovačke političke scene gdje će političari vjerovatno koristiti umjetnu inteligenciju, ali će istovremeno gotovo potpuno izostati autentičan politički sadržaj.- Umjesto stvarnih programa, ideja i strateških vizija, javni prostor mogao bi biti preplavljen generisanim objavama, emocionalno optimiziranim sloganima i sadržajem čiji je osnovni cilj održavanje političke prisutnosti, a ne stvarna komunikacija s građanima. AI će tako postati alat za simulaciju političke aktivnosti, dok će suština politike ostati jednako prazna, fragmentirana i populistička – kazala je.Kao jedan od problema ona je istakla i neznanje domaćih političkih aktera koji ChatGPT doživljavaju kao “nešto što piše umjesto njih”.<h2>Veliki problem</h2>- Posebno je zanimljivo to što veliki broj domaćih političkih aktera još ne razumije umjetnu inteligenciju kao strateški alat, nego prvenstveno kao sredstvo za bržu proizvodnju sadržaja i privlačenje pažnje. Kroz razgovore s osobama koje već pokušavaju integrisati AI u političke kampanje i procjene izbornih rezultata, može se primijetiti da postoji izrazito ograničeno razumijevanje načina na koji ovi sistemi funkcionišu. Umjetna inteligencija se često posmatra gotovo mistično, kao mehanizam koji može “predvidjeti narod”, proizvesti viralnost ili automatski generisati podršku birača. Međutim, u praksi se njena upotreba uglavnom svodi na generisanje objava za društvene mreže, uređivanje fotografija kandidata, kreiranje kratkih videa i površnu analitiku bez ozbiljne metodološke osnove – objasnila je.Dodala je da u bosanskohercegovačkom kontekstu sve ovo može proizvesti posebno opasan fenomen, a to je hiperprodukcija političkog sadržaja bez stvarnog političkog značenja.- Kandidati će vjerovatno djelovati digitalno prisutnije nego ikada prije, ali će njihove poruke istovremeno biti ideološki praznije, generičnije i emocionalno agresivnije. Umjesto političke argumentacije, birači će sve češće biti izloženi pažljivo dizajniranim osjećajima — strahu, bijesu, nostalgiji ili lažnom optimizmu. Upravo zato izbori u oktobru mogu predstavljati trenutak u kojem Bosna i Hercegovina prvi put neće voditi samo političku kampanju, nego i borbu između autentične političke komunikacije i algoritamski proizvedene iluzije političke stvarnosti – kazala je Elma Škaljić.<h2>Birači meta</h2>Škaljić je istakla da je razlika između svijeta i nas kada je u pitanju vještačka inteligencija brutalna.- Tamo se pitaju kako da zaštite demokratiju od zloupotrebe AI-a, a kod nas niko još i ne zna da demokratija već ulazi u algoritamsku fazu. Pitanje nije da li će AI utjecati na naše izbore. Pitanje je i da li će birači uopće znati da su bili meta algoritamski dizajnirane manipulacije – istakla je.<h2>Ne mora biti prijetnja</h2>- Ovdje leži ključna nijansa koju često zaboravljamo: problem nije umjetna inteligencija sama po sebi. Problem je način na koji se koristi. Ako se pravilno koristi, AI može povećati transparentnost, unaprijediti komunikaciju između građana i institucija, olakšati participaciju članstva u strankama, pomoći u razumijevanju stvarnih potreba građana, pa čak i smanjiti manipulaciju – ako postoje jasna pravila, znanje i odgovornost. Drugim riječima, AI može biti alat demokratizacije – ali samo u rukama onih koji je razumiju i koji imaju demokratsku namjeru – kazala je Škaljić.

Vještačka inteligencija može biti alat demokratizacije, ali samo u rukama onih koji je razumiju

Da li će birači znati da su bili meta AI manipulacije?

Kako će AI oblikovati političku borbu u BiH: Može se pojaviti opasan fenomen

Gost novog izdanja „Avazovog intervjua“ bio je profesor na Filozofskom fakultetu UNSA Vahidin Preljević koji je govorio o aktualnim političkim temama, Šmitovoj ostavci, odnosima Amerika i Evrope, poziciji BiH, Dodikovom lobiranju i pasivnosti diplomatije iz Sarajeva, ali i o predstojećim izborima u oktobru.&nbsp;

Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.1' – Šmit je htio ostati duže. Koliko se zna, on je htio ostati duže, zapravo je htio ostati sve do 2027. godine, najmanje, ali pritisak američke administracije je bio ipak prevelik, prejak i on je na kraju morao obznaniti ostavku.2' – Očekuje se visoki predstavnik koji neće smetati američkim interesima, koji su očito u posljednje vrijeme isključivo ekonomske prirode, te također neće smetati ili neće stajati na putu aranžmanu koji je dogovoren sa čelnicima manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, odnosno sa gospodinom Dodikom lani, odnosno jesenas.&nbsp;3' – Sve ovo što se događalo, sam izbor gospodina Šmita prije pet ili šest godina, način na koji je on uglavnom djelovao ovdje, imao je i dobrih poteza, ali suspenzija Ustava, intervencija u Izborni zakon u izbornoj noći, nešto naprosto nečuveno za bilo koju demokratiju, sve to ide na teret i na dušu evropske diplomatije.4' – Način odlaska Šmita ide na obraz EU.&nbsp;5' – Problem je što mi faktički ne sudjelujemo ni na koji način u tom procesu. Kao što nismo sudjelovali ni u izboru gospodina Šmita, i tada i sada je naša diplomatija, naši politički predstavnici, potpuno uspavana.&nbsp;6' – Ovdje sada vidimo da je odlazak gospodina Šmita uvjetovan, odnosno da je dobrim dijelom ishodovan dogovorom sa predstavnicima u RS.&nbsp;7' – Pitanje kome adresira zamjerke kada kaže da je naša diplomatija uspavana.8' – Mi neprestano nastojimo delegirati vlastitu odgovornost, prebaciti je prije svega međunarodnoj zajednici.9' – Politika se postavlja pasivno, smatra se da će neko uraditi posao za nas.10' – To što je Dodik znao za odlazak Šmita, a Konaković nije sve govori ko je imao prave informacije. I to je nešto što se ničim ne može opravdati. Pogotovo ako to neznanje i ta vrsta inferiornosti idu još uz neki arogantni, bahati stav ili neki bahati habitus u kojem se kritičari ušutkuju i nazivaju svakakvim pogrdnim riječima.11' – Prije bi puno korisnije za sve nas, pa evo i za samog ministra vanjskih poslova, bilo da se malo zamisli, opet kažem, potrudit ću se da biram riječi, da preispita svoju dosadašnju politiku, kao i sve druge strukture u BiH, i da analiziraju uzroke koji su nas doveli dovde.12' – Da li je Šmitov odlazak Dodikova pobjeda?13' – Ja ne bih koristio pojam pobjede u ovom kontekstu zbog toga što je Dodik ipak neko ko je otišao sa funkcije i ko je morao ispoštovati odluke bh. sudova, što Ustavnog suda, što drugih sudova, i to je jako bitna činjenica.&nbsp;14' – U svakom slučaju, on je imao više informacija, više je bio uključen u proces, iako je, podsjetimo, godinama bio pod sankcijama, što američkim, što evropskim. Dakle, toliko su njegovi koalicioni partneri bili nekompetentni da ih je i Dodik uspio nadigrati.15' – Svejedno, rekao bih da je na jednoj razini Dodik ipak izgubio od institucija u BiH, ali je pobijedio svoje koalicione partnere i destabilizirao, odnosno nastavio održavati političku nestabilnost u BiH. Dodiku se apsolutno isplatilo lobiranje u Americi.16' – Dodik u više navrata ponizio i Vladu RS i NSRS.17' – Ne mislim da je sva ta operacija lobiranja bila na korist samom entitetu, pogotovo ne građanima tog entiteta, koji od toga ne žive ništa bolje, nego lično gospodinu Dodiku i njegovim saradnicima.18' – Govorio je o Dodikovom lobiranju i usvajanju Zakona o Južnoj interkonekciji.19' – Niko zapravo ne zna šta je sve bio sadržaj tog dogovora koji je Dodik sklopio sa ljudima oko Trumpa.20' – O načinu lobiranja u ime države BiH.21' – Možete ići, slikati se, imati dobre sastanke i tako dalje, ali za lobiranje u ovom smislu riječi, kakvom je pribjegao Dodik, morate izdvojiti sredstva.22' – Vidjeli smo neke spontane akcije, neko je potpisivao nekakve ugovore, ali kasnije smo saznali da je to bilo na ivici neke legalnosti, da nije bilo sasvim adekvatno. To je očito bila jedna ad hoc akcija, sve da bi se pokazalo: „Evo, mi lobiramo u Sjedinjenim Američkim Državama.“23' – Dodik lobira u Sjedinjenim Američkim Državama preko Izraela od 2005. ili 2006. godine.&nbsp;24' – S obzirom na to da se nismo naučili tome i da nismo radili na tome da politički odrastemo, govorim sada kao zemlja u cjelini, teško je očekivati da ćemo se odjednom, nakon što nas američka administracija izbaci na ulicu jer smo kao odrasli i punoljetni i tako dalje, tako lako snaći.25' – Probosanski politički blok može malo žustrije inicirati i da na taj način poveća svoje kapacitete, svoju političku moć, tako da postane manje ucjenjiv, da se smanji ucjenjivački potencijal političkih agentura susjednih država u našoj zemlji.26' – Ovdje mislim na sve stranke koje su sada međusobno suprotstavljene i tako dalje, govorim o strankama koje barem nominalno jesu i srcem i dušom i interesom za Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;27' – Trojka je manje-više sve bitne resurse prepustila, odnosno strateške resurse prepustila drugoj ili trećoj strani.28' – U mandatu Trojke se ništa bitno nije dogodilo. Nismo se pomakli na tom evropskom putu. Dobili smo taj status, ali dalje od tog statusa nismo odmakli. Pod dva, u približavanju NATO-u također se nismo puno pomjerili. Separatističe politike postale dominantnije.29' – Dovoljno je spomenuti da se u mandatu ove Vlade zatvorila jedna Željezara i jedna Koksara.30' – Sveokupni rad Trojke bi ocjenio katastrofalnim i ocjena ne može biti pozitivna.31' – Biometrija je jedan od pozitivnijih poteza Kristijana Šmita.32' – Utrka za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda će biti jako neizvjesna, a isto to predviđam i za hrvatskog člana.33' – Što se tiče stranaka predviđam drastičan pad stranaka Trojke. Ne očekujem da će oni biti u stanju nakon izbora obnoviti ovu koaliciju.34' – Sumnjam da će kao Trojka biti dio vlasti, moguće da će se neka stranka iz Trojke prikloniti nekoj novoj većini.35' – SDA, SDP, DF i SBB imaju stabilno biračko tjelo. Postoji mogućnost da se državna vlast ne formira nakon izbora.36' – Postala je naučna fantastika da neko formira vlast ikada bez HDZ-a. To je Šmit omogućio.37' – Trojka će izgubiti kao cjelina, a koliko će koja stranka izgubiti to ostaje da vidimo, ali oni neće imati kapacitet da formiraju vlast nakon izbora.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Profesor Preljević je govorio o aktuelnim političkim temama, Šmitovoj ostavci, odnosima Amerike i Evrope, poziciji BiH, Dodikovom lobiranju i pasivnosti diplomatije iz Sarajeva

Video / Vahidin Preljević: Trojka nakon izbora neće postojati, Dodik ih je uspio nadigrati

Jurnjava, rizična preticanja, slalom kroz saobraćaj i prolasci kroz crveno, često pune stranice crne hronike. Nerijetko je obijesna vožnja začinjena alkoholom i narkoticima. Ovakva vožnja ubija, ali zakon do sada nije poznavao bahatu vožnju kao svjesno ugrožavanje tuđih života. To je promijenjeno jučerašnjim usvajanjem Zakona o bahatoj vožnji u Domu naroda BiH. Prvi put se u domaćem zakonodavstvu jasno definiše bahata vožnja.<h2>Šta je bahata vožnja?</h2>Prema ovim izmjenama Zakona bahata vožnja bit će prolazak kroz crveno dva ili više puta u roku od 20 minuta, prekoračenje brzine više od 40 km/h u naselju i 60 km/h van naselja, prestizanje kolone preko pune linije, kao i vožnja sa više od 1,5 g/kg alkohola u krvi ili pod utjecajem droga.

Prema riječima profesora Nedžada Korajlića, rukovoditelja studija sigurnosti na CEPS Kiseljak, ovo je korak ka jačanju saobraćajne sigurnosti u Bosni i Hercegovini, posebno imajući u vidu sve češće slučajeve teških saobraćajnih nesreća, nasilničke vožnje i stradanja građana na cestama.- Sama činjenica da država šalje jasnu poruku da se bahato i opasno ponašanje u saobraćaju više neće tolerisati može imati preventivni efekt. Međutim, nijedan zakon sam po sebi neće riješiti problem ukoliko ne bude dosljedne i brze primjene na terenu. Ključ uspjeha je u efikasnom radu policije, pravosuđa, većem broju kontrola, kao i razvijanju saobraćajne kulture i svijesti građana – kazao je za „Avaz“.<h2>Strožije kazne</h2>Kazne predviđene Zakonom Korajlić smatra uglavnom adekvatnim, posebno kada je riječ o višestrukim prekršiocima, vožnji pod djejstvom alkohola ili droga, te ekstremnom prekoračenju brzine. Ipak, kako kaže, najvažnije je da kazna bude izvjesna i pravovremena, jer upravo osjećaj nekažnjivosti često ohrabruje bahato ponašanje na cestama.Prema predloženim izmjenama zakona, za obijesnu vožnju predviđene su kazne od 2.000 do 3.000 KM, šest mjeseci zabrane upravljanja vozilom i dva kaznena boda. Ako takva vožnja izazove saobraćajnu nesreću, kazne rastu na 3.000 do 5.000 KM, uz devet mjeseci zabrane vožnje i četiri kaznena boda, a moguće je i trajno oduzimanje vozila. Kazne su predviđene i za korištenje mobilnog telefona tokom vožnje, i to od 200 do 400 KM.

- Potrebno je kontinuirano raditi na edukaciji mladih vozača, unapređenju saobraćajne infrastrukture i modernizaciji sistema nadzora, uključujući kamere i digitalno praćenje prekršaja. Samo kombinacija zakonskih mjera, kontrole i društvene odgovornosti može dugoročno dati rezultate i smanjiti broj tragedija na bh. cestama – zaključio je Korajlić.<h2>Poginulo 280 ljudi za godinu</h2>Ne treba zaboraviti da borba za ovaj zakon traje duže od godinu od kada smo imali prvi sastanak s ljudima čiji su bližnji bili žrtve bahate vožnje, tužiocima, sudskim vještacima i policajcima. U periodu od godinu dana se u BiH desilo više od 40.000 saobraćajnih nesreća s više od 11.000 teže i lakše povrijeđenih, te 280 poginulih. Sada više niko ne može reći da se ne može stati ukraj bahatim vozačima. Policija ima sve ovlasti kao što ih imaju njihove kolege na zapadu. Svrha, naravno, nije kažnjavanje nego preventivno djelovanje, kako bi se ljudi u saobraćaju ponašali odgovorno – kazao je za „Avaz“ Saša Magazinović, koji je bio predlagač ovih izmjena.

Vozači koji tokom vožnje koriste mobitel mogli bi platiti od 200 do 400 KM

Konačno veće kazne za obijesne vozače: I do 5.000 KM, te oduzimanje vozila

U novom izdanju „Avazovog intervjua“ gost je bio potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović, a tema razgovora bila je aktuelna politička situacija u BiH.

Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.1' – Šmitova ostavka je direktni rezultat činjenice da se u Americi promijenila vlast. Informacije iza scene govore da je Šmit otišao zato što ga je američka administracija pritisla da donese neke odluke, na koje on nije pristao.2' – Šmit Amerikancima stao na put projekta Južne interkonekcije. Dodik predstavlja sebe kao pobjednika, ali to nije tako. Dodik kada ide u Ameriku također priča o Južnoj interkonekciji i nekim ljudima u SAD-u i Izraelu je uspio da objasni da je to moguće završiti preko njega.3' – Dodik predstavlja ovo svojom pobjedom, a mislim da će za mjesec dana kada ne bude Šmita i kada dođe novi visoki predstavnik Dodik žestoko zažaliti za Šmitom. Politički ples koji su Dodik i Šmit igrali je bio dobar za SNSD.4' – Šmit je bio izuzetno dobar i za Dodika i za Čovića. Dodik je konflikt koji su prikazivali javno, koristio da zaštiti HDZ i HDZ-ove satelite, a to su stranke Trojke.5' – Nijedna Šmitova odluka nije naštetila monopolu na vlasti, konkretno HDZ-u i SNSD-u, nego ih je ojačala. Priča da Dodik stoji iza odlaska Šmita nije tačna.6' – Novi visoki predstavnik će također biti postavljen od strane Vijeća za implementaciju mira, a ne ono što je Dodik tražio i nadao se da će se desiti da se uvede praksa postavljanja visokog predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a. U tom slučaju bi viski predstavnik bio onaj koga Rusija dozvoli. Oni su to gurali u Vašingtonu, ali nisu uspjeli.7' – Vijeće sigurnosti UN-a neće postavljati nasljednika Kristijana Šmita.8' – Ispričao kako je Dodik znao šta će biti sa Šmitom.9' – Dodik imao informacije zato što za razliku od Sarajeva plaća lobiste. Dobijao je informacije šta je najbolje da bude SNSD-ov stav u pregovorima. U tome je suština onoga što je radio.10' – Činjenica je da Dodik nije jedini znao.&nbsp;11' – Hrvatska je tražila da se firma koja će raditi Južnu interkonekciju napravi na način da bude BiH 49 posto recimo, a da Hrvatska zajedno sa jednim od kantona koje kontroliše HDZ bude većinski vlasnik tog preduzeća.12' – Bitno je da Sarajevo ne bude to koje je reklo „ne“ Južnoj interkonekciji. Ja znam da Lagumdžija jeste znao za odlazak Šmita, ali za Konakovića ne znam, ali šanse da nije znao su ja mislim nikakve.13' – Konaković je bio jako nezadovoljan, jer je Šmit bio posljednja slamka spasa za stranke Trojke, posebno za NiP i Našu stranku. To su dvije najslabije stranke u toj grupaciji Trojka i njihovi ciljevi su bili vezani za Šmitov opstanak. Šmit je njih kreirao. Oni nikada ne bi bili vlast da ih Šmit nije nametnuo.15' – Ambasador Marfi je također stajao iza Trojke i sada je taj svijet nestao. Možda Konaković ima nekih svojih ljudi koje nije htio da obavjesti o odlasku Šmita. Bošnjački korpus je trenutno obezglavljen. Šmit je bio za bošnjački politički faktor bio ono što je Omer-paša Latas za nas prije dva vijeka.16' – Šmit je nametnuo vlast koja je nekompetentna da bi taj nekompetentni dio sarajevske političke scene bio servilan prema SNSD-u i HDZ-u. Razlog što su oni nametnuti je što su nesposobni.17' – Mediji koji ne budu pratili realnost će postati manje gledani. Neki mediji su žestoko lagali. Bili smo izloženi cunamiju laži kada je Trojka nametana.18' – Nalazimo se u novoj situaciji gdje nema realne šanse da Trojka ostane vlast osim kao faktor blokade u ime Dragana Čovića. Nikšić spreman da ostane u vlasti čak iako nema nikakav izborni rezultat.19' – Nikšić ima jedan vitalni nacionalni interes, a on se zove Elvedin Grabovica. Kada je krenulo „Spengavanje“ više ljudi je branilo Nikšićevu šeficu kabineta, nego sve ljude u SDP-u zajedno.20' – Postoji mogućnost da je zaista plan da novi visoki predstavnik ne koristi Bonske ovlasti. Moguće da je to plan, pa da će se plan promijeniti kada realnost bude drugačija.21' – Zatvaranje OHR-a je opasno. Bolje loš visoki predstavnik nego da se zatvori OHR. Zatvaranje OHR-a u ovom trenutku znači zatvaranje Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer ne može Dejton postojati bez OHR-a.22' – Ne mogu naši političari sami izglasavati zakone. To je priča za malu djecu. Od dogovaranja nema ništa. Imate mogućnost da bude po Dodikovom ili nikako i onda bolje da bude nikako.23' – Iako je gospodin „Brm brm“ (Elmedin Konaković) govorio da će bagerom pomesti Dodika, kasno je shvatio da bez Doma naroda nema smjene bilo koga u Vijeću ministara.24' – Govorio je o blokadi Doma naroda BiH i Vijeća ministara BiH.25' – Denis Bećirović nema nikakvu moć. Bećirović sada nema Radončića koji je bio izuzetno važan za njega po broju glasova, ali i u spajanju tih stranaka koje su stajale iza njega.26' – Nemamo nijedno istraživanje javnog mnjenja koje je kredibilno kada su u pitanju izbori.27' – Koliko je Trojka 2022. Denisu Bećiroviću bila snaga, sada mu je toliko slabost. Ako ga budu identifikovali kao čovjeka koji predstavlja ovu vlast on ima ozbiljan problem.28' – Svi kandidati za Predsjedništvo iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda se bore za iste glasove.29' – Glavni narativ 2022. godine su bili SDA i Bakir Izetbegović. Sada nije tako.30' – Kod birača koji su protiv Trojke imate ogromnu energiju. Sada je ključno pitanje kojeg od ponuđenih kandidata će percipiran kao način da se kazni ova vlast.31' – Mislim da je Lučić, kandidat hrvatske petorke, drugačiji zato što je desni kandidat. On je objektivno govoreći po Sarajevo opasniji kandidat. Puno je ozbiljniji od Čovićeve kandidatkinje, ona je nepoznat kandidat.32' – Slaven Kovačević je vrlo kredibilan kandidat. Mislim da će biti zanimljiv kandidat biračima SDP-a. Imate Radončića koji ima svoje tradicionalne birače. Realno on ima moćnu poziciju.33' – Bakir Izetbegović predstavnik je najjače stranke. Trenutno ne znamo koji je njegov izborni potencijal. Efendićeva kandidatura nema smisla, jer nema odgovor na pitanje „zašto ti?“.34' – Neobjašnjivo mi je da Borjana Krišto nije kandidatkinja HDZ-a.35' – Ovi izbori će biti referendum o strankama Trojke. Rezultat Siniše Karana je za mene najveće političko iznenađenje od Dejtona do danas. Ja sam očekivao da će on pomesti Blanušu.36' – Biračima u RS je SNSD dosadio. SNSD je u zadnje izbore išao kao proruska, prosrpska stranka, a ove izbore kao proamerička stranka. Željka Cvijanović u puno većoj opasnosti nego Karan.37' – Ne bih se iznenadio da Željka Cvijanović izgubi izbore.38' – Ako bude Blanuša išao na Željku to će biti kao finale PSG - Arsenal.39' – Onaj ko u RS bude radio protiv dogovora je lažni Valter i radi sa Dodikom. Blanušin rezultat je poraz Draška Stanivukovića.40' – Naša uloga u Americi je da objašanjavamo ljudima da je u interesu Amerike da bude sa Evropom što bliže.41' – Amerika neće da finansira Evropu da bude pod njihovim sigurnosnim kišobranom. Njemci troše ogroman novac na lobiranje da se ne zatvore američke baze u Njemačkoj.42' – Americi je u interesu da ostane u savezništvu sa Evropom.44' – Naša stranka u festivalu laži ima zlatnu medalju. Količina neistine koju oni dnevno šalju u eter je rekordna. Oni su očajni. Sabina Ćudić i Forto obećali evropski SNSD, a prije toga obećala da nikada neće glasati za SNSD i HDZ u Vijeću ministara i koliko puta je digla ruku.45' – Sabina Ćudić postala i glavni aktivista za Palestinu. Ovo nije ni populizam nego izjave iz očaja.46' – Konaković je htio da bude ono što je sada Zahiragić. Samo je Zvizdiću teže, pa on Dinu zove predsjednikom.47' – O tome što ga zovu „Ajfon ministar“.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

U novom izdanju „Avazovog intervjua“ gost je bio potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović, a tema razgovora bila je aktuelna politička situacija u BiH

Video / Reuf Bajrović: Konaković je htio biti ono što je sada Zahiragić, Naša stranka zaslužuje zlatnu medalju za laži

Nakon što je Dom naroda usvojio Zakon o bahatoj vožnji, čime je po prvi put ona zakonski prepoznata, za "Avaz" je govorio Saša Magazinović, zastupnik u Predstavničkom domu BiH koji je ujedno i predlagač ovog zakona.- U okolnostima kada je rad Doma naroda blokiran duži period usvojiti zakon i to ovako važan za društvo u cjelini jeste veliko iznenađenje svima. Ne treba zaboraviti da borba za ovaj zakon traje duže od godinu dana od kada smo imali prvi sastanak sa ljudima čiji su bližnji bili žrtve bahate vožnje, tužiocima, sudskim vještacima i policajcima. U periodu od godinu dana u BiH se desilo preko 40.000 saobraćajnih nesreća sa preko 11.000 teže i lakše povrijeđenih, te preko 280 poginulih - kazao je.Zato je, kako kaže, sretan zbog usvajanja zakona koji je snažan alat da potencijalne ubice za volanom sklonimo sa ceste, ali je onima koji su odugovlačili ovaj proces poručio da razmisle ima li njihove odgovornosti u tragičnim posljedicama saobraćajnih nesreća od kojih su bar neke mogle biti spriječene.- Sigurno će biti i onih koji su nezadovoljni žestokim kaznama koje zakon predviđa. Za njih imam jednostavan savjet da ne budu bahati vozači, da ne ugrožavaju sigurnost učesnika u saobraćaju i onda im je potpuno svejedno kolike su kazne za obijesnu vožnju. Sada više niko ne može reći da se ne može stati u kraj bahatim vozačima. Policija ima sve ovlasti kao što ih imaju njihove kolege na zapadu. Svrha naravno nije kažnjavanje nego preventivno djelovanje kako bi se ljudi u saobraćaju ponašali odgovorno i kako bi na najmanju moguću mjeru sveli broj slučajeva saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom - istakao je.Dodao je da se uskoro očekuje objava zakona u Službenim novinama i njegova primjena.

U periodu od godinu dana u BiH se desilo preko 40.000 saobraćajnih nesreća sa preko 11.000 teže i lakše povrijeđenih, te preko 280 poginulih

Magazinović za "Avaz": Policija sada ima sve ovlasti za kažnjavanje bahatih vozača

Već tri i po godine industrijska proizvodnja u BiH opada ili stagnira, pokazuju podaci iz ekonomskog kvartalnog izvještaja Evropske komisije. Industrijski sektor, koji čini 17 posto ukupne proizvodnje, nastavlja opadati, i to za 4,2 posto u odnosu na kraj prošle godine.<h2>Samo industrija</h2>Industrija je jedina djelatnost bogaćenja, smatra ekonomski stručnjak, profesor Aleksa Milojević.- Sve djelatnosti su djelatnosti s opadajućim prinosima, samo je industrija djelatnost s rastućim prinosima. Kod poljoprivrede, što je veća proizvodnja, koristi se lošija zemlja, rastu troškovi i prinosi su manji. Slično je i kod gotovo svih drugih djelatnosti. Jedino kod industrije, što je veća proizvodnja, manji su pojedinačni troškovi, a prinosi veći. Zbog toga nema u svijetu razvijene zemlje koja nema razvijenu industriju, – kazao je.Čak i zemlje koje su ekstremno prirodno nadarene prirodnim bogatstvima ili turističkim potencijalima, u strukturi društvenog proizvoda ne zaostaju po učešću industrije za drugim zemljama, dodao je. Međutim, Bosna i Hercegovina nije zemlja koja u punom kapacitetu koristi svoje turističke potencijale, poljoprivreda je na staklenim nogama, a gašenjem industrijskih giganata poput Koksare i Željezare, prijeti nam potpuni ekonomsko-privredni slom.

<h2>Nametnuta privatizacija</h2>Milojević dio odgovornosti za stanje pripisuje privrednom sistemu koji je nametnut, a koji mi nismo u stanju da preživimo.- Prije svega, riječ je o individualnoj privatnoj svojini, koja nam je nametnuta putem privatizacije i prodaje. Zapad sve svoje ekonomske i druge pobjede zasniva na masovnoj akcionarskoj svojini. Osamdeset posto bogatstva Zapada potječe od krupnih akcionarskih društava, kojih je svega jedan posto. Preduzeća srednje veličine, kojih je gotovo četiri posto, daju oko petnaest posto društvenog bogatstva. Devedeset pet posto malih preduzeća, zasnovanih na najnemoćnijoj individualnoj privatnoj svojini, ostvaruju doprinos u bogatstvu sa svega pet posto. Mi imamo samo tu malu individualnu privatnu svojinu, a nadamo se nekom razvoju. To je potpuno besmisleno – objasnio je Milojević.Prema njegovim riječima, nijedno krupno preduzeće u BiH ne može da preživi u individualnoj privatnoj svojini. To je zato što je suština krupnog preduzeća u akcionarskoj svojini, koja je najjeftiniji, najstabilniji i najobilniji izvor investiranja.- Najjeftinija je zato što ne otplaćuje dugove nego isplaćuje kamate, odnosno dividende. To je čini jeftinijom investicijom sedam do deset puta od ostalih. Najobilnija je zato što se direktno obraća stanovništvu kao izvoru investicija. Ljudi, umjesto da drže novac na štednom računu, investiraju u domaću privredu – objašnjava on.Kada je riječ o ekonomskoj situaciji u našoj zemlji, slikovito je opisao da bolujemo godinama i postepeno umiremo.<h2>Zaduženi, zavisni i nemoćni</h2>- Naš novac je određen 1997. godine, otprilike dvije marke za euro. Od tada imamo porast dugova, deficita i gubitaka. Bilo bi logično da valuta slabi i da putem devalvacije poskupljujemo uvoz, a pojeftinjujemo izvoz, te na taj način podstičemo razvoj, prije svega društveni razvoj. Međutim, kako vrijeme odmiče, apsolutna vrijednost valute raste, što znači da se materijalne obaveze povećavaju iz godine u godinu. Mi jednostavno to stanje ne možemo da preživimo. To je jedan od najokrutnijih kolonijalnih instrumenata – kazao je Aleksa Milojević.&nbsp;

Nema razvijene zemlje bez razvijene industrije

Ekspert Aleksa Milojević o kolapsu privrede: Privatizacija i prodaja uništili industriju

Bosna i Hercegovina važi za jednu od vodom najbogatijih zemalja u Evropi. Rijeke, izvori i jezera decenijama su bili simbol prirodnog bogatstva i života, ali danas mnogi vodotoci sve više postaju mjesta otpada, kanalizacije i industrijskog zagađenja. Dok se često ponosimo čistom i pitkom vodom, stvarnost na terenu pokazuje da brojne rijeke u BiH svakodnevno trpe nemar, neplansku urbanizaciju i ozbiljno zagađenje koje ugrožava i prirodu i zdravlje ljudi.Stav ekologa je da su trenutno najzagađenije rijeke Bosna i Spreča, ali da su odmah iza njih i Miljacka, Željeznica i mnoge druge. Prema riječima Emine Veljović, izvršne direktorice Udruženja „Aarhus centar u BiH“, sve rijeke u našoj državi su pod snažim industrijskim pritiscima, ali da zbog nedostatka PRTR protokola, odnosno Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa zagađujućih materija, mi ne znamo koja je najzagađenija rijeka.

- Ono što znamo s aspekta industrije, konkretno u Federaciji, država nam je nazvana po rijeci Bosni, a najmanje brige o njoj imamo. Imamo potpuni pritisak na tu rijeku od samog izvorišta utjecajem kompleksa na Igmanu i Bjelašnici. Naš stav je da se treba uložiti da se ona obnovi, ako ništa zbog nacionalnog simbola koji ima – kazala je.Dodala je imamo i mnoge pritoke, rječice uz Bosnu pod pritiscima, kao i sve rijeke koje se nalaze u Zeničko-dobojskom kantonu i Srednjobosanskom gdje su industrijske zone, jer mnogi industrijski kompleksi ne vrše adekvatna mjerenja voda koje otpuštaju u rijeke.<h2>Trovanje ribe na Neretvi</h2>Anes Podić iz Udruženja „Eko-akcija“ nam je kazao da su u najgorem stanju rijeke na čijim obalama se još odvijaju industrijske aktivnosti, poput Spreče i Bosne, međutim zagađenja su se dešavala i dešavaju se i na drugim rijekama.

- Incidenti su se dešavali na Bosni, Neretvi, Uni, … i uvijek se sve završavalo zakasnjelim reakcijama nadležnih institucija. U pojedinim slučajevima dok bi se inspekcija pojavila na terenu da uzme uzorke, zagađene vode bi riječne vode i odnijele i isprale. U slučajevima kada nezavisni stručnjaci pronađu uzrok trovanja ribe, kao što se to desilo na Neretvi, nizvodno od hidroelektrane Ulog, nadležne inspekcije bi ignorisale njihove nalaze. Utisak koji ostavlja rad naših institucija jeste da im je, izgleda, važnije da pokriju zagađivače papirima, dozvolama i pogrešnim inspekcijskim nalazima, nego da efikasno zaštite naše rijeke – upozorio je Podić.<h2>Crvena Bosna i smeđa Una</h2>Veljović je kazala da su u slučaju incidenata na rijeci Bosni alarmirali nadležne, ali da konkretnog boljitka nema.- Nekoliko smo puta mogli vidjeti incidente za rijeku Bosnu kada je postajala crvena pa smo zvali nadležne institucije da se utvrdi šta se dešava, da bi se onda predostrožno tražilo od industrijskih zagađivača koji se tu nalaze da umanje svoju proizvodnju i to bude kao neka trenutna mjera, ali da li je sada neko konkretno iz inspekcije rekao koje postrojenje je zaslužno za zagađenje, nije se desilo – kazala je Veljović.

Prošle godine dogodilo se ispuštanje zagađujućih materija u rijeku Unu iz još nepoznatog izvora, nakon kojeg su vode Une na dijelu toka od Bihaća do Novog postale nezapamćeno mutne i smeđe. Una inače važi za jednu od najčistijih rijeka Evrope i tada su iz Udruženja „Eko akcija“ poručili da, ako se to nastavi, Una za koju godinu neće biti una – jedna i jedina, nego samo još jedna od prljavih i polumrtvih rijeka Evrope.<h2>Najveći zagađivači</h2>Kada je riječ o zagađivačima, prema riječima Podića, to su preostala velika industrijska postrojenja i otpadne vode naselja na obalama rijeka.- Mali procent naselja u BiH ima postrojenja za preradu otpadnih voda. Zabrinjavajuće je da i ova rijetka postrojenja imaju velike teškoće u radu, od finansiranja pa nadalje, što redovno smanjuje njihovu efikasnost. Velike probleme po živi svijet rijeka predstavljaju i brane velikih i malih hidroelektrana. Njihova gradnja je posljednjih godina usporena, ali ne i potpuno zaustavljena. Sve brojniji rudarski projekti u najavi i u radu, donose nove opasnosti i rizike za koje su naše institucije potpuno nespremne – kazao je Podić.

Bez efikasne institucionalne zaštite, naše rijeke će biti u sve težoj situaciji. Moramo svi zajedno i pomagati i pritiskati naše institucije. Ne smijemo prepustiti sudbinu naših rijeka šačici bogatih kompanija i pojedinaca, zaključio je Podić. Veljović je kazala da je usvajanje PRTR protokola jedan od koraka na evropskom putu BiH, zbog čega je nužna njegova ratifikacija, međutim, kako kaže, često se kao izgovor koristi socijalni argument da nam je potrebna industrija, što je neosporno.- To treba raditi na način da ne uništavamo okoliš i ljudsko zdravlje – poručila je.<h2>Krivične prijave</h2>- Podnijeli smo mnoge krivične prijave i kolegica koja kod nas radi od 2012. još nije dobila neki epilog gdje je Tužilaštvo izdalo najobičniji prekršajni nalog kojim bi se osudio zagađivač. Koji je razlog – s jedne strane Tužilaštvo ne zna kako da dokaže koji je zagađivač bio najveći. To je realno opravdanje, ali šta je neralno? Kada se uputi krivična prijava inspekciji, oni dođu nakon deset dana da vide šta je bilo sporno, kada je rijeka otekla i kada se havarija zagađenja prenijela u neku drugu sredinu – kazala je Emina Veljović.<h2>Turizam koji uništava</h2>- Sve veći problem je i turizam. Rijeke su postale pojedincima značajan izvor zarade. Ljepota naših rijeka privlači sve više i turista, što za posljedicu ima često i trajno uništavanje dragocjenih riječnih obala nelegalnom gradnjom. Gotovo da više nema brzaka ili slapa na Uni da tu nije nelegalno, u pojasu vodnog dobra gdje ne smije biti gradnje, izgrađen restoran, hotel, kuća za izdavanje s kanalizacijama koje redovno završavaju u rijeci – kazao je Anes Podić.

Video / Zijad Krnjić: Rušenje ograde na GP Bosanska Gradiška aranžirano, u UIO BiH lažu

Video / Dušan Janjić: Odlazak Trampa u Kinu najvažniji događaj u 40 godina, znam kako je nastajao Dodik

Slabi kupovna moć građana: Nekad 100 KM punilo kolica, sad stane u kesu

Stari tramvaji ponovo voze ulicama Sarajeva

Video / Mahir Mešalić: Ne znamo ništa o Telecomu, ali zna Konaković; Trojka je izvođač radova za Dodika

Cijene u Njemačkoj niže nego u BiH: Puter upola jeftiniji

Sankcije za roditelje koji ne vakcinišu djecu: Kazne na sudu dostizale gotovo 3.000 KM

Jadranka Miličević o dvostrukom femicidu: Ovo je strašno, ljudi po kućama drže neprijavljeno oružje

Video / Mustafa ef. Cerić: Bošnjaci se moraju naviknuti na pobjede, na Bliskom istoku se ne vodi vjerski rat

Kako će AI oblikovati političku borbu u BiH: Može se pojaviti opasan fenomen

Video / Vahidin Preljević: Trojka nakon izbora neće postojati, Dodik ih je uspio nadigrati

Konačno veće kazne za obijesne vozače: I do 5.000 KM, te oduzimanje vozila

Video / Reuf Bajrović: Konaković je htio biti ono što je sada Zahiragić, Naša stranka zaslužuje zlatnu medalju za laži

Magazinović za "Avaz": Policija sada ima sve ovlasti za kažnjavanje bahatih vozača

Ekspert Aleksa Milojević o kolapsu privrede: Privatizacija i prodaja uništili industriju

Dok se hvalimo vodom, rijeke nam postaju mrtve: Bosna i Spreča najzagađenije, ni Una nije pošteđena

Video / Zijad Krnjić: Rušenje ograde na GP Bosanska Gradiška aranžirano, u UIO BiH lažu

Video / Dušan Janjić: Odlazak Trampa u Kinu najvažniji događaj u 40 godina, znam kako je nastajao Dodik

Slabi kupovna moć građana: Nekad 100 KM punilo kolica, sad stane u kesu

Stari tramvaji ponovo voze ulicama Sarajeva

Video / Mahir Mešalić: Ne znamo ništa o Telecomu, ali zna Konaković; Trojka je izvođač radova za Dodika

Cijene u Njemačkoj niže nego u BiH: Puter upola jeftiniji

Sankcije za roditelje koji ne vakcinišu djecu: Kazne na sudu dostizale gotovo 3.000 KM

Jadranka Miličević o dvostrukom femicidu: Ovo je strašno, ljudi po kućama drže neprijavljeno oružje

Video / Mustafa ef. Cerić: Bošnjaci se moraju naviknuti na pobjede, na Bliskom istoku se ne vodi vjerski rat

Kako će AI oblikovati političku borbu u BiH: Može se pojaviti opasan fenomen

Video / Vahidin Preljević: Trojka nakon izbora neće postojati, Dodik ih je uspio nadigrati

Konačno veće kazne za obijesne vozače: I do 5.000 KM, te oduzimanje vozila

Video / Reuf Bajrović: Konaković je htio biti ono što je sada Zahiragić, Naša stranka zaslužuje zlatnu medalju za laži

Magazinović za "Avaz": Policija sada ima sve ovlasti za kažnjavanje bahatih vozača

Ekspert Aleksa Milojević o kolapsu privrede: Privatizacija i prodaja uništili industriju

Dok se hvalimo vodom, rijeke nam postaju mrtve: Bosna i Spreča najzagađenije, ni Una nije pošteđena