<p>Nakon stravičnog femicida koji se dogodio na Dobrinji, kada je muškarac ubio suprugu, a potom s njihovim djetetom otišao u grad, javnost u Bosni i Hercegovini ponovo se suočava s pitanjem da li su ovakvi zločini mogli biti spriječeni.</p><p>Sociolog Emir Begović upozorava da ovakve tragedije ne dolaze iznenada.</p><p> - Porodično nasilje koje završava femicidom ne trebamo posmatrati izolovan incident, nego kao krajnju tačku jednog šireg društvenog obrasca - rekao je Begović za "Avaz".</p><h2>Nasilje koje počinje kao “ljubav”</h2><p>Kako objašnjava, najveći problem je što društvo ne prepoznaje rane znakove nasilja. Kontrola, ljubomora i pritisak često se pogrešno tumače kao emocije, a ne kao upozorenje.</p><p> - U kontekstu femicida, to znači da nasilje često ne počinje kao ekstrem, već kao niz sitnih činova kontrole i dehumanizacije koji se s vremenom prihvataju kao normalni - kazao je.</p><p>Takvi obrasci, dodaje, razvijaju se daleko od očiju javnosti, unutar četiri zida, zbog čega reakcija često izostaje.</p><h2>Patrijarhat i osjećaj "vlasništva"</h2><p>Begović ističe da je femicid duboko povezan s patrijarhalnim obrascima u društvu, gdje se žena i dalje posmatra kroz prizmu pripadnosti partneru.</p><p>- Femicid je povezan s patrijarhalnim obrascima u kojima se žena percipira kao vlasništvo partnera. U takvom odnosu, gubitak kontrole nad partnericom može biti okidač za nasilje, posebno u situacijama prekida ili odbijanja - pojašnjava Begović za "Avaz".</p><h2>Institucije zakazuju, reaguje se tek na kraju</h2><p>Jedan od ključnih problema, prema njegovim riječima, jeste i neefikasan sistem zaštite.</p><p>- Nedostatak koordinacije, slaba komunikacija i izostanak pravovremene reakcije dovode do toga da se tragedije pokušavaju objasniti tek nakon što se dese. Potrebno je baviti se uzrocima, a ne posljedicama. Institucije se trebaju baviti stvarima koje će prevenirati da uopšte dođe do takve tragedije - kazao je.</p><h2>Dijete kao žrtva sistema</h2><p>Posebno potresan aspekt ovog slučaja jeste sudbina djeteta koje je ostalo bez oba roditelja. Sociolog upozorava da društvo ne smije stati samo na sažaljenju, nego mora osigurati dugoročnu podršku.</p><p>- Na društvu je da ne tretira djecu samo kao žrtve tragedije, nego kao pojedince kojima treba omogućiti ponovno uspostavljanje sigurnosti, identiteta i osjećaja pripadnosti. U suprotnom, postoji opasnost da trauma oblikuje njihovu budućnost - istakao je Begović.</p><h2>Odgovornost medija</h2><p>Begović naglašava i ulogu medija, koji mogu pomoći razumijevanju problema, ali i doprinijeti njegovom pogrešnom tumačenju.</p><p>- Mediji imaju veliku moć jer utiču na to kako ljudi razumiju femicid - pojasnio je.</p><p>Površno izvještavanje, dodaje, može stvoriti sliku da je riječ o izolovanom slučaju, umjesto da se ukaže na širi društveni problem.</p><h2>Nije privatna stvar</h2><p>Femicid na Dobrinji još jednom je pokazao da nasilje u porodici nije privatna stvar, nego ozbiljan društveni problem. Stručnjaci upozoravaju da bez promjene društvenih normi i efikasnije reakcije institucija, ovakve tragedije neće biti izuzetak nego pravilo.</p>

Nasilje počinje tiho, a završava tragedijom, sistem reaguje tek kada bude kasno

Emir Begović za "Avaz": Femicid nije incident, nego obrazac koji društvo godinama ignoriše

<p>Predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo Haris Fazlagić za "Avaz" govori o tome kako se glavni grad pozicionira kao sve traženija destinacija tokom prvomajskih praznika, ali i tokom cijele godine.</p>

<p>Sarajevo i ove godine bilježi pojačan dolazak posjetilaca za Prvi maj, a kako navode iz Turističke zajednice, interesovanje za grad ne jenjava zahvaljujući spoju prirode, tradicije i bogate turističke ponude.</p><p>Posjetioci najčešće biraju šetnje kroz Baščaršiju, ali i izlete na Trebević, Igman i Bjelašnicu, kao i odmor u prirodi na Vrelu Bosne. Ovakva raznovrsnost sadržaja, kako ističu iz Turističke zajednice, čini Sarajevo atraktivnim za različite generacije i goste iz cijelog regiona i svijeta.</p><p>Fazlagić u razgovoru govori i o planovima za dalji razvoj turističke ponude, jačanju promocije Sarajeva i projektima koji bi trebali dodatno unaprijediti poziciju grada na mapi regionalnog i evropskog turizma.</p><p>Šta Sarajevo nudi za Prvi maj, kako izgleda turistička slika grada i koji su planovi za naredni period, pogledajte u našem video razgovoru.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a></p>

Raznovrsnost sadržaja, kako ističu iz Turističke zajednice, čini Sarajevo atraktivnim za različite generacije i goste iz cijelog regiona i svijeta

Fazlagić za "Avaz": Sarajevo sve traženija destinacija za prvomajske praznike

<p>Trebevićka žičara, jedno od omiljenih izletišta Sarajlija i posjetilaca glavnog grada, i ovog Prvog maja radi po posebnom režimu uz promotivne cijene i produženo radno vrijeme.</p><p>Kako su saopćili iz JP Sarajevo, žičara će 1. maja raditi od 09:00 do 19:00 sati, dok rezidenti Bosne i Hercegovine mogu kupiti povratnu kartu po cijeni od 4 KM. Turistima je na raspolaganju jednosmjerna karta od 20 KM, odnosno povratna za 30 KM, dok je vožnja besplatna za djecu do sedam godina.</p><p>Nakon nedavno završenog velikog servisa sistema, sigurnost i pouzdanost prevoza dodatno su unaprijeđeni, a već sada su vidljivi i prvi efekti kada je riječ o broju posjeta.</p><h2>Rast interesovanja i očekivanja za sezonu</h2><p>Voditeljica marketinga i promocije JP Sarajevo Džena Zeničanin ističe da žičara bilježi pozitivan trend i da su očekivanja za ovu godinu visoka.</p><p>- Nakon izuzetno zahtjevnog generalnog servisa koji je realiziran u mjesecu aprilu, bilježimo značajno povećanje broja posjetilaca Trebevićke žičare. Već sada su vidljivi konkretni pokazatelji rasta u odnosu na prethodnu godinu, što upućuje na to da se krećemo ka vrlo uspješnoj, potencijalno rekordnoj turističkoj sezoni. Tokom praznika očekujemo dodatno intenziviranje posjeta - kazala je Zeničanin.</p><h2>Gužve i organizacija rada</h2><p>Praznici tradicionalno donose veći broj posjetilaca, a iz JP Sarajevo ističu da čine sve kako bi se smanjilo vrijeme čekanja.</p><p>- Gužve su u određenim periodima neizbježne, ali aktivno radimo na njihovom smanjenju. Žičara radi u punom kapacitetu, posebno u danima najveće frekvencije, kada su u funkciji sve gondole. Svaka gondola ima kapacitet do 10 osoba, čime maksimalno povećavamo protočnost sistema i nastojimo minimizirati vrijeme čekanja - dodala je.&nbsp;</p>

<h2>Stabilno poslovanje i značaj za turizam</h2><p>Trebevićka žičara danas predstavlja jedan od ključnih turističkih sadržaja Sarajeva, što potvrđuju i podaci o poslovanju.</p><p>- Finansijsko poslovanje žičare je stabilno i održivo, uz kontinuiran rast broja korisnika i prihoda. Trebevićka žičara predstavlja jedan od ključnih turističkih sadržaja Sarajeva i značajno doprinosi ukupnoj turističkoj ponudi grada, kako kroz direktne prihode, tako i kroz jačanje atraktivnosti destinacije- kazala je Zeničanin za "Avaz".</p><h2>Planovi za unapređenje usluga</h2><p>U narednom periodu planirano je dodatno ulaganje u infrastrukturu i sadržaje, kako bi se unaprijedilo iskustvo posjetilaca.</p><p>- U narednom periodu planirano je unapređenje usluge kroz realizaciju projekta proširenja prostora blagajni, kao i dodatno obogaćivanje sadržaja na lokalitetu Trebevića, s ciljem podizanja ukupnog kvaliteta boravka posjetilaca i bolje organizacije prijema svih posjetitelja Trebevićke žičare - dodala je.</p><h2>Pogodnosti za domaće posjetioce</h2><p>Iz JP Sarajevo naglašavaju da se kontinuirano radi na uvođenju pogodnosti, posebno za građane Bosne i Hercegovine.</p><p>- Uprava JP Sarajevo kontinuirano vodi računa o domaćim posjetiocima, te su redovno na snazi različite akcijske ponude. Trenutno je aktivna promotivna cijena povratne karte za penzionere, kao i organizovane učeničke posjete po cijeni od 4 KM. Također, određene pogodnosti imaju i biciklisti u prvom satu rada žičare. Uskoro planiramo uvođenje novih usluga poput Duo karte i „Happy Hour Ride“, koje će donijeti dodatne benefite za posjetioce. Podsjećam na odluku da su za sve državne i vjerske praznike cijene povratnih karata na popustu i iznose 4 KM. Ako pogledamo realno, mnogo je benefita za naša građane. Naša nastojanja su uvijek usmjerena ka iznalaženju dodatnih pogodnosti za domaće posjetioce jer ako pogledate cijene, Trebevićka žičara je najeftiniji vertikalni transport u regiji.</p><p>Uz povoljne cijene, produženo radno vrijeme i nove sadržaje u najavi, Trebevićka žičara i ove godine ostaje jedna od nezaobilaznih destinacija za sve koji praznike žele provesti u prirodi i uživanju u pogledu na Sarajevo.</p>

Nakon generalnog servisa i unapređenja sistema, interes posjetilaca za Trebevićku žičaru ponovo raste, a iz JP Sarajevo najavljuju nove pogodnosti

Iz JP Sarajevo za “Avaz”: Trebevićka žičara bilježi rast posjeta, poznato radno vrijeme za praznike

<p>S dolaskom toplijih dana i sve češćih izleta u prirodu, počinje i sezona krpelja sitnih nametnika koji mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik. Stručnjaci upozoravaju da je prevencija najvažnija, posebno tokom boravka u šumama, parkovima i područjima s visokom travom.</p><p>Kako se zaštititi i šta nipošto ne smijete raditi, za “Avaz” je objasnio infektolog Denis Žepić.</p><h2>Crveni prsten</h2><p>- Vrlo je bitno da se ne krećete po nekim šikarama, dubokim travama, jer tu najčešće imate gnijezda krpelja i drugih nametnika ili insekata. Također, možete koristiti određene repelente, hemijske supstance, na koži ili unositi na neki drugi način da biste se zaštitili. Ukoliko bi se desio ubod krpelja, postoje lijekovi koji se daju prije nego se desi problem, ali i kao metoda liječenja ukoliko dođe do problema – kazao je Žepić. </p><p>Sve češće se spominje da krpelji ne vole miris cimeta, limete, lavande, pa eterična ulja na tim bazama također mogu pomoći.</p>

<p>Simptomi Lajmske bolesti najčešće se javljaju nekoliko dana nakon ugriza.</p><p>- Nakon samog uboda krpelja, smatra se da bi krpelj trebao da provede bar 48 sati na mjestu da bi došlo do pojave Lajmske bolesti. Ukoliko krpelja stišćete, pritišćete na razne načine, on tada bukvalno povrati zaraženi sadržaj. Otprilike između 7. i 10. dana pojavi se tipični eritema migrans – crveni prsten koji se širi, što je prva faza Lajmske bolesti. On se može širiti i mijenjati zbog čega se zove migrans jer se može pojaviti na još par mjesta. Tada je već vrijeme za antibiotsku terapiju te ako se pravovremeno ne liječi može doći do širenja Lajmske bolesti – objasnio je dr. Žepić.</p><p>Naglasio je da se nipošto na krpelja ne stavlja jestivo ulje, benzin, tečni sapun i slično jer samim tim se krpelj tjera da ispusti otrove zbog čega može doći do obolijevanja.</p><p>- Krpelja treba vaditi u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu, jer on ulazi u obrnutom smjeru pa ga treba „odvrnuti“. U apotekama postoje plastične ili metalne pincete koje su pravljene za te svrhe. U svakom slučaju, znači, bilo bi dobro da se pinceta dezinficira. Ukoliko ostane samo glava ili prednje nožice, ne treba paničariti jer već kroz par sati ili dana na tom mjestu stvorit će se sitna gnojanica kroz koju sve to izađe. Možete se javiti svakako u hitnu pomoć, kako biste potražili pomoć pri uklanjanju krpelja – istaknuo je dr. Žepić.</p><h2>Preporučeno liječenje</h2><p>Najnovije preporuke su da, ako se desi da je prošlo više od 48 sati od uboda krpelja, smatra se da ne bi bilo loše uzeti odgovarajuće lijekove.</p><p>- Međutim, antibiotik se ne daje nikada u redovnim dozama i u nekom dugotrajnom vremenu, ukoliko se ne pojave znaci Lajmske bolesti. Ako se nakon nekog perioda počne razvijati neki drugi simptom, može se uraditi serologija, na osnovu čega se dalje odlučuje o terapiji – zaključio je dr. Žepić.</p>

Nipošto ne stavljati jestivo ulje, benzin, tečni sapun i slično, naglasio je

Infektolog Denis Žepić za „Avaz“ o mjerama prevencije: Krpelja treba vaditi u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu

<p>Collapse Band najavljuje izlazak svog novog albuma koji će biti dostupan u cjelosti u četvrtak, 30. aprila. Nakon perioda rada u studiju i nekoliko najavnih singlova, bend konačno donosi kompletno izdanje koje će biti predstavljeno publici u jednom danu.</p><p>Ovaj album označava novo poglavlje u njihovom stvaralaštvu, a fanovi s nestrpljenjem očekuju da čuju kako zvuči njihov najnoviji materijal. Prema najavama, riječ je o projektu koji donosi zreliji zvuk, ali i prepoznatljivu energiju koja je Collapse Band učinila prepoznatljivim na sceni.</p><p>Sve pjesme bit će objavljene istog dana, što dodatno pojačava interes publike i stvara atmosferu velikog muzičkog događaja. Bend poručuje da je album rađen bez kompromisa i da predstavlja njihovu trenutnu umjetničku viziju.</p><p>Premijera svih pjesama zakazana je za četvrtak, a fanovi širom regije već se pripremaju za preslušavanje kompletnog izdanja. Collapse Band poziva publiku da bude spremna za novi zvuk, nove emocije i novu fazu njihovog muzičkog puta.</p>

Elmir Hodžić iz grupe „Collaps“ o novitetima: Vjerovali smo u sebe i nismo odustajali

Premijera svih pjesama stiže u četvrtak

Collapse Band najavljuje novi album

<p>Kada je visoki predstavnik Kristijan Šmit krajem 2024. godine dao rok političarima od 60 dana da riješe pitanje finansiranja institucija kulture od državnog značaja, pojavila se nada da je došao kraj njihovim mukama.</p><p>Ipak, političari u roku od 60 dana nisu ništa uradili, a kako je istekao rok, nije bilo ni intervencije visokog predstavnika. Sve je ostalo onako kako je i bilo.&nbsp;</p><p>Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine ponovo se suočava s ozbiljnom finansijskom krizom, a zaposlenici su dovedeni na rub egzistencije zbog neisplaćenih plata i potpunog izostanka sistemskog rješenja. Iako se radi o instituciji od državnog značaja, njen status ni decenijama nakon Dejtonskog sporazuma nije riješen, što danas ima direktne posljedice na njen opstanak.</p><p>Direktorica Biblioteke Adisa Žero upozorava da problem nije nastao jučer, već da traje godinama, ali je sada kulminirao.</p><p>- Glavni uzrok finansijske krize leži u neriješenom pravno-finansijskom statusu institucije. Umjesto sistemskog finansiranja, oslonjeni smo na nesigurne grantove, što je dovelo do potpunog prekida likvidnosti – kazala je Žero za “Avaz”.</p><h2>Radnici na rubu egzistencije</h2><p>Situacija je dodatno pogoršana ove godine, kada sredstva za plate uopće nisu uplaćena. Trenutno se zaposlenima duguju dvije plate, uz neizmirene doprinose i osnovne troškove.</p><p>- Radnici su dovedeni na rub egzistencije dok istovremeno obavljaju poslove od državnog značaja – naglašava Žero.</p>

<p>Sličnu sliku potvrđuju i uposlenici. Kako navodi jedan od njih, posljednja plata isplaćena je za januar, a svakodnevni život postaje sve teži.</p><p>- Banke već kontaktiraju zbog kredita, a postavlja se i pitanje zdravstvenog osiguranja. Neizvjesnost je sve veća i bojimo se koliko ćemo još moći izdržati” – kaže uposlenik Biblioteke Aldin Huskić.</p><h2>Sistemski problem bez odgovora</h2><p>Odgovornost za ovakvo stanje, ističe direktorica, leži prvenstveno na institucijama vlasti koje godinama ne rješavaju status Biblioteke.</p><p>- Problem je sistemske prirode – državni budžetski sistem nije prepoznao instituciju kao stalnog korisnika – pojašnjava Žero.</p><p>Iako uprava kontinuirano upućuje apel prema Vijeću ministara BiH, Federalnoj vladi i Kantonu Sarajevo, konkretni rezultati izostaju. Sredstva koja se povremeno odobre, kako kaže, služe samo za privremeno “gašenje požara”.</p><h2>Nezadovoljstvo i mogući protesti</h2><p>Među zaposlenima vlada sve veće nezadovoljstvo i osjećaj nesigurnosti. Iako i dalje profesionalno obavljaju svoj posao, sve su glasnije najave radikalnijih poteza.</p><p>- Ukoliko se situacija uskoro ne promijeni, sve opcije su otvorene, uključujući proteste i obustavu rada – upozorava Huskić.</p><p>Dodaje da, uprkos svemu, Biblioteka i dalje funkcioniše u punom kapacitetu, pružajući osnovne usluge korisnicima, organizujući događaje i učestvujući na Sajmu knjiga u Sarajevu.</p><h2>Budućnost pod znakom pitanja</h2><p>Bez trajnog rješenja, sudbina ove institucije je krajnje neizvjesna. Žero upozorava da posljedice njenog eventualnog gašenja ne bi bile samo simbolične.</p><p>- Ako Biblioteka prestane s radom, izdavaštvo u cijeloj BiH staje, a naučno-istraživački rad biva ozbiljno ugrožen – ističe ona.</p><p>Zbog toga smatra da je krajnje vrijeme da se Biblioteka prestane posmatrati kao trošak, a počne kao temelj znanja i kulture države.</p><h2>Odlazak kadra i dodatni problemi</h2><p>Osim finansijske krize, Biblioteka se suočava i s odlaskom stručnog kadra, jer mladi obrazovani ljudi ne vide perspektivu u instituciji bez sigurnih primanja.</p><p>Dodatni problem predstavlja i neriješeno pitanje prostora. Trenutni uslovi rada su, kako navode iz Biblioteke, neadekvatni za čuvanje vrijedne građe, dok pitanje povratka u Vijećnicu i dalje ostaje otvoreno.</p><p>- Nedopustivo je da se jedna od najvažnijih kulturnih institucija tretira kao podstanar – poručuju iz Biblioteke.</p><h2>Bez sistemskog rješenja nema opstanka</h2><p>Ključno rješenje, kako ističu i uprava i zaposlenici, jeste donošenje zakona na državnom nivou kojim bi se trajno uredio pravni i finansijski status institucije.</p><p>Bez toga, upozoravaju, opstanak Biblioteke dugoročno nije moguć.</p><p>U suprotnom, Bosna i Hercegovina bi mogla ostati bez jedne od svojih najvažnijih kulturnih institucija – ne zbog nedostatka značaja, već zbog nedostatka političke volje da se taj značaj prepozna i zaštiti.</p>

Institucija od državnog značaja godinama bez sistemskog finansiranja, zaposlenima se duguju plate, a budućnost jedne od najvažnijih kulturnih ustanova sve je neizvjesnija

Adisa Žero za “Avaz”: Nacionalna biblioteka BiH pred gašenjem, radnici bez plata i osnovnih uslova



<p>U Multimedijalnoj sali Općine Hadžići održana je promocija knjige Krvlju ispisana sloboda, autora Refik Kauković, koja donosi svjedočanstva o borbi i žrtvi boraca Armije RBiH.</p>

<p>Kauković je u kratkom, ali snažnom obraćanju podsjetio na ratne dane i važnost očuvanja istine o onima koji su branili domovinu. Ipak, fokus večeri bio je razgovor sa Teom Domuzom, čije su riječi izazvale posebnu pažnju prisutnih.</p><p>U otvorenom i emotivnom intervjuu, Domuz je govorio o teretu i ponosu prezimena koje nosi, naslijeđu svog oca Čedomira Domuza, ali i o vlastitom životnom putu, od vojne karijere do odluke da krene drugačijim putem i javno djeluje kroz savremene kanale komunikacije.</p>

<p>Njegovi odgovori nisu ostali samo na prošlosti dotakao se i današnjeg shvatanja patriotizma, odnosa mladih prema državi, ali i odgovornosti koju nosi svako ko ima glas u javnosti.</p><p>Razgovor je pokazao da borba za vrijednosti ne prestaje završetkom rata ona se nastavlja kroz riječ, primjer i lični angažman.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a></p>

U Hadžićima promovirana knjiga “Krvlju ispisana sloboda” autor Refik Kauković podsjetio na ratnu istinu, Teo Domuz otvoreno govorio o naslijeđu, vojsci i ličnom putu

Video / Teo Domuz: Domovina nije riječ to je obaveza koju živimo svaki dan

<p>U vremenu kada cijene voća i povrća nezaustavljivo rastu, a kućni budžeti sve teže prate svakodnevne potrebe, rijetke su priče koje vraćaju vjeru u male, ali značajne promjene u zajednici.</p>

<p>Jedna takva dolazi iz Hadžića, gdje je Elvira Tucaković zajedno sa suprugom odlučila ostvariti svoj san, otvoriti vlastitu zelenaru. No, njihova radnja nije ostala samo mjesto kupovine. Vrlo brzo postala je prostor susreta, učenja i druženja.</p><p>Ono što ovu zelenaru izdvaja jeste pristup koji nadilazi klasičnu prodaju. Elvira je u svoj rad unijela kreativnost i emociju, pa tako redovno organizuje radionice za djecu, sarađuje s vrtićima i školama, te obilježava tematske dane poput Dana jabuke. Kroz igru i edukaciju, najmlađi uče o važnosti zdrave ishrane, porijeklu hrane i prirodi.</p>

<p>Upravo ta kombinacija poslovne ideje i društvene odgovornosti učinila je da ova zelenara postane prepoznatljivo mjesto u lokalnoj zajednici. Dok mnogi bilježe pad kupovne moći i promjene u navikama potrošača, Elvira i njen suprug pokazuju da se autentičnost, trud i ljubav prema poslu i dalje prepoznaju.</p><p>Njihova priča podsjeća da i u izazovnim vremenima postoje ljudi koji ne odustaju od svojih snova, već ih pretvaraju u nešto što koristi svima.<br></p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a></p>

U vremenu rasta cijena i skromnih plata, ova hadžićka zelenara donosi nešto više od voća i povrća, edukaciju, druženje i ljubav prema zdravim navikama

Video / Zelenara koja priča priču: Elvira Tucaković pretvorila posao u mjesto radosti za djecu i zajednicu

<p>Meteorolog Nedim Sladić se u razgovoru za „Avaz“ osvrnuo na sve češću tvrdnju da “više ništa nije isto” kada je riječ o vremenu i klimi. Iako ova rečenica na prvi pogled može zvučati pretjerano ili izvučeno iz konteksta, iza nje stoje stvarne i mjerljive promjene.</p><p>Naime, u posljednjih 30 do 40 godina klimatski sistem je doživio značajne promjene koje danas sve jasnije utječu na svakodnevni život i vremenske prilike.</p><h2>Energetska ravnoteža</h2><p>- U prvom pogledu, ovdje govorimo o energetskoj ravnoteži naše planete Zemlje. Koliko energije uđe u sistem, toliko mora i izaći. Ova veza vrlo je važna za očuvanje stabilnosti klimatskog sistema, budući da i najmanje promjene dovode do odgovora koji se različito manifestuju na okeanske, ledene i kopnene površine, pojačavajući utjecaj povratnih petlji koje često djeluju lančano, modifikujući više faktora istovremeno – objašnjava Sladić.</p><p>Dodaje da je planetarna energetska ravnoteža ozbiljno narušena još od 1980-ih, a u posljednjih 20 godina zagrijavanje se dodatno ubrzalo. Najnovija istraživanja pokazuju da klimatski modeli često potcjenjuju stvarne razmjere promjena, zbog čega se klimatski izvještaji redovno ažuriraju svakih nekoliko godina.</p><p>- Dijelom, i u početku, ovo možemo pripisati smanjenju koncentracija sumpornog dioksida u atmosferi s kojom smo dobili čistiju atmosferu. S aspekta atmosferske hemije, interakcijom sumpornog dioksida s vodenom parom, a potom i oksigenacijom dobijamo sulfatni spoj – odnosno aerosole, sićušne čestice vrlo malog promjera koje reflektuju Sunčeve zrake. Samim tim postaje jasno da ukupni utrošak energije dovodi do toga da se donji sloj atmosfere hladi, budući da aerosoli imaju mogućnost da pričvrste svoje kapljice na većoj površini, pojačavajući „odsjaj“ oblacima. Smanjenjem aerosolnih čestica mi smo dobili smanjenje oblačnosti i više vedrog neba – navodi Sladić.</p><p>Okeani imaju od 91 do 93 posto udjela u cijeloj energetskoj bilanci, s obzirom na visoki specifični toplotni kapacitet.</p><p>- Drugim riječima, prateći osnove fizike, sporo se griju, a isto tako sporo se hlade. Svega pet posto otpada na kopno, jer je njegov specifični toplotni kapacitet dosta niži pa se toplota brzo oslobađa, dok svega jedan posto otpada na led. Sada postaje jasno da su okeani zapravo naši prirodni rezervoari koji pohranjuju toplotu. Sve promjene, stoga, počinju iz okeana.  Više topline znači jače isparavanje, više vodene pare u atmosferi i snažniju kondenzaciju, a s porastom temperature, atmosfera zadržava više vodene pare i postaje “žednija”, pa imamo duže suše i kratke, jake kiše koje često uzrokuju poplave – kazao je Sladić.</p><h2>Prilagođavanje Balkana</h2><p>Svakodnevni život na Balkanu morat će se prilagoditi klimi koja neminovno postaje ekstremnija, a koju odlikuju sve duži sušni periodi isprekidani jakim, intenzivnim kišama često praćenim bujičnim plavljenjima, te dugotrajnijim toplotnim valovima koje naglo prekidaju izraženija zahladnjenja, budući da se naša regija nalazi na sjecištu između utjecaja zračnih masa sa sjeverozapada i juga.</p><p>- Ali, ovdje je najvažnije spomenuti vodenu bilancu koja je, ne samo na Balkanu, već i u većem dijelu Evrope u deficitu. Na prvu, pomislili bismo da svaka poplava nama donosi poboljšanje vodene bilance, no to nije slučaj. Za pravo poboljšanje nama je potrebna ujednačena količina padavina u kišnoj epizodi, i to na način da naše zemljište može upiti bez problema, a ne odbaciti dio koji se gubi kroz otjecanje. Nedostatak vode u dubinskim slojevima zemljišta dovodi do povećanog stresa kod biljaka, a manje planinskog snijega zimi ne uspijeva obnoviti zalihe vode. I dalje ćemo moći sijati kulture na kakve smo navikli, u budućnosti vjerovatno u većem dijelu Bosne pojedine mediteranske, uključujući i masline, ali isto tako moramo biti svjesni da sve zavisi koliko ćemo podići temperaturu na globalnom nivou – zaključio je Sladić.</p><h2>Zadaća stanovnika Planete</h2><p>- Od pamtivijeka se ljudska rasa prilagođavala klimatskim uslovima na planeti Zemlji. Ja sam opet optimista i prema ovome što mogu utvrditi, nije sve još izgubljeno, ali određenu zadaću moramo i mi uraditi.  Činjenica je da će Zemlja uvijek iznaći način da se prilagodi i odgovori na sve promjene, te samim tim preživjeti. No, ljudi su ti koji igraju glavnu ulogu. Uz bolji tretman prema prirodi, život na jedinoj planeti za život osam milijardi stanovnika može biti vrlo ugodan i relativno zdrav - poručio je Sladić.</p>

Porastom temperature, atmo sfera zadržava više vodene pare i postaje “žednija”, pa imamo duže suše i kratke, jake kiše koje često uzrokuju poplave

Meteorolog Nedim Sladić za „Avaz“: Balkan će se morati prilagoditi klimi koja postaje ekstremnija

<p>Planinarski dom Brezovača već godinama okuplja ljubitelje prirode, ali i sve one koji traže bijeg od svakodnevice. U razgovoru s Arminom Nizićem otkrivamo šta ovu planinarsku oazu izdvaja od drugih, ali i šta posjetioce očekuje u narednom periodu.</p>

<p>I ove godine, 25. jula, održava se Brezovački planinarski festival, četvrti po redu koji, kako kaže Nizić, već prerasta u lijepu tradiciju. Osim festivala, Brezovača živi tokom cijele godine kroz proljetne i jesenje pohode, zimske igre i sankanje, nudeći sadržaj za sve generacije.</p>

<p>Poseban jubilej obilježen je i nedavno objavljenom monografijom povodom 20 godina postojanja, dok je avanturistički duh članova dodatno zabilježen kroz dokumentarni film s ekspedicije na Everest Base Camp.</p><p>Šta ljude vraća na Brezovaču, kakve priče nastaju među njenim gostima i zašto ovo mjesto ima posebnu energiju — pogledajte u našem video razgovoru.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a></p>

Armin Nizić najavljuje veliki festival 25. jula i otkriva kako je nastala jedna od najljepših planinarskih priča u regiji

Video / Sve više ljudi dolazi na Brezovaču: Evo zašto svi pričaju o ovom mjestu

<p>Sve češći slučajevi porodičnih ubistava i nasilja među mladima u Bosni i Hercegovini ukazuju na ozbiljan društveni problem koji nadilazi pojedinačne incidente. Stručnjaci upozoravaju da nasilje nije izolovana pojava, već posljedica dubokih sistemskih slabosti koje se godinama zanemaruju.</p><p>Prema riječima sociologa Emira Begovića, problem nastaje onog trenutka kada porodica izgubi svoju stabilizirajuću funkciju, a institucije ne reaguju na vrijeme. On pojašnjava da sistem najčešće prepoznaje problem tek kada dođe do krivičnog djela, dok rani znakovi ostaju zanemareni.</p><h2>Rani simptomi</h2><p>- Sistem zakazuje u momentu kada ne prepoznaje rane simptome disfunkcionalnih odnosa. Reaguje tek kada dođe do potpune eskalacije, odnosno počinjenog krivičnog djela. Problem predstavlja nedostatak saradnje između institucija - istakao je Begović za “Avaz”.</p>

<p>On upozorava i na društvenu toleranciju nasilja, koja dodatno pogoršava situaciju i omogućava njegovo širenje. Kako navodi, nasilje se u javnosti kratkotrajno osuđuje, ali bez dugoročnih posljedica i stvarne reakcije sistema.</p><p>Glumica Arma Tanović, koja godinama radi s djecom i mladima i prepoznaje probleme u njihovom najranijem stadiju, nedavno je svojim javnim istupom skrenula pažnju na ovu temu. Ona ističe da se nasilje razvija kroz niz propuštenih reakcija i ignorisanih potreba djeteta.</p><p>- Ne postoji jedan trenutak kada ponašanje prelazi u nasilje, nego niz propuštenih. Nasilje počinje mnogo ranije – u ignorisanim emocionalnim potrebama i nedostatku granica. Ne reagujemo jer ih smatramo „malim stvarima“, a upravo su ti signali najvažniji. Djeca uče posmatranjem i ako agresija nije sankcionisana, postaje prihvatljiv obrazac - kazala je Tanović za “Avaz”.</p><p><br></p>

<p>Društvene mreže i mediji dodatno normaliziraju nasilje, zbog čega djeca često ne razvijaju jasnu granicu između prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja. Slična iskustva iz prakse navodi i Samir Suljagić, pomoćnik direktora Ustanove za socijalno zbrinjavanje odgoj i obrazovanje, koji svakodnevno radi s maloljetnicima i prati njihove obrasce ponašanja.</p><p>- Djeca skoro uvijek šalju signale prije nego što urade nešto neprihvatljivo. To može biti povučenost, lošije ocjene ili izostanak komunikacije - kazao je Suljagić za “Avaz”.</p>

<p>On dodatno pojašnjava da su to često i problemi poput izostanka saradnje s nastavnicima, bježanja sa časova ili čak somatskih tegoba, koji ukazuju na dublje emocionalne poteškoće.</p><p>- Kada pojedinac izgubi kontrolu u javnoj sferi, pokušava je nadoknaditi u porodici, što često vodi ka sukobima i nasilju - pojasnio je Begović za “Avaz”. U takvom okruženju, kako navodi, i manji konflikti mogu brzo prerasti u ozbiljne oblike nasilja.</p><h2>Saradnja institucija</h2><p>Begović upozorava da izostaje koordinacija između ključnih aktera socijalnih službi, policije i pravosuđa, zbog čega reakcije dolaze prekasno i bez kontinuiteta. Navodi kako nedostaje komunikacija između socijalnih službi, policije i pravosuđa. Institucije su često pasivni posmatrači, a dešava se i da osobe bez adekvatnih kvalifikacija rade ove poslove, što dodatno otežava prevenciju.</p><p>Nasilje nije izolovan problem, već jasan pokazatelj dubljih društvenih poremećaja koji zahtijevaju sistemski odgovor.</p><p>- Djeca ne postaju nasilna preko noći, ona nam dugo prije toga pokušavaju nešto reći - zaključila je Tanović.</p>

Nedostatak prevencije i koordinacije vodi ka eskalaciji

Stručnjaci upozoravaju na sistemske propuste: Djeca ne postaju nasilna preko noći

<p>Nakon niza stravičnih porodičnih tragedija koje su potresle Bosnu i Hercegovinu, sve je jasnije da ovakvi zločini ne nastaju iznenada, niti su isključivo rezultat jednog impulsa. Iza njih stoji složen i dugotrajan psihološki proces, upozorava psihologinja Slađana Đaković, ističući da se ključni znakovi upozorenja gotovo uvijek pojavljuju mnogo ranije, ali ih okolina često zanemaruje.</p><p>Umjesto sigurnog i podržavajućeg okruženja, porodica u ovakvim slučajevima postaje prostor kontrole, straha i emocionalne nestabilnosti. Posebno je opasno kada se partner ne doživljava kao autonomna osoba, već kao vlasništvo, što otvara prostor za ozbiljne poremećaje odnosa.</p><p>- Najčešći psihološki okidač koji dovodi do ubistva pa samoubistva u porodici najčešće je osjećaj potpunog gubitka kontrole nad partnerom, porodicom, sopstvenim životom ili ličnim identitetom – upozorava Đaković za "Avaz".</p><p>Takav osjećaj često je povezan s patološkom ljubomorom, strahom od napuštanja i dubokim osjećajem odbacivanja. U trenutku kada odnos dođe do tačke pucanja, dolazi i do ozbiljnog psihološkog sloma.</p><h2>Nasilje koje se dugo gradi</h2><p>Iako završni čin djeluje kao nagla tragedija, riječ je o procesu koji traje. Dugotrajni psihički pritisak, nagomilani bijes i osjećaj bezizlaznosti stvaraju opasnu podlogu za eskalaciju.</p><p>- Ovakvi zločini rijetko su samo impuls trenutka. Iako završni čin može djelovati naglo, u većini slučajeva iza njega stoji dugotrajan psihički pritisak, nagomilani bijes i osjećaj bezizlaznosti – objašnjava ona za "Avaz".</p><p>U takvim odnosima često već postoje obrasci kontrole i emocionalnog nasilja, ali ih žrtve nerijetko opravdavaju ili minimiziraju, vjerujući da će se partner promijeniti.</p><h2>Signali koji se ignorišu</h2><p>Jedan od ključnih problema jeste to što se znakovi upozorenja ne prepoznaju na vrijeme ili se svjesno zanemaruju. Prijetnje, kontrola i izolacija često se pogrešno tumače kao prolazne faze ili “ljubomora iz ljubavi”.</p><p>- Ključni znakovi upozorenja koje okolina često ignoriše su prijetnje poput ‘ako me ostaviš, gotovo je’, ekstremna posesivnost, izolacija partnera i nagle promjene raspoloženja – ističe Đaković za "Avaz".</p><p>Posebno zabrinjava, dodaje, situacija kada nasilna osoba iznenada postane mirna nakon haotičnog perioda, jer to može značiti da je već donijela odluku o ekstremnom činu.</p><h2>Zašto žrtve šute</h2><p>Dodatni problem predstavlja činjenica da mnoge žrtve nasilje uopće ne prijavljuju. Razlog nije samo strah od nasilnika, već i duboko nepovjerenje u institucije.</p><p>Đaković objašnjava da žrtve često osjećaju nesigurnost i bojazan da će informacije procuriti, da će nasilnik saznati za prijavu i da bi to moglo izazvati još teže posljedice. Takav strah, naglašava, nije bez osnova, jer je u Bosni i Hercegovini bilo slučajeva u kojima sistem nije adekvatno zaštitio žrtve ni nakon prijava.</p><p>Upravo zbog toga, reakcija mora doći mnogo ranije,  prije nego što nasilje postane fizičko.</p><p>- Ako čekamo prve modrice, često smo već zakasnili. Jedan poziv, jedna poruka, jedno "treba mi pomoć" može biti granica između života i tragedije – upozorava Đaković za "Avaz".</p><h2>Kada kontrola preraste u destrukciju</h2><p>Psihološki put ka tragediji često prolazi kroz faze, od straha i nesigurnosti, preko potrebe za kontrolom, do osjećaja poniženja i bijesa. U završnici dolazi do potpunog iskrivljenja percepcije stvarnosti.</p><p>- U tom stanju nastaje uvjerenje da je nasilje jedino rješenje, poput razmišljanja: "Ako ne mogu imati ovu porodicu, niko neće" – naglašava Đaković za "Avaz".</p><p>Takvo razmišljanje nema veze s ljubavlju, već predstavlja oblik destruktivne vezanosti i psihološkog raspada.</p><h2>Reagovati na vrijeme</h2><p>Iako ovakve tragedije ostavljaju utisak neminovnosti, one se u mnogim slučajevima mogu spriječiti, ali samo ako se reaguje na prve znakove. Problem je što se psihičko nasilje i dalje relativizuje i često ne doživljava kao ozbiljna prijetnja.</p><p>Upravo tu počinje spirala koja kasnije može završiti fatalno.</p><p>Zbog toga je, poručuje Đaković, ključno na vrijeme uključiti porodicu, stručnu pomoć i institucije, te jasno reagovati na svaki oblik nasilja.</p><p>Jer najveća greška, kako zaključuje, jeste vjerovanje da će problem nestati sam od sebe, dok se u stvarnosti samo produbljuje, sve do tačke bez povratka.</p>

Kada kontrola preraste u destrikciju, signali upozorenja koje ne smijemo ignorisati

Slađana Đaković za “Avaz” o porodičnim tragedijama: Ubistvo i samoubistvo nisu trenutak, nego proces koji dugo traje

<p class="">U potrazi za predahom od ubrzanog načina života i sve prisutnijeg stresa, građani sve češće traže jednostavne načine da se na trenutak isključe iz svakodnevice. Jedan od takvih koncepata, koji se u posljednje vrijeme pojavljuje nadomak Sarajeva, jeste apiterapija, boravak u pčelinjaku uz udisanje zraka iz košnice.</p><p>Riječ je o iskustvu koje kombinuje boravak u prirodi, tišinu i specifičan ambijent ispunjen mirisima meda, propolisa i polena, kao i zvukom pčela koji mnogi doživljavaju kao umirujući.</p><h2>Povratak prirodi</h2><p>- Apiterapija podrazumijeva, između ostalog, zrak koji se udiše iz košnice. Taj zrak prirodno sadrži aromatične komponente poput propolisa i polena, što mnogi povezuju s osjećajem opuštanja i svježine - navodi Elvedina Obuća.</p>

<p>Rastući interes za ovakve sadržaje ne dolazi slučajno. Sve više ljudi radi u uslovima pojačanog stresa, neredovnog sna i ubrzanog ritma, što ostavlja posljedice na zdravlje.</p><p>To potvrđuju i sestre Edina i Elvira, koje rade kao stjuardese i svakodnevno se suočavaju s promjenama vremenskih zona i iscrpljujućim rasporedima.</p><p>- Stalni letovi, promjene vremenskih zona i nedostatak sna utječu na naš imunitet - kazala je Edina.</p><p>Upravo zbog takvog načina života odlučile su isprobati boravak u pčelinjaku, tražeći način da se opuste i “resetuju”.</p><p>- Već na prvi osjećaj, ovaj ambijent djeluje opuštajuće. Zvuk pčela i prirodno okruženje su nešto što nam je zaista trebalo nakon dugih letova - dodala je Elvira za “Avaz”.</p>

<p>Njihovo iskustvo oslikava širu sliku, potrebu savremenog čovjeka za povratkom prirodi i jednostavnijim oblicima odmora.</p><p>Kako ističe Elvedina Obuća, koncept apiterapije nastao je iz dugogodišnjeg rada i ljubavi prema pčelama.</p><p>- Dugo se bavimo proizvodnjom meda i boravak među pčelama zaista ima posebnu draž. Kada otvorite košnicu, miris koji osjetite je nešto posebno, osjete se polen, propolis i sve ono najbolje što pčele donesu iz prirode. Upravo taj osjećaj i iskustvo udisanja zraka iz košnice inspirisali su nas da pokrenemo apiterapiju i donesemo jedan ovakav, još neuobičajen koncept, u Sarajevo – navodi Obuća.</p><h2>Između osjećaja i nauke</h2><p>Iako se apiterapija često povezuje s jačanjem imuniteta i olakšavanjem respiratornih tegoba, stručnjaci upozoravaju da su naučni dokazi za ovakav vid terapije još ograničeni, te da značajan dio efekta dolazi iz samog boravka u prirodi i smanjenja stresa.</p><p>- Sarajevo se često spominje u kontekstu zagađenog zraka i sve više ljudi traži načine da naprave predah i provedu vrijeme u zdravijem okruženju. Sarajevo je bilo više puta prošle godine najzagađeniji grad na svijetu i činjenica je da mi udišemo nezdrav zrak. Čestice koje udišemo ulaze u naš krvotok pokreću upalne procese u organizmu. Rezultat je slabiji imunitet, umor i problem s disanjem – dodaje Obuća.</p><p>Apiterapija se, kako naglašavaju sagovornici, može posmatrati kao dopuna zdravom načinu života, ali ne i kao zamjena za medicinski tretman.</p><h2>Nije preporučljivo djeci</h2><p>Iako interes raste, ovakav vid boravka nije za sve.</p><p>- Ne bismo preporučili djeci mlađoj od tri godine i srčanim bolesnicima, dodala je Obuća za “Avaz”.</p>

Kombinuje boravak u prirodi, tišinu i miris meda, kao i zvuk pčela

Edina: Nedostatak sna utječe na imunitet

Građani sve češće traže mir u pčelinjaku: Apiterapija - posebno iskustvo koje odmara um i tijelo

<p>U Višegradu smo jučer svjedočili da je otac ubio dvogodišnje dijete, a onda sebi presudio, a svega nekoliko sati kasnije policiji je prijavljeno da su u Srebreniku nalazi tijelo muškarca. Kada su pripadnici MUP-a TK izašli na lice mjesta, osim njegovog tijela, pronašli su i tijelo supruge.</p><p>Zaim Buljubašić je nožem usmrtio svoju ženu, a onda se objesio na drvo oraha ispred kuće.</p><p>Porodična ubistva u Bosni i Hercegovini ne mogu se posmatrati kao izolovani incidenti niti kao posljedica trenutnog gubitka kontrole pojedinca. Riječ je o dubljem društvenom problemu u kojem, kako upozorava sociolog Emir Begović, ključnu ulogu ima sistem koji ne prepoznaje opasnost na vrijeme, niti reaguje u fazi kada se nasilje još može spriječiti.</p><p>Prema njegovim riječima, prostor za nasilje nastaje onog trenutka kada porodica izgubi svoju osnovnu, stabilizirajuću funkciju. Umjesto sigurnog i podržavajućeg okruženja, ona postaje mjesto nagomilanih tenzija, neriješenih konflikata i borbe za dominaciju. </p><p>- U takvim okolnostima odnosi se narušavaju, granice se brišu, a nasilje postaje jedan od načina rješavanja problema -  pojašnjava Begović za "Avaz". </p><h2>Šutnja kao oblik podrške nasilju</h2><p>Sistem, međutim, reaguje tek kada dođe do potpune eskalacije.</p><p>- Institucije prepoznaju problem tek kada se desi krivično djelo. Tada je već kasno, jer su svi prethodni signali koji su ukazivali na disfunkcionalne odnose već bili ignorisani ili zanemareni - upozorava Begović za "Avaz".</p><p>Jedan od ključnih problema je izostanak koordinacije između najvažnijih aktera socijalnih službi, policije i pravosuđa. Bez njihove međusobne komunikacije i razmjene informacija, rani znakovi nasilja ostaju neprimijećeni, a odgovornost se često prebacuje s jedne institucije na drugu.</p><p>- Takav sistem ne može djelovati preventivno, već isključivo reaktivno, što ima ozbiljne posljedice ne samo za pojedince nego i za društvo u cjelini - dodaje on.</p><p>Begović posebno ističe da nasilje u porodici u BiH nije jasno i nedvosmisleno osuđeno. Naprotiv, ono se često prešućuje, umanjuje ili opravdava različitim društvenim obrascima i normama.</p><p>- Ta tolerancija se ne ogleda u otvorenom odobravanju, nego u šutnji, relativizaciji i kratkotrajnoj osudi koja traje svega nekoliko dana - kaže Begović za "Avaz". </p><p>Nakon toga, kako dodaje, javnost se okreće drugim temama, a problem ostaje neriješen. Upravo takav odnos društva stvara prostor u kojem nasilje ne samo da opstaje, nego se i normalizira. </p><p>- Kada društvo ne reaguje jasno i odlučno, dolazi do kontraefekta nasilje se širi, postaje učestalije i brutalnije - naglašava on.</p><h2>Ekonomski pritisak kao okidač</h2><p>U analizi uzroka nasilja, Begović posebno izdvaja ekonomsku nesigurnost kao jedan od ključnih faktora. U društvu obilježenom nezaposlenošću, niskim primanjima i općom neizvjesnošću, pojedinci sve češće gube osjećaj kontrole nad vlastitim životom.</p><p>- Kada osoba izgubi kontrolu u javnoj sferi, vrlo često pokušava tu kontrolu nadoknaditi u privatnoj unutar porodice, kroz dominaciju i nametanje autoriteta - objašnjava on. </p><p>Problem nastaje kada drugi članovi porodice ne prihvataju takav odnos moći ili mu se aktivno suprotstavljaju, što dovodi do pojačanih tenzija i sukoba. Dodatno, savremena porodica, kako ističe, više nema stabilne obrasce koji bi ublažili krizne situacije. </p><p>- Odnosi su često nejasni, promjenjivi i opterećeni različitim očekivanjima, a kada se na to nadovežu ekonomski i psihološki pritisci, konflikt vrlo lako prelazi u nasilje - upozorava Begović za "Avaz".</p><h2>Institucije kao pasivni posmatrači</h2><p>Jedan od najoštrijih dijelova njegove analize odnosi se na rad institucija. Begović tvrdi da ključni problem leži u nedostatku prevencije, ali i u načinu na koji se upravlja institucijama.</p><p>- Problem je i u tome što nemamo razvijen sistem prevencije, ali i što se na odgovorne pozicije često postavljaju ljudi po političkoj ili porodičnoj liniji, a ne po stručnosti i kompetencijama - ističe on za "Avaz".</p><p>Zbog toga institucije, umjesto da djeluju kao aktivni mehanizmi zaštite, ostaju pasivni posmatrači koji reaguju tek nakon tragedije. Takav pristup, upozorava Begović, dugoročno urušava povjerenje građana i dodatno produbljuje problem nasilja.</p><h2>Obrazac, a ne izuzetak</h2><p>Begović jasno odbacuje narativ o "pojedinačnim slučajevima“. Ponavljanje sličnih tragedija ukazuje na postojanje obrasca i duboko ukorijenjenih strukturalnih problema.</p><p>- Kada se određene pojave konstantno ponavljaju, to je jasan pokazatelj da se radi o društvenom obrascu, a ne o izolovanim incidentima - naglašava on. </p><p>Nasilje u porodici, prema njegovim riječima, nije individualni ispad, već proizvod sistema koji ga ne prepoznaje i ne sankcioniše na vrijeme.</p><h2>Bez sistemskih promjena nema rješenja</h2><p>Rješenje, kako ističe, ne može biti parcijalno niti kratkoročno. Potrebno je sistemsko djelovanje koje uključuje edukaciju, prevenciju i odlučnu, pravovremenu reakciju institucija.</p><p>- Nasilje se ne može u potpunosti iskorijeniti ni u jednom društvu, ali se može značajno smanjiti ako postoji jasna i koordinisana reakcija sistema - zaključuje Begović.</p><p>U suprotnom, upozorava, društvo će i dalje svjedočiti tragedijama koje su se mogle spriječiti ali nisu, jer su prepoznate tek kada je već bilo kasno.</p>

Umjesto sigurnog i podržavajućeg okruženja, porodica postaje mjesto nagomilanih tenzija, neriješenih konflikata i borbe za dominaciju

Emir Begović za "Avaz" o jezivim tragedijama u BiH: Sistem ne djeluje preventivno, nego reaktivno

<p>Gašenje Koksare u Lukavcu krajem februara označilo je početak borbe za egzistenciju oko 730 otpuštenih radnika nekadašnjeg industrijskog giganta. Dva mjeseca kasnije posao je našlo njih 130, dok je gotovo 600 radnika još bez posla, pritisnuto kreditima i borbom za egzistenciju.</p><h2>Novi posao</h2><p>U toku je aktivno povezivanje radnika i potencijalnih poslodavaca, a radnici biraju ponude u skladu s uslovima i primanjima, naveo je za „Dnevni avaz“ bivši prvi sindikalac Koksare Ermin Halilović. </p><p> </p><p>- Upućena je inicijativa da se u Tuzlanskom kantonu sagledaju sve firme, kako bi bivši radnici Koksare što brže i lakše našli novo zaposlenje - kazao je Halilović. Dodaje da radnici traže uslove koji odgovaraju njihovoj stručnoj spremi i prosječnoj plaći u Federaciji.</p><p>Halilović podsjeća da su radnici Koksare imali beneficije, koje u privatnom sektoru uglavnom ne postoje, kao što su noćni rad, minuli rad i slično. Kod privatnika uglavnom toga nema, naveo je. Dodaje da su mnogi radnici kreditno zaduženi i pod egzistencijalnim pritiskom. Komentarisao je i zapošljavanje radnika preko Službe za zapošljavanje. Naveo je da radnike koji odbiju ponuđene poslove, služba može lako skinuti s evidencije. </p><h2>Šanse za posao</h2><p>Iz Privredne komore Tuzlanskog kantona poručuju da postoji realna mogućnost za zapošljavanje većine otpuštenih radnika Koksare.</p><p>- Ponude su jako konkretne i ima još tih ponuda koje su evidentirane u prvoj interakciji. Već 130 ljudi je zaposleno po tom pozivu - rekao je predsjednik Komore Nedret Kikanović. </p><p>Navodi da privreda može preuzeti značajan dio radne snage, s obzirom na broj iskazanih potreba. Privrednici su tražili 419 bivših radnika Koksare, koji su se prijavili na evidenciju Službe za zapošljavanje, što je obećavajući signal da postoji velika šansa za zaposlenje tih radnika, naveo je Kikanović za “Avaz”.</p><h2>&nbsp;Uloga u industrijskom lancu</h2><p>Planirano je intenzivnije povezivanje radnika i poslodavaca u narednom periodu, u saradnji nadležnih institucija i privrednika, kako bi se ubrzao proces zapošljavanja bivših radnika Koksare.</p><p>Ističe da je Koksara imala važnu ulogu u industrijskom lancu, te da će njeno gašenje imati šire posljedice na privredu Kantona, te Željeznice Federacije BiH i druge kompanije koje su radile s Koksarom.</p>

Traže se uslovi koji odgovaraju stručnoj spremi, kaže sindikalac Ermin Halilović

Borba za egzistenciju otpuštenih iz Koksare: Bez posla i u kreditima gotovo 600 radnika 

<p>Zastupnik SDA u Skupštini Kantona Sarajevo Mahir Dević u razgovoru za "Avaz" oštro je reagirao na izjavu premijera Nihad Uk, ocijenivši da je njegovo ostajanje na funkciji nakon podnesene ostavke „neodgovorno i neozbiljno“.</p><p>Dević podsjeća da je premijera ranije pitao da li ostavku podnosi kao moralni čin ili pod pritiskom javnosti, na što je, kako tvrdi, dobio odgovor da se radi o ličnoj odgovornosti.</p><p>– Međutim, sada se ispostavlja da je riječ o klasičnim političkim kalkulacijama, gdje je procijenjeno da je bolje da ostane premijer do izbora – rekao je Dević za "Avaz".</p>

Zuhrić o Uku: "Kakva licemjerna, bijedna izjava čovjeka koji bi sve učinio da zaradi još koju platu do izbora"


<p>Prema njegovim riječima, cijeli potez bio je pokušaj smirivanja javnosti i demonstranata koji su tražili promjene u Kantonu Sarajevo.</p><p>– Očigledno je da su građani, posebno mladi ljudi koji su tražili promjene, na neki način prevareni – istakao je za "Avaz".</p><p>Govoreći o narednim potezima SDA, Dević je naglasio da je politička situacija trenutno blokirana, te da se sjednice Skupštine ne održavaju.</p><p>– Teško je djelovati jer nemamo dovoljan broj ruku za imenovanje nove vlade. Ipak, pokrenut ćemo određene aktivnosti i tražiti odgovornost za ono što je obećano građanima – poručio je.</p><p>Dodao je da će opozicija nastaviti vršiti pritisak kako bi se razriješila politička kriza u Kantonu Sarajevo.</p>

Emir Begović za "Avaz": Femicid nije incident, nego obrazac koji društvo godinama ignoriše

Fazlagić za "Avaz": Sarajevo sve traženija destinacija za prvomajske praznike

Iz JP Sarajevo za “Avaz”: Trebevićka žičara bilježi rast posjeta, poznato radno vrijeme za praznike

Infektolog Denis Žepić za „Avaz“ o mjerama prevencije: Krpelja treba vaditi u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu

Collapse Band najavljuje novi album

Adisa Žero za “Avaz”: Nacionalna biblioteka BiH pred gašenjem, radnici bez plata i osnovnih uslova

Video / Teo Domuz: Domovina nije riječ to je obaveza koju živimo svaki dan

Video / Zelenara koja priča priču: Elvira Tucaković pretvorila posao u mjesto radosti za djecu i zajednicu

Meteorolog Nedim Sladić za „Avaz“: Balkan će se morati prilagoditi klimi koja postaje ekstremnija

Video / Sve više ljudi dolazi na Brezovaču: Evo zašto svi pričaju o ovom mjestu

Stručnjaci upozoravaju na sistemske propuste: Djeca ne postaju nasilna preko noći

Slađana Đaković za “Avaz” o porodičnim tragedijama: Ubistvo i samoubistvo nisu trenutak, nego proces koji dugo traje

Građani sve češće traže mir u pčelinjaku: Apiterapija - posebno iskustvo koje odmara um i tijelo

Emir Begović za "Avaz" o jezivim tragedijama u BiH: Sistem ne djeluje preventivno, nego reaktivno

Borba za egzistenciju otpuštenih iz Koksare: Bez posla i u kreditima gotovo 600 radnika

Dević za "Avaz": Uk je prevario mlade ljude

Emir Begović za "Avaz": Femicid nije incident, nego obrazac koji društvo godinama ignoriše

Fazlagić za "Avaz": Sarajevo sve traženija destinacija za prvomajske praznike

Iz JP Sarajevo za “Avaz”: Trebevićka žičara bilježi rast posjeta, poznato radno vrijeme za praznike

Infektolog Denis Žepić za „Avaz“ o mjerama prevencije: Krpelja treba vaditi u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu

Collapse Band najavljuje novi album

Adisa Žero za “Avaz”: Nacionalna biblioteka BiH pred gašenjem, radnici bez plata i osnovnih uslova

Video / Teo Domuz: Domovina nije riječ to je obaveza koju živimo svaki dan

Video / Zelenara koja priča priču: Elvira Tucaković pretvorila posao u mjesto radosti za djecu i zajednicu

Meteorolog Nedim Sladić za „Avaz“: Balkan će se morati prilagoditi klimi koja postaje ekstremnija

Video / Sve više ljudi dolazi na Brezovaču: Evo zašto svi pričaju o ovom mjestu

Stručnjaci upozoravaju na sistemske propuste: Djeca ne postaju nasilna preko noći

Slađana Đaković za “Avaz” o porodičnim tragedijama: Ubistvo i samoubistvo nisu trenutak, nego proces koji dugo traje

Građani sve češće traže mir u pčelinjaku: Apiterapija - posebno iskustvo koje odmara um i tijelo

Emir Begović za "Avaz" o jezivim tragedijama u BiH: Sistem ne djeluje preventivno, nego reaktivno

Borba za egzistenciju otpuštenih iz Koksare: Bez posla i u kreditima gotovo 600 radnika

Dević za "Avaz": Uk je prevario mlade ljude