Oboljeli od multiple skleroze u Bosni i Hercegovini i dalje se suočavaju s dugim čekanjima na dijagnostiku, nerazumijevanjem društva i neujednačenim pristupom liječenju. Iako su posljednjih godina napravljeni određeni pomaci, pacijenti i predstavnici udruženja upozoravaju da vrijeme kod ove bolesti često odlučuje o tome kakav će život oboljeli imati u budućnosti.Povodom promocije publikacije „Zdravlje mozga – Vrijeme je važno“, predstavnici Udruženja oboljelih od MS-a i sami pacijenti žele ukazati na potrebu ranog djelovanja, dostupnije terapije i boljeg razumijevanja problema s kojima se oboljeli svakodnevno suočavaju.<h2>Vrijeme koje se ne može vratiti</h2>Predsjednik Udruženja oboljelih od multiple skleroze Gordan Muzurović smatra da je situacija danas bolja nego prije deset godina, ali da sistem i dalje previše kasni kada je riječ o dijagnostici i liječenju.– Duga čekanja na specijalističke preglede, magnetnu rezonansu ili CT znače gubitak dragocjenog vremena. Kod multiple skleroze upravo vrijeme često odlučuje o uspješnosti liječenja – ističe Muzurović.

On naglašava da BiH još uvijek nije dostigla nivo primjene savremenog koncepta liječenja poznatog kao „okretanje piramide“, koji podrazumijeva rano uključivanje najefikasnijih terapija odmah nakon dijagnoze.<h2>Život s bolešću i borba protiv stigme</h2>Slično iskustvo ima i Amra Alibašić, koja kaže da je nakon dijagnoze bila potpuno izgubljena jer nije znala gotovo ništa o multiploj sklerozi. Tek kroz udruženje i razgovor s drugim oboljelima uspjela je razumjeti bolest i prihvatiti novu životnu realnost.-Mnogo ljudi ni danas ne zna dovoljno o multiple sklerozi i upravo je to bio moj najveći problem kada sam dobila dijagnozu. Pokušavala sam se informisati kroz portale, knjige i razne izvore, ali tek kada sam došla u udruženje i upoznala druge ljude sa istom dijagnozom, shvatila sam da to nije kraj svijeta. Multipla skleroza utiče na kvalitet života, ali od nje se ne umire i uz podršku se može naučiti živjeti s tom bolešću- kaže Alibašić za “Dnevni avaz”

Dodaje da pravovremena terapija može značajno usporiti napredovanje bolesti, ali i da mnogi oboljeli nemaju dovoljno razumijevanja ni podrške u društvu i na radnom mjestu.-Vrijeme igra ogromnu ulogu kada je riječ o liječenju multiple skleroze. Ja nisam pravovremeno dobila adekvatnu terapiju, već samo određenu vitaminsku podršku, ali danas vjerujem da rano uključivanje terapije može mnogo pomoći. To sam vidjela kod mlađih oboljelih koji uz adekvatno liječenje žive stabilnije i uspijevaju držati bolest pod kontrolom- kaže ona.Osim zdravstvenih problema, osobe oboljele od multiple skleroze svakodnevno se suočavaju i sa stigmatizacijom. Sagovornici upozoravaju da ljudi često ne razumiju simptome bolesti, poput problema s ravnotežom, govorom ili vidom, zbog čega se oboljeli osjećaju izolovano i neshvaćeno.- Ljudi ne poznaju šta je multipla skleroza. Kada me vide na ulici izgledam im kao pijana jer se ljuljam, zapinjemo, padamo bez razloga, imamo probleme sa govorom i ne možemo se izraziti kako bismo htjeli. I sa vidom je isto – i kad nosite naočare, opet ne vidite jasno, pogled je zamagljen. Ljudi to ne razumiju. A na poslu, ako nemaš nekoga ko razumije bolest, to je jako teško- kazala je Alibašić.U emotivnom smislu čovjek sebi kaže da ne želi biti depresivan ili anksiozan, ali nerazumijevanje okoline te na kraju upravo u to i gura – kao da si izopćen, kao da ništa ne možeš i ništa ne vrijediš.“<h2>Uspostaviti sistem</h2>Iz Udruženja poručuju da su projekti poput publikacije „Zdravlje mozga – Vrijeme je važno“ značajni jer donose iskustva i preporuke vodećih svjetskih stručnjaka, ali i ukazuju na potrebu da se u BiH uspostavi sistem koji će pacijentima omogućiti pravovremenu dijagnostiku i dostupnije terapije.

Udruženje oboljelih od MS-a traži efikasniji sistem i brži pristup terapijama 

Kod multiple skleroze rana dijagnostika i liječenje često odlučuju o kvalitetu života 

Svjetski dan oboljelih od multiple skleroze: Osjećamo se izolovano jer drugi ne razumiju naše simptome

Second-hand radnje posljednjih mjeseci bilježe sve veću posjećenost širom Bosne i Hercegovine. U vremenu kada su cijene hrane, režija i ostalih osnovnih životnih troškova dostigle rekordne iznose, građani sve češće traže način da uštede, a da se pritom ne odreknu kvaliteta i dobrog izgleda.<h2>Minimalan trošak</h2>Dok su cijene garderobe u tržnim centrima za mnoge postale luksuz, u second-hand prodavnicama odjevni komadi mogu se pronaći već od dvije marke. Jakne, farmerke, košulje, obuća i modni dodaci često nose etikete poznatih svjetskih brendova, a prodaju se po višestruko nižim cijenama od onih u redovnim trgovinama.Za stotinjak maraka, kažu kupci, moguće je kupiti kompletnu kombinaciju od glave do pete, a nerijetko ostane i kusura.<h2>Brend za sitniš</h2>Jedna od kupaca kazala nam je da redovno posjećuje second-hand radnje jer se upravo tu mogu pronaći najbolji komadi.- Često naiđem na odlično očuvanu, originalnu garderobu poznatih brendova po smiješno niskim cijenama. Nekad kupim komad za desetak maraka, a znam da u butiku vrijedi nekoliko stotina – kazala je.Upravo takve prilike sve više privlače građane koji žele kvalitet, ali ne žele izdvajati ogromne sume novca.<h2>Novi izbor</h2>Primjetno je i da second-hand više nije rezervisan samo za starije generacije. Sve je više mladih koji u ovim radnjama traže unikatne komade, prate trend održive mode i svjesno biraju kupovinu polovne garderobe.Promjene sezona posebno povećavaju promet, jer tada stižu nove kolekcije i dodatna sniženja. Za mnoge građane second-hand odavno nije posljednja opcija, već prvi izbor koji spaja uštedu, kvalitet i stil.

Dok cijene divljaju, sve više kupaca u polovnoj garderobi pronalazi kvalitetnu odjeću već od dvije marke, a za 100 KM mogu obnoviti cijeli ormar

Lov na brendirane komade za sitniš: Građani masovno hrle u second-hand radnje

Bosnia and Herzegovina possesses exceptional river wealth that simultaneously represents one of the greatest natural resources for tourism development and local economies. Rivers like the Una and Neretva have been positioning themselves as tourist brands for years, but are simultaneously facing infrastructure pressures, unplanned construction, and insufficiently effective wastewater management.Illegal construction, wastewater, and the concreting of riverbanks are changing the face of one of Europe's last wild rivers, while tourism survives precisely thanks to its untouched nature.Data obtained by journalists from the Center for Investigative Reporting (CIN) show that systematic illegal construction has been taking place for years within the core of Una National Park, without serious reaction from the institutions that should protect this area. In the zones of Lohovo and Račić, which represent areas of exceptional natural values, almost 50 vacation cottages and auxiliary structures have been built over just one and a half kilometers of river course, along with dozens of concrete beaches, retaining walls, and docks.

<h2>Suffocating in concrete</h2>The problem did not emerge overnight. According to CIN's investigation, wild construction has been ongoing for almost two decades, and during that time the competent authorities either failed or were unwilling to enforce the laws that should protect the river and its ecosystem.- If there had been real will, every institution could have exerted pressure on the other and found a solution. Instead, the state apparatus retreated before citizens who were breaking the law - states Milena Mitrović, a CIN journalist.Although the city building inspection is formally responsible for demolishing illegal structures, data obtained by CIN from the City of Bihać's Inspection Services show that from 2010 to mid-2025, almost no attempts were made to issue demolition orders. Procedural problems, the lack of companies willing to demolish objects, and the lack of police support were cited as reasons. The concrete consequences of such construction on the flow of the Una and the entire ecosystem affect, above all, the plant and animal world.- To build a structure, the forest must first be cleared, which itself creates the risk of flooding, which has already occurred in this area, which is naturally a flood zone. Additionally, since the plots are narrow, some owners have dumped stones, thereby narrowing the flow of the Una, which again creates a flood hazard. Then, sewage from the cottages and pool water directly pollute the water. Some of the cottages apparently have septic tanks, but it is questionable how they were built. One of our sources said he watched a video on the internet about how to do it and made his own that way. Concrete in contact with water also releases certain chemicals, and we have seen how many concrete beaches and retaining walls there are - said Milena Mitrović, a CIN journalist, to "Dnevni avaz".On the other hand, the police complicated the provision of assistance to inspectors in the field by adopting bylaws. Institutions shifted responsibility to one another, while cottages along the riverbank continued to spring up. Particularly concerning is the fact that some illegal structures are connected to employees of the very institutions that should protect the National Park.The consequences of such construction are no longer merely aesthetic problems. They directly affect the flow of the Una, its travertine barriers, plant and animal life, and the safety of populations in flood-prone areas.- Tourism, especially rafting, depends on untouched nature and a clean river. The cleanliness of the Una and the nature surrounding it are our greatest asset. Guests come to enjoy nature and peace, and concreting the riverbank creates disappointment and negative reviews - says Emir Abdihodžić, an Una rafting organizer.

<h2>Source of tourism</h2>To build a cottage right on the riverbank, the forest must first be cleared. This reduces natural protection from torrential waters and soil erosion. Since the plots are narrow, some owners have dumped stones and concreted sections of the riverbank, thereby narrowing the natural flow of the river. Precisely such interventions increase the danger of the Una overflowing during high water levels.- We ourselves have witnessed that floods and extremely high water levels have become increasingly frequent in recent times. Large amounts of garbage and riverbank concreting further worsen the situation - says Emir Abdihodžić, an Una rafting organizer who spends most of his time on the river.Sewage from cottages, pool water, and improvised septic tanks further endanger water quality. A CIN source noted that some owners built septic tanks themselves, following instructions found on the internet, without any professional supervision. Concrete in direct contact with water over time releases chemical compounds, and mass concreting of riverbanks permanently changes the natural character of the river for which the Una is recognized.- The Una riverbank should be green, not gray and full of concrete - warns Abdihodžić.The paradox of the Una is that the local economy increasingly depends on precisely what is being simultaneously destroyed. Rafting tourism has shown growth in recent years, and interest from foreign and domestic guests in staying on the Una is greater than ever before.- I think all rafting agencies will record an increased number of tourists this year. Interest is particularly high starting in May, which marks the beginning of the season - says Abdihodžić.However, tourists are the quickest to notice changes on the river. Guests who come for untouched nature and emerald waters increasingly encounter concreted riverbanks, private pontoons, and cottages that disrupt the natural ambiance.- The cleanliness of the Una and the nature surrounding it are our greatest asset. People come here to escape noise and stress. Concreting the riverbank creates disappointment and criticism from visitors - adds Abdihodžić.He warns that losing the Una's natural character could trigger a domino effect for the entire local economy - fewer tourists means fewer overnight stays, fewer guests in restaurants, and lower income for the local population.- If we lose what we have, we will also lose the tourist season we have been building for years - he says.

<h2>Without results</h2>Similar problems exist on other rivers in Bosnia and Herzegovina. Marin Bago, president of the "Futura" Consumer Association from Mostar, warns that ineffective institutions and a lack of political will are a common pattern when it comes to environmental protection. Speaking about the wastewater collection and treatment plant project in Mostar, worth nearly 130 million marks, Bago claims that even massive investments have not produced expected results.- For years it was said that the project was not completed and that money was not justifiably spent. In the end, everything finished without concrete accountability - says Bago.According to him, much of the wastewater still ends up in the Neretva without adequate treatment, while citizens have been warning about the problem for years.- People complain that sewage flows directly into the river and that sludge is not treated properly. However, no one takes this seriously. Hercegovina has a very extensive system of groundwater, and citizens have warned for years about a large number of cancer cases, although there is not enough official research on a possible connection between these problems - notes Bago.He believes that the key problem is the complete absence of political will to enforce laws equally for everyone.- In Bosnia and Herzegovina we have long witnessed non-transparent and ineffective management. There is no real will to work for the common good - he says.<h2>Ignoring the problem</h2>The case of the Una shows how the degradation of a protected area was tolerated for years without serious institutional reaction. Although there are laws, inspections, national park management offices, and police structures, the system failed to protect the river from the pressure of private interests. While institutions shift responsibility to one another, the consequences remain on the ground: concreted riverbanks, a narrowed river channel, polluted water, and a disrupted ecosystem. At the same time, the natural and "wild" Una represents the foundation for tourism development and the local economy.- We all must be aware that we have a European gem - says Abdihodžić, adding that change must begin with us. Garbage should be in a bin, not in the water.For now, however, between the law and reality on the Una stand years of ignoring the problem, unimplemented solutions, and concrete that slowly conquers the banks of one of Bosnia and Herzegovina's most valuable rivers.- Rafting season shows an increase in the number of tourists, but stable tourism development is threatened by inadequate infrastructure, the relationship between institutions and private companies, and human negligence in environmental conservation. One negative factor can trigger a domino effect and threaten the entire tourist season - adds Abdihodžić.<h2>Institutions without answers</h2>The key to preserving the Una and its tourism potential lies in raising awareness, culture, and love for nature. Riverbanks should remain green, waste should be disposed of in bins, and concrete and wild construction should be prevented so that the river remains Europe's gem and a resource for local communities for future generations.

Ecological consequences and institutional challenges

Una između divlje gradnje i institucionalne neodgovornosti 

European gem under enormous pressure: Who is responsible for concreting the Una?

Iz ljubavi prema sinu Azuru, dječaku s poteškoćama u razvoju, Sabina i Amir Mehmedinović iz Zenice pokrenuli su porodični biznis koji je danas poznat kao CNC Art radionica. Ono što je počelo kao pokušaj da svom djetetu olakšaju učenje i igru, danas je postalo posao koji pomaže i drugim roditeljima širom Bosne i Hercegovine.Radionica se bavi obradom drveta, medijapana i šperploče te izradom edukativnih i personaliziranih proizvoda za djecu i odrasle.<h2>Sve je počelo iz potrebe za sinom Azurom</h2>Sabina kaže da je cijela priča nastala iz ljubavi prema djetetu i potrebe da mu se obezbijede kvalitetni edukativni materijali.- CNC art se rodio iz ljubavi i tada potrebe. Kada smo primijetili da naš stariji sin ima poteškoće u razvoju, pokušali smo nabaviti najbolje i najkvalitetnije igračke za njega. No, to nije uvijek bilo cjenovno prihvatljivo - rekla je Sabina Mehmedinović.U tom trenutku, kako dodaje, odlučili su da rješenje ne traže dalje, nego da ga sami naprave.<h2>Prve igračke nastale za Azura</h2>U početku su, kaže, sve radili samo za svog sina, testirajući šta mu najviše pomaže u razvoju i učenju.- Sve smo počeli praviti za sina. Uz veliku podršku obitelji i prijatelja brzo smo otišli korak dalje. Narudžbe su počele stizati - prisjeća se Mehmedinović.Vrlo brzo su shvatili da njihovi proizvodi mogu pomoći i drugoj djeci, pa je kućna radionica počela prerastati u ozbiljan mali biznis.<h2>Odluka koja je promijenila život</h2>Kako je posao rastao, Sabina je napravila veliki korak i napustila siguran posao kako bi se posvetila porodici i radionici.

- Prije dvije godine učinila sam nešto što je još uvijek rijetkost u našoj zemlji. Napustila sam državnu firmu u kojoj sam radila. Dopustila sam kreativnosti da dođe u prvi plan. Posvetila sam se obitelji i našem malom biznisu. Sve je rizik i avantura, ali ja volim avanture - kazala je Mehmedinović.<h2>Misija olakšati drugim roditeljima</h2>CNC Art danas izrađuje edukativne igračke i unikatne proizvode, ali, kako ističu, njihov cilj nikada nije bio samo biznis.- Želimo da kroz naš rad olakšamo prije svega djeci s poteškoćama, roditeljima i stručnjacima. Uvijek smo tu za podršku. Osim toga želimo da sva naša djeca uče kroz zabavu i igru. To je najzabavniji vid učenja - poručila je Mehmedinović.<h2>Azur – razlog zbog kojeg je sve počelo</h2>I danas, iako CNC Art raste i razvija se, njihova najveća inspiracija ostaje sin Azur.Zbog njega su napravili prve igračke, zbog njega su ušli u svijet proizvodnje i zbog njega su shvatili koliko jedna prilagođena igračka može značiti u razvoju djeteta.Danas, zahvaljujući toj odluci, njihove igračke pomažu i drugoj djeci da lakše uče, razvijaju vještine i napreduju svojim tempom.

Kako je posao rastao, Sabina je napravila veliki korak i napustila siguran posao kako bi se posvetila porodici i radionici

Sabina i Amir Mehmedinović za "Avaz": Zbog sina Azura počeli smo praviti igračke, danas pomažemo i drugoj djeci

Bosna i Hercegovina raspolaže izuzetnim riječnim bogatstvom koje istovremeno predstavlja jedan od najvećih prirodnih resursa za razvoj turizma i lokalnih ekonomija. Rijeke poput Une i Neretve godinama se pozicioniraju kao turistički brendovi, ali se paralelno suočavaju s pritiscima infrastrukture, neplanskom gradnjom i nedovoljno efikasnim upravljanjem otpadnim vodama.Bespravna gradnja, otpadne vode i betoniranje obala mijenjaju lice jedne od posljednjih evropskih divljih rijeka, dok turizam opstaje upravo zahvaljujući njenoj netaknutoj prirodi.Podaci do kojih su došli novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuju da se u samom jezgru Nacionalnog parka Una godinama odvija sistematska bespravna gradnja, bez ozbiljne reakcije institucija koje bi taj prostor trebale štititi. U zonama Lohovo i Račić, koje predstavljaju područja izuzetnih prirodnih vrijednosti, na svega kilometar i po riječnog toka izgrađeno je gotovo 50 vikendica i pomoćnih objekata, uz desetine betonskih plaža, podzida i molova.

<h2>Gušenje u betonu</h2>Problem nije nastao preko noći. Prema istraživanju CIN-a, divlja gradnja traje skoro dvije decenije, a za to vrijeme nadležni organi nisu uspjeli ili nisu željeli provesti zakone koji bi zaštitili rijeku i njen ekosistem.- Da je bilo stvarne volje, svaka institucija mogla je izvršiti pritisak na ovu drugu i pronaći rješenje. Umjesto toga, državni aparat je ustuknuo pred građanima koji krše zakon - navodi Milena Mitrović, novinarka CIN-a.Iako je gradska građevinska inspekcija formalno nadležna za rušenje nelegalnih objekata, podaci koje je CIN dobio od Službe za inspekcijske poslove Grada Bihaća pokazuju da od 2010. do sredine 2025. godine gotovo da nije ni pokušano donošenje zaključaka o izvršenju rušenja. Kao razlozi navodili su se proceduralni problemi, nedostatak firmi koje bi rušile objekte, ali i nedostatak policijske podrške. Konkretne posljedice ovakve gradnje na tok Une i cjelokupan ekosistem utječu, prije svega, na biljni i životinjski svijet.- Da bi se izgradio objekat, prvo je potrebno iskrčiti šumu, pa samim tim dolazi do opasnosti od poplava, koje su se već dešavale u ovom kraju, koji je inače plavno područje. Osim toga, s obzirom na to da su parcele uske, pojedini vlasnici su ubacivali kamenje i samim tim sužavali tok rijeke Une što je opet dovodilo do opasnosti od poplava. Zatim, kanalizacija iz vikendica, voda iz bazena direktno zagađuju vodu. Jedan dio vikendica, navodno, ima i septičke jame, ali je upitno kako su one napravljene. Jedan od sagovornika nam je rekao da je gledao na internetu video kako se to radi pa je tako napravio. Beton u dodiru s vodom također ispušta određene hemikalije, a vidjeli smo koliko ima betonskih plaža i podzida - kazala je Milena Mitrović, novinarka CIN-a za “Dnevni avaz”.S druge strane, policija je donošenjem podzakonskih akata dodatno zakomplikovala pružanje asistencije inspektorima na terenu. Institucije su odgovornost prebacivale jedna na drugu, dok su vikendice uz obalu nastavile nicati. Posebno zabrinjava činjenica da su pojedini bespravni objekti povezani upravo sa zaposlenima u institucijama koje bi trebale štititi Nacionalni park.Posljedice ovakve gradnje više nisu samo estetski problem. One direktno utječu na tok rijeke Une, njene sedrene barijere, biljni i životinjski svijet, ali i sigurnost stanovništva u područjima sklonim poplavama.- Turizam, posebno rafting, oslanja se na netaknutu prirodu i čistu rijeku. Čistoća Une i priroda koja je okružuje najveći su adut. Gosti dolaze da bi uživali u prirodi i miru, a betoniranje obale stvara razočarenje i negativne kritike - kaže Emir Abdihodžić, organizator Una raftinga.

<h2>Izvor turizma</h2>Da bi se izgradila vikendica uz samu obalu, prethodno se krči šuma. Time se smanjuje prirodna zaštita od bujičnih voda i erozije tla. Kako su parcele uske, pojedini vlasnici su nasipali kamenje i betonirali dijelove obale, čime su sužavali prirodni tok rijeke. Upravo takve intervencije povećavaju opasnost od izlijevanja Une tokom velikih vodostaja.- Sami smo svjedoci da su u posljednje vrijeme sve češće poplave i izrazito visoki vodostaji. Velika količina smeća i betoniranje obale dodatno pogoršavaju stanje - kaže Emir Abdihodžić, organizator Una rafitnga koji najveći dio vremena provodi upravo na rijeci.Kanalizacija iz vikendica, voda iz bazena i improvizovane septičke jame dodatno ugrožavaju kvalitet vode. Sagovornica CIN-a navela je da su pojedini vlasnici septičke jame pravili samostalno, prema uputstvima pronađenim na internetu, bez ikakvog stručnog nadzora. Beton koji je u direktnom kontaktu s vodom s vremenom ispušta hemijske spojeve, a masovno betoniranje obala trajno mijenja prirodni karakter rijeke po kojem je Una prepoznatljiva.- Obala Une treba da bude zelena, a ne siva i puna betona - upozorava Abdihodžić.Paradoks Une je u tome što lokalna ekonomija sve više zavisi upravo od onoga što se istovremeno uništava. Rafting turizam posljednjih godina bilježi rast, a interes stranih i domaćih gostiju za boravak na Uni veći je nego ranije.- Mislim da će sve rafting agencije ove godine zabilježiti povećan broj turista. Interes je posebno velik već od maja, koji je početak sezone - kaže Abdihodžić.Međutim, upravo turisti najbrže primijete promjene na rijeci. Gosti koji dolaze zbog netaknute prirode i smaragdne vode sve češće nailaze na betonirane obale, privatne pontone i vikendice koje narušavaju prirodni ambijent.- Čistoća rijeke Une i priroda koja je okružuje naš su najveći adut. Ljudi dolaze ovdje da pobjegnu od buke i stresa. Betoniranje obale stvara razočarenje i kritike posjetilaca - dodaje Abdihodžić.On upozorava da bi gubitak prirodnog karaktera Une mogao izazvati domino efekt za cijelu lokalnu ekonomiju - manje turista znači manje noćenja, manje gostiju u restoranima i slabije prihode za lokalno stanovništvo.- Ako izgubimo ono što imamo, izgubit ćemo i turističku sezonu koju gradimo godinama - kaže on.

<h2>Bez rezultata</h2>Slični problemi postoje i na drugim rijekama u Bosni i Hercegovini. Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača „Futura“ iz Mostara, upozorava da su neefikasne institucije i nedostatak političke volje zajednički obrazac kada je riječ o zaštiti okoliša. Govoreći o projektu kolektora i prečistača otpadnih voda u Mostaru, vrijednom blizu 130 miliona maraka, Bago tvrdi da ni ogromna ulaganja nisu donijela očekivane rezultate.- Godinama se pričalo da projekt nije završen i da novac nije opravdano potrošen. Na kraju je sve završilo bez konkretne odgovornosti - kaže Bago.Prema njegovim riječima, veliki dio otpadnih voda i dalje završava u Neretvi bez adekvatnog tretmana, dok građani godinama upozoravaju na problem.- Ljudi se žale da kanalizacija ide direktno u rijeku i da se mulj ne tretira kako treba. Međutim, nikoga to ozbiljno ne interesira. Hercegovina ima veoma razgranat sistem podzemnih voda, a građani godinama upozoravaju na veliki broj oboljelih od raka, iako o mogućoj povezanosti tih problema nema dovoljno zvaničnih istraživanja - navodi Bago.On smatra da je ključni problem potpuni izostanak političke volje da se zakoni provode jednako za sve.- U Bosni i Hercegovini već dugo gledamo netransparentno i neefikasno upravljanje. Ne postoji stvarna volja da se radi za opće dobro - kaže on.<h2>Ignorisanje problema</h2>Slučaj Une pokazuje kako se godinama tolerisalo urušavanje zaštićenog područja bez ozbiljne institucionalne reakcije. Iako postoje zakoni, inspekcije, uprave nacionalnih parkova i policijske strukture, sistem nije uspio zaštititi rijeku od pritiska privatnih interesa. Dok institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu, posljedice ostaju na terenu betonirane obale, sužen riječki tok, zagađena voda i narušen ekosistem. Istovremeno, upravo prirodna i „divlja“ Una predstavlja osnovu razvoja turizma i lokalne ekonomije.- Svi moramo biti svjesni da imamo dragulj Evrope - kaže Abdihodžić i dodaje da promjene moraju početi od nas samih. Smeće treba biti u kanti, a ne u vodi.Za sada, međutim, između zakona i stvarnosti na Uni još stoje godine ignorisanja problema, neprovedenih rješenja i betona koji polako osvaja obale jedne od najvrijednijih rijeka u Bosni i Hercegovini.- Rafting sezona bilježi porast broja turista, ali stabilan razvoj turizma ugrožavaju neadekvatna infrastruktura, odnos institucija prema privatnim kompanijama i ljudski nemar u očuvanju okoliša. Jedan negativan faktor može pokrenuti domino efekt i ugroziti cijelu turističku sezonu - dodaje Abdihodžić.<h2>Institucije bez odgovora</h2>Ključ za očuvanje Une i turističkog potencijala leži u podizanju svijesti, kulturi i ljubavi prema prirodi. Obale treba zadržati zelene, otpad odlagati u kante, a beton i divlje gradnje spriječiti kako bi rijeka ostala dragulj Evrope i resurs lokalnih zajednica za buduće generacije.

Ekološke posljedice i institucionalni izazovi

Evropski dragulj pod ogromnim pritiskom: Ko je odgovoran za betoniranje Une?

Mještani dijela ulica Svetozara Ćorovića i Nahorevske u sarajevskom naselju Pionirska Dolina upozoravaju na mogućnost pokretanja klizišta zbog radova na privatnoj parceli na vrhu padine.&nbsp;Kažu da je teren već ranije bio narušen, a dodatni iskopi, uklanjanje šume i izostanak potpornih zidova povećavaju rizik za više desetina kuća ispod brda.<h2>Raste napetost</h2>Građani tvrde da su više puta tražili reakciju nadležnih, ali da konkretne mjere još nisu poduzete. U međuvremenu su se obratili mjesnoj zajednici, koja je dokumentovala stanje i najavila dalje obraćanje općinskim i inspekcijskim organima.Stanovnici ističu da se boje za sigurnost porodica koje žive ispod padine, posebno nakon jačih kiša i nedavnih klizišta u regiji.Mještanin Sanjin Džino opisuje da je teren već ozbiljno narušen iskopima i uklanjanjem vegetacije bez zaštitnih mjera.<h2>Bez zaštite</h2>- Na tom imanju iskopano je više etaža bez ikakvih potpornih zidova ili osiguranja tla. To stoji već godinama i niko ne reaguje. Sada se ponovo kopalo bez table i bez ikakvog nadzora – kaže Džino za „Dnevni avaz“.

On dodaje da su mještani dodatno zabrinuti zbog načina izvođenja radova.- Drveće je oboreno, korijenje izloženo, teren izgleda kao da je klizište već pokrenuto. Ljudi se boje jer ne znamo kada se sve može srušiti – navodi on.Hoće li ovog puta nadležni reagirati na vrijeme ili ćemo doći u situaciju da stradaju stambeni objekti građana, ostaje da vidimo.

Upozoravaju na mogućnost pokretanja zemlje zbog radova na privatnoj parceli

U sarajevskom naselju Pionirska Dolina: Građani u strahu od klizišta u Nahorevskoj

Sezona maturskih večeri uveliko je počela, a saloni širom Bosne i Hercegovine ovih dana rade punim kapacitetom. Dok su nekada maturantice najčešće birale klasične i stroge punđe, današnje generacije sve više traže prirodniji izgled, blage lokne, opuštene talase i ležernije varijante koje prate aktuelne trendove sa društvenih mreža.Frizerka Melisa Keško kaže da svaka godina donosi nove zahtjeve i stilove, ali jedno je sigurno djevojke danas mnogo više pažnje posvećuju svakom detalju.- Nekada su za velike mature uglavnom bile popularne elegantne i stroge punđe, dok se danas djevojke više odlučuju za opuštenije i prirodnije varijante. Kod malih matura djevojčice su uglavnom manje zahtjevne, pa se najčešće odlučuju za isfeniranu kosu ili lagane lokne - kazala je Keško za “Dnevni avaz”.<h2>Inspiracija stiže s interneta</h2>Društvene mreže, posebno Instagram i TikTok, danas imaju veliki utjecaj na želje maturantica. Gotovo svaka dolazi sa unaprijed pripremljenim fotografijama frizura koje želi.- U posljednjih nekoliko godina djevojke koje dolaze na maturu postale su mnogo zahtjevnije. To nam u jednu ruku olakšava posao jer tačno vidimo šta žele, naravno ukoliko je frizura izvodiva i prilagođena njihovoj kosi. Perfekcionizam je danas mnogo izraženiji nego ranije, pa djevojke često obraćaju pažnju i na najsitnije detalje - ističe Keško.Dodaje da ipak nije svaka frizura pogodna za svaki tip kose, zbog čega je posao frizera danas mnogo kompleksniji nego ranije.

Priprema jedne maturantice podrazumijeva mnogo više od samog stiliziranja kose. Potrebno je procijeniti kvalitet vlasi, odabrati frizuru koja pristaje obliku lica i osigurati da ostane postojana tokom cijele večeri.- U sezoni matura posao frizera je mnogo zahtjevniji nego inače, upravo zbog velike odgovornosti i želje da sve bude savršeno. Nije dovoljno samo napraviti frizuru, treba voditi računa i da frizura izdrži - pojašnjava Keško.Kada je riječ o razlikama između male i velike mature, ističe da su starije maturantice ozbiljnije i detaljnije u pripremama, dok su mlađe opuštenije i spremnije na jednostavnije varijante.<h2>Sve veći troškovi</h2>Matura je za mnoge roditelje danas ozbiljan finansijski izdatak. Osim odjeće, obuće i fotografisanja, tu su i šminka, nokti te frizerske usluge, čije cijene zavise od grada i zahtjevnosti same frizure.- Danas je za maturu potrebno izdvojiti mnogo više novca nego ranije, upravo zbog toga što djevojke i momci žele da sve izgleda savršeno. Kada se saberu haljina ili odijelo, frizura, šminka, nokti, obuća, fotografisanje i ostali detalji, troškovi mogu biti zaista veliki - kaže Keško za "Avaz".Dodaje da su cijene frizura osjetno više u većim gradovima zbog većih troškova poslovanja i veće potražnje, ali i zbog složenijih zahtjeva klijentica.- Frizure danas jesu “na cijeni”, posebno u sezoni matura kada je potražnja najveća. Ipak, po mom mišljenju, najvažnije je da se osoba osjeća lijepo, zadovoljno i prirodno, jer matura treba da ostane lijepa uspomena, a ne opterećenje i stres zbog troškova - poručila je Keško za "Avaz".Današnje maturantice sve češće biraju prirodniji izgled i frizure koje naglašavaju eleganciju bez pretjerane ukočenosti.

Kada se saberu haljina ili odijelo, frizura, šminka, nokti, obuća, fotografisanje i ostali detalji, troškovi mogu biti zaista veliki

Keško: Perfekcionizam je danas mnogo izraženiji nego ranije 

Frizerka Melisa Keško za "Avaz": Maturantice prate trendove s društvenih mreža, sve više opuštenijih varijanti

Iza svake poduzetničke priče stoji trenutak odluke da se ideja pretvori u djelo. Kod Maide Džeko taj trenutak je došao nakon životnog iskustva koje je promijenilo njen pogled na zdravlje, njegu i svakodnevne navike.Iskustvo borbe s karcinomom, kaže, potpuno je promijenilo njen odnos prema tijelu i proizvodima koje koristi, dok joj je obrazovanje iz farmacije dalo stručnu osnovu da svoje znanje usmjeri u praksu.– U jednom trenutku smo shvatili da to više nije samo ideja, nego nešto u šta zaista vjerujemo. Tada smo odlučili da prestanemo čekati „savršeno vrijeme“ i krenemo korak po korak – kaže Džeko.<h2>Borba i strah</h2>Iz te odluke razvila se ideja o stvaranju vlastite linije prirodne kozmetike koja obuhvata kreme, serume i parfemske proizvode. Fokus je, kako ističe, bio na jednostavnim formulacijama i sigurnim sastojcima.U početku nije bilo lako. Svaka odluka nosila je rizik, a put od ideje do prvih proizvoda zahtijevao je mnogo rada i strpljenja.– Kada gradite nešto svoje, svaka odluka ima težinu. Ali vodila nas je želja da napravimo proizvode iza kojih možemo stajati i koje bismo i sami koristili – ističe ona.Neizvjesnost i strah bili su stalni pratilac početka. Ipak, kako kaže, upravo su ti trenuci učvrstili odluku da ne odustanu.– Naravno da je bilo sumnji. Ali shvatili smo da čekanjem idealnih okolnosti možda nikada ne bismo počeli. Sve se uči kroz rad i greške – navodi Maida.<h2>Podrška partnera</h2>Vođenje vlastitog posla paralelno sa privatnim obavezama donijelo je i brojna odricanja. Granica između privatnog i poslovnog života, kaže, gotovo da nestaje.– Mnogo vremena i energije ode na razvoj, ali kada vjerujete u ono što radite, to ima smisla – dodaje ona.Posebno naglašava da je podrška partnera bila ključna u cijelom procesu. Zajedničko razumijevanje vizije olakšalo je teške trenutke.– Važno je imati nekoga ko razumije vašu ideju i podsjeti vas zašto ste krenuli. Ta podrška nas je držala kroz sve faze – kaže ona.Kroz godine rada naučili su da se povjerenje ne gradi preko noći i da uspjeh dolazi postepeno.– Sve ide korak po korak. Naučili smo cijeniti male pomake i razumjeti koliko su dosljednost i kvalitet važni – ističe.<h2>Poruka drugima</h2>Kada se osvrne unazad, kaže da bi danas ranije napravila prvi korak, bez potrebe da sve bude savršeno.Onima koji imaju ideju, ali ih strah koči, poručuje da "savršeni trenutak“ ne postoji.– Strah uvijek postoji, ali dovoljno je krenuti malim korakom. Sve ostalo se gradi putem. Najvažnije je vjerovati i ne odustati na početku – zaključuje ona.

Savršen trenutak ne postoji, uspjeh se gradi korak po korak, rekla je

Maida Džeko za Avaz: Savršen trenutak ne postoji, uspjeh se gradi korak po korak

Iskustvo borbe s karcinom i znanje iz farmacije bili ključni: Ideju pretvorila u stvarnost

Na brzoj cesti Ilidža – Blažuj danas je došlo do saobraćajne nesreće u kojoj je učestvovalo jedno vozilo.Na automobilu je pričinjena materijalna šteta, dok za sada nema informacija o eventualno povrijeđenim osobama.Zbog obavljanja uviđaja zatvoren je jedan pravac saobraćaja, što je izazvalo usporeno odvijanje prometa na ovoj dionici.Uviđaj je u toku, a više informacija bit će poznato nakon njegovog završetka.

Na automobilu je pričinjena materijalna šteta, dok za sada nema informacija o eventualno povrijeđenim osobama

Saobraćajna nesreća na brzoj cesti Ilidža – Blažuj: Nastala materijalna šteta na vozilu, saobraćaj usporen

BiH se suočava s određenim novim demografskim izazovima: stopom nataliteta od 1,2 među najnižima u Evropi, te upornim iseljavanjem stanovništva i brzim starenjem. Istraživanje UN-ovog Populacijskog fonda (UNFPA) pokazalo je, pak, da porodice u prosjeku žele imati oko dvoje djece, što ukazuje na sistemske prepreke, a ne na nedostatak aspiracija. Iza statistike stoje složeni društveni i ekonomski razlozi. <h2>Odlazak mladih </h2>Demograf Amer Osmić kaže kako je natalitet pokazatelj šireg nepovoljnog društvenog ambijenta, ali i nivoa optimizma i negativne percepcije budućnosti bh. društva. - Ključni uzroci su i dalje svakako ekonomska nestabilnost, teško rješavanje stambenog pitanja, nesigurno tržište rada i trajno iseljavanje mladih ljudi koji se nalaze u reproduktivno najaktivnijoj dobi. Važan faktor predstavlja i slabo povjerenje u institucije i nedovoljna podrška porodicama kroz socijalne i natalitetne politike - kazao je Osmić za “Dnevni avaz”.

Finansijska nesigurnost i nemogućnost dugoročnog planiranja su među ključnim razlozima zbog kojih mladi odgađaju roditeljstvo, kaže i ekonomski analitičar Davud Bećirović.- Ljudi bježe od osjećaja da nemaju kontrolu nad idućih pet godina svog života. Ako ne možete planirati kvartal u biznisu, kako da planirate decenije u odgoju djeteta? To je čista racionalizacija rizika. U BiH imamo kombinaciju niskih plata, nesigurnih ugovora i skupog stanovanja, što stvara okruženje u kojem je racionalna odluka ne imati dijete – komentariše Bećirović.

<h2>Žene "kao rizik”</h2>Poseban problem je položaj žena na tržištu rada, za koje zakonska zaštita postoji, ali praksa često pokazuje drugačiju sliku, te ženu koja uđe na razgovor za posao u dvadesetim ili ranim tridesetim godinama poslodavci percipiraju kao rizik, kaže Bećirović, pa mnoge žene biraju između karijere i materinstva ranije nego što bi trebalo biti normalno.- Odluka o odgađanju roditeljstva često je racionalna strategija preživljavanja u sistemu gdje dominiraju nesigurni ugovori o radu i niske plate. U takvom okruženju, majčinstvo/roditeljstvo se ne doživljava kao radost koju društvo jedva čeka da podrži, već kao ogroman finansijski rizik koji roditelji najčešće moraju iznijeti potpuno sami – navodi Denija Hidić iz Fondacije CURE.<h2>Nestaju generacije</h2>Osmić upozorava da BiH ne gubi samo stanovništvo nego i generacije koje bi trebale nositi budući razvoj zemlje.Dugoročno, to znači ubrzano starenje stanovništva i dodatni pritisak na ionako opterećene javne sisteme.

Stručnjaci upozoravaju da bez reformi nema demografskog oporavka

Negativni trend traži hitne institucionalne odgovore 

Natalitet u BiH među najnižim u Evropi

Generalmajor Mauricio Fronda (Maurizio) nakon što je nedavno preuzeo vođenje snaga EUFOR-a u Bosni i Hercegovini otvorio je neposrednu komunikaciju snaga Evropske unije s građanima. Namjera je približiti se što više ljudima u Bosni i Hercegovini i stvoriti osjećaj sigurnosti u vremenu u kojem se osjećaju dodatne političke tenzije i turbulencije zbog izborne godine.Fronda je vrstan poznavalac situacije u Bosni i Hercegovini, gdje je još 1996. i 1999. godine učestvovao u zajedničkim operacijama NATO snaga s tadašnjim IFOR i SFOR trupama. Nakon što je u januaru preuzeo dužnost komandanta, fokus njegovog djelovanja bile su posjete takozvanim LOT kućama (Liaison Observation Teams), čiji je glavni zadatak upravo komunikacija s lokalnim stanovništvom i institucijama. Frondina želja je, kako kažu iz EUFOR-a, da „iz prve ruke“ vidi kako njihovi timovi sarađuju s građanima i lokalnim zajednicama. Prioritet za ovog generalmajora upravo je ono što treba biti osnovni cilj nekog ko vodi bilo koje sigurnosne snage, a to je podržati lokalne vlasti u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja u BiH. Ovakvi susreti na terenu, kako sam kaže, osiguravaju dijalog i međusobno razumijevanje da su sigurnost i stabilnost temeljni preduslovi za napredak.

Komandant EUFOR-a ulijeva sigurnost građanima BiH

Mauricio Fronda: Suštinska misija

Na Pofalićima je danas u poslijepodnevnim satima došlo do saobraćajne nesreće u kojoj su učestvovala tri vozila.Prema informacijama iz Operativnog centra Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, nesreća im nije prijavljena, što ukazuje da nije bilo povrijeđenih osoba.Na vozilima je pričinjena materijalna šteta.Zbog nezgode i zastoja u saobraćaju na ovoj dionici formirale su se velike gužve.

Na vozilima je pričinjena materijalna šteta

Nesreća na Pofalićima: Sudarila se tri vozila

Institut Mentis će 20. maja 2026. godine predstaviti rezultate projekta "Glasovi tišine“, koji je nastao kroz participativni rad sa ženama koje su preživjele nasilje i predstavnicama institucija sistema u Kantonu Sarajevo.Događaj će biti održan u prostorijama Instituta Mentis u TC Robot Socijalno, s početkom u 14:00 sati. Fokus programa je na predstavljanju rezultata zajedničkog procesa žena i stručnjakinja koje djeluju unutar institucija.<h2>Projekt koji povezuje iskustva i sistemski odgovor</h2>Tokom događaja bit će predstavljeni ključni rezultati rada koji spajaju lična iskustva žena sa institucionalnim praksama i pristupima u borbi protiv nasilja.- Ovo nisu preporuke nastale samo iz literature ili stručnih analiza. Nastale su iz razgovora, iskustava i riječi žena koje su preživjele nasilje, ali i žena koje svakodnevno rade u institucijama sistema - kazala je Armina Čerkić, institut Mentis.Predstavit će se "Rječnik nasilja“, konceptualni alat koji imenuje oblike nasilja koji često ostaju nevidljivi u svakodnevnom i institucionalnom jeziku. Uz to će biti iznesene i preporuke za unapređenje institucionalne prakse, nastale kroz dijalog učesnica procesa.

<h2>Novi alati, preporuke i umjetnički sadržaji</h2>Posjetioci će moći vidjeti i dio izložbe „We Are Not OK With This, Are You?“, realizirane u saradnji sa Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, kao i kratki film koji je nastao iz riječi žena uključenih u projekat.- Vjerujemo da je važno otvoriti prostor da se o nasilju govori drugačijim jezikom, jezikom koji prepoznaje iskustvo, posljedice i odnose moći koji često ostaju nevidljivi - kazala je Armina Čerkić za "Avaz".Iz Instituta Mentis poručuju da projekat otvara prostor za drugačije razumijevanje i govor o nasilju, naglašavajući da tišina u ovom kontekstu nikada nije neutralna.

Rezultati participativnog projekta koji povezuje iskustva žena i rad institucija kroz nove alate, preporuke i umjetničke formate

Institut Mentis 20. maja predstavlja rezultate projekta "Glasovi tišine“

Senaid efendija Isaković je za „Avaz“ iz Mekke pojasnio da su hadžije sinoć uspješno obavile obrede umre, koja se sastoji od nekoliko ključnih koraka tavafa, sa’ja, te završnih obreda šišanja kose i skidanja ihrama.- Druga grupa hadžija je obavila tavaf, odnosno sedam krugova oko Kabe, nakon čega su nastavili sa sa’jem između Safe i Merve. Po završetku ovih obreda uslijedilo je šišanje kose i skidanje ihrama, čime je umra u potpunosti završena - kazao je Efenidija Isaković&nbsp;Dodao je da su sinoć sve četiri grupe hadžija uspješno obavile umru, i to u razmaku od otprilike jedne do dvije sata, što govori o dobroj organizaciji i toku obreda.- Nakon završenih obreda, hadžije su imale slobodno vrijeme bez dodatnih obaveznih aktivnosti vezanih za hadž, uz mogućnost individualnih ibadeta i obavljanja dodatnih umri za one koji su to željeli - kazao je Senaid ef. IsakovićKako je pojasnio efendija Isaković, trenutno se nalaze u periodu mirnijeg rasporeda, sve do narednih obaveza koje slijede u sklopu hadžskih dana.

. Po završetku ovih obreda uslijedilo je šišanje kose i skidanje ihrama, čime je umra u potpunosti završena 

Prve hadžije iz BiH uspješno obavile umru

Efendija Senaid Isaković za "Avaz": Sve četiri grupe hadžija uspješno obavile umru

Prva grupa od 172 budućih hadžija iz Bosne i Hercegovine, koja je jutros krenula na put ka Mekki, uspješno je stigla na odredište, gdje će obaviti petu islamsku dužnost – hadž.Nakon organiziranog ispraćaja u džamiji kralja Fahda i emotivnog okupljanja, hadžije su otputovale prema Saudijskoj Arabiji, a njihov dolazak u Mekku protekao je bez poteškoća.Vjernici su po slijetanju u svetom gradu nastavili put prema smještaju, odakle će se u narednim danima pripremati za obavljanje hadžskih obreda.

Među hadžijama vlada posebna atmosfera duhovnog mira i zahvalnosti zbog dolaska na jedno od najvažnijih putovanja u životu.Podsjećamo da su danas iz Bosne i Hercegovine na hadž otputovala dva aviona, u kojima se nalaze četiri organizirane grupe hadžija. Prva grupa je već stigla u Meku, dok se dolazak preostalih hadžija očekuje prema planiranoj dinamici i rasporedu letova.

Vjernici su po slijetanju u svetom gradu nastavili put prema smještaju

Prva grupa hadžija iz BiH stigla u Mekku

Knjiga „Znaš li ti otkad mi tebe čekamo?“ autorice Mease Ibraković nije samo književno djelo. Ona je svjedočanstvo jedne boli koja traje gotovo tri decenije, zapis o tišini koja nikada nije prestala i podsjetnik na odgovornost svih nas da čuvamo istinu o genocidu u Srebrenici.Pišući o sudbinama porodica koje su ostale bez svojih najmilijih, autorica otvara prostor za razumijevanje onoga što mlađe generacije često ne mogu ni zamisliti. Upravo zato smatra da kultura sjećanja mora biti živa i prisutna, ne samo u knjigama, već i u svakodnevnim razgovorima.<h2>Dug pamćenja</h2>Za Measu Ibraković, važno je da mladi koji nisu živjeli juli 1995. godine razumiju težinu onoga što se dogodilo. Smatra da je to obaveza onih koji pamte i koji su svjedočili vremenu u kojem je istina ispisana najtežim mogućim iskustvima.- To je od presudne važnosti. Smatram da mladi danas nemaju potpunu sliku o tome, ali ih ne krivim jer nisu svjedočili tom vremenu. Upravo zato je odgovornost nas koji pamtimo da govorimo, pišemo i ostavljamo trag - kazala je Ibraković za "Avaz".Njene riječi podsjećaju da mir nije nešto što se podrazumijeva. Generacije koje odrastaju daleko od ratnih strahota teško mogu pojmiti šta znači decenijama čekati vijest, trag ili kost voljene osobe, a upravo zato istina mora biti ispričana jasno i dostojanstveno.Autorica posebno naglašava da se ne smije govoriti samo o smrti, nego i o životima koji su morali biti nastavljeni nakon tragedije. O djeci koja su rasla bez očeva i o porodicama koje su učile živjeti s prazninom koja nikada ne nestaje.<h2>Snaga majki</h2>Posebno emotivan dio njenog obraćanja posvećen je majkama Srebrenice i ženama koje su ostale same da nose teret života i odgoja djece nakon genocida. U njima vidi najveći simbol dostojanstva i ljudske snage.- Hvala što ste bile oslonac koji je držao sva četiri ćoška kuće onda kada se činilo da se cijeli svijet ruši. Ostale ste bez muževa, sinova i braće, a ipak niste dozvolile da vam djeca posrnu - rekla je Ibraković.

Potresna priča o Srebrenici, majkama koje su ostale uspravne i odgovornosti da se istina sačuva od zaborava

Knjiga "Znaš li ti otkad mi tebe čekamo?"

Svjetski dan oboljelih od multiple skleroze: Osjećamo se izolovano jer drugi ne razumiju naše simptome

Lov na brendirane komade za sitniš: Građani masovno hrle u second-hand radnje

European gem under enormous pressure: Who is responsible for concreting the Una?

Sabina i Amir Mehmedinović za "Avaz": Zbog sina Azura počeli smo praviti igračke, danas pomažemo i drugoj djeci

Evropski dragulj pod ogromnim pritiskom: Ko je odgovoran za betoniranje Une?

U sarajevskom naselju Pionirska Dolina: Građani u strahu od klizišta u Nahorevskoj

Frizerka Melisa Keško za "Avaz": Maturantice prate trendove s društvenih mreža, sve više opuštenijih varijanti

Iskustvo borbe s karcinom i znanje iz farmacije bili ključni: Ideju pretvorila u stvarnost

Saobraćajna nesreća na brzoj cesti Ilidža – Blažuj: Nastala materijalna šteta na vozilu, saobraćaj usporen

Natalitet u BiH među najnižim u Evropi

Mauricio Fronda: Suštinska misija

Nesreća na Pofalićima: Sudarila se tri vozila

Institut Mentis 20. maja predstavlja rezultate projekta "Glasovi tišine“

Efendija Senaid Isaković za "Avaz": Sve četiri grupe hadžija uspješno obavile umru

Prva grupa hadžija iz BiH stigla u Mekku

Istina ne smije utihnuti: Glas Srebrenice koji traje kroz knjigu Mease Ibraković

Svjetski dan oboljelih od multiple skleroze: Osjećamo se izolovano jer drugi ne razumiju naše simptome

Lov na brendirane komade za sitniš: Građani masovno hrle u second-hand radnje

European gem under enormous pressure: Who is responsible for concreting the Una?

Sabina i Amir Mehmedinović za "Avaz": Zbog sina Azura počeli smo praviti igračke, danas pomažemo i drugoj djeci

Evropski dragulj pod ogromnim pritiskom: Ko je odgovoran za betoniranje Une?

U sarajevskom naselju Pionirska Dolina: Građani u strahu od klizišta u Nahorevskoj

Frizerka Melisa Keško za "Avaz": Maturantice prate trendove s društvenih mreža, sve više opuštenijih varijanti

Iskustvo borbe s karcinom i znanje iz farmacije bili ključni: Ideju pretvorila u stvarnost

Saobraćajna nesreća na brzoj cesti Ilidža – Blažuj: Nastala materijalna šteta na vozilu, saobraćaj usporen

Natalitet u BiH među najnižim u Evropi

Mauricio Fronda: Suštinska misija

Nesreća na Pofalićima: Sudarila se tri vozila

Institut Mentis 20. maja predstavlja rezultate projekta "Glasovi tišine“

Efendija Senaid Isaković za "Avaz": Sve četiri grupe hadžija uspješno obavile umru

Prva grupa hadžija iz BiH stigla u Mekku

Istina ne smije utihnuti: Glas Srebrenice koji traje kroz knjigu Mease Ibraković