<p>Međunarodni dan rijetkih bolesti obilježava se svake godine 28. februara ili 29. u prestupnoj godini. Cilj ove inicijative jeste upoznati se s poteškoćama oboljelih, njihovim životnim navikama i potrebama.&nbsp;</p><p>Širom svijeta nastoji se podići svijest javnosti o rijetkim bolestima te o njihovom utjecaju na život oboljelih i njihovih porodica, kao i poboljšati pristup liječenju i medicinskoj skrbi.</p><p>&nbsp;Hasmir Delić, predsjednik Saveza za rijetke bolesti FBiH, za „Avaz“ je pričao o izazovima sa kojim se susreću.<br></p><h2>Nagomilani problemi</h2><p>- Rijetke bolesti označava niska prevalenca, ukoliko je jedno oboljelo na 2000 od ukupnog broja stanovništva, bolest se smatra rijetkom, a jedno na 100.000 vrlo rijetkom. Tek prije nešto više od godine, započeo je s radom Centar za rijetke bolesti u FBIH kojem je jedan od osnovnih zadataka statistička obrada podataka o rijetkima, a kroz isti je do sada evidentirano oko 700 osoba s rijetkim bolestima i oko 100 različitih dijagnoza rijetkih bolesti s područja FBIH – kazao je Delić.</p><p>Dodaje da se u 2024. ovaj dan po prvi puta obilježava na svim nivoima, sa više optimizma i više očekivanja, zahvaljujući razbuđenoj svijesti prije svega organizacija udruženja koja okupljaju oboljele od rijetkih bolesti u FBiH, pa i šire društvene zajednice i donosioca odluka koji su, kako kaže, u 2024. napokon dodali oblast rijetkih bolesti na dnevni red pristupa sistemskim rješenjima kroz zakonske propise u FBiH.</p><p>- Mi iz Saveza ove godine želimo s više optimizma prezentirati ono šta se uradilo, međutim naša obaveza je da stalno ukazujemo na stanje i odnos društva naspram oboljelih od rijetkih bolesti u FBiH, s naglaskom da ova problematika nije od jučer, nego se gomilala godinama – objasnio je Delić.</p><p><br></p>

<p>Ističe kako su problemi sa kojima se oboljeli susreću nedovoljan i zakonski nedefinisan način liječenja i usluga zdravstvene zaštite, neusklađeni zakonski propisi koji dovode do razlike prava shodno mjestu življenja, nedovoljna i neusklađena lista lijekova čiju nabavku finansira ZZO i RO FBiH shodno potrebama pacijenata, administrativna birokratija i zapostavljenost potreba pacijenata u sektoru socijalne politike.</p><p>- Svjesni smo da sistemska rješenja ovih problema ne dolaze lako, ali imamo dozu optimizma u pogledu sistemskih rješenja jer su se počele dešavati pozitivne promjene u zajednici povodom problematike rijetkih bolesti od kojih ističemo da po prvi put imamo direktan budžetski kod za lijekove jedne od rijetkih bolesti, a koji nam može poslužit kao vodilja ka stvaranju namjenskog koda ili fonda za sva rijetka oboljenja – napomenuo je Delić.</p><h2>Uspostava registra</h2><p>Također navodi da je otvoren dijalog između Saveza i drugih pacijentskih udruženja i Federalnog ministarstva zdravstva te su ostvareni redovni kontakti, a produkt toga je završna procedura Programske strategije za rijetke bolesti u FBiH te uključivanje predstavnika pacijenata u pripreme prijedloga nacrta zakona o rijetkim bolestima u FBiH. </p><p>Kako kaže, za tu inicijativu su veoma zahvalni Federalnom ministarstvu zdravstva jer bi FBiH prvi put trebala imati Zakon o rijetkim bolestima, a pacijenti bi napokon bili zakonski obuhvaćeni.</p><p>- Moram naglasiti da je u skladu s istim programom ovo ministarstvo pokrenulo i aktivnost uspostave registra rijetkih bolesti FBiH, a u čiju kreaciju uključuju i predstavnike našeg Saveza što povisuje dozu našeg optimizma i zahvalnosti. Također je s radom počeo Federalni Centar za rijetke bolesti FBiH pri UKC-u Tuzla, koji ima zadatak statističke obrade kako oboljelih tako i potreba za liječenje oboljelih - istaknuo je Delić.</p><p>Naglasio je da je potpuno razbuđena svijest o potrebama oboljelih od rijetkih bolesti na svim nivoima u FBiH te da shodno nastajanju pozitivnih promjena, žele da se zahvale svima koji su tome doprinijeli te pozvao oboljele da nastave sa potraživanjem svojih prava na uvezanost i privrženost.</p>

Po prvi put imamo direktan budžetski kod za lijekove jedne od rijetkih bolesti, navodi Delić

Evidentirano oko 700 oboljelih od rijetkih bolesti u FBiH 

Hasmir Delić, predsjednik Saveza za rijetke bolesti FBiH za „Avaz“: Oboljeli nailaze na puno izazova

<p>Federalni hidrometeorološki zavod je pustio novi indeks za kvalitet zraka na web stranici. Urađen je po metodologiji Evropske okolišne agencije, a u cilju da se građani informišu adekvatno i u skladu sa normama EU.<br></p><p>Indeks kvalitete zraka, na osnovu izmjerenih podataka, omogućuva jednostavan uvid u kvalitetu zraka u realnom vremenu sa ciljem da ugrožene kategorije stanovništva mogu prilagoditi svoje dnevne aktivnosti, tako da njihovo zdravlje ne bude ugroženo. </p><p>U skladu sa Odlukom Evropkog vijeća da BiH dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i preporukama Europske komisije za otvaranje pregovora o pristupanju s BiH, Federalni hidrometeorološki zavod uskladio je metodologiju za proračun indeksa kvaliteta zraka sa metodologijom koju je propisala Evropska okolišna agencija (EEA). </p><p>Dosadašnja metodologija za proračun indeksa kvaliteta zraka donesena je u suradnji sa UNDP-om, po uzoru na metodologiju Američke agencije za okoliš (EPA) uz određenu prilagodbu stanju kvalitete zraka u Federaciji BiH.</p><p>Ova inicijativa jasno pokazuje našu posvećenost usklađivanju s evropskom legislativom i primjenu dobrih evropskih praksi u nastojanju da osiguramo visoke standarde monitoringa kvalitete zraka kako bismo doprinijeli zajedničkim naporima u očuvanju okoliša i zdravlja stanovništva.</p><p>Testni podaci Indexa kvalitete zraka za FBiH dostupni su na&nbsp; web stranici od danas, a zvanični od 01.03.2024.godine. Više informacija na linkovima:</p><p><a href="https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/AQI-satne.php">https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/AQI-satne.php</a><br></p><p><a href="https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/index.php">https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/index.php</a><br></p><p><a href="https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/saopcenje.php">https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/saopcenje.php</a><br></p>

- Ova inicijativa jasno pokazuje našu posvećenost usklađivanju s evropskom legislativom, kazali su iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda

FHMZ: Index kvalitete zraka FBiH u skladu sa metodologijom evropske okolišne agencije (EEA)

<p>Sve su pite pitice, samo je burek pitac! Ipak, kada pitate Bosance i Hercegovce, čut ćete podijeljena mišljenja i preferencije između ''pitica'' i ''pitca''. Velika je to ljubav na ovim prostorima, još kada dodate čašu jogurta, eventualno neku salaticu, apsolutno ste zadovoljili apetit jednog Bosanca. </p><p>Gdje god da krenemo, sa sobom nosimo umijeće pravljenja pita i ponosno ga dijelimo s ostalima. Ako to nije ljubav, onda definiciju treba prilagoditi.</p><h2>Loše navike</h2><p>Postavlja se pitanje koliko je zdrava naša ishrana. Nepobitna je činjenica da su hljeb, puno začina, ali i mliječni proizvodi dijelom skoro svake trpeze. Pavlaka i kajmak se u sve miješaju, a imamo običaj da prvo posolimo pa tek onda probamo hranu. Obrok bez mesa rijetko nazivamo pravim obrokom, a bez vegete nam je jelo besmisleno. Što se tiče pića, na prvom mjestu je kafa.</p>

<p>Nutricionista Inga Marković objasnila je za "Avaz“ gdje griješimo i šta bismo mogli promijeniti u svojim navikama.</p><p>- Narod BiH je u posljednjih deset godina potpuno preuzeo nekadašnji zapadnjački način ishrane, kažem nekadašnji zato što su zapadnjaci poradili dosta na tome da promijene svoj način prehrane. </p><p>Međutim, mi smo usvojili taj nekadašnji gdje imamo previše životinjskih masti, ali nedovoljno kvalitetnih esencijalnih masnih kiselina, previše šećera i proizvoda od rafiniranih ugljenih hidrata koji u svom sastavu nemaju dovoljno biljnih vlakana - kazala je Marković.</p><h2>Previše stimulansa</h2><p>Također, dodala je, unosimo previše industrijski obrađene hrane koja sadrži vrlo malo vitamina. Naša ishrana, kazala je, preopterećena je i unosom soli, a nedovoljno imamo drugih mineralnih soli, kako po raznovrsnosti tako i po količini uzimamo previše stimulansa, osim kafe, tu su i energetska pića i alkohol.</p>

<p>- Za sve nabrojano se veže većina hroničnih nezaraznih bolesti, a previše termički obrađena hrana je siromašna nutrijentima i upravo ta kombinacija jest ustvari hrana koja utire put lošem zdravlju i izaziva pojavu vrlo ozbiljnih kliničkih simptoma mnogih bolesti - objasnila je Marković.</p><h2>Porast broja gojaznih</h2><p>Prognoze svjetskih organizacija koje se bave procjenama gojaznosti, kaže Marković, BiH su svrstale u vrh svih balkanskih zemalja s povećanim procentom gojaznih osoba do 2030. za čak 30 posto.</p><p>- Dakle, trećina populacije će biti gojazna, s godišnjim povećanjem za odraslu populaciju od 2,3 posto i za djecu od 6,5 posto, što je veliki alarm - kazala je Marković.</p><p>Stara bosanska jela i tradicionalna bosanska jela su plod kulturne raznolikosti i čine značajan dio gastronomske ponude BiH.&nbsp;</p>

Narod BiH je u posljednjih deset godina preuzeo zapadnjački način ishrane, kazala je Marković

Nutricionista Inga Marković objasnila gdje griješimo: Najviše volimo pitu i kafu

<p>Trajna šminka ili permanentni make-up sve je popularniji kozmetički tretman koji unošenjem pigmenta u gornji sloj kože, na licu, imitira šminku. Trajnom šminkom može se korigirati područje usana, očiju odnosno kapaka i obrva. Alisa Bajrović, master estetike, za „Avaz“ je objasnila šta podrazumijeva taj proces.</p><h2>Prirodni izgled</h2><p>Trajna šminka zapravo je mikropigmentiranje odabranih dijelova kože, a može se primjenjivati u različite svrhe. Tako će se neko na trajnu šminku odlučiti kako bi osvježio lice, neko želi prikriti nedostatke, a neko jednostavno voli šminku i želi pojednostaviti svakodnevnu rutinu.</p><p>- To je polutrajna šminka koja ne smije da bude upadljiva, a ljudi često smatraju da je suprotno, dakle da izgledate kao da ste stalno u potpunosti našminkani. Ova šminka jednostavno koriguje nešto sto nemate prirodno, naprimjer, imate tanke obrve i želite malo da pojačate njihov izgled, u tom slučaju se radi trajna šminka koja zapravo izgleda jako suptilno. Veoma je bitno da se ne radi sve na isti šablon, nego da se u dogovoru s klijentom uradi na način koji će istaknuti prirodne ljepote lica, a ne pretjerati pa da krajnji dojam djeluje lažno – kazala je Bajrović.</p><p>Dodala je da je veoma bitno s kojim se pigmentima radi i koliko traje proces, brzi postupci jednostavno nisu dovoljno kvalitetni. Kako kaže, s usnama je nezgodno raditi zbog sluzokože i potrebno je pripremiti klijenta za taj proces. Obrve spadaju u lakše zahvate, navela je, jer je dio lica na kojem se radi manje osjetljiv. Usne su često sklone herpesu, pa klijentima savjetuje uzimanje prikladnih krema prije aplikacije.</p>

<h2>Konstantna edukacija</h2><p>- Od izuzetne je važnosti kako umjetnik radi, mora biti edukovan i konstantno ulagati u edukaciju, jer polutrajna šminka nije kao prava tetovaža, nego pigmentiranje. Sada postoje mineralni pigmenti koji sami mogu izblijedjeti, jer se više ne radi zastarjelom tehnikom, kada se ulazilo na veću dubinu kože pa se dešavalo da pigment oksidira i onda, naprimjer, obrve postanu plavo-sive – objasnila je Bajrović.</p><p>Navela je da polutrajna šminka traje od jedne do tri godine, zavisno od područja, a poslije se samo radi korekcija. Međutim, skrenula je pažnju da, ukoliko klijent godinama ponavlja proces, poželjno bi bilo skinuti laserom nakon nekog perioda i onda uraditi proces ispočetka.</p><p>- Svaki umjetnik mora dobro poznavati pigmentologiju i na osnovu nje odrediti pravu boju za klijenta. Naprimjer, na prirodnu plavičastu boju usana ne može ići roze boja, jer će ona oksidirati u plavu boju, dok na bijeloj možete uraditi bilo koju boju. Potrebno je otprilike mjesec da boja poprimi svoju nijansu pa ako, naprimjer, uradite crvenu, ona će otprilike kroz 40 dana da bude onako prirodnije roza – istaknula je Bajrović.</p>

Umjetnik mora konstantno ulagati u edukacije, kazala je Bajrović

Estetičar Alisa Bajrović za "Avaz": Trajna šminka sve popularnija među Bosankama

<p>Rak uha prilično je rijedak i uglavnom pogađa starije ljude. Postoje dobroćudne i zloćudne promjene, a simptomi mogu biti vrlo različiti i varirati od osobe do osobe. Doktor Adis Šahinović za „Avaz“ je objasnio kako se manifestiraju tumori uha.</p><h2>Slabiji sluh</h2><p>Postoje tri dijela uha: vanjsko, srednje i unutrašnje uho. Neoplastične promjene mogu se razviti u svakom od spomenutih dijelova organa sluha, patologije se mogu odnositi ne samo na dijelove samog uha već i na okolne koštane strukture.</p><p>- Tumore uha dijelimo po lokalizaciji (mjestu nastanka) na tumore vanjskog, srednjeg i unutrašnjeg uha, kao i na nekancerozne (benigne, tj. dobroćudne) i kancerozne (maligne, tj. zloćudne). Većina tumora uha bude detektirana na pregledu ili se pacijenti žale na određene tegobe poput oslabljenog sluha, bola, zujanja u uhu ili vrtoglavice - objasnio je dr. Šahinović.</p>

<p>Također navodi da su najčešći benigni tumori vanjskog uha razne epidermalne ciste (vrećice ispunjene izlučevinama kože), osteomi i egzostoze (nekancerozni rast kostiju) i keloidi (hipertrofija / rast ožiljka nakon povrede).</p><p>- Ako se ove promjene nalaze u zvukovodu, pacijenti mogu primijetiti da slabije čuju. Njihovim uklanjanjem sluh se vraća u prijašnje stanje. Najčešći maligni tumori vanjskog uha su bazocelularni i planocelularni karcinomi (karcinomi kože) te melanom i ceruminom (karcinom stanica koje proizvode cerumen / ušni vosak) - kazao je dr. Šahinović.</p><h2>Dugotrajne upale</h2><p>Dodao je da se u srednjem uhu kod dugotrajne, hronične upale može javiti karcinom pločastih stanica, ali da su ovi tumori srednjeg uha jako rijetki. Međutim, u tom području mogu se, također, javiti tumori u vidu pulsirajuće crvene mase (glomus tumori), a benigni tumori mogu biti hemangiomi, fibromi, osteomi i hondromi.</p><p>- Simptomi su najčešće u vidu tinitusa usklađenog s pulsom, oslabljen sluh i vrtoglavica. Primarni benigni i maligni tumori unutrašnjeg uha su zaista rijetkost. Najčešći tumor unutrašnjeg uha je neurinom akustičkog nerva, što je benigni tumor koji se klinički ponaša maligno. Terapija svih ovih tumora je uglavnom hirurška, kada je to potrebno, ponekad se kombinira s radioterapijom - naveo je dr. Šahinović.</p><p>Kada pričamo o statistikama, najčešće se ove promjene grupiraju zajedno s ostalim karcinomima glave i vrata, pa čak i tada je njihov udio u ukupnoj učestalosti raka oko 5 posto svih slučajeva. Najčešće pogađa starije ljudi u dobi 60-80 godina.</p><p>Međutim, u tom području mogu se, također, javiti tumori u vidu pulsirajuće crvene mase (glomus tumori), a benigni tumori mogu biti hemangiomi, fibromi, osteomi i hondromi.</p>

Simptomi su najčešće u vidu tinitusa usklađenog s pulsom i vrtoglavica, kazao je dr. Šahinović

Većina tumora uha bude detektirana na pregledu 

Dr. Adis Šahinović za „Avaz“: Oslabljen sluh ili zujanje mogu ukazivati na tumor uha 

<p>Adin Pinjo je po struci profesor informatike, ali nikad se nije bavio tim poslom. Još u srednjoj školi je ušao u svijet digitalnog marketinga i web-dizajna, a time se bavi i danas. Ima svoj mali obrt od kojeg živi, ali, kada se odlučio na ovaj projekt, našao je još jedan posao koji bi mu pomogao da kupi kombi. Pinjo je za „Avaz“ ispričao kako je tekla njegova avantura.</p><p>Lepeza interesa</p><p>- Odrastao sam u travničkoj gorskoj službi, tako da sam oduvijek imao usađen avanturistički duh i široku lepezu interesa. Bavio sam se raznoraznim sportovima, a, između ostalog, nakon srednje sam napravio pauzu od godinu, u toku kojeg sam se počeo baviti paraglajdingom, a zatim i slacklineom (hodanje po traci između dvije zgrade, op. a.) - započeo je svoju priču Pinjo.</p><p>Dodaje da je kroz taj svoj avanturizam imao priliku da dovede mlade iz Evrope i organizira događaje koji su uključivali demonstraciju tih sportova, a istovremeno da mladima i djeci u Travniku, pa i šire, pruži priliku da probaju nešto novo.</p>

<p>- Kroz druženje s drugima primijetio sam da mnogi putuju i žive u svojim kombijima, pa sam pomislio zašto i sam ne bih pokušao isto. Inače se bavim fotografijom, prirode i sportova, i uvijek sam imao želju da bolje upoznam BiH. Tako je nastala moja stranica outdoor.ba i cilj mi je bio da ljudima otkrijem lokacije i pokažem kako doći do njih, gdje se mogu parkirati i druge cake. To je moj projekt iz strasti koji finansiram iz svog džepa - kazao je Pinjo.</p><p>Također je naveo da je početkom pandemije dosta njegovih prijatelja u tom momentu već otišlo u Njemačku, a on je ostao u Travniku i tada odlučio da svoju ideju pretvori u stvarnost. Nakon što je našao dodatni posao, svu zaradu je usmjerio na štednju za kombi.</p><h2>Sati istraživanja</h2><p>- Da se razumijemo, ja o autima ništa nisam znao, jer sam kao planinar odbijao da vozim, više sam volio da pješačim. Tako da je kupovina kombija bila avantura jer nisam znao šta da tražim, ali toliko oglasa sam pregledao da sam ih na koncu znao sve napamet. Sasvim slučajno sam naišao na jedan oglas gdje je prodavač upravo objavio oglas, a ja sam već kroz 15 minuta bio na njegovoj adresi, pazario i započeo svoju avanturu - objasnio je Pinjo.</p><p>Onda je krenula kompletna konverzija o kojoj, kako kaže, ništa nije znao. Učio je iz obilja videa na internetu, pretežno stranih, te proveo sate istražujući. Najveći problem je bio, ističe, naziv materijala koji pod tim imenom kod nas ne postoje.</p>

<p>- Važna stvar koju sam naučio jeste da tražim i slušam stručnjake, jer improvizacija u ovom procesu nije dobro rješenje, pogotovo kad su u pitanju osjetljive stvari poput struje, koju sam zbog greški u koracima morao raditi više puta. Konverzija je trajala oko godinu i po i, naravno, nikad neće biti gotovo jer uvijek ima nekih naknadnih radova i popravki - kazao je Pinjo.</p><p>Napomenuo je da je jako zahtjevno bilo naći sve potrebne dijelove te je nerijetko naručivao na adrese prijateljima i familiji u inozemstvu, organizirao prevoze do Travnika, pa je i to utjecalo da se projekt oduži na godinu i po. Dodao je da je u ovom procesu naučio i obrađivati drvo, sklapati namještaj, kao i ostale finese koje su bile dio procesa konverzije.</p><h2>&nbsp;Proces učenja</h2><p>- Snalazio sam se kako sam mogao, lutao po oglasima, drugim gradovima, sakupljao dio po dio i učio mnogo kroz cijeli proces i to je zapravo najvrednije što sam izvukao iz tog iskustva, kao i da je jako važno samo početi, a s vremenom se sve stvari slože. Ne treba se plašiti mogućnosti greške i eventualno nekog gubitka sredstava, jer, na koncu, ako želite nešto uraditi, morate se odvažiti i krenuti - zaključio je Pinjo.</p>

Cilj mi je bio da ljudima otkrijem lokacije i pokažem kako doći do njih, gdje se mogu parkirati i druge cake, kazao je Pinjo

Adin Pinjo za "Avaz": Napravio kamper od kombija i obilazi BiH

<p>Nakon što je u BiH proglašena epidemija morbila, otvoreni su i punktovi za vakcinaciju kako bi se ubrzala imunizacija djece i time se zaštitili od ove nimalo bezazlene zarazne bolesti.</p><p>Epidemiolog Emina Kurtagić-Pepić za "Avaz“ je potvrdila da je u periodu od 25.01.2024. do 19.02.2024. vakcinisano 3.150 djece.</p><h2>Incidenca 19,51 oboljelih</h2><p>- Zaprimljene su 82 prijave obolijevanja od zarazne bolesti morbila u Kantonu Sarajevo, od čega je 16 laboratorijski potvrđenih slučajeva. Incidenca na 100 000 stanovnika je 19,51 oboljelih, a smrtni slučajevi dosad nisu prijavljeni – kazala je dr. Kurtagić-Pepić.</p>

<p>Podsjećamo, punktovi su otvoreni pri Domu zdravlja Vrazova i Domu zdravlja Saraj-Polje u Sarajevu, a doktori savjetuju roditeljima da što prije vakcinišu djecu, što im je omogućeno bez najave i zakazivanja, svaki dan u dvije smjene.</p><h2>Kako se prenose morbile</h2><p>Morbile su zarazna bolest koja se prenosi kapljičnim putem i inkubacija traje od sedam do 14 dana. </p><p>Kliničku sliku uglavnom prate povišena tjelesna temperatura, curenje iz nosa, proljev i povraćanje, grlobolja, kašalj i osip koji kreće od lica prema vratu i dalje se spušta na grudni koš, trbuh i ekstremitete.</p><p>Za siguran kolektivni imunitet je potrebno da 95 posto stanovništva bude vakcinisano.</p>

Ljekari savjetuju roditeljima da što prije vakcinišu mališane

Morbile su zarazna bolest koja se prenosi kapljičnim putem

Hitno spriječiti širenje zaraze: Vakcinisano 3.150 djece

<p>Elektricitet u kosi može vrlo lako pokvariti i najbolju frizuru, a posebno tokom zimskih mjeseci, kada suh i vlažan zrak te nagle promjene temperature stvaraju dodatni statički elektricitet. Međutim, postoji nekoliko načina kako zadržati prekrasnu frizuru i riješiti se elektriciteta u kosi. Frizerka Enisa Raonić je za „Avaz“ podijelila nekoliko savjeta.</p><h2>Hidratacija kose</h2><p>Do elektriciteta u kosi dolazi zbog naglih temperaturnih promjena pri prelasku iz toplih prostorija u one hladnije. No, temperaturni obrati nisu jedini uzrok elektriciteta u kosi. Ponekad je uzrok elektriciteta oštećenost kose. Ako je naelektrisana kosa razlog tome što kosu stalno vežete u rep, uvijate ili peglate, vrijeme je da razmislite o nekom drugom rješenju.</p><p>- Jako je važno da kosa bude hidrirana, zato se trudite da koristite hidratatne šampone i regeneratore. Ono što također može pomoći jeste nanošenje ulja na krajeve kako bi smanjili statički elektricitet, ali i proizvoda koji su formulisani upravo za rješavanje problema elektriciteta – objasnila je Raonić.</p><p>Dodala je da je jako važno koristiti češljeve i trake za kosu od prirodnih materijala poput drveta ili metala, jer plastika može doprinijeti statičkom elektricitetu, kao i redovno četkati kosu kako bi raspršili statički elektricitet.</p><p><br></p>

<h2>Ne prati prečesto</h2><p>- Često pranje kose može ukloniti prirodna ulja s nje, čineći je podložnijom statičkom elektricitetu, tako da je poželjno smanjiti broj pranja. Također može pomoći i ovlaživač zraka u prostoriji u kojoj boravite kako bi održali optimalni nivo vlage što može pomoći u smanjenju ovog problema – kazala je Raonić.</p><p>Obično se elektrisanje kose dešava prilikom skidanja zimskih kapa ili marama. Zima, kao što je rečeno, pogoduje elektricitetu kose. Savjet je da kada kupujete kape odlučite se za prirodne proizvode. Vuna je najoptimalnija, bez primjesa elastina ili sintetike, a svilene marame su savršen izbor. </p><p>Na elektricitet nije moguće potpuno utjecati, ipak primjenom pomenutih savjeta elektricitet se može svesti na minimum. Tajna je u adekvatnom pranju i održavanju kako kose, tako i pribora kojim se kosa tretira. Poenta je u dohrani i hidriranju kose. Uz malo truda i minimalno ulaganja, možete zasijati potpuno novim sjajem.&nbsp;</p>

Jako je važno koristiti češljeve i trake za kosu od prirodnih materijala poput drveta ili metala, kazala je Raonić

Frizerka Enisa Raonić za "Avaz" objasnila: Kako ukrotiti naelektrisanu kosu?  

<p><br></p><p>Međunarodni dan djece oboljele od raka obilježava se danas, a cilj je podizanje svijesti o problemima s kojima se suočavaju djeca i adolescenti oboljeli od raka. Povodom toga, za „Avaz“ je govorio direktor Udruženja „Srce za djecu oboljelu od raka“ Fikret Kubat. Ovo humano udruženje već 20 godina aktivno učestvuje u pružanju podrške porodicama koje je zadesilo ovo teško stanje.</p><h2>Podrška porodicama</h2><p>- Cilj našeg udruženja je da, osim podrške porodicama u ovoj borbi, također omogućimo djeci da imaju ravnopravno odrastanje i pristup svemu što je potrebno za to. Bez obzira na izazove s kojima se susrećemo, uvijek se trudimo da ne zaboravimo zbog čega zapravo postojimo i mislim da smo to zajedničkim snagama, i kao roditelji i kao mladi izliječeni od raka, uspjeli - kazao je Kubat.</p><p>Dodao je da se kao direktor Udruženja trudi da svi projekti koje pokreće zajedno sa svojim timom budu na usluzi roditeljima. Kako kaže, rak je bolest cijele porodice.</p><p>- Psihofizička podrška je vrlo važna u ovom procesu, od momenta saopćavanja dijagnoze pa nadalje. Tu podršku trebaju da pruže ljekari, ali i stručno osoblje koje je tu, uz dječicu i roditelje tokom liječenja, i moram reći da je to naš primarni cilj. Mi smo tu da na kraju dana svojim primjerom pokažemo da nije kraj svijeta, da se moraju boriti i da ima nade - objasnio je Kubat.</p><p>Također je naveo da grupa “MladiCe”, djeca i odrasli koji su dobili ovu tešku borbu, sada uz Udruženje svakodnevno pokazuju roditeljima da žive normalno svoje živote, da su u brakovima, imaju djecu, rade. Kako ističe, i oni su nekada bili u tom bolničkom krevetu, ali su preživjeli i nalaze se u potpuno drugoj ulozi, tako da je to jedno veliko ohrabrenje koje roditeljima daje snagu i vjetar u leđa da krenu u borbu koja nije jednostavna.</p><h2>Najvažniji korak</h2><p>- Povodom Međunarodnog dana djece oboljele od raka, organiziramo okrugli sto s relevantnim predstavnicima institucija s kojima ćemo razgovarati o putu liječenja kroz koji prolaze djeca i roditelji. Veoma je važno da se brzo reagira i uspostavi dijagnoza kako bi se krenulo s terapijama - rekao je Kubat.</p><p>Napomenuo je da je to prvi i najvažniji korak koji mora biti efikasan, ali da je veoma bitno da, kada dijete završi liječenje, treba postojati adekvatno praćenje kasnih posljedica putem zdravstvenih institucija.</p><p>- Planirano je da razgovaramo i o psihosocijalnoj podršci koju mi pružamo i u klinikama i u roditeljskim kućama i, na kraju, o inicijativi ostvarivanja bolovanja za roditelje/staratelja djece koja se liječe - naveo je Kubat.</p><h2><br></h2>

<h2>Bolji standardi</h2><p>- Ovdje ne postoje dvije strane, samo jedna, a to su bolesna dječica, tako da mi kao nevladina organizacija želimo zajedno raditi upravo na postavljanju boljih uvjeta, boljih standarda i u kreiranju boljih politika i strategija - istaknuo je Kubat.</p><h2>Roditeljska kuća u Tuzli</h2><p>- U aprilu ove godine planirano je otvaranje Roditeljske kuće u Tuzli. Glavni donator nam je bio Kuvajt, zahvaljujući kojem smo došli do ovog trenutka. Naravno, u sve to se uključila i Vlada TK, zatim UKC Tuzla, koji su nam osigurali zemljište, i još dosta nekih ustanova koje su na neki način stale uz nas. Ova kuća je u Sarajevu donijela mnogo benefita djeci i roditeljima i mnogo smo ponosni na to što možemo otvoriti i ovu u Tuzli - ispričao je Kubat.</p><p>Dodao je da imaju puno podrške i da su zahvalni svim dobrim ljudima koji na bilo koji način podržavaju njihovu misiju, ali isto tako, kako kaže, i oni su posvećeni svom radu i izvještajima koje redovno donose svojim donatorima kako bi bili sigurni da su sva sredstva koja daju utrošena na ispravan i transparentan način.</p>

Cilj našeg udruženja je da, osim podrške porodicama u ovoj borbi, također omogućimo djeci da imaju ravnopravno odrastanje, kazao je Kubat

Direktor Udruženja “Srce za djecu” za "Avaz": Rak nije kraj, uvijek postoji nada za izlječenje

<p>Admir Salkanović ide jednim vrlo zanimljivim putem i kaže da, koliko je on izabrao karijeru, toliko je i ona izabrala njega. Ovaj Sarajlija je poslije završetka Elektrotehničkog fakulteta ''skoknuo'' do svijeta igara i tu ostao te sad niže uspjehe. </p><p>Kako je rekao za „Avaz“ pojašnjavajući ono što radi, zamislite prosijede bivše fudbalere kako učestvuju u panelu u nekom TV programu te komentiraju zašto nije bio ofsajd, to otprilike radi i on na engleskom jeziku i s malo modernijom temom e-sporta.</p><h2>Timski sport</h2><p>- Sa 10-11 godina počeo sam igrati igre sa starijim bratom. On je uglavnom pobjeđivao i mislim da se tu stvorio inat koji me tjerao da budem uspješniji. </p><p>Tada sam počeo da se takmičim, ali s obzirom na to da su nagrade bile manje vrijednosti i nisu obećavale u smislu razvijanja moje karijere, ubrzo sam prestao s tim - otpočeo je svoju priču Salkanović.</p><p>Dodao je da ga je prijatelj Harun kasnije nagovorio da ponovo pokuša. Kako kaže, za kratko vrijeme je zauzeo prvo mjesto na svjetskoj rang-listi u e-sportu "Dota 2" pod pseudonimom "lizzard" i počeo ozbiljnije razmišljati o tome kao karijeri.</p>

<p>- Nedugo nakon toga kontaktirali su me skauti i dobio sam pozive u nekoliko e-sport timova. Prihvatio sam jedan od njih i tu je počela ozbiljnija priča. </p><p>Kao igrač nisam osvojio mnogo, ali s obzirom na to da je to timski sport, nisam puno mogao utjecati na ishod. Nakon serije loših rezultata 2016. prestao sam igrati i otišao u e-sport penziju - kazao je Salkanović.</p><p>Baš kao što penzionisani sportisti, dodaje, počnu gostovati u raznim TV prijenosima, i on je sam počeo dobivati pozive da gostuje ili da bude voditelj različitih emisija i prvenstava, kao analitičar iz struke. Time se bavi i danas.</p><h2>Obišao svijet</h2><p>Također je naveo da je kao analitičar bio dosta uspješniji i ističe da je radio na dva finalna panela našeg svjetskog prvenstva zvanog "The International". Tada je bio jedan mali dio tima koji je osvojio Emi nagradu dvije godine zaredom. Nagradni fond prvenstva je, kako kaže, tada premašio 40 miliona dolara.</p><p>- Posao analitičara je dugoročna obaveza, koji mi je postao i primarna zanimacija pomoću koje sam zarađivao. Na zaradu se, stvarno, ne mogu požaliti, ali ono čime sam još više zadovoljan su putovanja, obišao sam cijeli svijet radeći ono što volim - istakao je Salkanović.</p><h2>Savjet drugima</h2><p>Mladima koji bi se htjeli baviti sličnim poslom savjetovao je da dobro razmisle šta je to što zaista žele. "Igranje igrica" zvuči kao savršeno zanimanje za mnoge, ali, potcrtao je, takmičenje u profesionalnom timu te igranje radi razonode su dvije veoma različite stvari.</p><p>- U tradicionalnom sportu su treninzi limitirani tjelesnim zamorom, a u e-sportu nije čudno ako traju 10-12 sati svakodnevno, bez slobodnih dana. Usto, rijetko ko odluči da će biti profesionalni fudbaler nakon što pobijedi dvije ili tri utakmice na male golove iza škole, a tako je i u e-sportu, potreban je određen i očigledan afinitet - zaključio je Salkanović.</p><p>SAMO učestvovanje na sada već 3. “The Internationalu”, kao i dvije Emi nagrade su moj najveći uspjeh u e-sportu i tvrdim da je to san svakog igrača, istaknuo je Salkanović.&nbsp;&nbsp;</p>

Posao analitičara je dugoročna obaveza, koji mi je postao i primarna zanimacija, istaknuo je Salkanović

Admir Salkanović otkriva za “Avaz”: Zarađuju li dobro analitičari e-sporta

<p>Nakon šokantnih vijesti iz Bakingemske palače da je kralju Čarlsu (Charles) dijagnosticiran rak u toku operacije prostate važno je pričati i podići svijest o oboljenju koje je jedno od najčešćih kod muškaraca. Karcinom prostate pogađa starije od 50 godina i vrlo je važna rana detekcija. Doktor Selver Šabanović je za „Avaz“ pričao o ovom teškom stanju.</p><h2>Otići na pregled</h2><p>- Ovo je jedno ozbiljno i često oboljenje od kojeg obolijevaju muškarci, odmah poslije raka pluća. Vrlo rijetko se dešava mlađima od 50 godina, a kasnije se ta incidencija povećava, te iznad 70. godine, maltene, svaki sedmi pacijent ima rak prostate - kazao je dr. Šabanović.</p><p>Dodao je da je bitno napomenuti kako se u početnoj fazi ne moraju javiti nikakvi simptomi jer, kako kaže, rak nastaje na vanjskoj površini prostate, dok dobroćudni adenom nastaje na unutrašnjoj strani.</p><p>- Ukoliko se pojave simptomi, oni podrazumijevaju otežano i često mokrenje, osjećaj peckanja i boli, krv u mokraći, kapanje, bolovi u leđima i kukovima. Ti simptomi su zapravo češći kod dobroćudnog uvećanja jer ono stisne kanal, ali svakako je veoma bitno otići na pregled - objasnio je dr. Šabanović.</p><p>Također, kako navodi, postoje faktori rizika. Naime, sam karcinom nije nasljedan, ali, ukoliko imate užeg člana porodice koji je obolio od ove vrste raka, onda je veća mogućnost da ga dobijete. </p><h2>Faktori rizika</h2><p>- Drugi rizikofaktor je etnička pripadnost, recimo, Afroamerikanci češće obolijevaju. Tu je i faktor okoline, naprimjer, ako ste često izloženi pesticidima, ako pušite i, na koncu, ishrana, kao i tretmani testosteronom. Zaštitni faktori bi bili hrana bogata antioksidansima i fitoestrogenima, koje možete, recimo, naći u paradajzu - dodao je dr. Šabanović.</p><p>Istaknuo je da je veoma bitna rana detekcija, jer je u tom slučaju mogućnost izlječenja veća. Svaki pacijent iznad 40 godina koji ima neki od faktora rizika trebao bi obaviti pregled, a, ukoliko je pacijent stariji od 45 godina, kako navodi, bez obzira na rizike, treba preventivno obavljati kontrolne preglede.</p><p>- Urološki pregled podrazumijeva anamnezu, ultrazvuk, rektalni pregled prostate i mjerenje specifičnih antigena. Ukoliko se posumnja na postojanje karcinoma, radi se biopsija kojom se dijagnoza potvrdi u konačnici. Bitno je napomenuti da taj antigen može biti povećan iz više razloga, kao što može biti zbog raka, može i zbog uvećane prostate, upalnog procesa ili procedura koje su rađene - naveo je dr. Šabanović.</p><h2>Uspješno liječenje</h2><p>Liječenja ima više vrsta – hirurško, hemoterapija, radioterapija, hormonalna terapija, naveo je doktor Šabanović.</p><p>- Ukoliko se rak prostate otkrije na vrijeme, onda je liječenje sto posto uspješno, a u poodmakloj fazi se primjenjuju druge metode, zavisno od stadija, starosti pacijenta i nalaza biopsije - objasnio je dr. Šabanović.</p>

Hasmir Delić, predsjednik Saveza za rijetke bolesti FBiH za „Avaz“: Oboljeli nailaze na puno izazova

FHMZ: Index kvalitete zraka FBiH u skladu sa metodologijom evropske okolišne agencije (EEA)

Nutricionista Inga Marković objasnila gdje griješimo: Najviše volimo pitu i kafu

Estetičar Alisa Bajrović za "Avaz": Trajna šminka sve popularnija među Bosankama

Dr. Adis Šahinović za „Avaz“: Oslabljen sluh ili zujanje mogu ukazivati na tumor uha

Adin Pinjo za "Avaz": Napravio kamper od kombija i obilazi BiH

Hitno spriječiti širenje zaraze: Vakcinisano 3.150 djece

Frizerka Enisa Raonić za "Avaz" objasnila: Kako ukrotiti naelektrisanu kosu?

Direktor Udruženja “Srce za djecu” za "Avaz": Rak nije kraj, uvijek postoji nada za izlječenje

Admir Salkanović otkriva za “Avaz”: Zarađuju li dobro analitičari e-sporta

Ko obolijeva od raka prostate i kako se liječi

Hasmir Delić, predsjednik Saveza za rijetke bolesti FBiH za „Avaz“: Oboljeli nailaze na puno izazova

FHMZ: Index kvalitete zraka FBiH u skladu sa metodologijom evropske okolišne agencije (EEA)

Nutricionista Inga Marković objasnila gdje griješimo: Najviše volimo pitu i kafu

Estetičar Alisa Bajrović za "Avaz": Trajna šminka sve popularnija među Bosankama

Dr. Adis Šahinović za „Avaz“: Oslabljen sluh ili zujanje mogu ukazivati na tumor uha

Adin Pinjo za "Avaz": Napravio kamper od kombija i obilazi BiH

Hitno spriječiti širenje zaraze: Vakcinisano 3.150 djece

Frizerka Enisa Raonić za "Avaz" objasnila: Kako ukrotiti naelektrisanu kosu?

Direktor Udruženja “Srce za djecu” za "Avaz": Rak nije kraj, uvijek postoji nada za izlječenje

Admir Salkanović otkriva za “Avaz”: Zarađuju li dobro analitičari e-sporta

Ko obolijeva od raka prostate i kako se liječi