Na današnji dan 2011. godine, u Sarajevu je preminuo Josip Katalinski Škija, legendarni bosanskohercegovački fudbaler i trener.Katalinski je rođen u Sarajevu 1948. godine, a fudbalsku karijeru počeo je u omladinskom timu FK Igmana s Ilidže. Godine 1964., priključuje se juniorima FK Željezničara, a već naredne, sa svega 17 godina, debituje za prvi tim. Bio je član slavne generacije FK Željezničara koja je 1972. godine postala prvak Jugoslavije. U dresu Željezničara Katalinski je, u 10 godina, odigrao više od 350 utakmica, te postigao više od 100 golova, iako je bio odbrambeni igrač. <h2>Gol za Svjetsko prvenstvo</h2>Uporedo je igrao i za jugoslavensku U18 te U21, a za A reprezentaciju debitovao je 14. juna 1972. godine protiv reprezentacije Venecuele, gdje je postigao i svoj prvi reprezentativni gol. Ukupno je odigrao 41 utakmicu za reprezentaciju, te postigao 10 golova, od kojih je u fudbalske anale upisan onaj protiv reprezentacije Španije 1974. godine u Frankfurtu, jer je tim golom donio bivšoj SFR Jugoslaviji plasman na Svjetsko prvenstvo 1974. Te godine je bio proglašen najboljim jugoslavenskim igračem.Godine 1975., Katalinski dobija Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva. Iste godine odlazi u francusku OGC Nicu. Također 1975. godine, popularni Škija u TV filmu "Simha", rađenom prema istoimenoj pripovijetki bh. književnika Isaka Samokovlije, glumi sporednu ulogu limara Lijača.<h2>Kraj karijere u dobi od 30 godina</h2>U OGC Nici Katalinski je igrao do 1978. godine, kada je zbog hroničnih problema s povredama prekinuo svoju igračku karijeru u dobi od samo 30 godina.Potom je radio kao koordinator pri N/FSBIH. Tokom Odbrambeno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini od '92. do '95. bio je predsjednik FK Željezničara. Godine 1998., vodio je zenički Čelik.Federalna televizija je 2021. godine snimila dokumentarni film "Škija", u znak sjećanja na fudbalskog velemajstora Josipa Katalinskog. Glavni teren sportskog centra FK Igman Ilidža nosi ime po legendarnom Škiji.

<h2>Rođen engleski inžinjer Džordž Stivenson, "otac željeznice"</h2>1781. - Rođen engleski inžinjer i pronalazač Džordž Stivenson (George Stephenson), "otac željeznice", koji je 1814. konstruisao prvu upotrebljivu parnu lokomotivu. Projektovao je 1825. prvu javnu željezničku prugu Stokton - Darlington i uveo čelične šine umjesto drvenih, a 1829. izgradio i prugu Liverpul - Mančester, na kojoj je njegova lokomotiva "Rokit" postigla tada rekordnu brzinu od 56 kilometara na sat. U Njukastlu je 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva.1870. - Umro engleski pisac Čarls Dikens (Charles Dickens), osnivač socijalnog romana, tipičan predstavnik realizma. Slikar srednjeg i nižeg građanskog staleža, iznio je na vidjelo strahovitu nepravednost u viktorijanskom engleskom društvu, čime je uzburkao javno mnijenje, a parlament nagnao da provede izvjesne socijalne reforme. Napisao je dvadesetak djela, uglavnom romana. Djela: romani "Dejvid Koperfild", "Oliver Tvist", "Pikvikov klub", "Mala Dorit", "Nikolas Niklbi", "Velika očekivanja", "Stara prodavnica rijetkosti", "Sumorna kuća", "Martin Čazlvit", pripovijetke "Tri duha", "Cvrčak na ognjištu", "Bitka života".1892. - Rođen američki kompozitor Kol Porter (Cole Porter), autor popularnih šlagera, muzičkih komedija i brodvejskih mjuzikla koji su preneseni i na film. Pisao je i filmsku muziku, a jedno od njegovih najboljih djela "Kiš Me Kate" je muzička verzija "Ukroćene goropadnice" Vilijama Šekspira (William Shakespeare).

<h2>Preminuo prof. dr. Muhsin Rizvić</h2>1994. – Preminuo prof. dr. Muhsin Rizvić, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih intelektualaca svih vremena, najzaslužniji za afirmiranje svijesti o postojanju bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti u drugoj polovini prošlog vijeka. Profesor Rizvić bio je član Komisije za izradu istorije književnosti naroda Bosne i Hercegovine, koja je djelovala pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH, zatim član Redakcije Biblioteke „Kulturno naslijeđe“ pri Izdavačkoj kući “Veselin Masleša”, član Redakcionog odbora edicije „Savremena bosanskohercegovačka književnosti“ pri Izdavačkoj kući “Svjetlost”, član Redakcije za SR Bosnu i Hercegovinu i urednik za književnost drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije, koju je objavio Jugoslavenski leksikografski zavod u Zagrebu. Osim biografije, impresivna je i Rizvićeva bibliografija, jer je napisao 18 autorskih i 14 priređenih knjiga te objavio 334 naučna i stručna priloga u periodici, zbornicima i drugim publikacijama. Posthumno su mu objavljene knjige „Panorama bošnjačke književnosti“ (1994) i „Bosanski muslimani u Andrićevu svijetu“ (1995).2008. - Egipatski arheolozi pronašli piramidu staru 4.000 godina.2009. - Umro Zvonimir Berković, hrvatski dramaturg, scenarist, reditelj i publicist. Bio je dramaturg Zagrebačkog dramskog kazališta (1953. – 1954.), zatim »Jadran filma«, a 1957. prelazi u slobodnu profesiju kao filmski radnik. Od 1974. nastavnik je filmskog scenarija i filmske dramaturgije na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Član je Društva filmskih radnika Hrvatske, gdje je više puta bio član Upravnog odbora, a od 1968. do 1970. i predsjednik. Obavljao je dužnost potpredsjednika Saveza filmskih radnika Jugoslavije.2010. – Preminula ruska balerina Marina Semenova, legendarna klasična plesačica iz sovjetskog doba.

Danas je ponedjeljak, 9. juni/lipanj 2025. godine, do kraja godine preostalo je još 207 dana

Josip Katalinski Škija: 14. godišnjica smrti legende bh. fudbala

Kurban-bajram je u petak, 6. juna, te se već pripremaju razni slatki specijaliteti, koji treba da malo “odstoje”. Dok će se neki odlučiti za pripremu laganijih slatkiša, mnogi će, ipak, ostati vjerni tradiciji kolača prelivenih gustom agdom, slasnih, sočnih i jednostavno neodoljivih.Običaj je da se za Bajram pripremaju različite zalivene poslastice među kojima je najpoznatija baklava. Ova sočna poslastica sastoji se od slojeva tankih jufki, mljevenih oraha i agde (sirupa od šećera) s dodatkom limuna. Postoji mnogo varijanti – od klasične baklave s orasima do modernih verzija s pistacijama ili čak čokoladom. Njena neodoljiva aroma čini je neizostavnom na bajramskoj trpezi. Uz sočnu i slatku tekstura, bogatstvo oraha i miris agde baklava je neodoljiv desert koji se prenosi s generacije na generaciju. Prava bosanska baklava je posebna jer se priprema s domaćim ili kupovnim jufkama, pažljivo slaže, reže prije pečenja i natapa agdom. Baklava je više od običnog kolača – ona je simbol tradicije, ljubavi i slatkih trenutaka provedenih s porodicom, te je s pravom nazvana "kraljica" bajramske trpeze. Recept koji donosimo pomoći će vam da napravite sočnu, ukusnu i autentičnu baklavu koja će oduševiti sve koji je probaju – baš onakvu kakvu su pravile naše nane.<h2>SASTOJCI </h2>Za baklavu:•	500 g tankih jufki (kupovne ili domaće)•	500 g oraha (krupno mljevenih)•	250 g putera (istopljenog)•	100 ml ulja•	1 kašika šećera•	1 kašičica cimeta (opcionalno)Za agdu:•	1 kg šećera•	800 ml vode•	2 kriške limuna•	1 vanilin šećer<h2>PRIPREMA </h2>U zdjeli pomiješajte krupno mljevene orahe, kašiku šećera i cimet (ako ga koristite). Ova smjesa će davati bogat okus i teksturu baklavi.Pripremite tepsiju (dimenzija otprilike 35×25 cm) i premažite je puterom. Stavite 3–4 jufke na dno tepsije, svaku lagano premazujući mješavinom putera i ulja. Potom ravnomjerno rasporedite dio smjese od oraha. Preko oraha stavite dvije jufke, svaku lagano premazujući mješavinom putera i ulja, te tako redajte dok ne potrošite smjesu od oraha, a na vrh opet stavite 3–4 jufke, premazujući svaku puterom. Posljednju jufku premažite obilno puterom da bi baklava dobila lijepu zlatnu boju. Oštrim nožem baklavu izrežite u obliku rombova. Ovaj korak je bitan, jer se baklava reže prije pečenja da bi se ravnomjerno ispekla i kasnije upila agdu.Zagrijte rernu na 160 Celzijusovih stepeni i pecite baklavu 50–60 minuta, dok ne dobije zlatno-smeđu boju. Kada je baklava pečena, ostavite je da se malo ohladi prije dodavanja agde.Priprema agde U šerpu stavite šećer, vodu i kriške limuna, pa pustite da se kuha 15–20 minuta dok se ne zgusne. Pred kraj kuhanja dodajte vanilin šećer i promiješajte. Vruću agdu polako prelijte preko mlake baklave. Ovo je važno jer će baklava tako upiti agdu, a da ne postane gnjecava.Ostavite baklavu da odstoji najmanje šest sati, idealno preko noći, kako bi se agda ravnomjerno rasporedila i natopila sve slojeve.<h2>Savjeti za savršenu bosansku baklavu</h2>Domaće jufke – Ako imate vremena, baklava s domaćim jufkama ima još bogatiji okus.Ne štedite na orasima – Prava bosanska baklava je puna oraha, pa koristite kvalitetne i svježe orahe.Polako sipajte agdu – Agdu sipajte postepeno kako bi se ravnomjerno upila.Ne žurite s konzumacijom – Baklava je najbolja dan nakon pripreme, kada se svi okusi sjedine.

Recept koji donosimo pomoći će vam da napravite sočnu baklavu koja će oduševiti sve koji je probaju – baš onakvu kakvu su pravile naše nane

Baklava: Nezamisliva je bajramska trpeza bez „kraljice“

Kurban-bajram je u petak, 6. juna, te se već počinju pripremati razni slatki specijaliteti, koji treba da malo “odstoje”. Dok će se neki odlučiti za pripremu laganijih slatkiša, mnogi će, ipak, ostati vjerni tradiciji kolača prelivenih gustom agdom, slasnih, sočnih i jednostavno neodoljivih.Običaj je da se za Bajram pripremaju različite zalivene poslastice među kojima je najpoznatija baklava. Prema nekim podacima, danas postoji više od stotinu vrsta baklave, ali se ona bajramska razlikuje od drugih po preovladavajućem sadržaju oraha, badema i/ili pistacija.Osim baklave, pripremaju se i halve, hurmašice, ružice, kadaif, lokumi, tufahije... Svaki dan do Bajrama na portalu “Avaza” objavljujemo recept za jednu od ovih delicija.<h2>Kadaif: Hrskava i neodoljiva zalivena poslastica </h2>Kadaif s orasima jedan je od najpoznatijih tradicionalnih slatkiša u Bosni i Hercegovini. Pravi se od tankih rezanaca od tijesta, koji se peku s orasima ili bademima, a zatim prelijevaju agdom. Njegova specifična tekstura – hrskava izvana, a sočna iznutra – čini ga izuzetno popularnim za bajramske blagdane. Omiljen je izbor za sve ljubitelje tradicionalnih slastica.<h2>SASTOJCI</h2>Za kadaif:•	500 g svježeg kadaifa•	250 g maslaca (otopljenog)•	300 g mljevenih oraha•	1 kašičica cimeta (po želji)Za agdu:•	600 g šećera•	500 ml vode•	1 kriška limuna•	1 vanilin šećer<h2>PRIPREMA</h2>Priprema agde – U šerpi pomiješajte šećer, vodu i krišku limuna. Kuhajte na srednjoj vatri dok ne proključa, zatim smanjite temperaturu i kuhajte još 10-15 minuta dok sirup ne postane gust. Na kraju dodajte vanilin šećer i ostavite da se sirup potpuno ohladi.Priprema kadaifa – Svježi kadaif rastresite prstima kako biste odvojili niti i ravnomjerno ih premazali otopljenim maslacem. Polovinu kadaifa rasporedite u podmazanu tepsiju i lagano utisnite. Preko kadaifa ravnomjerno pospite mljevene orahe i cimet, a zatim preostali dio kadaifa stavite preko oraha i opet blago utisnite.Kadaif pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180 Celzijusovih stepeni 40-50 minuta, dok ne dobije zlatno-smeđu boju.Pečeni kadaif izvadite iz rerne i dok je još vruć ravnomjerno prelijte ohlađenim sirupom. Ostavite da upije agdu najmanje 2-3 sata, idealno preko noći.<h2>Savjeti za kadaif</h2>•	Kadaif – Najbolje je koristiti svježi kadaif, jer je lakše raditi s njim i bolje upija agdu.•	Maslac – Obavezno koristite kvalitetan maslac jer doprinosi hrskavosti i bogatom okusu.•	Agda – Sirup treba biti hladan, a kadaif vruć kako bi se postigao savršen balans sočnosti i hrskavosti.•	Serviranje – Kadaif se može servirati sam ili uz dodatak slatke pavlake za još bogatiji okus.

Svaki dan do Bajrama na portalu “Avaza” objavljujemo recept za jednu od bajramskih poslastica

Kadaif: Hrskava i neodoljiva zalivena poslastica 

Kurban-bajram je u petak, 6. juna, te se već počinju pripremati razni slatki specijaliteti, koji treba da malo “odstoje”. Dok će se neki odlučiti za pripremu laganijih slatkiša, mnogi će, ipak, ostati vjerni tradiciji kolača prelivenih gustom agdom, slasnih, sočnih i jednostavno neodoljivih.Običaj je da se za Bajram pripremaju različite zalivene poslastice među kojima je najpoznatija baklava. Prema nekim podacima, danas postoji više od stotinu vrsta baklave, ali se ona bajramska razlikuje od drugih po preovladavajućem sadržaju oraha, badema i/ili pistacija.Osim baklave, pripremaju se i halve, hurmašice, ružice, kadaif, lokumi, tufahije... Svaki dan do Bajrama na portalu “Avaza” objavljujemo recept za jednu od ovih delicija.<h2>Tufahije: Najslasniji spoj jabuka i oraha</h2>Tufahije su potječu iz osmanske kuhinje. Ovaj elegantan desert koji se pravi od jabuka kuhanih u agdi, punjenih mljevenim orasima i često ukrašenih šlagom, prava je poslastica za sve ljubitelje tradicionalnih slatkiša. Osvježavajući okus jabuka u kombinaciji sa slatkim punjenjem donosi poseban užitak, što ovaj kolač čini savršenim izborom za Bajram.Jednostavna priprema i bogat okus tufahija čine ih omiljenim desertom u Bosni i Hercegovini. Ovaj jednostavan, a efektan desert koji oduševljava svakog ko ih proba. Njihova kombinacija kuhanih jabuka, mirisnog fila i kremastog šlaga pravi je užitak za nepce. Isprobajte ovaj tradicionalni recept i obradujte svoje ukućane ili goste.<h2>SASTOJCI</h2>•	6 srednje velikih jabuka (po mogućnosti kiselkastih sorti)•	200 g mljevenih oraha•	100 g šećera•	1 vanilin šećer•	1 kašičica cimeta•	500 ml vode•	200 g šećera (za agdu)•	1 kašika limunovog soka•	50 g maslaca•	200 ml vrhnja za šlag (za dekoraciju)•	sjeckani orasi ili bademi za posipanje (po želji)<h2>PRIPREMA</h2>Operite jabuke, ogulite ih i pažljivo izdubite sredinu tako da ostanu cijele, ali bez koštica i tvrdog dijela. Da ne potamne, odmah ih potopite u vodu s malo limunovog soka. U lonac stavite 500 ml vode, dodajte 200 g šećera i jednu kašiku limunovog soka.&nbsp;Kada voda proključa, dodajte jabuke i kuhajte ih 10-15 minuta, dok ne omekšaju, ali da ne budu previše mekane da se ne raspadnu. Kada su kuhane, pažljivo ih izvadite i ostavite da se ocijede.&nbsp;Za fil u zdjeli pomiješajte mljevene orahe, 100 g šećera, vanilin šećer, cimet i otopljeni maslac. Dobro izmiješajte da dobijete kompaktnu smjesu.Ohlađene jabuke napunite pripremljenom smjesom od oraha, pažljivo pritiskajući da fil dobro popuni udubljenja.Umutite vrhnje za šlag i pomoću šprice ili kašike ukrasite tufahije. Po želji ih pospite sjeckanim orasima ili bademima. Tufahije možete poslužiti odmah ili ih ostaviti u frižideru nekoliko sati da se dobro rashlade i upiju okuse.<h2>Savjeti za savršene tufahije</h2>•	Izbor jabuka – Kiselkaste jabuke daju najbolji balans okusa jer nadopunjuju slatkoću fila i agde.•	Kuhanje – Pazite da jabuke ne prekuhate jer se mogu raspasti.•	Filovanje – Umjesto oraha možete koristiti i mljevene bademe ili lješnjake za drugačiji okus.•	Dodatni začini – Po želji možete dodati malo karanfilića ili muškatnog oraščića u fil za bogatiji miris i okus.

Tufahije: Najslasniji spoj jabuka i oraha

Kurban-bajram je u petak, 6. juna, te se već počinju pripremati razni slatki specijaliteti, koji treba da malo “odstoje”. Dok će se neki odlučiti za pripremu laganijih slatkiša, mnogi će, ipak, ostati vjerni tradiciji kolača prelivenih gustom agdom, slasnih, sočnih i jednostavno neodoljivih.Običaj je da se za Bajram pripremaju različite zalivene poslastice među kojima je najpoznatija baklava. Prema nekim podacima, danas postoji više od stotinu vrsta baklave, ali se ona bajramska razlikuje od drugih po preovladavajućem sadržaju oraha, badema i/ili pistacija.Osim baklave, pripremaju se i halve, hurmašice, ružice, kadaif, lokumi, tufahije... Svaki dan do Bajrama na portalu “Avaza” objavljujemo recept za jednu od ovih delicija.<h2>Hurmašice: Jednostavan, ali neodoljiv desert</h2>Ovaj tradicionalni bosanski kolač pravi se od prhkog tijesta koje se nakon pečenja natapa u agdi. Sočnost i slatkoća hurmašica čine ih omiljenim zalogajem, a mogu se pripremiti u različitim varijantama – klasične, s jogurtom, kokosom ili dodatkom oraha.<h2>SASTOJCI</h2>Tijesto:2 jaja2 šoljice šećera2 šoljice uljabrašna po potrebipola praška za pecivoAgda:9 šoljica šećera11 šoljica vode1 limun<h2>PRIPREMA</h2>Umutiti jaja sa šećerom i uljem. Postepeno dodavati brašno i prašak za pecivo dok se ne dobije masa srednje tvrdoće. Od tijesta oblikovati kuglice veličine većeg oraha, malo ih spljoštiti i pritisnuti uz ribež (najsitnije rupice). Slagati hurmašice u suhu tepsiju (nepodmazanu) i peći na 180 Celzijusovih stepeni dok ne porumene.Za to vrijeme napraviti agdu tako što se šećer zalije vodom i promiješa dobro kašikom da se šećer istopi. Dodati sok od jednog limuna.Pečene hurmašice zaliti hladnom (nekuhanom) agdom i poklopiti da se hurmašice ohlade i upiju agdu.<h2>Savjeti za hurmašice </h2>• Agda treba biti hladna, a hurmašice tople – Tako će najbolje upiti tečnost.•	Ostavite ih da odstoje – Najbolje su kada malo odstoje i upiju sve arome.

Hurmašice: Jednostavan, ali neodoljiv desert

Prije 99 godina, 1. juna 1926. godine, u Los Anđelesu je rođena najljepša američka i svjetska glumica svih vremena Merilin Monro (Marilyn Monroe) kao Norma Džin Mortenson (Jeane), seks-simbol 1950-ih i ranih 1960-ih godina. Merilin nije bila samo glumica, već simbol jedne ere i složene ljudske priče. Iza osmijeha koji je osvajao svijet krila se duša koja je tražila ljubav, razumijevanje i priznanje. Danas, više od pola vijeka nakon njene smrti, ona živi kroz filmove, muziku, umjetnost i sjećanje generacija koje se i dalje dive njenoj harizmi i tragičnoj ljepoti.

<h2>Početak karijere</h2>Kako joj je majka Gledis (Gladys) bila psihički bolesna, Norma je djetinjstvo provela po sirotištima i hraniteljskim porodicama. Prijateljica Normine majke Grejs (Grace), koja je jedno vrijeme bila Normina skrbnica, kako bi je se riješila, udala je Normu za Džejmsa Dogertija (James Dougherty), radnika u fabrici aviona, samo dvije sedmice nakon što je Norma navršila 16 godina. U knjigama "Tajna sreća Merilin Monro" i "Normi Džin s ljubavlju", Džejms je tvrdio kako su se voljeli, ali da su nju ponijeli snovi o slavi. Dok je još trajao Drugi svjetski rat, Norma je počela karijeru modela za modnu kuću „The Blue Book“, te se ubrzo, kao jedan od najuspješnijih modela agencije, pojavila na desecima naslovnica raznih časopisa. Godine 1946., primijetio ju je lovac na talente Ben Lajon (Lyon) i dogovorio joj audiciju u „20th Century Foxu“. Tada je potpisala prvi filmski ugovor i uzela umjetničko ime Merilin, te majčino djevojačko prezime Monro.Prva njena glavna uloga bila je u filmu „Niagara“, 1953., koji joj je donio veliku popularnost i učinio je jednom od najtraženijih holivudskih glumica. Ali u to vrijeme počele su kružiti fotografije gole Merilin, koje je snimio fotograf Tom Kili (Kelley) kad je ona tražila posao. Slike je kupio Hju Hefner (Hugh), pa se u decembru 1953. pojavila u prvom izdanju „Playboya“. Monro je zbog obaveza prema „Foxu“ morala javno potvrditi da je na slikama zaista ona, a i danas se citira njen odgovor na novinarsko pitanje šta nosi u krevetu, kada je rekla: "Chanel No. 5".&nbsp;

<h2>Bračni brodolomi</h2>S drugim suprugom, tadašnjom američkom bejzbol zvijezdom Džoom Dimađom (Joe DiMaggio) Merilin se vjenčala u januaru 1954. Džo je često pravio Merilin ljubomorne scene, a kulminacija je bila kada je ona, u septembru 1954., snimala kultnu scenu u kojoj joj vjetar diže haljinu za film „Sedam godina vjernosti“ u njujorškom pozorištu Trans-Lux. Nakon toga Merilin je zatražila razvod zbog mentalnog nasilja. Treći put se udala za dramatičara Artura Milera (Arthur Miller), u junu 1956. Merilin je imala nekoliko spontanih pobačaja, što ju je slomilo, jer je silno željela da se ostvari kao majka. Milerov scenarij za film „Neprilagođene“, priča o očajnom razvodu, trebao je biti njegov dar Merilin za Valentinovo, ali u vrijeme kada je snimanje počelo, 1960., njihov brak je već bio pred raspadom, a razvod je uslijedio u januaru 1961. godine.

<h2>Vlastita produkcija</h2>Ulogama u filmovima „Muškarci više vole plavuše“ i „Kako se udati za milionera“ postala je jedna od najvećih svjetskih filmskih zvijezda. Ali nije bila zadovoljna imidžom glupe plavuše i više nije željela takve uloge, pa je poslije snimanja filma „Sedam godina vjernosti“, početkom 1955., raskinula ugovor s „Foxom“ i upisala studij glume u Njujorku.Svojom upornošću Merilin je uspjela isposlovati novi ugovor s „Foxom“, uz klauzulu da može nastupati i u projektima drugih studija, te se vratila u Holivud. Prvi film pod novim ugovorom bio je „Autobuska stanica“, koji je bio nominovan za Zlatni globus, a kritičari su hvalili njenu glumu.Monro potom osniva vlastitu produkcijsku kompaniju s prijateljem i fotografom Miltonom H. Grinom (Green) – „Marilyn Monroe Productions“. Godine 1957., njena produkcija objavljuje prvi i posljednji film „Princ i plesačica“.Nakon tog produkcijskog izleta Merilin je snimila film „Neki to vole vruće“, 1959. godine, vrhunsku komediju u kojoj je glumila s Tonijem Kertisom (Tony Curtis) i Džekom Lemonom (Jack Lemmon). „Neki to vole vruće“ smatra se jednim od najboljih filmova ikad snimljenih, a najboljim u karijeri Merilin Monro, koja je, zahvaljujući njemu, dobila Zlatni globus kao najbolja glumica u mjuziklu ili komediji.

<h2>Prerana smrt</h2>Uprkos velikom uspjehu, Merilin se borila s anksioznošću, nesigurnošću, depresijom i ovisnošću o lijekovima za spavanje i smirenje. Bila je nježna i ranjiva, često usamljenija nego što bi iko pretpostavio gledajući je na ekranu. Na televizijskoj rođendanskoj proslavi tadašnjeg predsjednika SAD Džona F. Kenedija (John Kennedy), u maju 1962., Merilin je pjevala pjesmu „Happy Birthday, Mr. President“, što je bio njen posljednji poznati javni nastup.U njenoj kući u Brentvudu, u Los Anđelesu, 5. avgusta 1962., psihijatar dr. Ralf Grinson (Ralph Greenson) pronašao ju je mrtvu. Doktora je u tri sata ujutro pozvala domaćica Junis Mari, koja je kazala kako se probudila i pretpostavila da nešto nije uredu kada joj Monro nije odgovorila na kucanje.Objavljeno je da je uzrok smrti bilo predoziranje tabletama za spavanje. „Autopsija je pokazala da je Merilin umrla od akutnog trovanja barbituratima", rekao je magazinu "People" Siril Veht, ugledni forenzičar. Bočice s pilulama nađene su pored njenog kreveta. Prije toga, četiri puta je pila prekomjerne doze pilula. Imala je samo 36 godina. Njen posljednji film "Something's Got to Give" nikada nije završen. Od predviđenih 30 dana snimanja, pojavila se samo na 13.Postojale su i teorije zavjere o tome kako su za njenu smrt odgovorni Kenedijevi, braća Džon i Robert.Džejn Karmen (Jeanne Carmen), koja je tvrdila da joj je bila prijateljica, izjavila je da je Monro hodala s obojicom, te kako vjeruje da je jedan od njih dvojice odgovoran za njenu smrt. Novinar Entoni Samers (Anthony Summers) i drugi istražitelji naveli su kako joj je prisluškivana kuća te da to, kao i drugi dokazi, indicira moguću upetljanost CIA-e, FBI-a i mafije.&nbsp;

<h2>Inspiracija mnogima</h2>Sahrani Merilin Monro su mnogi htjeli da prisustvuju, ali je njen bivši suprug Dimađo osigurao da dođu samo bliski prijatelji, kako se i njen posljednji ispraćaj ne bi pretvorio u medijsku senzaciju.I danas, decenijama nakon smrti, Merilin Monro je kulturni simbol, ne prestajući fascinirati i intrigirati svjetsku javnost. Njena slika je svuda – od umjetnosti i muzike, do reklama i mode. Endi Vorhol (Andy Warhol), koji je bio američki slikar, reditelj, publicist, glumac i najveća figura pop-arta, svojim portretima dodatno je utvrdio status Merilin kao ikone pop arta. Mnoge slavne ličnosti, poput Madone (Madonna), Gven Stefani (Gwen) i Ledi Gage (Lady), otvoreno su priznale da ih je Merilin inspirirala.Njena pojava danas simbolizira više od ljepote – Merilin je postala metafora za svijetlu spoljašnjost i unutrašnju borbu. Kroz njenu priču prepoznajemo sudar između slave i lične ranjivosti, između idealizirane slike i stvarnog čovjeka.

„Neki to vole vruće“ smatra se jednim od najboljih filmova ikad snimljenih

Merilin Monro: 99. godišnjica rođenja ikone zlatnog doba Holivuda

U prepunoj Art kući sevdaha u Sarajevu večeras je održano “Veče sevdaha” posvećeno rahmetli Edinu Panduru, legendi koja i danas živi u svojim pjesmama. Edo nije bio samo pjevač, nego i kompozitor i producent, a preminuo je u Sarajevu, 31. augusta 2021., u 79. godini života. <h2>Najbolji bh. interpretatori sevdalinke</h2>Manifestaciju je organiziralo Udruženje ljubitelja sevdaha “Sevdalinka”, a učestvovali su najbolji bosanskohercegovački interpretatori sevdalinke: Hamid Ragipović Besko, Zulfo Bota, Ifeta Doglod, Adnan Delić, Aldijana Dizdarević, Mesud Kreštalica, Elmedina Laličić, Izeta Milišić i Rahima Halimanović. Za muzičku pratnju bili su zaduženi virtuozi na harmonici Jasmin Ferhatbegović i Anes Frljak. Voditeljica programa bila je Aldijana Dizdarević, koja je govorila i o Pandurevom umjetničkom putu i ogromnom doprinosu bosanskohercegovačkoj baštini.&nbsp;

<h2>Svakog mjeseca nova manifestacija</h2>U Art kući sevdaha u Sarajevu svakog mjeseca će se&nbsp; oživljavati uspomene na doajene sevdalinke, a ljubitelji sevdaha uživati u najljepšim pjesmama. - Ovo je prva u nizu sličnih manifestacija koje će naše udruženje upriličiti svakog mjeseca i posvećivati ih našim legendama sevdaha koji više nisu među nama – kazao je za portal “Avaza” Zulfo Bota, predsjednik Udruženja ljubitelja sevdaha “Sevdalinka”.

<h2>Prisustvovala i porodica Edina Pandura</h2>“Večeri sevdaha” prisustvovali su i bliski prijatelji i članovi porodice doajena Edina Pandura.- Sa svojim Edom sam provela divnih 30 godina punih ljubavi i lijepih trenutaka, pa mi je ova večer bila jako emotivna. Hvala ovim krasnim ljudima koji su se sjetili mog Ede, srce mi napunili i podsjetili na njega i ljubav koju je gajio prema sevdahu – rekla nam je Beba, supruga rahmetli Pandura. Brojni poklonici sevdalinke uživali su u vrsnim interpretacijama i najljepšim pjesmama, a emocije koje nisu mogli sakriti izmamile su i pokoju suzu. Bila je ovo večer za pamćenje.

Manifestacija posvećena rahmetli Edinu Panduru, legendi koja i danas živi u svojim pjesmama

U Art kući sevdaha u Sarajevu večeras se razlijegale note najljepših sevdalinki

Kurban-bajram je u petak, 6. juna, te se već počinju pripremati razni slatki specijaliteti, koji treba da malo “odstoje”. Dok će se neki odlučiti za pripremu laganijih slatkiša, mnogi će, ipak, ostati vjerni tradiciji kolača prelivenih gustom agdom, slasnih, sočnih i jednostavno neodoljivih.Običaj je da se za Bajram pripremaju različite zalivene poslastice među kojima je najpoznatija baklava. Prema nekim podacima, danas postoji više od stotinu vrsta baklave, ali se ona bajramska razlikuje od drugih po preovladavajućem sadržaju oraha, badema i/ili pistacija.Osim baklave, pripremaju se i halve, hurmašice, ružice, kadaif, lokumi, tufahije... Svaki dan do Bajrama na portalu “Avaza” objavljujemo recept za jednu od ovih delicija.<h2>Šape: Prhki i mirisni kolačići</h2>Šape su stari bosanski kolač koji se pravi od oraha, maslaca i brašna. Peče se u posebnim kalupima koji daju karakterističan oblik nalik medvjeđoj šapi. Nakon pečenja, posipaju se šećerom u prahu, što im daje dodatnu slatkoću i vizuelnu privlačnost na bajramskoj trpezi. Ovi prhki kolačići su jednostavni za pripremu, a njihova kombinacija oraha, maslaca i vanilije čini ih neodoljivo ukusnim. Njihova čarobna aroma vraća uspomene na djetinjstvo i nanine kolače.<h2>SASTOJCI</h2>•	250 g maslaca •	150 g šećera•	2 jaja•	1 vanilin šećer•	1 kašičica cimeta (po želji)•	200 g mljevenih oraha•	400 g brašna•	1 kašičica praška za pecivo•	Prstohvat soli•	Šećer u prahu za posipanje<h2>PRIPREMA</h2>U većoj posudi umutite maslac sa šećerom i vanilin šećerom dok ne dobijete pjenastu smjesu. Dodajte jaja i nastavite mutiti dok se sve dobro sjedini. U smjesu dodajte mljevene orahe, cimet, brašno pomiješano s praškom za pecivo i prstohvat soli. Umijesite tijesto dok ne postane glatko i kompaktno. Ako je tijesto previše mekano, ostavite ga u frižideru 15-20 minuta da se stegne. Kalupi za šape trebaju biti lagano premazani uljem ili posuti brašnom, kako se tijesto ne bi lijepilo. U svaki kalup stavite malu količinu tijesta i lagano pritisnite kako biste popunili oblik. Rernu zagrijte na 180 Celzijusovih stepeni i pecite šape 15-20 minuta, dok ne dobiju blago zlatnu boju. Pazite da ne pregore, jer bi mogle izgubiti svoju prhkost.Kada su šape pečene, ostavite ih da se kratko ohlade, a zatim ih pažljivo izvadite iz kalupa. Još mlake uvaljajte u šećer u prahu, kako bi dobile svoj prepoznatljiv izgled.<h2>Savjeti za savršene šape</h2>•	Začin po želji – Osim cimeta, možete dodati malo muškatnog oraščića ili naribane limunove korice za dodatnu aromu.•	Kalupi – Ako nemate posebne kalupe za šape, možete koristiti male modle za mafine ili oblikovati kuglice i lagano ih spljoštiti.•	Čuvanje – Šape se mogu čuvati u hermetički zatvorenoj posudi i ostaju svježe i ukusne danima.

Šape: Prhki i mirisni kolačići 

Kurban-bajram je u petak, 6. juna, te se već počinju pripremati razni slatki specijaliteti, koji treba da malo “odstoje”. Dok će se neki odlučiti za pripremu laganijih slatkiša, mnogi će, ipak, ostati vjerni tradiciji kolača prelivenih gustom agdom, slasnih, sočnih i jednostavno neodoljivih.Običaj je da se za Bajram pripremaju različite zalivene poslastice među kojima je najpoznatija baklava. Prema nekim podacima, danas postoji više od stotinu vrsta baklave, ali se ona bajramska razlikuje od drugih po preovladavajućem sadržaju oraha, badema i/ili pistacija.Osim baklave, pripremaju se i halve, hurmašice, ružice, kadaif, lokumi, tufahije... Svaki dan do Bajrama na portalu “Avaza” objavljujemo recept za jednu od ovih delicija.<h2>Ružice: Mirisni i sočni kolač atraktivnog izgleda</h2>Ružice su jedan od omiljenih tradicionalnih bosanskih kolača, često pripremanih za Bajram i druge svečane prilike. Ovaj kolač pravi se od jufki koje se savijaju u oblik cvijeta, a zatim peku s punjenjem od oraha i zalijevaju agdom. Atraktivan izgled i bogat okus ružice čine omiljenim desertom u mnogim bosanskim domovima. Oduševljavaju bogatim okusom i prepoznatljivim oblikom koji podsjeća na latice ruže. Priprema ružica zahtijeva malo strpljenja, ali rezultat je neodoljiv.<h2>SASTOJCI</h2>Za tijesto:•	500 g gotovih jufki•	200 g otopljenog maslacaZa nadjev:•	300 g mljevenih oraha•	2 kašike kristal šećera•	1 kašičica cimeta (po želji)Za agdu:•	500 g šećera•	400 ml vode•	1 kriška limuna•	1 vanilin šećer<h2>PRIPREMA</h2>Priprema agde – U šerpu stavite šećer, vodu i krišku limuna, pa kuhajte dok ne proključa. Smanjite temperaturu i kuhajte još 10-15 minuta dok se agda ne zgusne. Pred kraj dodajte vanilin šećer i ostavite da se agda potpuno ohladi.Priprema nadjeva – U zdjeli pomiješajte mljevene orahe, šećer i cimet. Ova smjesa će dati ružicama bogat i aromatičan okus.Slaganje ružica – Svaku jufku premazati otopljenim maslacem, posuti nadjevom od oraha, a zatim zarolati u čvrstu rolnu. Rolne rezati na komade širine oko 4-5 cm, te ih redati uspravno u podmazanu tepsiju, tako da izgledaju poput ruža. Ružice pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180 Celzijusovih stepeni 35-40 minuta, dok ne poprime zlatno-smeđu boju.Pečene ružice izvadite iz rerne i dok su još tople, polako prelijte ohlađenom agdom. Ostavite da upiju agdu najmanje 2-3 sata, idealno preko noći.Savjeti za savršene ružice•	Jufke – Koristite tanke i elastične jufke kako bi ružice bile lagane i prozračne.•	Agda – Važno je da ružice budu tople, a agda hladna kako bi se postigla savršena sočnost.•	Dodatak okusa – Po želji, u agdu možete dodati malo ružine vodice za poseban miris.&nbsp;

Ružice: Mirisni i sočni kolač atraktivnog izgleda

Na današnji dan 1951. godine, u Sarajevu je rođen Zdravko Čolić, najveća pop-zvijezda Bosne i Hercegovine i regije. Čola je djetinjstvo proveo na Grbavici, a osim muzike, bio je veoma talentiran za sport, pa je prvo bio golman u juniorima Nogometnog kluba "Željezničar", a potom se bavio atletikom.Muzika mu je u početku bila hobi, pa je učio svirati gitaru i pohađao muzičku školu, a nakon prvog nastupa u Baošićima kod Herceg Novog, u Crnoj Gori, priključuje se kao pjevač grupi „Ambasadori“, 1969. godine. <h2>“Sinoć nisi bila tu”</h2>Prvi veliki uspjeh postiže na festivalu „Vaš šlager sezone“ u Sarajevu, 1972. godine, s pjesmom Kemala Montena "Sinoć nisi bila tu", kada počinje njegova solo pjevačka karijera.S pjesmom "Gori vatra" pobijedio je na Opatijskom festivalu te predstavljao bivšu SFR Jugoslaviju na Evroviziji u Luksemburgu, 1973. godine. Tada je s firmom „Warner Brothers“ Čola potpisao ugovor te snimio četiri singla, dva na njemačkom i dva na engleskom jeziku, ali se tu i završava njegova karijera u inozemstvu, jer se nije htio preseliti u Njemačku.<h2>“Ona spava”</h2>Nakon pjesme "Ona spava", koja je prodana u 150.000 primjeraka, Čola postaje najveća jugoslavenska pop-zvijezda, a u naredne dvije godine pobjeđuje na brojnim festivalima s pjesmama koje su njegovi najveći hitovi poput "Zelena si rijeka bila", "Zvao sam je Emili", "Ljubav je samo riječ", "April u Beogradu"...Prvi studijski album "Ti i ja" objavio je 1975. godine, na kojem se najviše izdvojila pjesma "Loše vino". Na Jugoslavenskom festivalu revolucionarne i rodoljubive pjesme u Zagrebu, 1977. godine, Čolić je nastupio s pjesmom "Druže Tito, mi ti se kunemo" koja bila tada najprodavaniji singl - više od 300.000 primjeraka.<h2>“Glavo luda”</h2>Na sljedećem albumu "Ako priđeš bliže", koji je snimio 1977. u Zagrebu, svaka pjesma postala je hit: "Pjevam danju, pjevam noću", "Glavo luda", "Zagrli me", "Juče još", "Jedna zima sa Kristinom" i "Produži dalje". Potom mu se priključuje plesna grupa "Lokice", na čuvenoj jugoslavenskoj turneji naziva „Putujući zemljotres“, 1978., koja ga je od tada pratila na gotovo svim nastupima. U proljeće 1980. godine, Čolić je objavio album "Zbog tebe" s pjesmama "Pisaću joj pisma duga", "Pusti, pusti modu" i "Pjesmo moja“, koji je snimljen u Velikoj Britaniji. Naredne godine snima album "Malo pojačaj radio", također u Londonu, u kojem pravi malo zaokret ka rock zvuku, a hitovi su bili "Mađarica", "Nove lakovane cipele", "Dunav"... <h2>“Ti si mi u krvi”</h2>I naredni album "Šta mi radiš", opet snimljen u Londonu, također donosi nekoliko hitova, kao "Cheri, cheri", "Šta mi radiš" i legendarnu baladu "Stanica Podlugovi". Na sljedećem albumu "Ti si mi u krvi", 1984. godine, koji je snimio u Beogradu, Čola se okrenuo etno zvuku, posebno u pjesmama "Ruška", "Sto Cigana", "Ti možeš sve, al' jedno ne", ali se kao najveći hit izdvaja balada "Ti si mi u krvi".Potom, 1988., u Zagrebu snima album "Zdravko Čolić", a kasnije, opet u Beogradu, album "Da ti kažem šta mi je" na kojem se našla obrada narodne pjesme "Čaje šukarije".Blistava pjevačka karijera potrajala je sve do početka rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine, kada se Čola povukao s estradne scene. <h2>“Okano”</h2>Nakon sedam godina pauze, Zdravko Čolić izdaje svoj deveti album "Kad bi moja bila" u produkciji Gorana Bregovića, kojim se vraća sceni na velika vrata, a desetim albumom "Okano", objavljenim 2000. godine, s hitovima "Mjerkam, te mjerkam", "Krasiva", "Hotel Balkan", "U boji vina", postiže tiraž više od pola miliona prodanih nosača zvuka. Poslije toga kreće na turneju po većim gradovima regije, koju završava koncertom na Marakani, 30. juna 2001. godine, koji je na stadionu pratilo 80.000 ljudi, a pred malim ekranima direktan prijenos koncerta gledalo više od četiri miliona ljudi. Album "Okano" proglašen je albumom 2001. godine u gotovo svim zemljama regije, pjesma "Okano" hitom godine, a Zdravko Čolić ličnošću godine.<h2>“Mnogo hvala”</h2>U decembru 2003. godine Zdravko je predstavio album "Čarolija“, na kojem se s jednim od najboljih spotova izdvojio veliki hit "Mnogo hvala“.Nakon toga Čola je snimio još nekoliko albuma s mnogim hitovima, a i danas, kada je zakoračio u osmu deceniju života, ova živa legenda snima spotove i nastupa na koncertima nesmanjenim tempom, uz gotovo mladalačku energiju.&nbsp;

<h2>Na lomači spaljena Jovanka Orleanka </h2>1431. - Na lomači spaljena francuska nacionalna junakinja Jovanka Orleanka, poslije procesa pred engleskim crkvenim sudom u Ruanu, koji ju je osudio na smrt pod optužbom da je jeretik i vještica. Tokom Stogodišnjeg rata pridobila je francuskog kralja Šarla VII (Charles) - ubijedivši ga da su joj "glasovi s neba" naredili da spase Francusku - za oslobađanje Orleana i 1429. je na čelu odreda od gotovo 800 ljudi natjerala Engleze da obustave opsadu grada. Potukla ih je i kod Poatjea, a Šarla VII odvela u Rems, gdje je krunisan. Burgunđani su je zarobili u maju 1430. i prodali Englezima. Bijes Francuza zbog njenog mučeništva i patriotsko oduševljenje koje je probudila omogućili su protjerivanje Engleza iz Francuske i 1453. završetak Stogodišnjeg rata.1593. - Engleski pisac Kristofer Marlo (Christopher Marlowe), koji je usavršio pisanje u jampskom desetercu i mnogo utjecao na Vilijama Šekspira (William Shakespeare), ubijen je na misteriozan način u jednoj londonskoj taverni. Njegove tragedije prikazuju žudnju za vlašću, odlikuju se zvučnom retorikom i na mahove poetskim žarom. Djela: "Tamerlan Veliki", "Dr. Faustus", "Jevrejin sa Malte", "Edvard Drugi".1640. - Umro flamanski slikar Peter Paul Rubens, jedan od najvećih majstora baroka, koji je sjedinio najbolje tradicije sjevernjačkog i italijanskog slikarstva. Stvorio je slike pune dramatike, patosa, čulnosti, raskoši kostima i sjaja boja. Radio je historijske, vjerske i mitološke kompozicije, seoske i galantne scene, portrete i pejzaže. 1744. - Preminuo engleski pisac Aleksandar Poup (Alexander Pope), predstavnik klasicizma u engleskoj poeziji, koji je na engleski jezik preveo grčke epove "Ilijadu" i "Odiseju". Djela: poeme "Esej o čovjeku", spjev "O kritici", satirični ep "O gluposti", komično-herojski spjev "Otmica uvojka".1778. - Umro francuski filozof, pisac i historičar Fransoa Volter (François Voltaire), prosvjetitelj i jedan od najslobodoumnijih umova Evrope 18. vijeka, veliki protivnik klerikalizma, ali ne i ateista. Bio je saradnik čuvene "Enciklopedije". Djela: filozofski romani "Kandid", "Zadig", "Mikromegas", epopeje "Anrijada", "Djevica Orleanska", historijska djela "Vijek Luja Četrnaestog", "Ogled o običajima i duhu nacija", "Historija Karla Dvanaestog", tragedije "Edip", "Brut", "Zaira", "Cezar", "Meropa", "Tankred", komedije "Senjorsko pravo", "Nanina", filozofski spisi "Traktat o metafizici", "Rasprava o čovjeku", "Filozofski rječnik", "Filozofska pisma".

<h2>Rođen hrvatski književnik i političar Vladimir Nazor</h2>1876. - Vladimir Nazor, hrvatski pjesnik, prozaist, profesor, prevoditelj te političar, rođen je na današnji dan u Postiri na otoku Braču. Uporedo s profesorskom karijerom, Nazor je pisao i objavljivao, te je njegovo prvo djelo bilo „Slavenske legende“, potom „Knjiga o hrvatskim kraljevima“, kada počinje pisati i „Istarske priče“. Godine 1908., objavljuje „Velog Jožu“, djelo po kojem će postati prepoznatljiva Nazorova proza, a zatim knjige „Utva zlatokrila“, „Medvjed Brundo“ i „Stoimena“. S pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem, 1942. godine, odlazi u partizane, o čemu je izvijestio čak i Radio London, a Nazor je taj momenat opisao u tekstu „Bijeg iz Zagreba“. Nedugo nakon odlaska u partizane Nazor počinje voditi dnevnik „S partizanima“, a poslije Drugog svjetskog rata objavio je i „Pjesme partizanske“. U ratu je Nazor bio predsjednik Izvršnog odbora ZAVNOH-a, a nakon rata i prvi predsjednik Hrvatskog sabora. Bio je i akademik HAZU-a i SANU-a. Umro je u Zagrebu, 19. juna 1949. godine. 1909. - Rođen američki klarinetista i kompozitor Beni Gudmen (Benny Goodman), jedan od prvih bijelih muzičara koji se usprotivio rasnoj segregaciji. Osnovao je 1934. džez orkestar u koji je pozvao i crne muzičare. Snimio je desetak filmova, a bavio se i klasičnom muzikom - snimio je koncert za klarinet Vofganga Amadeusa Mocarta (Wolfgang Mozart) i svirao sa simfonijskim orkestrima.1945. – U Nevesinju rođen Pero Zubac, bosanskohercegovački i srbijanski književnik, novinar i scenarista, urednik časopisa "Polja", "Djetinjstvo", "Vitez", urednik Kulturno-umjetničkog programa i Programa za djecu i mlade Televizije Novi Sad.

<h2>Blaž Slišković, legenda bh. fudbala, slavi 66. rođendan</h2>1959. - U Mostaru rođen Blaž Slišković. Svoje prve fudbalske korake Slišković je napravio u mostarskom Veležu, za koji je odigrao 121 utakmicu, te postigao 25 golova. Ono što je posebno interesantno za Sliškovića jeste da je znao postizati golove iz kornera. Inače, Slišković je igrao na poziciji veznog igrača, te je dobio i nadimak "balkanski Maradona", što dovoljno govori o njegovom talentu. Reprezentativna utakmica koju mnogi pamte i smatraju je Sliškovićevom "životnom partijom", bila je ona protiv Italije, 1984. godine, a odigrana je u sklopu kvalifikacija za Olimpijske igre u Los Angelesu. U spomenutoj utakmici Slišković je postigao dva gola, te tome dodao i dvije asistencije. Kada govorimo o njegovoj inozemnoj karijeri, potrebno je spomenuti nastupe za talijansku Pescaru, francuski Lens, te Mulhouse. Karijeru je završio u mostarskom Zrinjskom. Nedugo zatim, "Baka" polako ulazi u trenerske vode. Kao selektor reprezentacije BiH, bio je na pragu plasmana na Svjetsko prvenstvo 2006. godine u Njemačkoj.1960. - Umro ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1958. Najveći uspjeh kod publike i književne kritike donio mu je roman "Doktor Živago", objavljen u inozemstvu, poslije čega su ga izbacili iz ruskog Saveza pisaca. Ostala djela: roman u stihovima "Spektorski", zbirke pjesama i poeme "Blizanac u oblacima", "Teme i varijacije", "Poručnik Šmit", "Devetsto peta godina", "Uzvišena bolest", "Drugo rođenje", "Kad se razvedri", "Umjetnik", pripovijetke "Djetinjstvo Liversove", "Povijest", autobiografije "Zaštitna povelja", "Ljudi i situacije", drama "Slijepa ljepotica".

<h2>Preminuo bh. književnik Šukrija Pandžo</h2>1984. – Preminuo bh. književnik Šukrija Pandžo. Radio je kao učitelj, potom kao nastavnik, u raznim seoskim školama. Po dolasku u Sarajevo najprije je radio kao nastavnik, da bi 1948. godine postao urednik u Kulturnoj redakciji Radio Sarajeva. Jedan je od osnivača popularne humorističke emisije "Veselo veče" i "Udruženja književnika BiH". Pandžo je pisao poeziju, prozu i dramske tekstove za djecu i odrasle. Dvostruki je dobitnik nagrade Udruženja književnika BiH; za zbirku pjesama "Razgovori" (1954) i za zbirku priča "Samo još kosovi zvižduću" (1961). Odlukom Savjeta RTV Sarajevo, 10. aprila 1970. godine, dobija spomen-plaketu kao priznanje za dugogodišnji uspješni rad, a 1. juna iste godine Josip Broz Tito mu dodjeljuje Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima.2015. - Umro Zvonimir Zoričić, hrvatski glumac. Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti 1973. godine. Iste godine postao je član Hrvatskog narodnog kazališta, gdje je odigrao više od 80 različitih uloga. Od televizijskih uloga publika će ga pamtiti po onima u serijama “Bitange i princeze”, “Bibin svijet”, “Stipe u gostima”, “Provodi i sprovodi”, “Smogovci”, “Putovanje u Vučjak” te brojne druge. Ostavio je svoj trag i u brojnim filmovima, a neki od njih su “Pjevajte nešto ljubavno”, “Ne dao Bog većeg zla”, “Glembajevi”, “Ne zaboravi me”, “Priča iz Hrvatske”, “Luda kuća”, “Živi bili pa vidjeli” i “Timon”.&nbsp;

Danas je petak, 30. maj/svibanj 2025. godine, do kraja godine preostalo je još 215 dana

Zdravko Čolić, najveća pop-zvijezda BiH i regije, slavi 74. rođendan

Kurban-bajram je u petak, 6. juna, te se već počinju pripremati razni slatki specijaliteti, koji treba da malo “odstoje”. Dok će se neki odlučiti za pripremu laganijih slatkiša, mnogi će, ipak, ostati vjerni tradiciji kolača prelivenih gustom agdom, slasnih, sočnih i jednostavno neodoljivih.Običaj je da se za Bajram pripremaju različite zalivene poslastice među kojima je najpoznatija baklava. Prema nekim podacima, danas postoji više od stotinu vrsta baklave, ali se ona bajramska razlikuje od drugih po preovladavajućem sadržaju oraha, badema i/ili pistacija.Osim baklave, pripremaju se i halve, hurmašice, ružice, kadaif, lokumi, tufahije... Svaki dan do Bajrama na portalu “Avaza” objavljujemo recept za jednu od ovih delicija.<h2>Halva sa suhim voćem</h2><h2>SASTOJCI </h2>75 g pšeničnog brašna600 ml vode100 g grožđica50 g badema50 g pistacija50 indijskog oraščića2 kašike kokosovog brašna1 kašika susama1 kašika sjemenki suncokreta150 g šećera¼ kašike kardamoma u prahu20 ml ulja<h2>PRIPREMA </h2>Brašno stavite u posudu i postepeno dodajte vodu uz miješanje, tako da se ne formiraju grudvice. Ukoliko vam se to ipak dogodi tijesto možete procijediti kroz cjediljku.U vatrostalnu posudu stavite šećer i otopite da se pretvori u karamel, zatim pažljivo dodajte vodu, te na taj način pripremite agdu. Dok se agda kuha dodajte tijesto koje ste napravili, ali postepeno i uz stalno miješanje.Kada se halva zgusne, dodajte ulje, te nastavite miješati. Zatim dodajte prah kardamoma i nastavite miješati dok se halva ne počne odvajati od posude.Ukoliko je potrebno, dodajte još ulja. Potom dodajte i ostale sastojke, usitnjene pistacije, bademe, indijski oraščić, sjemenke suncokreta i susama, te grožđice. Sve miješajte još nekoliko minuta, a onda prebacite u tepsiju koju ste prethodno pomastili, te ravnomjerno rasporedite i ostavite da se ohladi.&nbsp;<h2>Savjet</h2>Po želji u halvu možete dodati i drugo isjeckano suho voće poput marelica, suhih smokvi, suhih šljiva, a i lješnike, sjemenke tikve i druge slične plodove.

Halva sa suhim voćem: Bogatstvo okusa

Kurban-bajram je u petak, 6. juna, te se već počinju pripremati razni slatki specijaliteti, koji treba da malo “odstoje”. Dok će se neki odlučiti za pripremu laganijih slatkiša, mnogi će, ipak, ostati vjerni tradiciji kolača prelivenih gustom agdom, slasnih, sočnih i jednostavno neodoljivih.Običaj je da se za Bajram pripremaju različite zalivene poslastice među kojima je najpoznatija baklava. Prema nekim podacima, danas postoji više od stotinu vrsta baklave, ali se ona bajramska razlikuje od drugih po preovladavajućem sadržaju oraha, badema i/ili pistacija.Osim baklave, pripremaju se i halve, hurmašice, ružice, kadaif, lokumi, tufahije... Svaki dan do Bajrama na portalu “Avaza” objavljujemo recept za jednu od ovih delicija.<h2>Bosanski lokumi: Kolačići koji se tope u ustima</h2>Ovi kolačići pripremaju se od jednostavnih sastojaka poput brašna, šećera i maslaca, a često se obogaćuju dodatkom oraha ili kokosa. Nakon pečenja, obilno se posipaju šećerom u prahu, što im daje poseban šarm.Lokumi su jedan od omiljenih tradicionalnih kolača u Bosni i Hercegovini, nezaobilazni na bajramskim soframa i drugim svečanim prilikama. Ovi prhki, mirisni kolačići pripremaju se brzo i jednostavno, a njihova bogata aroma podsjeća na djetinjstvo i porodična okupljanja.<h2>SASTOJCI</h2>•	250 g maslaca ili margarina (sobne temperature)•	100 ml ulja•	100 g šećera•	1 vanilin šećer•	1 kašičica praška za pecivo•	500 g brašna (otprilike)•	100 g mljevenih oraha (opciono)•	šećer u prahu za posipanje<h2>PRIPREMA</h2>U veću zdjelu staviti maslac, ulje, šećer i vanilin šećer. Sve dobro umutiti dok se smjesa ne sjedini.Postepeno dodavati brašno pomiješano s praškom za pecivo, mijeseći rukama dok ne dobijete glatko tijesto koje se ne lijepi za prste. Ako koristite orahe, dodajte ih u ovoj fazi.Od tijesta kidati male komade i oblikovati ih u valjke dužine 4-5 cm. Po želji, možete ih malo spljoštiti ili ostaviti u klasičnom valjkastom obliku.Lokume redati na pleh obložen papirom za pečenje i peći u prethodno zagrijanoj rerni na 180 Celzijusovih 15-20 minuta, dok ne dobiju blago zlatastu boju. Paziti da ne potamne previše, jer trebaju ostati svijetli i prhki.Pečene lokume izvaditi iz rerne i dok su još topli posuti ih šećerom u prahu. Ostaviti da se potpuno ohlade prije posluživanja.<h2>Savjeti za lokume</h2>•	Maslac ili margarin – Maslac daje bogatiji okus, ali margarin omogućava bolju prhkost.•	Brašno dodavati postepeno – Količina brašna može varirati, zato ga dodajte malo po malo dok ne dobijete savršeno tijesto.•	Dodatni miris – U tijesto možete dodati i malo naribane limunove korice za dodatnu aromu.

Bosanski lokumi: Kolačići koji se tope u ustima

U amfiteatru Doma mladih Skenderija, 27. maja 2025., u 19 sati, održana je promocija knjige "Aldene" autorice Dženite Salispahić. Urednica knjige je Najra Salispahić.<h2>Neprikosnovena ljubav majke</h2>Knjiga "Aldene" govori o neprikosnovenoj ljubavi majke prema sinu koji, nažalost, više nije među nama. Alden Salispahić, najmlađi instruktor vožnje, život je izgubio u saobraćajnoj nesreći 2018. godine.&nbsp;Njegova majka, autorica, u knjizi je zapisala sve - od prvih Aldenovih koraka do posljednje vožnje.<h2>Most između mene i neba</h2>- Knjiga je most između mene i neba. Bilo je lijepo i tužno na promociji, ali dostojanstveno i kulturno. Promocija je počela s pjesmom “Aldene”, koju sam također ja napisala, a komponovao Ismet Polovina. Otpjevali su je Elvis Komar i Izeta Milišić - kazala je za portal "Avaza" Dženita Salispahić.Promociji, za koju je traženo mjesto više u prepunoj sali Doma mladih, prisustvovala su i brojna poznata imena, među kojima prof. Sanela Salihagić, Indira Kučuk-Sorguč, Šuki Planjanin, Mirsad Neimarlija, članovi motokluba “Babaroge” iz Sarajeva i autokluba pod vodstvom Nihada Demira.

U knjizi je opisana neprikosnovena ljubav majke prema sinu koji, nažalost, više nije među nama

Promotorica knjige Indira Kučuk-Sorguč s autoricom 

Knjiga "Aldene" autorice Dženite Salispahić, promovirana u Domu mladih Skenderija

Na današnji dan 1868. godine, u Mostaru je rođen Aleksa Šantić, jedan od najvećih i najpoznatijih bosanskohercegovačkih pjesnika. Šantić je pohađao i završio trgovačku školu u Trstu, a zatim i u Ljubljani. Nakon toga se vratio u svoj rodni grad, Mostar i, uprkos protivljenju porodice, posvetio se pisanju pjesama te ih objavljivao u brojnim časopisima: „Golub“, „Bosanska vila“, „Nova Zeta“, „Javor“, „Otadžbina“... U aprilu 1896. godine, zajedno s prijateljima i piscima Jovanom Dučičem i Svetozarom Ćorovićem, koji je bio i Aleksin zet, oženjen njegovom sestrom Radojkom, pokrenuo je i uređivao časopis za zabavu, pouku i književnost „Zora“. Nesretni ljubavni život bio mu je inspiracija iz koje su se rodili najljepši stihovi njegove ljubavne poezije, a u kojima se osjeća i veliki utjecaj sevdalinke, bosanskohercegovačke tradicionalne lirske pjesme, koju također karakterizira motiv ljubavne čežnje. <h2>„Emina“</h2>Sinoć, kad se vraćah iz topla hamama,Prođoh pokraj bašte staroga imama;Kad tamo u bašti, u hladu jasmina,S ibrikom u ruci stajaše Emina. Kada čitamo ove stihove, kao da čujemo melodični glas našeg poznatog sevdalije Himze Polovine, koji je svojom bravuroznom izvedbom „Eminu“ proslavio, pa je i danas popularna i često pjevana, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i cijeloj našoj regiji. Međutim, manje se zna da je ovu prelijepu pjesmu napisao Aleksa Šantić, jer, iako je riječ o pravom književnom tekstu, često je svrstavaju u sevdalinke. I druge njegove pjesme, poput „Pod jorgovanom“ i „Što te nema“ pjevaju se kao sevdalinke.Šantić je živio kratko, samo 56 godina. Preminuo je 2. februara 1924. godine, usljed teške, u to vrijeme neizlječive bolesti – tuberkuloze, ali je ostavio vječni pečat u svojim pjesmama.Dan Šantićeve sahrane opisan je u knjizi Josipa Lešića „Roman o pjesniku“, u kojoj je navedeno da su u Mostar stizale brojne delegacije iz svih krajeva Hercegovine, mnogi su pješačili i 50 kilometara da bi ispratili svog omiljenog pjesnika na vječni počinak.

<h2>Umro italijanski virtuoz na violini i kompozitor Nikolo Paganini </h2>1840. - Umro italijanski virtuoz na violini i kompozitor Nikolo Paganini (Niccolo), čijoj su vještini savremenici pridavali magične moći. Majstorstvom sviranja violine i literaturom za taj instrument Paganini je obilježio, ne samo period u kojem je živio i stvarao, nego i historiju muzike uopće. Vladao je violinom kao niko ni prije ni poslije njega, te mnogo komponovao, između ostalog, pet violinskih koncerata, čuvena 24 kapriča za solo violinu, kamernu muziku.1910. - Preminuo njemački bakteriolog Robert Koh (Koch), jedan od osnivača bakteriologije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1905. Otkrio je 1882. bacil tuberkuloze, skinuvši veo tajne s opake bolesti koja je kosila u 19. vijeku. Izolovao je i bacil antraksa i pronašao izazivača kolere, epidemijske bolesti koja je u srednjem vijeku uništavala cijele gradove, ispitivao je afričku spavaću bolest, tifus, malariju i prvi primijenio liječenje kininom.1913. - Rođen Enver Čolaković, bosanskohercegovački pisac, pjesnik i prevodilac. Radio je i kao profesor, pozorišni režiser, korektor i urednik. Studirao je matematiku i fiziku u Beogradu i Budimpešti, a historiju u Zagrebu. Pisati je počeo kao dječak, i to na dva jezika: bosanskom i mađarskom. U periodu do 1945. objavio je više pripovijedaka i eseja te roman “Legenda o Ali-paši”. Ostavio je u rukopisu pet romana, više pripovijedaka i pjesama. Umro je 18. avgusta 1976. od posljedica srčanog udara.1937. - Poslije više od četiri godine gradnje u San Francisku pušten u saobraćaj "Golden gejt", jedan od najvećih mostova u svijetu, koji je ubrzo postao simbol tog američkog grada.1964. - Umro indijski državnik Džavaharlal Nehru, jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Po povratku sa studija u Engleskoj postao je advokat, ali se ubrzo posvetio politici i borbi za nezavisnost Indije, postavši sljedbenik "arhitekte" indijske nezavisnosti Mahatme Gandija. Po sticanju nezavisnosti Indije 1947. postao je prvi premijer i šef diplomatije. U vanjskoj politici je nastojao da očuva neutralnost Indije, zauzimajući se za aktivnu miroljubivu koegzistenciju.

<h2>Počinjen masakr u sarajevskoj ulici Ferhadiji </h2>1992. - Počinjen masakr u sarajevskoj ulici Ferhadiji, jedan od najstravičnijih zločina u historiji Sarajeva. Naime, pripadnici srpskih agresorskih snaga, zločinci sa Borija, usmrtili su 26, a ranili 108 građana Sarajeva koji su tog dana čekali u redu za hljeb. Za ovaj, kao i mnoge druge zločine tereti se haški optuženik i jedan od najvećih ratnih zločinaca Ratko Mladić.Toga dana poginuli su: Nedžad Abdija, Ismet Ašćerić, Ruždija Bektešević, Snježana Biloš, Predrag Bogdanović, Vladimir Bogunović, Vasva Čengić, Gordana Ćeklić, Mirsad Fazlagić, Emina Karamustafić, Mediha Omerović, Bahrija Pilav, Mila Ruždić, Mile Ružić, Abdulah Sarajlić, Sulejman Sarajlić, Hatidža Salić, Galib Sinotić, Sreten Stamenović, Srećko Šiklić, Božica Trajeri-Pataki, Vlatko Tanacković, Srećko Tanasković, Tamara Vejzagić-Kostić, Jusuf Vladović i Izudin Zukić.2011. - Umro Gil Skot- Heron (Scott-Heron), američki džez muzičar i pjesnik, pjevač, i pisac poznat po svom radu kao izvođač govora tokom 1970-ih i 1980-ih godina.

Danas je utorak, 27. maj/svibanj 2025. godine, do kraja godine preostalo je još 218 dana

Aleksa Šantić: 157. godišnjica rođenja jednog od najvećih bh. pjesnika

U prepunoj sali hotela “Hollywood” u Sarajevu, 23. maja 2025., održana je promocija romana “Kraj dana” autora Aleksandra Srdanovića iz Bijelog Polja. Promociju su organizirali Udruženje građana porijeklom iz Sandžaka u BiH i JU Centar za kulturu Bijelo Polje.Roman “Kraj dana”, nakon jednog vijeka šutnje, na poseban način donosi istinu o zločinu u Šahovićima i drugim zločinima počinjenim nad Bošnjacima u Limskoj dolini i Bihoru.Tokom prošle, 2024. godine, mnogim programima je obilježena stota godišnjica zločina nad Bošnjacima Šahovića, počinjenog 9. i 10. novembra 1924. Važno je istaći da je to bilo vrijeme mira. Time ovaj stravični mirnodopski zločin, pokolj civilnog bošnjačkog stanovništva Vraneške doline, ima sasvim drugu dimenziju u odnosu na mnoge druge zločine počinjene nad Bošnjacima prije, ali i poslije.&nbsp;&nbsp;

Autor romana Srdanović, znajući da postoji vrijeme pamćenja i vrijeme zaborava, nakon jednog vijeka odlučio je da istinu Šahovića i drugih zločina koji su mu bili poznati podijeli sa širom javnosti, i to na najbolji način – knjigom, koja je trajan dokument i svjedok vremena.O romanu su na promociji govorili Muharem Hamzić, potpredsjednik UGPS-a, Edin Smailović, književnik - direktor JU Centar za kulturu Bijelo Polje, prof. Sahudin Kačar, generalni sekretar UGPS-a u BiH, te autor Aleksandar Srdanović.

Autor Aleksandar Srdanović odlučio je da istinu Šahovića i drugih zločina koji su mu bili poznati podijeli sa širom javnosti

Roman “Kraj dana” donosi istinu o zločinu nad Bošnjacima u Šahovićima  

Na današnji dan 1891. godine, umrla je bh. književnica Staka Skenderova, osnivačica prve ženske škole u BiH i prva sarajevska učiteljica. Hadži Staka Skenderova rođena je u Sarajevu, 1831. godine, u pravoslavnoj porodici porijeklom iz Prijepolja. O njoj je zapisano da je bila djevojka koja je „mnogo čitala“, te jedina žena koja je pjevala u crkvi u to vrijeme. Ne samo da je prva žena koja je osnovala školu za žensku djecu u Sarajevu i stala za katedru, nego i prva žena u Bosni i Hercegovini koja je objavila svoju knjigu.U procesu pribavljanja dokumentacije za otvaranje škole Staki je uveliko pomoglo znanje jezika, koje je koristila kako bi sklapala saradnje sa zvaničnicima iz drugih zemalja, što joj je na kraju pomoglo da ostvari svoj naum. Škola je zvanično počela raditi 19. oktobra 1858. godine kao Djevojačka škola Stake Skenderove, smještena u kući iznajmljenoj od sarajevske porodice Srskić.Dozvolu za rad škole izdao je Topal Osman-paša, vezir Osmanskog Carstva u Bosni i Hercegovini od 1861. do 1869. godine, koji je pomagao Staki u osiguravanju literature, odjeće i svih ostalih potrepština za školu, koju su pohađale i njegove dvije kćerke. Topal Osman-paša je o Stakinom poduhvatu obavijestio tadašnjeg osmanskog sultana Abdulaziza, čime je pomogao Staki da kao prva žena s ovog područja dobije poziv iz Istanbula i sretne se sa sultanom. Sultan joj je poklonio 10.000 groša za školu.<h2>Pomagala sirotinji</h2>Staka je školarinu naplaćivala samo od bogatih, dok su oni sa slabijim imovinskim stanjem bili oslobođeni plaćanja. U školu su se mogla upisati sva ženska djeca, bez obzira na vjeru i naciju. Prvi dokument o održavanju ispita u ovoj školi objavio je časopis “Bosanski vijesnik” 1866. godine, hvaleći rad i trud Stake i njenih saradnica, a posebno su hvaljeni ručni radovi učenica. Osim Stakinog požrtvovanog rada u obrazovanju djevojčica, veoma je značajan i njen društveni angažman. Kako je dobro znala turski jezik, često je na sudovima zastupala siromašne, pisala im pisma, molbe, žalbe... Borila se kod vlasti i da se neke stvari u gradu promijene nabolje, obilazila je zatvore, pomažući zatvorenicima, u svoju kuću primala sirotinju, pa su uvijek po dvije-tri siromašne djevojčice živjele kod nje.Staka je hrabro i detaljno u svojoj knjizi „Ljetopis Bosne 1825 – 1856“ opisala političku situaciju i dešavanja od 1825. do 1856. godine, posebno se osvrnuvši na nekorektan način rada trgovaca i sveštenika, uzrokujući još veći gnjev vlasti. Hadži Staka je zaista bila neobična žena u vrijeme kada je živjela. Bila je i na hadžiluku (hodočašću) u Jerusalemu, gdje se zaredila, a pošto u to vrijeme u Sarajevu nije bilo ni ženskih manastira ni pravoslavnih kaluđerica, Staka je svojim izgledom i oblačenjem stavljala do znanja da se “odrekla ovog svijeta”, pa je nosila muško odijelo.&nbsp;

<h2>Umro Prečasni Bid, autor prve historije Britanije</h2>735. - Umro engleski historičar i kaluđer Prečasni Bid (Beda the Venerable), autor prve historije Britanije. Njegova "Crkvena historija engleskog naroda", pisana na latinskom jeziku, najvažniji je izvor anglosaksonske historije između prvog i šestog vijeka. Pisao je i na engleskom jeziku, posebno poeziju, ali je sačuvana jedino "Posmrtna pjesma".1822. - Rođen francuski pisac Edmon Luj Antoan de Gonkur (Edmond-Louis-Antoine Huot de Goncourt), tvorac naturalizma i impresionizma u francuskoj književnosti. Zajedno s bratom Žilom Alfredom (Jules-Alfred) pisao je romane, drame i studije iz historije i umjetnosti 18. vijeka. Zavještanjem poslije njegove smrti 1896. osnovana je "Akademija Gonkur" od deset članova, koja od 1903. svake godine nagrađuje najbolji roman francuske literature. Djela: romani "Sestra Filomena", "Žermini Laserte", studije "Intimni portreti osamnaestog vijeka", "Umjetnost osamnaestog vijeka", "Historija francuskog društva za vrijeme revolucije", "Memoari o savremenicima" - dnevnik Gonkurovih.1877. - U San Francisku je rođena Isidora Dankan (Isadora Duncan), američka plesačica, koju mnogi nazivaju majkom savremenog plesa. Vrlo mlada je krenula u baletne i plesne vode, ali se proslavila tek u Evropi, nakon 1900. godine, kada je s majkom otputovala u London. U Parizu je postala miljenica visokog društva. Jedno vrijeme Isidora je bila udata za ruskog pisca Sergeja Aleksandroviča Jesenjina. Preminula je tragično, kada joj se tokom vožnje u „Bugatiju“ dugi crveni šal upleo u točak vozila i slomio joj kičmu. O njenom životu snimljen je film „Izadora“, 1968. godine, u režiji Karela Rajša (Reisz), s Vanesom Redgrejv (Vanessa Redgrave) u glavnoj ulozi.

<h2>Rođen glumac Džon Vejn, najpoznatiji kauboj</h2>1907. - Rođen američki filmski glumac Džon Vejn (John Wayne), kome je pravo ime bilo Marion Mičel Morison (Mitchell Morrison), najpoznatiji kauboj. Snimio je više od stotinu filmova, zbog čega se ubraja u najplodnije filmske stvaraoce, a najpoznatiji su: "Veliko suđenje", "Poštanska kola", "Dugo putovanje kući", "Rio Grande", "Pijesak Ivo Džime", "Miran čovjek", "Crvena rijeka", "Tragači", "Čovjek koji je ubio Liberti Valansa", "Rio Bravo", "Eldorado", "Alamo". Vejn je dobio Oskara za glavnu mušku ulogu u filmu „Čovjek zvani hrabrost“, 1969. godine. U avgustu 1978. dijagnosticiran mu je rak gušterače, koji je tada već bio metastazirao. Posljednji put se u javnosti pojavio 9. aprila 1979., kada je na dodjeli Oskara uručio nagradu za najbolji film Majklu Siminu (Michael Cimin), režiseru „Lovca na jelene“. Devet dana kasnije prevezen je u losanđelesku bolnicu UCLA Medical Center, gdje je, 11. jula 1979., preminuo.1943. - Ismet Bekrić, bosanskohercegovački književnik, rođen je na današnji dan u Banjoj Luci. Studirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je i diplomirao. Radio je kao urednik u izdavačkoj kući "Glas" u Banjoj Luci. Član je Udruženja književnika Bosne i Hercegovine. Od februara 1993. godine živi s porodicom u Sloveniji, u Ilirskoj Bistrici. Objavio je više od 30 knjiga, među kojima se ističu pjesničke zbirke »Jutro tate Mrguda«, »Klupa kraj prozora«, »Otac s kišobranom«, »Radnička četvrt«, »Očevo breme«, »Očev kaput«, »Dječije nebo«, »Izgubljeni kliker«, »Jesen u gradu«, »Kraljica lutka«, »Pjesma se javlja«, »Čarobno zrno«, »I kad odrasteš«, zatim knjige dramskih tekstova: »Noć kad su neboderi šetali«, »Krojač Djeda Mraza« i »Djeca i lutke«, te knjiga priča iz djetinjstva »Pijetlov budilnik« i »Patuljci se uvijek vraćaju« i knjigu bajki »Drveni konjić«.1976. - Umro njemački filozof Martin Hajdeger (Heidegger), jedan od najznačajnijih mislilaca 20. vijeka, profesor Univerziteta u Frajburgu. Bio je zaokupljen smislom bivstvovanja i istraživanjima koja je imenovao izrazom "fundamentalna ontologija", namjeravajući da dovede u smisaono razotrkivajuću vezu bivstvovanje i vrijeme, ali na način bitno različit od razjašnjenja u tradicionalnoj nauci i metafizici. Fundamentalna ontologija je univerzalna, a put ka njoj vodi preko egzistencijalno-temporalne analitike bitisanja", odnosno razotkrivanja "ezistencijala" - naprimjer, bivstvovanje-u-svijetu, bivstvovanje-ka-smrti, briga. Djela: "Bivstvovanje i vrijeme", "Kant i problem metafizike", "Šta je metafizika", "Uvod u metafiziku", "Šta znači mišljenje", "Šta je to filozofija", "Niče", "O suštini istine", "Šumske staze", "Kantova teza o bivstvovanju", "Oznake na putu".1978. - Umrla ruska balerina Tamara Platonovna Karsavina, jedna od najvećih u prvoj polovini 20. vijeka. S Anom Pavlovom i Vaclavom Nižinskim bila je među glavnim zvijezdama "Ruskog baleta" Sergeja Đagiljeva, u "Imperatorskom baletu" u Petrogradu nastupala je kao primabalerina i gostovala je na scenama u Parizu i Londonu, gdje je 1928. osnovala baletsku školu. Upamćena je kao nezamjenljiva partnerka Nižinskog u baletu "San o ruži" i po sjajnim rolama u baletima "Šeherezada", "Žar-ptica", "Petruška", "Fantastični dućan", "Trorogi šešir".

<h2>Granatirano sarajevsko porodilište “Zehra Muidović”</h2>1992. - Granatirano sarajevsko porodilište “Zehra Muidović”, tako da su tek rođene Sarajlije postale najstrašnije žrtve agresora. Najveći dio opreme kojim je porodilište raspolagalo je uništen. Beba su evakuirane na vrijeme, porodilište je dislocirano u Klinički centar na Koševu. Porodilište je obnovljeno u novembru 2010. godine.2008. - Umro Sidni Polak (Sydney Pollack), američki filmski režiser, glumac i producent. Autor je filmova "Prokleti posjed", "Konje ubijaju, zar ne?", "Džeremaja Džonson", "Djevojka koju sam volio", "Tri Kondorova dana", "Tutsi", "Prevodilac", "Moja Afrika" - za koji je 1985. dobio Oskara.2012. - Adnan Ćatić, jedan od najboljih penjača u Bosni i Hercegovini, utopio se u Miljacki. Rođen je 1984. godine, a već se s 15 godina počeo baviti sportskim penjanjem. Osnivač je kluba ekstremnih sportova “Red Point” u Sarajevu. Bio je prvi Bosanac koji je ikada učestvovao na Svjetskom prvenstvu u penjanju, gdje je zauzeo 29. mjesto od 460 učesnika uprkos nedostatku podrške zvaničnih institucija. Autor je i kratkog dokumentarnog filma “Red Point” koji je na 3. Tango World Film Festivalu u Paklenici (Hrvatska) osvojio dvije nagrade. Dva puta je osvojio treće, jednom četvrto i jednom peto mjesto na Big Wall Speed Climbing (Paklenica, Hrvatska), najjačem takmičenju u Evropi u brzom penjanju na stijenu visoku 160 metara. Osvojio je još desetak prvih mjesta u težinskom, brzinskom i penjanju u ledu. Na takmičenju za prvaka države u posljednjem kolu održanom u Zenici 2004. godine pobijedio je sa slomljenom nogom, a do stijene je došao sa štakama. Godine 2006., čak šest puta se našao na pobjedničkom postolju na takmičenjima u Hrvatskoj, Rumuniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini. 2022. - Umro Rej Liota (Ray Liotta), američki glumac koji je 1980-ih karijeru izgradio tumačeći likove nasilnika i psihopata, a potom od 1990-ih često glumio policajce. Vjerovatno najpoznatija uloga mu je Henrija Hila (Henry Hill) u znamenitom gangsterskom filmu „Goodfellas“. Također se istakao i ulogom Franka Sinatre u TV filmu „The Rat Pack“, za koju je nominiran za nagradu SAG 1999. godine.

Josip Katalinski Škija: 14. godišnjica smrti legende bh. fudbala

Baklava: Nezamisliva je bajramska trpeza bez „kraljice“

Kadaif: Hrskava i neodoljiva zalivena poslastica

Tufahije: Najslasniji spoj jabuka i oraha

Hurmašice: Jednostavan, ali neodoljiv desert

Merilin Monro: 99. godišnjica rođenja ikone zlatnog doba Holivuda

U Art kući sevdaha u Sarajevu večeras se razlijegale note najljepših sevdalinki

Šape: Prhki i mirisni kolačići

Ružice: Mirisni i sočni kolač atraktivnog izgleda

Zdravko Čolić, najveća pop-zvijezda BiH i regije, slavi 74. rođendan

Halva sa suhim voćem: Bogatstvo okusa

Bosanski lokumi: Kolačići koji se tope u ustima

Knjiga "Aldene" autorice Dženite Salispahić, promovirana u Domu mladih Skenderija

Aleksa Šantić: 157. godišnjica rođenja jednog od najvećih bh. pjesnika

Roman “Kraj dana” donosi istinu o zločinu nad Bošnjacima u Šahovićima

Staka Skenderova: 134. godišnjica smrti prve sarajevske učiteljice

Josip Katalinski Škija: 14. godišnjica smrti legende bh. fudbala

Baklava: Nezamisliva je bajramska trpeza bez „kraljice“

Kadaif: Hrskava i neodoljiva zalivena poslastica

Tufahije: Najslasniji spoj jabuka i oraha

Hurmašice: Jednostavan, ali neodoljiv desert

Merilin Monro: 99. godišnjica rođenja ikone zlatnog doba Holivuda

U Art kući sevdaha u Sarajevu večeras se razlijegale note najljepših sevdalinki

Šape: Prhki i mirisni kolačići

Ružice: Mirisni i sočni kolač atraktivnog izgleda

Zdravko Čolić, najveća pop-zvijezda BiH i regije, slavi 74. rođendan

Halva sa suhim voćem: Bogatstvo okusa

Bosanski lokumi: Kolačići koji se tope u ustima

Knjiga "Aldene" autorice Dženite Salispahić, promovirana u Domu mladih Skenderija

Aleksa Šantić: 157. godišnjica rođenja jednog od najvećih bh. pjesnika

Roman “Kraj dana” donosi istinu o zločinu nad Bošnjacima u Šahovićima

Staka Skenderova: 134. godišnjica smrti prve sarajevske učiteljice