<p>Imenica zahladnjenje, kao i glagol zahladnjeti, od kojeg je nastala, znače postati hladan, a zahlađenje je glagolska imenica od glagola zahladiti koja znači učiniti kakav odnos hladnim. Često se griješi kad se umjesto imenice zahladnjenje, kad se želi reći da je došlo do pada temperature, koristi imenica zahlađenje. Postoji više glagola na&nbsp;-jeti&nbsp;i&nbsp;-iti&nbsp;s različitim značenjima, glagoli na&nbsp;-jeti&nbsp;znače postajati kakvim, a glagoli na&nbsp;-iti&nbsp;znače činiti što kakvim. <br></p>

<p>Naprimjer, pocrvenjeti, pomodrjeti, pobijeljeti&nbsp;znači postati crven, modar,&nbsp;bijel (u licu),&nbsp;a pocrveniti,&nbsp;pomodriti, pobijeliti&nbsp;znači učiniti što kakvim (obojiti crvenom, modrom ili bijelom bojom). Ako kažemo da smo&nbsp;pocrvenili, a tako i&nbsp;pomodrili&nbsp;kada dođe&nbsp;zahlađenje&nbsp;– to bi značilo da nas je neko obojio crvenom i modrom bojom kada je zahladio odnose s nama.</p><p></p>

Ovo su glagolske imenice nastale od glagola
zahladiti i zahladnjeti koji u bosanskom jeziku nisu sinonimi, svaki ima svoje značenje

Šta je ispravno: zahlađenje ili zahladnjenje?

<p>Prema gramatici bosanskog jezika, oba&nbsp;glagola su ispravna i, mada su naizgled ista i često možemo čuti da se upotrebljavaju u istim kontekstima, među njima postoji itekako bitna razlika.</p><p>Glagol&nbsp;SELITI&nbsp;prelazni je glagol te stoga zahtijeva dopunu u akuzativu, odnosno kada upotrebljavamo glagol&nbsp;seliti&nbsp;uz njega obavezno moramo naglasiti šta tačno selimo.</p>

<p>S druge strane, glagol&nbsp;SELITI SE&nbsp;povratni je glagol, što znači da subjekt sam na sebi vrši radnju – u ovom slučaju seli samoga sebe.</p><p>Prema istom modelu ponašaju se i glagoli izvedeni iz prethodnih glagola.</p>

Prema gramatici bosanskog jezika, oba glagola su ispravna

Šta je ispravno: seliti ili seliti se?

<p>&nbsp;Mnogi misle da su ove dvije riječi sinonimi, ali varaju se, jer, iako je obje ispravno koristiti u bosanskom jeziku, one imaju potpuno različito značenje. U prvom slučaju riječ je o odnosnom, a u drugom o gradivnom pridjevu. Odnosno, pridjev&nbsp;papirnat&nbsp;označava nešto načinjeno od papira, a pridjev&nbsp;papirni&nbsp;nešto što se odnosi na papir.</p>

<p>Svakodnevno čujemo ili pročitamo glagole&nbsp;zahvaliti&nbsp;i&nbsp;zahvaliti se upotrijebljene u istim kontekstima, a to je pogrešno. Problem je što navedena dva glagola imaju vrlo različita značenja i znače gotovo oprečne stvari. Glagolom&nbsp;ZAHVALITI&nbsp;izražava se zahvalnost za nešto te stoga glagol ima pozitivno značenje, odnosno znači reći nekome hvala. Naprimjer, dobili ste poklon za rođendan i onda ste toj osobi zahvalili. S druge strane, povratni glagol&nbsp;ZAHVALITI SE&nbsp;ima negativno značenje i njime se označava odbijanje, drugim riječima, to znači pristojno odbiti ponuđeno. Stoga moramo paziti koji glagol upotrebljavamo, da ne bismo nehotice odbili nešto i izazvali neugodnost i sebi i osobi koja nam nešto nudi ili daje.</p>

U bosanskom jeziku je mnoštvo nedoumica koje nas svakodnevno more, a jedna od njih je šta je pravilno reći ili napisati: papirni ili papirnati?

Šta je pravilno: papirni ili papirnati?

<p>Najveći uzrok tome je što se mnoge riječi izgovaraju sastavljeno, a pravilno ih je pisati rastavljeno. S druge strane, kod nekih riječi pravilno je sastavljeno pisanje, ali kako su ti primjeri najčešće sastavljeni od više sastavnica, mnogi misle da ih je pravilno pisati rastavljeno.</p>

<p>U našem primjeru riječ je o dvjema različitim konstrukcijama. Nadesno - sastavljeno je prilog mjesta ili mjesni prilog i odgovara na pitanje gdje, a na desno - rastavljeno je prijedložna konstrukcija. Pa već i sami zaključujete da su u bosanskom standardnom jeziku pravilna oba oblika, ali se primjenjuju u različitim kontekstima.</p>

Kad je riječ o pravilima sastavljenog i rastavljenog pisanja u bosanskom jeziku, mnogi su nesigurni i čine greške u pisanju


Kako se piše: nadesno ili na desno?

<p>Ovdje je riječ o tome provodi li se ili ne provodi glasovna promjena sibilarizacija u dativu i lokativu imenice njega. Sibilarizacijom glasovi K, G i H ispred vokala I prelaze u C, Z i S.</p>

<p>Prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, pravilno je da se u dativu i lokativu imenice njega sibilarizacija provodi i ispravno je: njezi.</p>

Provodi li se ili ne provodi glasovna promjena?

Kako se kaže ili piše: njegi ili njezi?

<p>Najbolji bosanskohercegovački košarkaš svih vremena Mirza Delibašić Kinđe napustio nas je 8. decembra 2001., u 48. godini. Smrt ga je zatekla na mjestu direktora KK Bosna, a sahranjen je na sarajevskom groblju Bare, u Aleji velikana, uz prisustvo više hiljada ljudi. Uz suprugu Slavicu, iza njega je ostao njihov sin Danko, te Dario, Mirzin sin iz prvog braka.</p><p>– Mirza i dalje živi, barem u našoj porodici, u našem užem okruženju. Ne postoji dan a da ga ne spomenemo. Fizički ga nema, ali je tu. Nije Mirza dugo bio bolestan. Život s njim, s takvim čovjekom, bio je poseban. Bio je pun ljubavi. S njim je sve bilo drugačije, kada nađeš sebi sličnog. Sličan se sličnom raduje – rekla je jedne prilike Slavica Delibašić za “Dnevni avaz”.</p>

<h2>Prvak svijeta</h2><p>Mirza Delibašić rođen je 9. januara 1954. godine u Tuzli. Nadimak Kinđe dobio je kao mali jer se volio družiti sa starijima koji su ga odmilja tako zvali. Sportsku karijeru započeo je 1968. godine, kada je postao pionirski prvak Bosne i Hercegovine u tenisu. Iste godine postao je i član tuzlanskog košarkaškog kluba Sloboda, a 1972. je prešao u sarajevsku Bosnu za koju je odigrao 700 utakmica i postigao približno 14.000 koševa. Kinđe je kao igrač predvodio Bosnu do titule šampiona Evrope 1979. godine. </p><p>Osim što je dosegnuo vrh košarkaške Evrope sa sarajevskom Bosnom, Delibašić je s reprezentacijom SFR Jugoslavije bio prvak svijeta, te olimpijski prvak. U sjećanju ljubitelja košarke širom svijeta ostao je po izuzetnoj posvećenosti ovom sportu, vanserijskoj vještini i ogromnom doprinosu, ne samo bosanskohercegovačkoj nego i regionalnoj, evropskoj i svjetskoj košarci. Titulu najboljeg košarkaša SFRJ Kinđe je ponio 1980. godine.&nbsp;</p>

<h2>“Kraljevski klub”</h2><p>Kinđe je bio prvi prototip visokog organizatora igre, ali i strijelca i asistenta. Uz perfektnu građu za modernog plejmejkera, s visinom 197 centimetara, krasili su ga žilavost, izdržljivost i nevjerovatna hladnokrvnost. Bio je i jedna od zvijezda španskog “kraljevskog kluba” Real iz Madrida, gdje je ostvario zapažene rezultate zbog kojih su ga Španci zvali El caballero de Bosnia (Bosanski vitez). S Realom je osvojio špansku ligu.</p><p>Godine 1991., Mirza Delibašić bio je proglašen jednim od 50 najboljih košarkaša FIBA-e, a 2008. godine dobio je priznanje kao jedna od 50 osoba koje su najviše doprinijele Euroligi. Uz to, 2007. godine, Delibašić je uvršten u Kuću slavnih FIBA-e. Proglašen je bosanskohercegovačkim sportistom 20. stoljeća, 2000. godine.</p><h2>Prvi selektor BiH</h2><p>Nakon završene igračke karijere, kao prvi selektor reprezentacije BiH, Delibašić je u Njemačkoj, 1993. godine, ostvario dosad najveći uspjeh bh. košarke na evropskim prvenstvima, osvojivši osmo mjesto. Koliko je bio vjeran Bosni i Hercegovini i kakav je bio čovjek, najbolje govori činjenica da je ovdje ostao tokom agresije, odbivši poziv rukovodstva svog bivšeg kluba Reala da opkoljeno Sarajevo zamijeni Madridom, da se sa suprugom i sinom preseli u Španiju. Realov predsjednik Mendoza nudio je da po njega pošalje svoj privatni avion, a on se zahvalio i nije htio otići.</p><p>– Nisam ni pomislio na to. Zar da odem, pa da mi djeci govore da sam bio izdajnik, da ostanu bez domovine?! Nije bilo teorije – kazivao je Delibašić. A pamti se i njegova rečenica koju je govorio u tim najtežim vremenima za BiH: “Ovu će zemlju spasiti ljudi čistog srca, a ima nas dovoljno”.</p><p>Danas, u čast ovog velikana bh. košarke sportska dvorana u sarajevskoj Skenderiji nosi ime Dvorana "Mirza Delibašić", a na platou Skenderije, 31. maja 2022. godine, postavljen je spomenik-statua Kinđeta, koji je izradio vajar Adis Lukač. U Sarajevu postoji i spomen-park posvećen dvjema legendama, Mirzi Delibašiću i pjevaču “Indexa” Davorinu Popoviću. Od 2005. godine u Sarajevu se održava međunarodni košarkaški turnir koji nosi naziv Memorijal “Mirza Delibašić”. Upravni odbor Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine, 25. decembra 2018., donio je odluku da od takmičarske sezone 2018/2019. Kup BiH nosi naziv Kup "Mirza Delibašić".&nbsp;</p>

Tokom agresije ostao je u BiH, odbivši poziv rukovodstva svog bivšeg kluba Reala da opkoljeno Sarajevo zamijeni Madridom

Mirza Delibašić Kinđe: 23. godišnjica smrti najboljeg bh. košarkaša svih vremena

<p>Imenica mladež označava mladost, mlade ljude - i naglašena je dugouzlaznim akcentom, a madež označava tamno obojenje kože i naglašena je kratkouzlaznim akcentom, tako da se u izgovoru razlikuju i u akcentima, ali, uprkos toj razlici, češće čujemo pogrešno mladež u značenju tamnog obojenja kože, odnosno urođene ili nastale mrljice na koži tamnije boje. Ova riječ dolazi od praslavenske riječi: madežь, pa je i u bosanskom jeziku pravilno reći ili napisati: madež, madeža, madežu, madežom…</p>

<p>A kako je pravilno napisati: nadamnom – sastavljeno ili nada mnom - rastavljeno? Ovdje je riječ o konstrukciji nastaloj od prijedloga nad(a) i lične zamjenice ja u instrumentalu - mnom. Kao takvu konstrukciju ispravno ju je pisati rastavljeno: nada mnom. Također se rastavljeno pišu: nada te, nada me, nada se, preda te, preda se, preda te… i tako dalje.</p>

Ova riječ dolazi od praslavenske riječi: madežь, pa je i u bosanskom jeziku pravilno reći ili napisati madež

Kako se kaže ili piše: madež ili mladež?

<p>U sarajevskoj Zetri je u nedjelju, 1. decembra, održan 3. međunarodni atletski dvoranski miting za mlade, u organizaciji Atletskog kluba Sarajevo. Učestovalo je više od 400 takmičara iz 17 atletskih klubova iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Među najuspješnijima su bili članovi Atletskog kluba Bihać koji su, u izuzetno jakoj konkurenciji, osvojili 14 medalja.</p><p>Najuspješniji Bišćanin Dženan Nuspahić, učenik šestog razreda osnovne škole, koji se takmičio u trkama na 60 i i 400 metara, još jednom je dokazao dominaciju s Državnog i Federalnog prvenstva, te na ovom takmičenju popravio svoj lični rekord na 60 metara s vremenom 8,62.</p><p>Dženanova sestra Jasmina Nuspahic (60 m) u izuzetno jakoj konkurenciji u svom godištu (2009), gdje su učestvovale najbolje atletičarke iz BiH, osvojila je drugo mjesto, popravivši svoj lični rekord. I njihova rodica Najla Nuspahic (60 m) osvojila je bronzanu medalju u svom godištu (2010).</p>

<p>Osim troje Nuspahića, medalje je osvojilo još šest članova Atletskog kluba Bihać: Zana Skalić (60 m i 150 m), Iman Balić (60 m i 200 m), Isa Balić (200 m i vortex), Ilhan Ahmed Pašić (50 m), Džan Huskić (400 m i 60 m) i Vedad Vikić (60 m).</p>

Među najuspješnijima su bili članovi Atletskog kluba Bihać koji su, u izuzetno jakoj konkurenciji, osvojili 14 medalja

Državni prvak Dženan Nuspahić popravio lični rekord

<p>Da bismo odredili pravilan način pisanja ove imenice, moramo saznati odakle riječ dolazi, odnosno koje je njeno porijeklo. Riječ je internacionalna te se tako, naprimjer, u engleskom kaže lesbian, u španskom lesbiana, Lesbe u njemačkom, lesbienne u francuskom jeziku, i tako dalje. U sve navedene jezike, pa i bosanski, ova riječ je došla od latinskog Lesbius i grčkog Lésbios; Lésbos, što je naziv grčkog otoka na kojem je živjela pjesnikinja Sapfa za koju se smatra da je bila lezbijka. Analogno tom izvornom obliku, u bosanskom standardnom jeziku pravilno je: lezbijka, lezbijke, lezbijkom, lezbijkama…</p>

<p>A znam da ste često u dilemi kako se pravilno kaže ili piše: ljetni ili ljetnji? Sa suglasnikom N ili suglasnikom NJ? U ovom primjeru riječ je o odabiru između dvaju pridjeva koje možemo čuti u bosanskom jeziku, ali, samo jedan je pravilno koristiti. Riječ je o pridjevu nastalom od imenice ljeto, a, prema pravilima bosanskog jezika, ispravno je: ljetni, ljetna, ljetno, ljetnim, ljetnih, ljetnog… - sa suglasnikom N. Često se nalazi u sintagmama, poput ljetni praznici, ljetne haljine, ljetni dani…</p>

U današnjoj nedoumici riječ je o imenici ženskog roda koja označava osobu ženskog spola koja ima sklonosti prema istom spolu

Kako se kaže: lezbijka ili lezbejka?

<p>Urnebesna hit komedija "Ih, kako bih te ja" bit će izvedena sutra, 3. decembra, u 20.00 sati, u JU Centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo. U predstavi koja publici uvijek izmami suze, ali od smijeha, igra jedna od najpoznatijih i najpriznatijih bosanskohercegovačkih glumica Jasna Ornela Bery, u posljednje vrijeme  široj publici prepoznatljiva i po legendarnoj ulozi Bahre u seriji "Dva smo svijeta različita". </p><p>Uz Jasnu u predstavi igraju još dva izvrsna glumca Vuk Marinić i Amar Selimović. Režiju potpisuje Irfan Avdić, a dramaturgiju Vuk Marinić i Vedrana Božinović.</p><p>"Ih, kako bih te ja" je satira o bračnim odnosima, u kojoj se u nizu dinamičnih i beskrajno duhovitih scena supružnici dovode u situaciju da bi najradije “ubili” jedno drugo.</p>

Sutra, 3. decembra, u 20.00 sati, u JU Centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo

Hit komedija "Ih, kako bih te ja"

<p>U bosanskom jeziku postoji više upitno-odnosnih zamjenica. Upitne su kad stoje na početku pitanja, naprimjer: Šta radiš, a odnosne kad su u službi veznika u zavisnosloženoj rečenici, naprimjer: Ne znam šta sam vidio. U našem primjeru riječ je o pravilnoj upotrebi akuzativa jednine zamjenice koji. Prema gramatici bosanskog jezika, obje varijante su tačne, ali se koriste u različitim kontekstima. Naime, oblik kojeg koristi se za ‘živo’, a oblik ‘koji’ za neživo.</p>

<p>A često smo i u dilemi kako se pravilno kaže ili piše: ispravak ili ispravka? – jer oba oblika i čujemo i pročitamo. Je li ova imenica muškog ili ženskog roda? Imenica označava tekst kojim se ispravlja neka pojedinost u prije objavljenom tekstu. U bosanskom jeziku riječ je muškog, a ne ženskog roda, dakle, pravilno je ispravak. U rečenicama bi ispravno glasila: Molim te, do kraja dana mi pošalji ispravak tog teksta. Ni ispravak uz moju pomoć nije uspio dobro napisati. Danas pišemo ispravak druge školske zadaće. U ispravku si imao još i više pravopisnih grešaka. Ispravak netačnog navoda jedna je od fraza koje se mogu čuti u Skupštini.</p>

Prva nedoumica  danas je šta je pravilno: koji ili kojeg, odnosno kako se pravilno koristi upitno-odnosna zamjenica koji

Šta je pravilno: koji ili kojeg?

<p>Ovo se dešava zbog toga što mnogima glasovne grupe IJE i JE predstavljaju veliku poteškoću. U pravilu ako je slog dug, izgovaramo i pišemo IJE, a ako je slog kratak, JE. Analogno tome, glagolski pridjev radni glagola htjeti u muškom rodu ispravno glasi: htio, ali u ženskom i srednjem rodu: htjela i htjelo. Pa će pogrešne rečenice koje sam navela ispravno glasiti: Htio je reći šta misli, ali nije mogao doći do riječi. On je htio kupiti naš stan. Nedžad je htio obnoviti svoju vezu s Elmom. Htio je jesti tjesteninu, ali znao je da to nije na popisu dopuštenih namirnica.</p>

<p>Kad je riječ o pravilnom pisanju glasovnih grupa IJE i JE, još jedna nedoumica nas često zbunjuje - kako je pravilno napisati: ispovijest ili ispovjest? Ispravno ju je pisati s glasovnom grupom IJE: ispovijest, ispovijesti, ispoviješću, ispovijestima. U rečenicam bi pravilno glasila: Nakon njene ispovijesti na nacionalnoj televiziji cijela zemlja bila je u suzama. Ispovijest dječaka koji dolazi iz siromašne porodice potresla je svijet. Čitala je neke ispovijesti mladih mama i zaključila da i druge žene imaju probleme kao ona. Sudeći prema ispovijestima koje čitam, mnogo ljudi ima probleme.</p>

Veoma često čujemo rečenice poput: Htjeo je reći šta misli, ali nije mogao doći do riječi.

Kako se piše: htio ili htjeo?

<p>Da bismo utvrdili koji je pravilan način pisanja, moramo otkriti koje je porijeklo riječi, odnosno iz kojeg je jezika ova riječ došla u bosanski jezik. Imenica označava čin ili ispad koji prelazi granice, a dolazi od latinske riječi excessus. Analogno tome, i u bosanskom standardnom jeziku pravilno ju je pisati sa suglasnikom S: eksces, ekscesa, ekscesu, ekscesom, ekscesima, ekscesi…</p>

<p>I s naredna nedoumica nas svakodnevno zbunjuje - kako je pravilno napisati: taxi ili taksi? Za mnoge riječi u bosanskom standardnom jeziku postoji više načina pisanja. Neke se pišu različito u drugim krajevima i mjestima, neke se riječi koriste drugačije kod različitih dobnih grupa. Glas X, koji ne postoji u bosanskoj abecedi, često zna stvarati probleme govornicima. U našem primjeru veoma često se koristi upravo oblik s glasom x – taxi, a slična je pojava i sa skraćenicom za fakultet ili nazivom za uređaj za slanje i primanje poruka - fax. Međutim, u bosanskom jeziku pravilno je upotrebljavati oblik sa slovima k i s: taksi i faks. Pa će ove riječi biti pravilno napisane u rečenicama, naprimjer: Žurila sam i morala sam pozvati taksi. Primila sam faks s tim informacijama. Upisala je drugi faks – ako riječi taksi i faks napišemo s glasovima K i S.</p>

Još jedna jezička nedoumica koja nas skoro svakodnevno zbunjuje

Kako kaže ili piše: eksces ili ekces?

<p>Na današnji dan 1989. godine, u primorskom crnogorskom gradu Herceg Novom preminuo je Zulfikar Zuko Džumhur, naš velikan plemenitog srca, kome su svi ljudi bili porodica, a cijeli svijet domovina. Sahranjen je dva dana kasnije u rodnom Konjicu.</p><p>Džumhur je rođen u Konjicu, 24. septembra 1920. godine, u uglednoj ulemanskoj porodici. Njegov otac Abduselam bio je imam Bajrakli džamije u Beogradu, a potom glavni vojni imam u Vojsci Kraljevine Jugoslavije. Osnovnu školu i nižu gimnaziju Zuko je završio u Beogradu, višu gimnaziju u Sarajevu, a Likovnu akademiju u Beogradu. Prve crteže objavio je u vojnom časopisu „Narodna armija“, 1947. godine, kada je počeo sarađivati kao karikaturist i ilustrator u „Ježu“, „Borbi“, „Vetrenjači“, „Politici“, „Oslobođenju“, reviji „Danas“, te NIN-u i kao urednik.&nbsp;</p>

<h2>„Hodoljublja“</h2><p>Zukina prva ljubav bilo je slikarstvo, posebno karikatura, ali se proslavio putopisnim reportažama za čije je populariziranje veoma zaslužan. Njegov putopisni serijal „Hodoljublja“, koji je snimao za tadašnju Televiziju Sarajevo, u saradnji s režiserom Mirzom Idrizovićem, bio je jedan od najvećih i najgledanijih televizijskih projekata bivše Jugoslavije. I danas mnogi pamte znakovitu uvodnu rečenicu čuvenog serijala: „Hoda, piše i govori Zuko Džumhur“. </p><p>- Pojavio bi se iznenada, nasmijan, u svojim farmerkama i ogrnut džemperom, s kratko podšišanom bradom, pa se svima činilo kao da im je stari poznanik ili daidža ili amidža. A onda bi nestajao u neki samo njemu znani svijet. Tako su Zuku slikara, karikaturistu, pisca, slikopisca i hodoljupca svi svojatali, a on je bio samo svoj, neuhvatljiv i tajanstven. Kod njega sam učio „visoku školu marifetluka“ - napisao je režiser Mirza Idrizović o saradnji i prijateljstvu s Džumhurom.</p><p>Sa Zukinom knjigom „Nekrolog jednoj čaršiji“, objavljenom 1958. godine, putopis je postao književnost, jer je on u svojim zapisima s putovanja objedinio stilsku perfekciju, jednostavan, a istovremeno bogat opis i mudrost narodnog pripovjedača.</p><p>- …sva je ova knjiga u službi čovjeka, bilo da ga prikazuje u složenim prilikama sadašnjice, bilo u prošlosti, i zato – bliska ljudima... Čitajući je, putovaćete po ćudljivom redu vožnje, ali zanimljivim putevima, a za vođu i nenametljivog tumača imaćete jednog umjetnika živa duha i bogata srca - napisao je, između ostalog, naš književnik i nobelovac Ivo Andrić u predgovoru ovoj zbirci putopisa, a ostat će upisano da je Zuko jedini pisac kome je Andrić napisao predgovor. Bili su saradnici, ali i veliki prijatelji.&nbsp;</p>

<h2>Knjige i rakija</h2><p>Džumhur je objavio više od 10.000 karikatura, napisao scenarije za više kratkih i tri igrana filma, uradio 35 scenografija za pozorište, devet knjiga, a s književnikom Momom Kaporom koautor je knjige "Zelena Čoja Montenegra". </p><p>Zukina karikatura na kojoj iza leđa Karla Marxa na zidu stoji Staljinov portret danas je antologijska, jer ga je ona proslavila. Zbog te karikature ga je, kažu, zavolio i Tito, koji se rado družio sa Zukom, a još se prepričava kako se jedne prilike Zuko i našalio s Titom. Kada je sa suprugom Vezirom bio na večeri s Titom i Jovankom, Zuko je maršala upitao: „Znate li vi, druže Tito, šta je rekla moja majka Vasvija kad ste se vi oženili?“ “Ne znam”, reče Tito, a Zuko će: “Neka u ovoj državi ima neko stariji i od Tita!“</p><p>U jednom od brojnih intervjua Zuko je izjavio da je ključna karakteristika lijepog i dobrog života imati vremena za čitanje, jer to istovremeno znači imati vremena za sve drugo što čovjeka interesira. </p><p>- Ta blagodat, da imaš vremena, to je najljepša stvar u priči o lijepom i ugodnom životu. Zato sam ja u početku bio malo raspet. Volim knjige, ali volim i rakiju. Pa da se ne bi sudarali, da mi rakija ne bi udarila i na život i na knjige, davno sam shvatio da je njoj vrijeme u akšam. Preko dana radiš, a kad sunce počne padati, onda se opustiš. </p><h2>Bijela soba</h2><p>Kada bi drugi hvalili njegov rad i energiju, Zuko bi u svom humorističnom stilu odgovarao:</p><p>- Ja nikad nisam bio čovjek nekih velikih ambicija. Niti sam kad tražio ili očekivao nekakva posebna priznanja za svoj rad. Mislio sam da je dovoljno da su ljudi zadovoljni sa mnom i ako me ne ćeraju s posla.</p><p>A pred sam kraj svog života potvrdio je svoju skromnost izjavom:</p><p>- Meni je, zapravo, potrebna jedna soba u bijelo okrečena, bez mnogo džidža i slika, mirna bijela soba u kojoj čovjek može biti najbogatiji. I tu može biti najviše sam sa sobom. A na kraju, izvor svakog bogatstva mora biti sam čovjek. Ako on to nije, onda drugog izvora i nema. Nažalost, ljudi taj izvor traže izvan sebe. Takvi čak ostare, a onda vide da su, ipak, bili siromašni.&nbsp;</p>

Njegov putopisni serijal „Hodoljublja“ bio je jedan od najvećih i najgledanijih televizijskih projekata SFR Jugoslavije

Zulfikar Zuko Džumhur:  35. godišnjica smrti bh. putopisca, karikaturiste i scenariste 

<p>Iako veoma često, možda čak i češće, čujemo i pročitamo Australijanac i Australijanka, u bosanskom standardnom jeziku ispravno je samo: Australac, Australca, Australcu, Australcima… Australka, Australki, Australkama, a također i pridjev australski.</p>

<p>I još da napomenem da se stanovnici kontinenata, država i gradova uvijek pišu velikim početnim slovom (Amerikanac, Evropljanin, Afrikanac, Francuz, Sarajlija).</p>

Kako se kaže ili piše: Australac ili Australijanac?

<p>Iako još iz škole znamo pravilo koje kaže da se prva riječ naziva državnih praznika piše velikim početnim slovom, a ostale sastavnice malim početnim slovom, osim ako nisu vlastite imenice, skoro svakodnevno ih vidimo i čitamo pogrešno napisane.</p>

<p>Jer pisanje velikog i malog slova mnogima često stvara probleme. Pa je tako i s današnjom prvom nedoumicom koju rješavamo: kako se piše: Dan državnosti – velikim ili malim početnim slovom? Kako sam već rekla, prema pravilu o pisanju državnih praznika u bosanskom jeziku, ispravno je napisati Dan državnosti velikim početnim slovom riječ Dan, a malim slovom riječ državnosti. Tako se pišu i: Praznik rada (veliko P, malo r), Dan planete Zemlje (veliko D, malo p, ali veliko Z, jer je Zemlja vlastita imenica kada je riječ o nazivu naše planete), Dan pobjede (veliko D, malo p) i tako dalje.</p>

Šta je ispravno: zahlađenje ili zahladnjenje?

Šta je ispravno: seliti ili seliti se?

Šta je pravilno: papirni ili papirnati?

Kako se piše: nadesno ili na desno?

Kako se kaže ili piše: njegi ili njezi?

Mirza Delibašić Kinđe: 23. godišnjica smrti najboljeg bh. košarkaša svih vremena

Kako se kaže ili piše: madež ili mladež?

Državni prvak Dženan Nuspahić popravio lični rekord

Kako se kaže: lezbijka ili lezbejka?

Hit komedija "Ih, kako bih te ja"

Šta je pravilno: koji ili kojeg?

Kako se piše: htio ili htjeo?

Kako kaže ili piše: eksces ili ekces?

Zulfikar Zuko Džumhur: 35. godišnjica smrti bh. putopisca, karikaturiste i scenariste

Kako se kaže ili piše: Australac ili Australijanac?

Kako se piše: Dan državnosti ili dan državnosti?

Šta je ispravno: zahlađenje ili zahladnjenje?

Šta je ispravno: seliti ili seliti se?

Šta je pravilno: papirni ili papirnati?

Kako se piše: nadesno ili na desno?

Kako se kaže ili piše: njegi ili njezi?

Mirza Delibašić Kinđe: 23. godišnjica smrti najboljeg bh. košarkaša svih vremena

Kako se kaže ili piše: madež ili mladež?

Državni prvak Dženan Nuspahić popravio lični rekord

Kako se kaže: lezbijka ili lezbejka?

Hit komedija "Ih, kako bih te ja"

Šta je pravilno: koji ili kojeg?

Kako se piše: htio ili htjeo?

Kako kaže ili piše: eksces ili ekces?

Zulfikar Zuko Džumhur: 35. godišnjica smrti bh. putopisca, karikaturiste i scenariste

Kako se kaže ili piše: Australac ili Australijanac?

Kako se piše: Dan državnosti ili dan državnosti?