Dizajnerica Emina Husedžinović-Ibrahimović ponovo je oduševila modnu scenu sa svojom najnovijom kolekcijom „Secesija X Maska VI“, koja nosi naziv „Revitalizacija tradicionalnih tehnika i zanata kroz slobodu savremene umjetnosti“.

Ova kolekcija spaja bogatu kulturnu baštinu s modernim pristupom, oblikujući odjeću koja u sebi nosi višeslojnu simboliku. Istražujući uloge orijentalne lepršavosti i zapadnjačke secesije, Emina donosi modele koji zadovoljavaju estetske, ali i funkcionalne zahtjeve savremenog života.

U razgovoru za “Dnevni avaz”, dizajnerica je otkrila šta stoji iza njezinih inspiracija, kreativnog procesa i kako ova kolekcija ističe zrelu eleganciju žene.<h2>Estetika i nosivost</h2>Šta je bila početna inspiracija za novu kolekciju i u kojem trenutku ste znali da ste „na pravom tragu”?- Sam naziv kolekcije objašnjava inspiraciju. Nastojim da oblikujem modele višeslojno kroz orijentalnu lepršavost, kombinirajući odijevne predmete kao što su dimije, anterija, libada i pokrivala za glavu s Istoka u savremenoj formi, te korzet i figuru pješčanog sata sa Zapada, iz perioda secesije pod utjecajem mode iz Beča u 19. stoljeću. U periodu secesije, ova dva pravca su vidno utjecala na odijevanje žena u Sarajevu. Tkanine koje sam koristila su brokat, baršun-pliš, organza, muslin, saten svila. Paleta boja je elegantna i tamna: crna, koju osvježavaju crvena i boja zlata.

Po čemu se ova kolekcija razlikuje od Vaših prethodnih radova – da li je riječ o iskoraku ili prirodnom nastavku?- Ova kolekcija je deseta u ciklusu „Secesija“, što govori o dugotrajnom istraživačkom radu i razvijanju i nadograđivanju ideja. „Secesija X“ je reinterpretirana prošlost koja koristi kao temelj za stvaranje novih silueta i formi, istražujući konstrukciju odjeće i autentične oblike savremene elegancije.

Koliko ste u dizajnu balansirali između estetike i nosivosti, posebno za savremeni način života?- Kao autor kolekcije, uvijek koketiram između estetike i nosivosti. Vrlo je važno da kolekcija bude ostvarenje mog sna i ideje, ali mora biti i funkcionalna i udobna, jer je osnovni smisao odjeće upravo u njenoj upotrebljivosti. Zbog toga pridajem značaj individualnoj konstrukciji odijevnog predmeta i koristim prirodne materijale, koji omogućuju nježan opip i elegantan pad.<h2>Cijela priča</h2>Da li postoji jedan komad iz kolekcije koji Vam je lično najdraži i zašto?- Najdraži komad, ako moram izdvojiti, jeste onaj koji nosi cijelu priču kolekcije. Obično je to i zadnji model. Ovaj model sam izdvojila jer spaja baštinu i novo, miri lepršavost Istoka i krutu korzetnu formu Zapada. On je bezvremenski i nosi sofisticiranu snagu žene.Kako publika i modna scena reaguju na novu kolekciju i da li Vas je neka reakcija posebno iznenadila?- Većina mojih prijatelja i stranaka koji su vidjeli kolekciju kažu da im je ova najljepša. Kroz kolekciju prepoznaju zrelost i autentičnost. Ona je umjetnost koju treba dostojanstveno nositi. Posebno im se sviđaju neki novi materijali i ručni rad na modelima.Kome je ova kolekcija namijenjena i gdje vidite njen život – na pisti, ulici ili crvenom tepihu?- Uvijek postoji „muza“ kojoj je posvećena kolekcija. To je lijepa, prefinjena, ženstvena, elegantna, samosvjesna dama, seksepilna, ali poslovno uspješna. Ne volim premršave modele. Kolekcija je namijenjena za večernje izlaske, promocije, crveni tepih. Namijenjena je sofisticiranoj dami koja razumije prošlost, ali teži budućnosti, s jasnim stavom i karakterom. Nije određen vremenski cenzus; moglo bi se reći da je namijenjena damama koje već imaju izgrađen i zreo stil odijevanja.<h2>Emocija kolekcije</h2>Koju poruku ili emociju ste željeli da ova kolekcija prenese ženama/ljudima koji je nose?- Emocija kolekcije je staloženost, elegancija, misterija, senzualnost i seksepil. Dama koja nosi ovu kolekciju odiše samopouzdanjem.

Nastojim da oblikujem modele višeslojno kroz orijentalnu lepršavost, kombinirajući odijevne predmete kao što su dimije, anterija, libada, kaže dizajnerica

Dizajnerica Emina Husedžinović-Ibrahimović: Spoj tradicije i moderne elegancije za žene budućnosti

Glumcu Maku Čengiću, čiji je rad prepoznat na regionalnoj sceni, poziv za glumu došao je prirodno kroz srednjoškolske predstave. No, pravi prelomni trenutak desio se kada je osjetio nevjerovatnu povezanost s publikom, shvativši da je gluma više od same igre uloga.Mak dijeli svoja iskustva, izazove s kojima se suočava na profesionalnom putu, kao i svoja razmišljanja o aktuelnosti predstave „Hasanaginice“, koja nosi duboke refleksije o sadašnjem društvu.<h2>Susret s glumom</h2>Kako je izgledao Vaš prvi ozbiljan susret s glumom i u kojem trenutku ste shvatili da je to Vaš poziv?- Moj prvi ozbiljan susret s glumom dogodio se kroz srednjoškolske predstave, ali pravi prelomni trenutak desio se kada sam prvi put stao na scenu i osjetio reakciju publike. Taj osjećaj razmjene energije, prisutnosti i istine bio je nešto što me potpuno osvojilo. Tada sam shvatio da me ne zanima samo igranje uloga, nego istraživanje ljudi, njihovih unutrašnjih svjetova i emocija. Gluma je postala način na koji pokušavam razumjeti sebe i svijet oko sebe.Koliko Vam je danas, kao mladom glumcu, teško pronaći balans između ličnog života i profesionalnih obaveza?- Iskreno, balans je stalni proces, a često i borba. Ovaj posao traži potpunu posvećenost, emocionalnu otvorenost i vrijeme, što ponekad ostavlja malo prostora za privatni život. Trudim se da svjesno odvajam trenutke za sebe i ljude koje volim, jer vjerujem da samo ispunjen čovjek može biti dobar umjetnik. Nekad uspijem više i bolje, nekad manje i lošije, ali učim neprekidno.Postoji li uloga ili žanr u kojem se još niste okušali, a posebno Vas privlači?- Privlače me kompleksni psihološki likovi i mračne dramske uloge, ali i komedija, jer je izuzetno zahtjevna i precizna. Također, volio bih se okušati u fizičkom teatru i projektima koji brišu granice između pokreta, muzike i teksta.Koliko Vam je važno priznanje publike u odnosu na priznanje struke?- Oboje mi je važno, ali na različite načine. Priznanje publike je neposredna potvrda da je emocija stigla do nekoga i da je priča dotakla ljude. Priznanje struke nosi težinu profesionalnog uvažavanja i potvrđuje da sam na dobrom putu u svom razvoju. Idealno je kada se ta dva susretnu.<h2>Važnost uloga</h2>Šta smatrate najvećim izazovom za mlade glumce na regionalnoj sceni danas?- Smatram da je jedan od najvećih izazova pronaći svoj autentični glas u moru sadržaja i brzih produkcija. Mladi glumci danas vrlo rano bivaju izloženi kamerama, društvenim mrežama i očekivanjima, često prije nego što stignu izgraditi stabilan zanatski temelj. Izazov je ostati posvećen radu na sebi, strpljiv u razvoju i ne dozvoliti da vas trendovi odvedu dalje od suštine glumačkog poziva.Na koji način se nosite s pritiskom očekivanja i brzim tempom u kojem se gradi karijera?- Trudim se da fokus zadržim na procesu, a ne na rezultatima. Podsjećam sebe zašto sam uopšte krenuo ovim putem. Pritisak je neminovan, ali pokušavam ga pretvoriti u motivaciju, a ne u strah.Igrali ste izuzetno značajnu ulogu u predstavi "Hasanaginice". Koliko Vam ta uloga predstavlja, i kako gledate na cijelu temu predstave?- Ta uloga mi predstavlja veliku odgovornost, ali i privilegiju. Kroz nju imam priliku da se suočim s dubokim slojevima ljudske ranjivosti, ponosa i šutnje. „Hasanaginice“ za mene nisu samo priča o prošlosti, već ogledalo odnosa moći, neizgovorenih emocija i pogrešnih izbora koji i danas oblikuju mnoge živote.<h2>Patnje i boli</h2>Ostvarili ste ulogu u predstavi “Hasanaginica”, koja oslikava patnje i boli današnjeg društva. Da li danas ima Hasanaga i Hasanaginica?- Nažalost, mislim da ima. Možda u drugačijim formama i okolnostima, ali suština ostaje ista. Ljudi su zarobljeni u ulogama koje im društvo nameće, bez prostora za slobodu i izbor. Upravo zato je ova priča i danas bolno aktuelna.

Moj prvi ozbiljan susret s glumom dogodio se kroz srednjoškolske predstave, ali pravi prelomni trenutak desio se kada sam prvi put stao na scenu, kaže Mak

Čengić: Trudim se da svjesno odvajam trenutke za sebe i ljude koje volim

Mak Čengić o izazovima profesije: Posao traži posvećenost

Na Avazovom YouTube kanalu starta nova emisija „Scena“, koju vodi Eldar Abaz.

Prvi gost u emisiji je jedan od najpoznatijih regionalnih TikTok kreatora, Ivan Panić, kojeg na društvenim mrežama prati više od 500.000 ljudi.U otvorenom razgovoru, Panić govori o fenomenu TikToka, svom ličnom putu, odnosu s majkom, ali i o svemu onome što se danas dešava u njegovom životu – od privatnih izazova do javne popularnosti.„Scena“ donosi razgovore bez filtera s ljudima koji oblikuju javni prostor, trendove i društvene mreže.Kompletan intervju pogledajte u videoprilogu na početku teksta.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Prvi gost u emisiji je jedan od najpoznatijih regionalnih TikTok kreatora, Ivan Panić, kojeg na društvenim mrežama prati više od 500.000 ljudi

Video / TikToker Ivan Panić: Majku sam morao spasiti iz lošeg okruženja, danas svako može biti muškarčina

Mladi pjevač Marko Tadić polako, ali sigurno osvaja domaću muzičku scenu, a publika ga sve češće prepoznaje po snažnom vokalu i emotivnoj interpretaciji.U razgovoru za „Dnevni avaz“, Marko je otvoreno govorio o svojoj novoj pjesmi, poređenju s Harisom Džinovićem, putovanjima, izazovima muzičke karijere, ali i neobičnoj kombinaciji muzike i advokature u svom životu.<h2>Putovanje u Maroko</h2>Na samom početku osvrnuo se na česta poređenja s Harisom Džinovićem, koja su privukla pažnju medija i publike.- Naravno da mi ne smeta. Haris je jedan od najboljih vokala na našoj muzičkoj sceni godinama unazad, tako da mi takva poređenja mogu samo imponovati – rekao je Tadić.Dodao je da su publika i slušaoci sami počeli praviti usporedbe zbog slične postavke glasa, a on nije isključio mogućnost buduće saradnje. - Možda u budućnosti dođe i do neke saradnje, nikad se ne zna – kazao je, jasno pokazujući koliko cijeni legendu domaće muzike.Zatim se osvrnuo na svoje nedavno putovanje u Maroko, koje je, kako je priznao, bilo daleko od običnog.- Put do Maroka bio je jako turbulentan. Počevši od dobijanja vize, zbog koje sam morao promijeniti pasoš za manje od 24 sata, pa sve do prozivanja mog imena preko razglasa na aerodromu u Budimpešti i „last calla“. Kao šlag na tortu, u povratku je let kasnio 45 minuta, ali je check-in ostao isti. Mi smo tih 45 minuta iskoristili da malo duže spavamo i na kraju gledali kako avion odlazi bez nas – rekao je kroz smijeh.<h2>Iskreno i motivirajuće</h2>Ipak, uprkos svim neprijatnostima, Marko je naglasio da ga je Maroko oduševio. Divni kadrovi, povoljna decembarska klima i bogata kultura i tradicija ostavili su na njega snažan utisak. Ovaj put, dodao je, bio je i inspiracija za nove ideje u muzici i vizuelnom izričaju njegovih pjesama.Na pitanje koliko je teško probiti se na muzičkoj sceni, Marko je bio iskren i motivirajući.- Smatram da je jako teško, ali isto tako vjerujem da se trud, rad i disciplina uvijek isplate. Sve je proces, kao i u životu. Najvažnije je ne odustajati od svojih snova, jer svako od nas na kraju dođe do svoje publike, koja se s vremenom iskristališe – kazao je, ističući koliko je upornost ključ uspjeha.Posebno zanimljivo je što Marko paralelno gradi karijeru advokata, što mu, kako kaže, daje drugačiju perspektivu života i umjetnosti.- Još kao mali volio sam da pričam i pjevam. Ono što sam pronašao u muzici kao prvoj ljubavi, da pomognem nekome da se osjeća ljepše i da uživa kroz pjesmu, pronašao sam i u ovoj drugoj ljubavi, mom pozivu advokata – rekao je.<h2>Ambicije i snovi</h2>Na kraju, Marko je otkrio svoje ambicije i snove za budućnost.- Svako od nas sanja o velikim koncertima i nastupima. Svaki novi dan koji nam je poklonjen treba iskoristiti maksimum. Ako se budem držao svega što sam zamislio, imam jako velika očekivanja kada je riječ o tome što me čeka – zaključio je Tadić, ostavljajući dojam ambicioznog i posvećenog mladog umjetnika.

Možda u budućnosti dođe i do neke saradnje, nikad se ne zna, kazao je

Pjevač Marko Tadić osvaja publiku širom regiona: Ne smeta mi poređenje s Harisom Džinovićem

Javnost je zabrinula vijest koja se brzo proširila - da je bačena bomba na kuću čuvenog pjevača Zdravka Čolića na Dedinju.U tom trenutku u vili su bili pjevač, njegova žena i mlađa kćerka Lara.U trenutku detonacije oni su spavali, a probudio ih je strašan zvuk, koji su čule čak i komšije, rekao je nešto ranije naš izvor.U ovu vilu, Zdravko Čolić se sa porodicom uselio prije godinu i po dana, kada je prodao nekretninu na Košutnjaku.

Evo ko je bio u kući Zdravka Čolića kada je na nju bačena bomba

On je dugo sa suprugom i kćerkama živio na Košutnjaku u jednom elitnom kraju.Iz nepoznatih razloga, Čola je odlučio da tu nekretninu proda krajem 2023. godine i to je uspio za milion evra.Na kraju se vratio na Dedinje, gdje je živio davnih dana. Iako niko nije znao gdje je njegovo novo porodično gnezdo, imao je mir, sve do noćas kada je za sada nepoznati napadač bacio eksplozivnu napravu na vilu.

U tom trenutku u vili su bili pjevač, njegova žena i mlađa kćerka Lara

Prve fotografije s Dedinja nakon što je bačena bomba na vilu Zdravka Čolića

Mladi pjevač Saud Prljača, jedan od zapaženijih takmičara aktuelne sezone „Zvezda Granda“, iz kruga u krug potvrđuje da ozbiljno gradi svoj muzički put. Takmičenje mu je, kako kaže u razgovoru za „Dnevni avaz“, donijelo mnogo izazova, ali i važne životne lekcije.<h2>Nervoza i razmišljanje</h2>Govoreći o nastupima koji su mu najteže pali, Prljača ističe treći krug kao posebno zahtjevan.- Najteži nastup mi je bio u trećem krugu. Bilo je mnogo nervoze i razmišljanja hoće li sve ispasti onako kako sam ja zamišljao. Taj pritisak je nešto s čim se svaki takmičar mora naučiti nositi – kaže Saud.U formatu kakav su „Zvezde Granda“, ostati dosljedan sebi često nije lako. Prljača priznaje da su psihička snaga i prilagođavanje neizbježni.- Moraš biti psihički jak da bi se uopće bavio pjevanjem. Trudim se da pjevam ono što mi najbolje leži, ali nekad se moraš i malo prilagoditi – žiriju, publici i trenutnim trendovima – ističe.<h2>Nastupi i samopouzdanje</h2>Od ulaska u takmičenje njegov život se u velikoj mjeri promijenio. Povećana prepoznatljivost i sve više nastupa utjecali su i na njegovo samopouzdanje.- Promijenilo se mnogo toga. Ljudi me prepoznaju kad izađem, broj nastupa se povećao, a samopouzdanje raste iz kruga u krug. Mislim da sam tek sada sazrio i da mogu graditi kvalitetnu pjevačku karijeru u budućnosti – ističe on.Iako je put bio pun izazova, odustajanje mu, barem zasad, nije palo na pamet.- Nisam imao trenutak kada sam ozbiljno razmišljao o odustajanju. Ipak, često se podsjetim kroz šta sam sve prošao da bih bio tu gdje sam danas i to mi daje dodatnu snagu – navodi Prljača.Na kraju, Saud otkriva kako bi volio da ga publika pamti nakon završetka takmičenja.- Volio bih da me ljudi pamte po dobrim djelima, dobrim pjesmama i po priči koju nosim kroz svoje pjevanje. To mi je najvažnije – zaključio je Prljača.

Aladin Pehić otkriva detalje američke turneje: Najljepše se vratiti u Bosnu

<h2>Povratak na scenu</h2>Saud se pojavio ponovo nakon šest godina u ovom muzičkom takmičenju. Prvi put je bio dio tima Marije Šerifović, a sada je izabrao Snežanu Đurišić. Žiri, ali i publiku osvojio je svojim talentom i harizmom, te je u posljednjem krugu prošao direktno sa svih sedam glasova.

Promijenilo se mnogo toga. Ljudi me prepoznaju kad izađem, broj nastupa se povećao, istakao je

Saud Prljača o "Zvezdama Granda": Pritisak je nešto s čim se svaki takmičar mora suočiti

U posljednjih nekoliko godina, izdavanje stanova na dan izraslo je u jedan od najprofitabilnijih i najdinamičnijih segmenata turističke ponude u Bosni i Hercegovini. Ono što je nekada bilo povremeno rješenje za putnike i goste, danas je postalo ozbiljan biznis koji vlasnicima nekretnina donosi mjesečne prihode veće od prosječne plaće.Ekspanziji ovog trenda najviše su doprinijele globalne platforme poput Airbnba, Bookinga i sličnih servisa koje su omogućile da gotovo svaki stan u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Tuzli ili na bh. planinama postane dio svjetskog turističkog tržišta. Sve veći broj građana odlučuje se da svoje nekretnine pretvori u apartmane za kratkoročni najam, računajući na brzu i relativno sigurnu zaradu.<h2>Cijene i kazne</h2> Cijene najma variraju u zavisnosti od lokacije, opremljenosti, kvadrature i sezone. Tako se na tržištu mogu pronaći skromniji stanovi već od 40 KM po noći, dok luksuzniji apartmani u atraktivnim gradskim zonama, posebno tokom turističke sezone ili praznika, dostižu cijene i do 300 KM.U praksi, to znači da jedan solidno pozicioniran stan može vlasniku donijeti mjesečne prihode od nekoliko hiljada maraka, često uz manji angažman nego kod klasičnog dugoročnog najma.Iz Porezne uprave FBiH za „Dnevni avaz“ ističu da izdavanje stanova na dan spada u ugostiteljske usluge u domaćinstvu, a samim tim povlači za sobom određene porezne obaveze prema Zakonu o porezu na dohodak Federacije Bosne i Hercegovine.Prema Zakonu o porezu na dohodak FBiH, svaki iznos koji se ostvari od iznajmljivanja stanova, kuća, soba ili kreveta putnicima i turistima smatra se dohotkom od imovine. Ovaj dohodak podliježe porezu, a stopa poreza iznosi 10 posto na naplaćeni iznos najamnine, umanjen za priznate rashode koji se odnose na iznos ostvarene najamnine.

Osnovica za obračun poreza čini iznos naplaćene najamnine umanjen za 50 posto rashoda, ako se radi o iznajmljivanju stanova, soba i postelja putnicima i turistima koji plaćaju boravišnu taksu. Također, porezni obveznici moraju dostaviti prijavu poreza na prihod putem obrasca PIP-1034 ili elektronskim putem koristeći kvalificiranu elektronsku potvrdu, ukoliko zadovoljavaju potrebne tehničke uvjete.Ukoliko fizička lica ne prijave poreznu obavezu, slijedi novčana kazna koja može iznositi od 300 do 3.000 KM, prema Zakonu o Poreznoj upravi Federacije BiH.S obzirom na rastući broj iznajmljivača koji koriste platforme za kratkoročni najam smještaja, Porezna uprava FBiH i Federalna uprava za inspekcijske poslove imaju ključnu ulogu u kontroli i nadzoru ove aktivnosti. Također, kantonalne inspekcije su odgovorne za kontrolu tehničkih uvjeta smještajnih objekata i usklađenost sa zakonodavstvom koje se odnosi na ugostiteljsku djelatnost.<h2>Prijave građana</h2>- Nadzor nad zakonitošću izdavanja smještaja vrši se putem inspekcijskih nadzora, dok su najčešće prijave o neprijavljivanju poreza podnesene od konkurencije ili građana koji žele da osiguraju ravnotežu na tržištu. Porezna uprava može uputiti poziv za podnošenje poreznih prijava i kontrolirati pravilnost obračuna poreza na osnovu dostavljenih dokumenata – naveli su iz Porezne uprave FBiH.Turizam u BiH bilježi kontinuirani rast, što direktno utječe na potražnju za smještajem. Platforme za kratkoročni najam omogućile su fizičkim licima da unovče svoju imovinu bez potrebe za posrednicima. Za mnoge, ovo je postao glavni izvor prihoda, a svi oni koji imaju slobodne nekretnine u turističkim gradovima i mjestima prepoznali su potencijal za ostvarivanje značajnog profita.<h2>Šta je s neprijavljenim</h2>Prema informacijama iz Porezne uprave, postoji sve veći broj iznajmljivača koji nisu prijavili porez i tako ostaju u sivoj zoni.- Porezna uprava i inspekcijske službe pojačavaju kontrolu na ovom području, jer rastući broj neprijavljenih smještajnih kapaciteta prijeti legalnom tržištu i konkurenciji koja poštuje sve zakonske regulative. Federalna inspekcija i kantonalne vlasti planiraju i dodatne akcije, kako bi eliminisali sive zone i osigurali poštivanje zakona – kazali su iz ove institucije za „Avaz“.

S obzirom na rastući broj iznajmljivača koji koriste platforme za kratkoročni najam smještaja, Porezna uprava FBiH i Federalna uprava za inspekcijske poslove imaju ključnu ulogu u kontroli i nadzoru ove aktivnosti

Bh. prijestonica s najvišim cijenama rente u centru

Izdavanje "stana na dan" donosi prihode veće od prosječne plaće

Glumac Elmir Krivalić imenovan je za novog direktora Narodnog pozorišta u Tuzli, a na toj poziciji nasljeđuje Mirzu Ćatibušića, koji iza sebe ostavlja dva rukovodeća mandata. Krivalić u razgovoru za „Dnevni avaz“ ističe da njegov kolektiv želi postići još bolji rezultat.<h2>Umjetnička orijentacija</h2>Kakvu viziju Narodnog pozorišta želite graditi u naredne četiri godine – umjetnički, organizacijski i programski?- Nakon dugo vremena, prošle godine smo konstituisali Umjetnički savjet, koji već aktivno sudjeluje u odlučivanju i koji će uspostaviti umjetničku orijentaciju naše kuće, naravno osluškujući potrebe savremenog čovjeka, društva u kojem živimo, uzimajući u obzir tradiciju Narodnog pozorišta Tuzla i u skladu sa mogućnostima koje imamo. Kako planirate uskladiti očuvanje klasičnog repertoara s potrebom za savremenim, hrabrim i društveno angažiranim predstavama? - Pozorište je uvijek društveno angažirano i neophodno je da bude odgovorno prema savremenom društvu, da ogoli čovjeka, kaže istinu, bez razmišljanja o tome kakve će posljedice ostaviti to što je izrečeno. U umjetnosti nema mjesta za licemjerje, svrha postojanja je da pomoću mašte, iluzije pokuša utjecati na svijest ljudi, liječeći društvo od primitivnog. Da budemo iskreni, mnogo primitivizma ima u našem društvu i to se ogleda u mnogočemu, time je pozorištu teže djelovati, ali zato je neophodnije, jer ima značajniju svrhu postojanja. Sve naše predstave, klasične ili savremene postavke, na sceni će igrati s razlogom, jer će govoriti o svemu onome što se tiče nas, vremena i prostora u kojem živimo.<h2>Sjajan ansambl</h2>Kako gledate na odnos institucije prema glumcima, rediteljima i zaposlenima – hoće li dijalog i transparentnost biti temelj vašeg mandata?

- Bez dijaloga, nema pozorišta ni u umjetničkom niti u institucionalnom smislu. Trenutno sam jedan od najmlađih u kolektivu, a u pozorištu rade ljudi koje sam, kao dijete, gledao na televiziji i divio im se. Narodno pozorište ima sjajan ansambl talentiranih i vrijednih ljudi, izuzetno vrijednih ljudi iza scene, scenski radnici, garderoberi, šminkeri, zatim divni ljudi koji se predano bave administrativnim poslovima, da pozorište funkcionira u institucionalnom smislu.<h2>Jačanje publike</h2>- Jedan od ciljeva koji sam stavio pred sebe je osnivanje dječije i omladinske scene Narodnog pozorišta Tuzla, da pomoću umjetnosti komuniciramo sa djecom i mladima, da stvaramo publiku za narednih 10-15 godina, odgovornu publiku, lišeni svakog oblika primitivizma.

U umjetnosti nema mjesta za licemjerje, svrha je da se pokuša utjecati na svijest ljudi, kaže Krivalić

Elmir Krivalić, direktor Narodnog pozorišta Tuzla, za "Avaz" : U našem društvu je mnogo primitivizma

U životima slavnih često se ističe talent, harizma i scena — ali rijetko se govori o onom dijelu koji prethodi svemu tome: o obrazovanju koje je oblikovalo njihove početke i ponekad odredilo put karijere.Iza najvećih regionalnih zvijezda često stoje zanimljive biografske priče o školama, odlukama i životnim prekretnicama koje su utjecale na njihov razvoj. Niki su završili čak dva fakulteta, dok ima i onih koji su jedva i osam razreda osnove škole, a danas zarađuju i po nekoliko desetina hiljada eura.<h2>Napustila fakultet</h2>Jedna od najpoznatijih pjevačica sa prostora bivše Jugoslavije, Lepa Brena, rodila se kao Fahreta Jahić u Brčkom. Nakon osnovne škole i gimnazije, preselila se u Beograd s namjerom da studira turizam na Univerzitetu u Beogradu, ali je fakultet napustila u prvoj godini kako bi se posvetila muzici koja je ubrzo postala njen životni poziv. - Zahvaljujući ocu, zavoljela sam medicinu, ali je taj fakultet bio preskup za nas. Zato sam odlučila upisati turizam na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu – rekla je svojevremeno Brena za medije.Jelena Karleuša, jedna od najkontroverznijih i najutjecajnijih pop zvijezda regije, imala je turbulentno školovanje. Pohađala je Zemunski gimnaziju, potom Politehničku školu (mašinski smjer), da bi na kraju završila turističku srednju školu vanredno — sve to dok je s 16 godina već snimila svoj prvi album i započela profesionalnu muzičku karijeru. Karleuša je često istica da je jedina u porodici koja nema završen fakulte, ali da je to nadomjestila karijerom koja joj je donijela slavu i novac.Dino Merlin, bio je tipičan primjer samoukog muzičara. Završio je bravarski zanat i prije nego što se počeo baviti pjevanjem nekoliko godina bio je zaposlen u jednoj firmi u Sarajevu, gdje je radio kao metalski radnik – kalioničar.<h2>Turneja presudila</h2>Zdravko Čolić, jedan od najpopularnijih pjevača u regiji, diplomirani je ekonomist, a dva ispita nedostajala su mu za magisterij.- Drago mi je što imam završen fakultet. Bio sam odličan đak u osnovnoj školi i gimnaziji, a u socijalizmu u kojem smo tada živjeli bilo je normalno da ambiciozan čovjek završi fakultet. Da mi život nije krenuo drugim pravcem, vjerojatno bih otišao dalje sa školovanjem. Trebao sam dati još dva ispita i predati magistarski rad. Kad je riječ o samom radu, bilo bi lako, napravio bih ga iz domene teatra i šoubiznisa - izjavio je Čola.Severina je završila gimnaziju i paralelno s njom išla u srednju glazbenu školu, koju je upisala u sedmom osnovne te jednu godinu kaskala za gimnazijom. Kako je otišla na turneju u Australiju, ispite za četvrti srednje glazbene škole nije ni izašla polagati.<h2>Drugačiji putevi do istog cilja</h2>Iako većina ovih zvijezda nije završila fakultet u klasičnom smislu, njihove biografije pokazuju da formalno obrazovanje nije uvijek preduslov uspjeha u umjetnosti. Neki su nastavili školovanje vanredno ili ga napustili kako bi se posvetili talentu, dok su drugi svoje prve lekcije i znanje stekli kroz praksu i iskustvo. Uprkos različitim putevima, zajedničko im je to što su se kroz posvećenost, rad i ličnu disciplinu uspjeli etablirati kao globalno prepoznatljivi umjetnici.

Jelena Karleuša, jedna od najkontroverznijih i najutjecajnijih pop zvijezda regije, imala je turbulentno školovanje

Brena, Čolić, Merlin, Karleuša i Severina

Estrada zarađuje milione i bez diploma: Kakvo obrazovanje imaju najveće muzičke zvijezde

Naida Pehilj Bocnak, javnosti poznatija kao Naida Bojnakova, jedna je od najprepoznatljivijih influenserica iz Bosne i Hercegovine, čije ime već godinama zauzima važno mjesto na regionalnoj digitalnoj sceni.&nbsp;Njena priča ne temelji se isključivo na brojkama i estetici društvenih mreža, već na autentičnosti, dosljednosti i otvorenosti s kojom komunicira sa svojom publikom.<h2>Život van granica</h2>Rođena u Sarajevu, Naida je s vremenom izgradila život i izvan granica domovine, a danas s porodicom živi u Turskoj, u Alanji. Upravo taj spoj balkanskog mentaliteta i mediteranskog načina života dao je njenom sadržaju posebnu prepoznatljivost.&nbsp;Kroz svakodnevne objave dijeli segmente porodičnog života, lične misli, lifestyle teme i društveno osviještene poruke, zbog čega je publika doživljava kao „nekoga svoga“, a ne nedodirljivu javnu ličnost.

Na Instagramu, gdje je najaktivnija, njen profil „bojnakova“ prati više od 215.000 pratilaca, a iza sebe ima više od 1.300 objava s konstantnim i stabilnim angažmanom.Pored Instagrama, Naida je godinama gradila snažno prisustvo i na YouTubeu, njeni vlogovi i lične ispovijesti ostvarivali su stotine hiljada pregleda, a dio zarade otvoreno je usmjeravala u humanitarne svrhe, što je dodatno učvrstilo njen imidž društveno odgovorne javne ličnosti. Aktivna je i na drugim platformama, gdje pojedini videosadržaji dostižu i milionske preglede, potvrđujući njen širok digitalni doseg.<h2>Kritike i pritisci</h2>Iako je tokom karijere često bila izložena kritikama i pritiscima koje nosi javni prostor, Naida nikada nije odstupila od svojih stavova. U intervjuima je više puta isticala da popularnost ne smije biti važnija od ličnih vrijednosti, te da su porodica, mentalno zdravlje i realan život izvan ekrana njen prioritet.Na privatnom planu, Naida je supruga i majka dvoje djece, a balans između porodičnih obaveza i online karijere gradi promišljeno.<h2>Zrelija generacija</h2>Danas se Naida Bojnakova može opisati kao glas jedne zrelije, svjesnije digitalne generacije – žene koja ne prodaje iluziju savršenstva, već promoviše iskrenost, odgovornost i lični rast. Njena popularnost nije rezultat trenda, već dugogodišnjeg rada i odnosa s publikom koji se gradi povjerenjem, a ne senzacijom.

Njen profil prati više od 215.000 pratilaca, a iza sebe ima više od 1.300 objava

Bojnakova kao autentični glas digitalne generacije

Bosanskohercegovački operski pjevač Erol Ramadanović, koji već godinama očarava publiku svojom interpretacijom na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, smatra da opera, iako često smatrana elitističkom i zahtjevnom, može biti živa, emotivna i aktuelna umjetnost.U razgovoru za “Dnevni avaz”, Ramadanović otkriva detalje iz svog života na sceni, o izazovima koje profesija donosi, te o tome šta opera znači za njega – ne samo kao umjetnost, već i kao osobna strast koja ga ispunjava i motivira.Život operskog pjevača nije uvijek lagan, ali Ramadanović, u ovoj iskrenoj i reflektivnoj priči, dijeli svoje misli o umjetnosti, stvaranju i stvarnim emocijama koje operska muzika nosi.<h2>"Šta bude, bude"</h2>Koji je najteži trenutak tišine koji ste doživjeli na sceni – onaj sekund prije nego što glas krene?- Na jednom koncertu sam, pred svoj ulazak na scenu, potpuno zaboravio prve riječi arije koju sam trebao izvesti. Požurio sam u garderobu da pogledam note koje, nažalost, nisam uspio naći. Izašao sam na scenu s mišlju “šta bude, bude” i, srećom, riječi su same izašle.Postoji li uloga koju pjevate, a koja Vas privatno potpuno suprotno opisuje?- Vjerovatno uloga Grofa iz Mocartove (Mozart) opere “Figarov pir”. To je, ukratko, jedan krajnje beskrupulozan tip i teški egomanijak. I puno ga je zabavnije igrati nego bilo koju od ostalih uloga koje imam trenutno na repertoaru.Koliko je opera danas borba protiv vremena, brzine i TikTok kulture – i da li ta borba ima smisla?- TikTok je odlična platforma za promociju, između ostalog, i operne umjetnosti. Međutim, problem leži u tome što jedna operska predstava, ako izuzmemo ekstreme, u prosjeku traje dva sata bez pauze, a generacije koje su odrasle uz pametne telefone i društvene mreže većinom nisu u stanju održavati koncentraciju toliko dugo, te zbog toga brzo izgube interes. Tužno je da, ustvari, više nije ni čudno vidjeti nekoga kako usred predstave gleda u ekran mobitela.<h2>Smisao i efekt</h2>Da možete jednu ariju otpjevati na mjestu koje nema veze s operom (ulica, stadion, planina), gdje bi to bilo i zašto?- Koliko god ja bio zaljubljenik u operu, poštujem činjenicu da drugi možda i nisu pa zbog toga izbjegavam “nastupati” na javnim površinama. Ali nastupao sam na nekim malo drugačijim mjestima tokom usavršavanja na “Queen Elisabeth Music Chapel” u Belgiji. Među upečatljivijim bih naveo nastup na odjeljenju za djecu na dugotrajnom liječenju pri klinici St Luc u Briselu i nastup u zatvoru visoke sigurnosti u općini Ittre.Jeste li ikada morali birati između tehnički savršenog tona i iskrene emocije – i šta ste tada izabrali?- Dešavalo mi se i uvijek sam birao drugo, pod uslovom da taj izbor ima smisla i efekta. To ne znači da savršen ton (ako je uopšte moguće proizvesti savršen ton) ne može isto tako prenijeti iskrenu emociju. Sve zavisi od koncepcije autorskog tima, samog umjetnika, te stila u kojem je opera pisana. Naprimjer, u verismo operama, koje opisuju teške socijalne tematike s tragičnim završecima, nekad je poželjno proizvesti krik umjesto napisanog tona da bi se što vjerodostojnije prenijela sva težina i bol koju lik nosi i proživljava, dok se takvo nešto skoro pa nikad ne bi prihvatilo u izvođenju opera iz, recimo, perioda klasicizma.Kada se svjetla ugase i publika ode kući, ostaje li opera u Vama ili je tada svjesno ostavljate iza sebe?- To je posao koji se nosi kući. Neki ne vole reći da je posao, već kažu da je poziv. Većina profesionalnih operskih pjevača koje sam upoznao u životu su fanatici u svom zanimanju, uključujući i mene. Prije nego sam se počeo baviti klasičnom muzikom, pjevao sam i neke druge žanrove muzike, ali nijedan me nije uspio toliko okupirati i očarati kao ovaj. Kad god imam period odmora od priprema i nastupa, koristim vrijeme da vježbam, da čitam nove uloge, da tražim neka nova djela. Koliko god čudno ovo zvučalo, mogu sa sigurnošću reći da je opera moj jedini porok.

Ramadanović: Kafu pijem s dobrim osobama

Operski pjevač Erol Ramadanović: Na pusti otok bih ponio anatomski jastuk

<h2>Glas kao identitet</h2>Da Vam neko oduzme glas na mjesec, šta bi Vam najviše nedostajalo: publika, adrenalin ili vlastiti identitet?- Rekao bih da bi to bio vlastiti identitet. Jedna kolegica je jednom rekla da su naši glasovi naše lične karte, i to mi je ostalo u sjećanju.


Većina profesionalnih operskih pjevača koje sam upoznao u životu su fanatici u svom zanimanju, 
uključujući i mene, kaže Ramadanović

Ramadanović: Znalo se desiti da zaboravim riječi arije

Operski pjevač Erol Ramadanović o izazovima profesije: Opera je moj jedini porok

Danijela Dimitrovska već godinama plijeni pažnju javnosti kao voditeljica i manekenka, a odskoro je proširila svoje profesionalne domete i na glumu.S iskustvom koje spaja svijet medija, modelinga i pozornice, Danijela je za „Dnevni avaz“ otvoreno govorila o svojoj karijeri, privatnom životu, majčinstvu i stavovima koji je vode kroz život. U razgovoru je podijelila iskrene odgovore, osvrnuvši se na profesionalne izazove, standarde savršene žene, ličnu snagu i sreću u privatnom životu.<h2>Svjetla reflektora</h2>Godinama ste u javnosti – šta Vam je danas teže: nositi se s poslom ili s konstantnim interesovanjem za Vaš privatni život?- Iskrena da budem, svoj posao obožavam, i to je dio mog života koji uopšte ne doživljavam kao neku vrstu "obaveze". S druge strane, trudim se da toliko ne eksponiram svoj privatni život, ali isto tako ne želim ni da ga krijem. Sebe ne doživljavam drugačije od svih onih ljudi koji me okružuju, e sad, što sam malo više pod budnim okom javnosti - to je druga priča. Od svojih tinejdžerskih dana, kada sam ušla u svijet modelinga, znala sam šta znači biti pod svjetlima reflektora, sama sam birala svoj put. Da li mi nekada smetaju neke stvari, vjerovatno i da, ali to je uglavnom neka nepravda koju sam s vremenom naučila da kanališem.Modeling Vam je otvorio mnoga vrata, ali i nametnuo standarde. Jeste li ikada poželjeli da pobjegnete od te slike „savršene žene“ koju javnost ima o Vama?- Ja sam to što jesam. Trudim se da ljudima koji me prate prikažem sve ono lijepo, ali i manje lijepo što čini život. Nikada se nisam trudila da budem savršena, cijelog života sam željela da budem svoja. Ako neko to vidi kao savršenost, hvala im na tome.

<h2>Lična snaga</h2>Nakon razvoda, često ste govorili o ličnoj snazi i novim počecima. Šta Vas je u tom periodu najviše promijenilo kao osobu?- To su neke stvari koje su daleko iza mene i nikada nisam voljela da živim u prošlosti. Sadašnjost i bliža budućnost je ono na šta sam trenutno fokusirana. Isto to predlažem i svim ljudima koji me prate i vole. Život je previše lijep da bismo živjeli u prošlosti.Društvene mreže su važan dio Vašeg posla, ali i izvor pritiska. Jeste li ikada poželjeli da se potpuno povučete iz tog svijeta?- Možda mi je žao što ranije nisam krenula da se bavim društvenim mrežama, ali influensing je stigao u pravom trenutku. Nikada se nisam pokajala, naprotiv.Moda se stalno mijenja, ali samopouzdanje ne dolazi s godinama automatski. Šta je bilo ključno da se danas osjećate sigurno u svojoj koži?- Trenutak kada sam prihvatila sebe. Kada sam prihvatila ljude koji me okružuju, njihove stavove, mišljenja, ideje. Trenutak kada sam shvatila da ne moram baš sve sama.Gdje danas vidite sebe – više u ulozi javne ličnosti, poduzetnice ili žene koja želi mir daleko od reflektora?- Baš tu gdje sam trenutno. Zadovoljna sam svojim životom, poslom, načinom na koji zajedno sa svojim timom dolazim do svih onih ljudi koji me vole. U životu sam uvijek išla srcem i iskreno, ma koliko to koštalo. Ljudi su prepoznali da sve što radim nije samo priča za društvene mreže, već jedan realan način života.

<h2>Majčinstvo prije svega</h2>Koliko Vam je majčinstvo promijenilo prioritete i da li danas birate projekte drugačije nego ranije?- Izuzetno sam srećna jer je Matija jedan razuman, samostalan i zaista svestran dječak. Nekada se čak i s njim konsultujem oko nekih projekata, jer volim da čujem njegovo mišljenje koje mi izuzetno znači. Za neke projekte sam bila sigurna da neću prihvatiti, ali mi je on, iz nekog svog ugla objasnio zašto bi možda trebalo da pristanem. I iskreno, bio je u pravu.<h2>Intimno vjenčanje</h2>Danijela Dimitrovska i Jevrem Kosnić vjenčali su se prije nekoliko dana, a vjenčanje je održano u jednoj crkvi izvan Beograda, u krugu najbližih članova porodice.&nbsp;

Par planira da naredne godine organizuje veliko svadbeno slavlje, na kojem će prisustvovati brojni prijatelji, saradnici i članovi šire porodice.&nbsp;

 Iskrena da budem, svoj posao obožavam i to je dio mog života koji uopšte ne doživljavam kao neku vrstu "obaveze”, kaže Dimitrovska

Danijela Dimitrovska otkriva tajne svakodnevice: Život je previše lijep da bismo živjeli u prošlosti

Finalist „Zvezda Granda“ Aladin Pehić nedavno se vratio s uspješne američke turneje, gdje je, osim nastupa, imao priliku obići značajne destinacije i upoznati nove kulture. U razgovoru za „Dnevni avaz“, Pehić je podijelio svoja iskustva s turneje, ali i otkrio planove za nadolazeće projekte.<h2>Drugi svijet</h2>Za Pehića, boravak u Americi bio je iskustvo koje će pamtiti cijeli život, te kaže da je to sve tamo kao neki drugi svijet, potpuno drugačije od svega što smo ovdje vidjeli.- To je bio zaista drugi svijet, drugi univerzum. Bilo je fantastično, sve najbolje. Ekipa s kojom sam putovao bila je sjajna, a zabava nije stajala. Osim nastupa, iskoristili smo svaki trenutak i obišli sve što je bilo bitno – od Tajms Skvera u Njujorku, do Floride. Posjetili smo i Trampovu (Trump) kuću, Bijelu kuću. Iako nije kao u Bosni, bilo je predivno i sigurno bih se vratio ponovo – rekao je Aladin.<h2>&nbsp;Noviteti u muzici</h2>Prije nego što je krenuo u Ameriku izdao je novu pjesmu za Grand, a već sada razmišlja o budućim projektima. - Odmora nema. Uvijek razmišljam o novim pjesmama, bilo da je to neki cover ili potpuno nova stvar. Sve zavisi šta mi ponude. Ako naiđem na nešto dobro, naravno da ću to prihvatiti. Moja karijera ne staje, uvijek idemo dalje – dodao je.Pehić nije stao samo na prošloj američkoj turneji. On već najavljuje novu turu za april 2024. godine. - U aprilu krećemo ponovo. Planiramo nastupati otprilike mjesec dana, ali moguće su i promjene. Bit će još iznenađenja, pa ćemo biti u kontaktu s našim obožavateljima – otkrio je pjevač.Iako nije otkrio imena s kim bi volio snimiti duetsku pjesmu, Aladin je rekao da je otvoren za saradnje. - Ne bih izdvajao nikog, ali svakako, ako se pojavi dobra prilika, ne bih imao ništa protiv snimiti duetsku pjesmu. Sve zavisi od ponude – zaključio je Pehić.Posebno se zahavlio i menadžeru Edinu Drini koji je dokom turneje bio na raspolaganju čitavoj ekipi.

Odmora nema. Uvijek razmišljam o novim pjesmama, bilo da je to neki cover ili potpuno nova stvar, kaže Pehić

Jakov Jozinović, jedno od novijih imena estradne scene, privukao je pažnju svojim zanimljivim pristupom muzici. Naime, mladi pjevač osvojio je publiku na društvenim mrežama objavama svojih obrada velikih hitova Zdravka Čolića, Dine Merlina, Đorđa Balaševića i mnogih drugih.<h2>Osvježenje na sceni</h2>Upravo takav pristup muzici, za koji su mnogi rekli da je pravo osvježenje na muzičkoj sceni, doveo ga je do samog vrha estradne scene jer je za samo nekoliko mjeseci nastupio u velikim regionalnim dvoranama i arenama. Pjevač sa samo jednom autorskom pjesmom uradio je ono što nisu uspjele njegove kolege koje iza sebe imaju i po nekoliko albuma.<h2>Regionalni uspjeh</h2>Posljednjih mjeseci njegovi nastupi bili su rasprodani ne samo u Beogradu i Zagrebu, već i u Podgorici i drugim većim gradovima, a sva pažnja sada je usmjerena u njegov nadolazeći koncert u Sarajevu.Jakov je u Beogradu rasprodao pet Sava centara, zatim dvije zagrebačke Arene, a 24. novembra dolazi u sarajevsku Skenderiju. Nakon Tuzle, Mostara i Banje Luke, u nastupu ovog mladog pjevača uživat će i Sarajlije.Njegova sposobnost da precizno predvidi i stvori „spektakl“ koji publika očekuje osigurala mu je status jednog od najtraženijih mladih pjevača regije. <h2>Veliko postignuće</h2>Za doček Nove 2026. godine Jakov je imao priliku da nastupi u Dubrovniku, i to kao predgrupa legendarnom Dini Merlinu, što je mnoge oduševilo. Posjetioci su uživali u izvedbama pjesama koje je izabrao za tu noć.

 Posljednjih mjeseci, njegovi nastupi bili su rasprodani ne samo u Beogradu i Zagrebu, već i u Podgorici i drugim većim gradovima

Jakovu Jozinoviću pošlo za rukom ono o čemu mnogi sanjaju: Pjevač rasprodao arene širom regiona

Sve popularniji pjevač Endži Kočan nastavio je saradnju s producentom Kenanom Fejzićem Ćinom i njegovom produkcijom WS Music, predstavljajući novu pjesmu i spot pod nazivom „Pobjednik“.U razgovoru za „Dnevni avaz“, nekadašnji frontmen grupe „Nervozni poštar“ govorio je o svojoj povezanosti sa Sarajevom, radnim navikama, porodici, ali i planovima za buduće projekte.<h2>Muzički put</h2>Kočan ističe da mu je glavni grad Bosne i Hercegovine uvijek bio posebno mjesto u kojem je upoznao mnogo dobrih ljudi.- Iz Sarajeva je zapravo sve krenulo. Čitav moj tim je odavde, i drago mi je što je spot za pjesmu „Pobjednik“ upravo urađen ovdje. Posebna emocija me veže za ovaj grad – ispričao je Kočan.Na pitanje da li je sarajevska publika zaista zahtjevna, Endži odgovara da je dočekan fantastično, kao da dolazi kući.<h2>Solo karijera i saradnja </h2>Kočan je objasnio da je prethodno bio frontmen grupe „Nervozni poštar“, ali da je uvijek želio da razvija solo karijeru.- Biti sam mi je bolje jer tada mogu potpuno da kontrolišem svoju muziku i nastupe. Kroz grupu sam upoznao mnoge dobre ljude iz muzičke industrije, ali sam uvijek želio biti sam i razvijati svoj stil. Nisam želio biti frontmen, već Endži Kočan – navodi pjevač.On posebno ističe važnost saradnje sa svojim timom, te navodi da je prava ekipa ključ, pogotovo kad je teško pronaći dobre ljude u muzici.<h2>Porodica i balans</h2>Endži je govorio i o svojoj porodici koja mu pruža snažnu podršku, te kaže da su mu supruga i djeca vjetar u leđa. Otac je petero djece, imao je sreće i da dobije blizance, i to dva puta.- Sve što radim mogu zahvaliti njima. Najstariji imaju 21 godinu, najmlađi 13, pa kuća i porodica funkcionišu stabilno. Normalno je da čovjek brine, ali svi su odrasli i samostalni – ispričao je Kočan.

Endži Kočan objavio "Pobjednika": Tim koji pobjeđuje ne mijenjam

Čitav moj tim je odavde, i drago mi je što je spot za pjesmu „Pobjednik“ upravo urađen ovdje, navodi Kočan

Endži Kočan otkriva detalje o solo karijeri nakon „Nervoznog poštara“: Iz Sarajeva je sve krenulo

Razvodi na estradi rijetko prolaze tiho. Umjesto privatnih dogovora i zatvorenih vrata, mnogi bivši supružnici svoje nesuglasice rješavaju pred očima javnosti – kroz medije, društvene mreže i izjave koje danima pune naslovnice. U regionu se posebno izdvajaju dva slučaja koja su pokazala koliko razlazi poznatih mogu prerasti u pravu javnu dramu.<h2>Pod lupom javnosti</h2>Jedan od najeksponiranijih razvoda posljednjih godina svakako je onaj između Jelene Karleuše i Duška Tošića. Nakon 16 godina braka, vijest o njihovom razlazu odjeknula je regionom, a dodatnu pažnju izazvale su Karleušine objave u kojima je otvoreno govorila o detaljima razvoda.Pjevačica je isticala da je sporazumni razvod potpisala sama, bez prisustva bivšeg supruga, te da je starateljstvo nad djecom pripalo njoj. Posebno su se komentarisali navodi o zajedničkoj imovini i porodičnim odnosima, što je otvorilo prostor za brojne spekulacije i tumačenja u medijima. Iako je Tošić uglavnom izbjegavao javne komentare, Karleušine objave i reakcije bile su dovoljne da se njihov razvod danima analizira na društvenim mrežama i u tabloidima.Čak je u medijima govoreno i da je Duško nasilnim putem ušao u njen stan, promijenio brave, otpustio pomoćno osobolje, te izbacio njene kućne ljubimce.<h2>Kraj braka</h2>Ništa manje pažnje nije privukao ni razvod Emine Jahović i turske muzičke zvijezde Mustafe Sandala. Nakon deset godina braka i dvoje djece, par je objavio da se razvodi, ali je taj proces brzo postao tema regionalnih i turskih medija.Iako su u javnosti naglašavali da su se razišli sporazumno, ubrzo su počele spekulacije o finansijskim dogovorima, podjeli imovine i razlozima koji su doveli do kraha braka. Mediji su prenosili navode o nesuglasicama koje su godinama tinjale, kao i o životu bivših supružnika nakon razvoda.&nbsp;Posebno interesovanje izazvalo je to što je Emina ostala da živi s djecom, dok je Sandal nastavio karijeru u Turskoj, što je dodatno hranilo tabloide pričama o „hladnim odnosima“ i neizgovorenim sukobima.<h2>Kada privatno postane javno</h2>Ovi primjeri pokazuju da estradni razvodi rijetko ostaju samo lična stvar. Javne ličnosti, htjele to ili ne, svoje razlaze često dijele s publikom, a svaka izjava ili objava postaje povod za novu rundu komentara i nagađanja.&nbsp;

Jelena Karleuša prijavila Duška Tošića: Upao joj u stan gdje živi s kćerkama, stigla i policija

<div>U svijetu estrade, čini se, ljubavne priče ne završavaju potpisom na papiru – već tek tada počinje prava medijska saga.</div>

Dizajnerica Emina Husedžinović-Ibrahimović: Spoj tradicije i moderne elegancije za žene budućnosti

Mak Čengić o izazovima profesije: Posao traži posvećenost

Video / TikToker Ivan Panić: Majku sam morao spasiti iz lošeg okruženja, danas svako može biti muškarčina

Pjevač Marko Tadić osvaja publiku širom regiona: Ne smeta mi poređenje s Harisom Džinovićem

Prve fotografije s Dedinja nakon što je bačena bomba na vilu Zdravka Čolića

Saud Prljača o "Zvezdama Granda": Pritisak je nešto s čim se svaki takmičar mora suočiti

Izdavanje "stana na dan" donosi prihode veće od prosječne plaće

Elmir Krivalić, direktor Narodnog pozorišta Tuzla, za "Avaz" : U našem društvu je mnogo primitivizma

Estrada zarađuje milione i bez diploma: Kakvo obrazovanje imaju najveće muzičke zvijezde

Bojnakova kao autentični glas digitalne generacije

Operski pjevač Erol Ramadanović o izazovima profesije: Opera je moj jedini porok

Danijela Dimitrovska otkriva tajne svakodnevice: Život je previše lijep da bismo živjeli u prošlosti

Aladin Pehić otkriva detalje američke turneje: Najljepše se vratiti u Bosnu

Jakovu Jozinoviću pošlo za rukom ono o čemu mnogi sanjaju: Pjevač rasprodao arene širom regiona

Endži Kočan otkriva detalje o solo karijeri nakon „Nervoznog poštara“: Iz Sarajeva je sve krenulo

Estradni ratovi bivših supružnika: Kada ljubav završi, a skandali počnu

Dizajnerica Emina Husedžinović-Ibrahimović: Spoj tradicije i moderne elegancije za žene budućnosti

Mak Čengić o izazovima profesije: Posao traži posvećenost

Video / TikToker Ivan Panić: Majku sam morao spasiti iz lošeg okruženja, danas svako može biti muškarčina

Pjevač Marko Tadić osvaja publiku širom regiona: Ne smeta mi poređenje s Harisom Džinovićem

Prve fotografije s Dedinja nakon što je bačena bomba na vilu Zdravka Čolića

Saud Prljača o "Zvezdama Granda": Pritisak je nešto s čim se svaki takmičar mora suočiti

Izdavanje "stana na dan" donosi prihode veće od prosječne plaće

Elmir Krivalić, direktor Narodnog pozorišta Tuzla, za "Avaz" : U našem društvu je mnogo primitivizma

Estrada zarađuje milione i bez diploma: Kakvo obrazovanje imaju najveće muzičke zvijezde

Bojnakova kao autentični glas digitalne generacije

Operski pjevač Erol Ramadanović o izazovima profesije: Opera je moj jedini porok

Danijela Dimitrovska otkriva tajne svakodnevice: Život je previše lijep da bismo živjeli u prošlosti

Aladin Pehić otkriva detalje američke turneje: Najljepše se vratiti u Bosnu

Jakovu Jozinoviću pošlo za rukom ono o čemu mnogi sanjaju: Pjevač rasprodao arene širom regiona

Endži Kočan otkriva detalje o solo karijeri nakon „Nervoznog poštara“: Iz Sarajeva je sve krenulo

Estradni ratovi bivših supružnika: Kada ljubav završi, a skandali počnu