<p>Za sutra je najavljeno obraćanje predsjednika bh. entiteta RS Milorad Dodik na sjednici NSRS, portparol SNSD-a Radovan Kovačević danas je izjavio da će to biti jedan od najznačajnijih govora uoči obilježavanja 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. On je naglasio da će Dodik ponuditi i rješenja koja omogućavaju izlazak iz stanja permanentne krize.</p><h2>"Skup istrošenih fraza"</h2><p>Izvršni direktor Helsinškog komiteta za ljudska prava Branko Todorović smatra da će Dodikovo obraćanje biti usmjereno u dva pravca, a prvi je narodu u RS.</p><p>- To će biti ponavljanje nečega što čujemo proteklih mjeseci. Skup već istrošenih fraza u koje najveći broj građana RS više i ne vjeruje. To je nešto što smo ovih dana imali priliku čuti i od premijera Radovana Viškovića i predsjednika NSRS Nenada Stevandića, da oni tobože stoje na braniku Srpske od svih mogućih neprijatelja. Time se stvara atmosfera da je RS ugrožena i da je ova trojica svojom žrtvom spašavaju. Imali smo priliku slušati Stevandića kako sebe i Viškovića poredi s najvećim junacima iz srpske mitologije – kaže Todorović.</p><h2>"Isprazno zamajavanje"</h2><p>Drugi cilj je poslati poruku međunarodnoj zajednici, smatra Todorović, te dodaje da nijedan govor ne može poništiti ono što je govorio i radio proteklih mjeseci. Ni tu ne očekuje ništa novo, osim nastavak političkog zamajavanja svojih političkih partnera, naroda, pa i  međunarodne zajednice, kojeg Dodik vrlo uspješno radi.</p><p>- U tom ispraznom zamajavanju koje traje već 15 ili 20 godina on je neprikosnoven i to bi bio nastavak toga. Ja se samo pitam samo da li smo mi glupi. Da li mi sad treba da očekujemo, povjerujemo, da doživimo neko otkrovenje zato što se obraćanje najavljuje kao nešto važno i senzacionalno - dodaje Todorović.  </p><p>Puno vanrednih obraćanja, važnih poruka, sjednica i odluka doživio je ovaj narod, posebno u zadnjih nekoliko mjeseci. Zbog toga nikoga ne bi iznenadile ni poruke koje bi dodatno usložnile krizu koja traje, te nove najave podjele države. Upravo tvrdnje da je secesija RS u interesu srpskog naroda Todorović smatra najpodlijom, najnepoštenijom i najvećom manipulacijom.</p><h2>"BiH je neupitna"</h2><p>- To može reći samo onaj ko želi nestanak srpskog naroda u BiH. Dakle, istina je, za svakog normalnog ko se razumije u politiku, ko razumije realnost svakodnevnog života i geopolitike, da je ovakva dejtonska BIH u prvom redu bila u interesu Srba. Da je održe i očuvaju funkcionalnom, efikanom i uspješnom. To je prvenstveno bila zadaća ljudi iz RS, da dokažu da se oni u BiH osjećaju kao u svojoj državi i imaju sva ljudska i građanska prava. To je u interesu srpskog naroda, da pokažu da ovakva BiH može biti uspješna i u pogledu ljudskih prava, ekonomije, evropskih integracija i svega ostalog. Svaki daljnji korak u suprotnom pravcu, kao dio neke političke trgovine zaoštravanja odnosa unutar BIH, dovodi u pitanje opstanak RS. Bosnu i Hercegovinu i njenu stabilnost u ovom trenutku ne može narušiti niko. Ona ima i unutrašnje energije, sa svih strana i iz svih dijelova BiH, jer ljudi žele da u njoj žive kao u svojoj domovini i otadžbini. S druge strane, međunarodne garancije, ne samo potpisnika Dejtonskog sporazuma i velikih sila, su takve da je BiH i u tom smislu neupitna. Važno je reći da je BiH neupitna, ali Boga mi ovakva vlast u Banjoj Luci očigledno radi na rušenju RS. Ona je iz RS otjerala skoro polovinu stanovništva, ona je RS opljačkala, osiromašila, njene institucije učinila neefikasnim, a za to pokušava da okrivi organizaciju BiH. To su radili i šovinisti s drugih strana, koji su govorili da je RS kriva zato što BiH nije funkcionalna. Ako vlasti iz Banja Luke govore o secesiji RS, to je u prvom redu upereno ka nestanku RS i srpskog naroda iz BIH. To otvoreno i glasno treba reći iz RS, BIH je prvenstveno interes srpskog naroda u RS – ističe Branko Todorović.</p>

Upravo tvrdnje da je secesija RS u interesu srpskog naroda Todorović smatra najpodlijom, najnepoštenijom i najvećom manipulacijom

Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović

Branko Todorović za “Avaz”: BiH je neupitna, svaka priča o secesiji dovodi u pitanje opstanak RS

<p>Služba za poslove sa strancima, postupajući po naredbi Tužilaštva Bosne i Hercegovine, u koordinaciji sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA) i Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske, sprovela je zajedničku operativnu akciju na području Sarajeva i Novog Grada.</p><p>Tokom realizacije akcije, pripadnici Službe su, postupajući u okviru svojih zakonskih ovlaštenja, na području Sarajeva locirali dva bezbjednosno interesantna lica – državljanina Iraka, koji predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost Bosne i Hercegovine, i državljanina Pakistana. Oba lica su uključena u lanac krijumčarenja i mogu se dovesti u vezu sa organizovanim krijumčarenjem migranata na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti.</p><p>Lica su lišena slobode, protiv njih su izrečene mjere protjerivanja iz Bosne i Hercegovine, te su stavljeni pod nadzor u Imigracioni centar Službe za poslove sa strancima, gdje će boraviti do njihovog udaljenja iz zemlje.</p><p>Služba za poslove sa strancima će i u narednom periodu, u saradnji sa nadležnim institucijama, nastaviti s provođenjem koordinisanih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje mreža organizovanog krijumčarenjem migranata na zapadnobalksanskoj migrantskoj ruti.</p>

Oba lica su uključena u lanac krijumčarenja i mogu se dovesti u vezu sa organizovanim krijumčarenjem migranata na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti

Zajednička operativna akcija na području Sarajeva i Novog Grada: Lišena slobode dva bezbjednosno interesantna lica

<p>Svjedočila je Zemlja raznim vrstama zala, užasnim ratovima, zločinima, progonu na svakoj mogućoj osnovi, etničkim čišćenjima i genocidima, ali nikada u novijoj povijesti tako brutalnom, otvorenom i svima, putem različitih medija, svakodnevno dostupnom, očiglednom pokušaju uništenja jednog naroda.</p><p>Teško je sjetiti se koji to paragraf međunarodnog prava i pravilo rata nisu prekršeni u proteklih godinu i sedam mjeseci, otkako je režim u Tel Avivu pokrenuo napade na već izoliranu, zidovima i ogradama okruženu Gazu. Ubijani su ljekari, humanitarni radnici, novinari, a među desecima hiljada žrtava najviše je žena i djece. Prema zvaničnim podacima, ubijeno je više od 60.000 osoba, ali se oni ne mogu smatrati pouzdanim, jer ruševine Gaze u sebi kriju hiljade tijela koja nisu izvučena.</p><p>Među ubijenima je više od 17.000 djece, cijeli jedan grad mališana, koji nikome i nizašta nisu bili krivi. Ne može se smatrati greškom razaranje cijelih kvartova, već planom i namjerom u okviru kojeg su uništavane stambene zgrade, precizno gađane i rušene bolnice, škole, izbjeglički kampovi, džamije, crkve, ambulantna vozila, čak su i šatori s izbjeglicama bili mete. Sve je sravnjeno sa zemljom u enklavi u kojoj će, ako nekad krvavi pir izraelske vojske i bude zaustavljen, život još dugo biti nemoguć. Preživjeli gladuju, bore se za jedan obrok u nekoliko dana, dok humanitarna pomoć čeka na granici, osuđena da ovisi o dobroj volji nemilosrdnog režima, koji je jučer dopustio ulazak devet kamiona pomoći za više od dva miliona ljudi. I koji je jučer najavio potpuno zauzimanje Gaze.    </p><p>Za to vrijeme, zarobljen u vlastitim problemima i posvećen svojim interesima, pritisnut lobijima, podređen stavovima jačih i bogatijih, uplašen da ga se pogrešno ne interpretira i ne shvati, svijet okreće glavu od moralnog sunovrata čovječanstva na tih 365 kvadratnih kilometara Planete. Ne računajući časne izuzetke, koji još vjeruju u preostale mrvice međunarodnog prava i razuma, solidarnost i humanost, kao osobina po kojima se čovjek razlikuje od ostalih živih bića.&nbsp; &nbsp;</p>

Među ubijenima je više od 17.000 djece

Moralni sunovrat čovječanstva

<p>Njegove odluke nas nekada mogu i iznenaditi, pa i šokirati, ali autoritet, upornost i efikasnost teško mu je osporiti.</p><p>Korak po korak, strpljivo ali istrajno, metodama mrkve i štapa, podrške i pohvale, ali i prijetnje istupanjem iz razgovora, predsjednik SAD-a Donald Tramp (Trump) osigurat će početak pregovora o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine. I ne samo o primirju, već o trajnom miru između dvije zemlje, nakon rata koji je već ostavio dalekosežne posljedice u obje zemlje.</p><p>- Rusija i Ukrajina odmah će započeti pregovore o prekidu vatre i, što je još važnije, o okončanju rata – saopćio je Tramp, nakon dvosatnih razgovora s ruskim kolegom Vladimirom Putinom.</p><p>Tramp ne bi bio to što jeste, da u svakom momentu ne razmišlja i o interesima države na čijem je čelu, a koje vidi u obnovi i unaprjeđenju trgovinskih veza s Rusijom, ali i s Ukrajinom, nakon što krvoproliće prestane. Iako je put do trajnog mira vjerovatno još uvijek dug, američki predsjednik zaslužuje priznanje na naporima koje ulaže da prvi koraci budu napravljeni.</p>

Iako je put do trajnog mira vjerovatno još uvijek dug, američki predsjednik zaslužuje priznanje na naporima koje ulaže

Donald Tramp: Glasnik mira

<p>Tužilaštvo ZDK potvrdilo je prije nekoliko dana da se dvojica maloljetnih učenika iz Tešnja sumnjiče za nanošenje teških tjelesnih povreda sedmogodišnjem školskom drugu krajem prošle godine. Dječak je bio životno ugrožen zbog pucanja čira usljed stresa, te je hitno podvrgnut operativnom zahvatu.</p><p>Ovaj slučaj samo je još jedna potvrda da je problem vršnjačkog nasilja prisutan u bh. svakodnevici, samo je pitanje kada će novi slučaj biti otkriven, a u velikom broju slučajeva i hoće li žrtva smoći hrabrosti da progovori. Već zastarjela istraživanja govore da je svako treće dijete u BiH bilo ili jeste žrtva nekog oblika nasilja.</p><h2>Odgoj ulice </h2><p>- Ne može se direktno pokazati prstom na nekoga, jer čitava zajednica je kriva za manifestaciju takvog ponašanja. Takvo ponašanje maloljetnika je poziv u pomoć, a odgovor porodice najčešće izostaje. Roditelji zbog posla, teškog života i obaveza koje imaju nemaju toliko vremena da provedu s njima, jer moraju da se bore za egzistenciju. Onda su oni prepušteni da ih odgajaju ulica, vršnjačka grupa i negativne navike koje preuzimaju od njih – kaže magistar socijalnog rada Adnan Drndić.</p>

<p>Iako od porodice kreće sve, za provedbu određenih preporuka, uputstava i zakona zna se ko je kriv, dodaje Drndić.</p><h2>Vršnjačko nasilje</h2><p>Preporučuje stalnu komunikaciju s djecom, kako bi se u najranijoj fazi znalo za svaki nagovještaj nasilja i kako se za to ne bi saznalo tek kada dođe do fizičkih povreda ili težih posljedica. Posebno naglašava vršnjačko nasilje koje je rasprostranjeno na društvenim mrežama, koje završava i samoubistvima.</p><p>Na pitanje koliko promocija nasilja, govor mržnje, prijetnje i uvrede u javnom prostoru, pa i od najviših zvaničnika vlasti, podstiču i vršnjačko, ali i druge oblike nasilja u društvu, Drndić odgovara potvrdno.</p><h2>„Kad uhapsite Dodika, šaljite meni kazne“</h2><p>- Djeca gledaju šta radimo, a ne slušaju ono što im pričamo. Izložena su velikom broju informacija, zahvaljujući savremenim informacijskim tehnologijama. Nalaze se u jednom buntovnom periodu, gdje su im zanimljive teme vezane za kriminal i jako lako se lijepe za to. I odrasli ljudi gube povjerenje u državu, sistem, pa pribjegavaju negativnim oblicima ponašanja, a zamislite tek kako na jednog maloljetnika utječe, u fazi buntovništva prema roditeljima, školi, zajednici, kad vidi takve izjave ili da se poslanici žele fizički obračunati jedni s drugima. Naravno da će i oni dobiti povod da rade takve stvari. Vidimo često poruke na društvenim mrežama: „Kad uhapsite Dodika, šaljite meni kazne“. Ljudi se počinju poistovjećivati, jer on je javni službenik i prima novac od ove države, pa maloljetnicima daje krila da provode antisocijalna ponašanja i na ulici – ističe Drndić.&nbsp;</p>

Ne može se direktno pokazati prstom na nekoga, jer čitava zajednica je kriva za manifestaciju takvog ponašanja

Problem vršnjačkog nasilja stalno prisutan u bh. društvu: Djeca gledaju šta radimo

<p>Prije šest godina mediji su brujali o naftnoj groznici koja trese BiH, najavljivala su se ozbiljnija istraživanja i citirala ranija o milionima barela i crnom zlatu vrijednom milijarde maraka, locirala četiri polja na području FBiH, a Vlada FBiH je u novembru 2019. godine pokrenula i aktivnosti za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na području Posavine, Tuzle i Hercegovine.</p><p>Početak pandemije koronavirusa zaustavio je dostavljanje ponuda na tada raspisani međunarodni tender, 2022. godine Federalno ministarstvo energije i industrije ove aktivnosti pokušalo je oživjeti, ali onda je sve zamrlo.</p><h2>Došla korona</h2><p>Istraživanja nafte i plina u BIH vršena su od perioda Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije, nakon Drugog svjetskog rata, pa i kasnije, a razlikovala su se po metodologiji, postignutim rezultatima i uloženim sredstvima, podsjeća akademik Hazim Hrvatović, jedan od najistaknutijih bh. eksperata za geologiju. Istraživanja su rađena i u okviru nekadašnjeg preduzeća za naftu u Tuzli, zatim INA-e i Energoinvesta koji su imali odobrenja do 90-tih, zatim američke kompanije „Amoko“ i „Shella“ poslije rata.</p><p>- Onda je napravljen program istraživanja nafte i plina u FBiH, koji je radio Federalni zavod za geologiju i Federalno ministarstvo industrije i na osnovu toga i odluka Vlade FBiH pokrenuta je procedura za raspisivanje koncesije 2019., ali došla je korona i na tender se niko nije prijavio. Sva istraživanja su pokazala da postoji potencijal koji je nedovoljno istražen – dodaje Hrvatović.</p>

<p>Kaže da je osnovni problem cijena takvih istraživanja, uz pitanje nadležnosti i vlasništva nad državnom imovinom, koje nikada adekvatno nije riješeno.</p><p>- Vlada FBiH je donijela odluku da je istraživanje nafte i plina od strateškog značaja za FBiH i to je ušlo u prostorne planove, ali ko će sada dati dozvolu za državnu imovinu da se buši. U isto vrijeme, živimo u vremenima kad se fosilna zamjenjuju drugim gorivima, tako da baš kasnimo – ističe Hrvatović.</p>

<p>Direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir potvrdio nam je da se kompletna tehnička dokumentacija nalazi u Zavodu i spremna je za zainteresirane ponuđače.</p><h2>Sljedeća runda</h2><p>- Međunarodni tender raspisan je neposredno pred pojavu prvih slučajeva oboljelih od koronavirusa i zatvaranje granica, pa se desila situacija da niko ne može ni da dođe do sobe s dokumentacijom. Tehnička dokumentacija je tu, pa se sljedeća runda nadmetanja može objaviti kad Vlada odluči da raspiše tender – kazao nam je Demir.</p><p>On smatra da status državne imovine ne bi utjecao na dodjelu i realizaciju ovakve vrste koncesija.</p><p>- Ugljikovodici se eksploatišu bušotinama, tako da su to tačkasti istražni i eksploatacioni radovi, a svemu prethodi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Često je to usmjereno bušenje, što znači da se ne mora nužno bušiti baš na određenom mjestu, već se ležištima nafte može pristupiti s drugih lokacija – pojašnjava Demir.</p><p>Slaže se s ocjenom da je ovo posljednja prilika za BIH da eventualno pokuša iskoristiti „crno zlato“, koje je potvrđeno prvim istražnim radovima još prije 136 godina.</p><h2>Nafta i plin potisnuti ustranu</h2><p>- Svijet je krenuo u drugom pravcu, korištenjem što više obnovljivih izvora energije. Pogotovo s popularizacijom električnih vozila u prvi plan su došle kritične mineralne sirovine, kako litij tako i mangan, kobalt, nikl i grafit i sve što je vezano za proizvodnju baterija. To je naftu i plin potisnulo u stranu, ali globalna dešavanja u svijetu otvaraju možda posljednju priliku da se krene s istraživanjem i eventualnom eksploatacijom – ističe Demir.&nbsp; &nbsp; &nbsp;</p>

Početak pandemije koronavirusa zaustavio je dostavljanje ponuda na tada raspisani međunarodni tender

Prije nekoliko godina BiH je tresla "naftna groznica": Posljednja šansa za "crno zlato"

<p>Sindikalna organizacija pravosudnih organa Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na vanrednoj sjednici Skupštine donijela je zaključke kojim najavljuje pokretanje štrajka upozorenja, a nakon što je Vlada BPK Goražde ignorirala zahtjeve za pregovore.</p><p>Iako radnici u pravosuđu, od kojih su većina namještenici, danas imaju gotovo identične plate kao higijeničarke i drugo pomoćno osoblje, dopisi i urgencije upućeni premijeru kantona Edinu Ćulovu, ministrici pravosuđa Nataši Danojlić i ministru za finansije ostali su bez odgovora. Stoga, Skupština Sindikalne organizacije je zadužila Sindikalni odbor da u roku od deset dana zakaže vanrednu sjednicu, na koju će još jednom biti pozvani kantonalni premijer i resorni ministri. Ako se ponovo ne odazovu, Sindikat će to smatrati svjesnim ignorisanjem i nastaviti s pripremama za daljnje sindikalne aktivnosti, saopćeno je iz Sindikalne organizacije.</p><p>Ako se pozvani kantonalni zvaničnici ne odazovu pozivu sindikata, to će se smatrati svjesnim institucionalnim ponižavanjem zaposlenih u pravosuđu i ignoriranjem osnovnih sindikalnih prava. Sindikalni odbor je zadužen da pripremi prijedlog Aneksa o pristupanju Kolektivnom ugovoru, koji je već potpisao Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u FBiH, te da ovaj dokument uputi nadležnim institucijama i pokrene pregovore o njegovoj primjeni u BPK Goražde.</p><p>Sindikalni odbor je zadužen da pokrene proceduru organizovanja štrajka upozorenja, u skladu sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom, kao prvi korak u nizu represivnih mjera koje će biti poduzete ukoliko se ne započnu ozbiljni pregovori i ne dođe do konkretnih pomaka po pitanju plata i statusa radnika u pravosuđu, navodi se u saopćenju predsjednika Sindikalne organizacija pravosudnih organa BPK Goražde Kamila Herende.</p>

Iako radnici u pravosuđu, od kojih su većina namještenici, danas imaju gotovo identične plate kao higijeničarke i drugo pomoćno osoblje

Sindikat pravosudnih organa BPK Goražde: Razgovori ili štrajk, radnicima u pravosuđu plate kao pomoćnom osoblju

<p>Svjedok u slučaju ubistva Dženana Memića spreman je otkriti ključne detalje vezane za istragu koja, uz brojne prepreke i opstrukcije, traje već duže od devet godina. Ovo je „Avazu“ potvrdio Dženanov otac Muriz Memić, koji kaže da se radi o očevicu koji je pristao da svjedoči za nagradu u iznosu od 200.000 KM.</p><h2>Saslušan svjedok</h2><p>- Sve je bilo dogovoreno. Po zakonu, Tužilaštvo ne može dati taj novac. Mislio sam ja dati, oni kažu nećeš ti, ta sredstva imaju u OSA-i, sadašnji direktor je to pristao, tako su nam sve to postupajući tužioci prenijeli. Dvaput je saslušan taj svjedok, ostalo je još da se realizuje. Čovjek kaže da hoće da to kaže i na sudu, i pred kamerama. A onda je komunikacija prestala, oni, tužioci mi poručili da ga više ne kontaktiram. Odem na vrata, nađem ga, pošto se on meni javio svakako, i kaže mi da su ga prestali zvati, da su odustali – kazao nam je Memić.</p>

<p>To je ponovo izazvalo sumnju kod oca, koji se već godinama, na sve načine, bori da istina o ubistvu rahmetli Dženana bude otkrivena, a počinitelj kažnjen. Vjeruje da je svjedok pouzdan, jer svoj iskaz o događaju iz februara 2016. godine nikad ne mijenja.  </p><p>- Njegovo svjedočenje bi sigurno pomoglo, jer on bi upro prstom u počinioce. Eto rješenja. U pitanju je očevidac iz Aleje, čiji identitet neću otkriti, jer ja ću gledati da to završim. Ja sam spreman da prodam kuću, jer vidim da nema drugog načina pošto Tužilaštvo neće. Bio sam u petak kod direktora FUP-a. Radite li išta? Ne radimo, kaže, jer tužilac ne daje naredbe – dodaje Memić.</p><h2>Nisam neozbiljan</h2><p>Javljanje svjedoka bio je povod zbog kojeg Memić prodaje kuću. Njegova najava u prvom momentu izazvala je zabrinutost u javnosti, koja se plašila njegovog sljedećeg koraka i mogućeg uzimanja pravde u svoje ruke.</p><p>- Jednom sam rekao, zakleo se i nemam potrebe ponavljati. Meni je Arijana briga, hoću da je kuća ne podsjeća na nas, a ja šta ću uraditi… na ovome nećemo završiti. Nisam neozbiljan da kažem da ću uraditi, pa ne uradim, ali da vidimo još jednom mogu li se natjerati da rade. I to na molbu mnogih prijatelja. Ja im halaliti ne mogu – kaže Memić.</p><h2>„Soreki ću ponijeti slike Dalide i Alene na njenoj svadbi“</h2><p>Dana 11. juna će se sastati s ambasadorom EU u BiH Luiđijem Sorekom (Luigi Soreca).</p><p>- Obavijestit ću Evropsku komisiju, formirali su jednom tim, radili stanje u pravosuđu, pa neka rade opet. Reći ću mu da Tužilaštvo BIH namjerno opstruiše, da su namjerno obustavili istragu. Imam mu šta reći. Ja sam i prije dva i po sata saslušavan pred gospodinom Pribeom, sve su shvatili, uradili izvještaj i rekli da su testni slučajevi Dženan Memić i David Dragičević, a vidimo i sami da se ništa nije promijenilo. Ponijet ću slike Dalide Burzić i Alene Kurspahić na njenoj svadbi. Ja prijavio Burzić disciplinskoj tužiteljici Kurspahić, a one kolegice. I normalno je da će biti obustavljena istraga – ističe Memić.</p>

U pitanju je očevidac iz Aleje, čiji identitet neću otkriti, jer ja ću gledati da to završim

Memić: Početkom godine za „Avaz“ kazao da prodaje kuću i imanje, tada poručio „sina ne mogu izdati“

Muriz Memić za "Avaz" o prodaji kuće: Svjedok koji bi upro prstom u počinioce traži 200.000 KM

<p>Institut za energiju jugoistočne Europe (IENE) sa sjedištem u Atini upozorio je da, tokom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onom koje su u junu prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, BiH i dio Hrvatske.</p><h2>Obnovljivi izvori </h2><p>- Jugoistočna Evropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uvjeta.&nbsp;Pomnim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čišću i sigurniju energetsku budućnost – ocijenio je IENE u analizi „Koliko je jugoistočna Evropa ranjiva na nestanak struje?“, koja je inicirana i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugalu.</p><p>Ranjivost sistema u ovom dijelu Evrope, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.</p>

<p>Univerzitetski profesor Nedim Suljić kaže za „Avaz“ da se elektroenergetski sistem na Balkanu s razlogom može nazvati sistemom spojenih posuda.</p><h2>Visoka potrošnja</h2><p>- Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature zraka, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do „ispadanja“ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, „ispadne“ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i „ispadanje“ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja – pojašnjava Suljić.</p><p>Sličan pad sistema, dodaje, možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prijenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.</p><h2>Godinama se ništa ne ulaže</h2><p>- U našoj zemlji se godinama gotovo ništa ne ulaže u energetski sektor, a politika se u sve miješa. Visok stepen korupcije u BiH odražava se na cijelu ekonomiju, pa i na elektroenergetski sektor. Blokiraju se ulaganja u elektroenergetsku prijenosnu mrežu zbog političkih nesuglasica na nivou države i svojeglavog rada pojedinih političara na državnom nivou, koji rade za svoje stranke, a ne za dobrobit svih građana – ističe Suljić.</p><p>Ističe potrebu jedinstvene strategije za uključivanje elektroenergetskih sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem zemalja EU, što je jedan od zahtjeva i Energetske zajednice.</p>

Jugoistočna Evropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uvjeta, navodi se u izvještaju Instituta

Stručnjaci jedinstveni u prognozama: Balkanu prijeti novi kolaps elektroenergetskog sistema

<p>Nezavisni kandidat za načelnika Gunje Almir Džamalija ostvario je odličan rezultat koji ga vodi u drugi krug izbora i koji mu daje dobre šanse da postane novi načelnik ove općine u susjednoj Hrvatskoj. Uspješni preduzetnik, kojeg je na kandidaturu opredijelilo stanje ove lokalne zajednice i želja da donesene promjene, u kampanji je najavio da će svoju načelničku plaću donirati za stipendiranje djece i rad lokalnih udruženja.</p><p>Džamalija je rođen u Gunji, koja je blisko vezana za Brčko. Njegov otac porijeklom je iz Foče. Almir je godinama živio u Njemačkoj, gdje se školovao, a potom se vratio zbog služenja vojnog roka i odlučio ostati tu. Desetak godina radio je za druge firme, a danas ima svoju, koja u Brčkom i Gunji upošljava stotinjak radnika.    </p><h2>Kandidatura iz revolta</h2><p>- Kandidaturu za načelničko mjesto prihvatio sam više iz revolta, kad sam vidio kako opštine koje su nama komšijske, mnogo više napredovale. Sve imaju više sadržaja za djecu, a kod nas je vrijeme stalo. I evo, pored jednog HDZ-a i načelnika koji je drugi mandat tu i koji već ima svoju biračku mašineriju, vrlo dobar rezultat sam napravio – kazao je Džamalija za "Avaz".</p><p>Džamalija zaostaje samo desetak procenata za aktuelnim općinskim načelnikom Antom Gutićem, pa će drugi krug izbora u maloj zajednici biti veoma zanimljiv. Očekuje se tijesna borba, ali vjeruje u uspjeh.</p><p>- Možemo izgurati. Dio HDZ-ovih birača će se sigurno preliti na nas, računamo sa 150 do 200, a uzet ćemo i načelniku 50 – 60 glasova. Sinoć smo na našoj fešti već imali par njih koji su bili uz načelnika. Imamo velike izglede, podršku našeg saborskog zastupnika i vjerujem u uspjeh - ističe Džamalija.</p>

<h2>Izgradnja infrastrukture</h2><p>Iako nije nadležnost lokalnih vlasti, vjeruje da se treba i može uraditi puno više i na izgradnji infrastrukture, posebno na inicijativi da se izgradi most koji bi povezao Gunju i Brčko, jer je postojeći zbog dotrajalosti nedavno zatvoren za saobraćaj.</p><p>- Ima sigurno 40 ljudi iz brčanskih sela koji rade u Hrvatskoj, a više ih iz Hrvatske rade u Brčkom. Most bi nam trebao jedan od prioriteta, kao i bolja saradnja s Brčko Distriktom. Mislim da Gunja može imati više benefita od Brčkog i na tome treba raditi. Inače, Gunja može biti jedan od primjera kako treba izgledati suživot, jer ovdje žive ljudi svih nacionalnosti i nikad nije sporno ko je ko i ko je šta - ističe Almir Džamalija, kandidat za načelnika Gunje.</p>

Džamalija je rođen u Gunji, koja je blisko vezana za Brčko

Almir Džamalija, kandidat za načelnika Općine Gunja, za "Avaz": U drugom krugu imamo velike izglede za pobjedu

<p>Cijene nafte i naftnih derivata u BiH u značajnom su padu i na najnižem su nivou u posljednje četiri godine, još od perioda pandemije koronavirusa.</p><p>Cijene na benzinskim pumpama u Sarajevu, Mostaru i Tuzli uglavnom su na istom nivou, pa je litar dizela tokom vikenda koštao od 2,10 do 2,29 KM po litru. Cijene benzina premium, ovisno o distributeru, iznosile su od 2,2 do 2,51 KM, a benzina super 98 od 2,37 do 2,67 KM po litru.</p><h2>Evropska nafta</h2><p>Predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH Milenko Bošković kaže za „Avaz“ da je osnovni uzrok trgovinski rat SAD s ostatkom svijeta, koji je izazvao nestabilnosti na berzama.</p><p>- Sve to srozalo je naftu skoro na nekakvu granicu, pa je evropska nafta na 64, a američka na oko 61 dolar po barelu. To je posljedica trgovinskog rata Amerike i ostatka svijeta, ali dogovorom, prije svega Amerike i Kine, došlo je do oporavka na berzi i te cijene počele su blago rasti. Doduše, taj rast usporava nizak kurs dolara, ali za očekivati je neku stabilizaciju – kaže Bošković.</p><h2>Rast cijena</h2><p>Otkako su SAD najavile uvođenje visokih carina Kini, Evropi i drugim dijelovima svijeta, cijene goriva u BiH pale su do 30 feninga po litru. Bošković kaže da je u finalnoj cijeni porezni dio i troškovi nabavke, transporta i marže skoro izjednačen.</p><p>- Ulazimo u dio godine s ljepšim vremenom, kada se pojačava privredna aktivnost, raste potrošnja i obično cijene goriva u ovom dijelu godine rastu. Doduše, u nestabilnim smo vremenima, pa jedan geopolitički događaj uvijek može utjecati na cijenu nafte. Sezonski očekujemo rast cijena – ističe Bošković.</p><h2>Cijene drugih proizvoda ne prate pad cijena nafte</h2><p>I u Udruženju prometnika naftom indikativnim smatraju da cijene drugih proizvoda i usluga ne prate pad cijena nafte, iako su se u niz navrata poskupljenja pravdala rastom cijena nafte.</p>

Cijene benzina premium, ovisno o distributeru, iznosile su od 2,2 do 2,51 KM, a benzina super 98 od 2,37 do 2,67 KM po litru

Od pandemije korone nije bilo jeftinije: Litar dizela 2,10 KM

<p>Učenjem jasina pored devastiranog lovačkog doma na Mostini i polaganjem cvijeća kraj objekta na kojem se i danas vide tragovi puščanih metaka, na Mostini kod Čajniča obilježena je 33. godišnjica od zločina nad civilima iz ovog grada i okoline.&nbsp;</p><p>U maju 1992. oni su odvođeni od kuća, zarobljavani na svojim radnim mjestima ili izvođeni iz autobusa s kojima su pokušavali otići ka Pljevljima. Na Mostini su mučeni, maltretirani i svirepo ubijeni, a njihovi posmrtni ostaci ni do danas nisu pronađeni. U lovačkom domu bila su zatočena 42 Bošnjaka, a 19. maj kao datum njihovog ubistva obilježava se kao dan stradanja bošnjačkog stanovništva iz Čajniča.</p><p>Iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) danas su podsjetili da je, prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, na području Čajniča prijavljeno 138 nestalih osoba, te da su žrtve ekshumirane na ukupno 32 lokacije, pri čemu je otkriveno devet masovnih grobnica. Najveća grobnica nalazila se u mjestu Mostina iz koje su u septembru 2002. ekshumirani posmrtni ostaci 18 žrtava. Mjesto Mostina je skrivalo još šest masovnih grobnica iz kojih su ekshumirana tijela ukupno 60 žrtava.</p><p>- Najstravičniju priču otkrila je masovna grobnica koja je 2006. godine pronađena u šumi Čudanj, gdje su četrnaest godina nakon zločina skriveni ležali posmrtni ostaci čitave jedne porodice. Radi se o porodici Mahmutović iz sela Mahrevići, koja je spas od zločinačke ruke tražila u zbjegu krećući se iz sela Mahrevići prema Goraždu. Najprije su pronađeni posmrtni ostaci majke Hajrije i njeno dvoje djece, godinu i po dana starog Amrudina i četverogodišnje Amre. Uz njih je pronađen zavežljaj koji je u sebi krio dječije flašice s mlijekom, benkice i vunene čarape. Samo nekoliko stotina metara dalje na ovom lokalitetu, u pojedinačnoj grobnici, pronađeni su i posmrtni ostaci Amira Mahmutovića, Hajrijinog supruga – navode iz UDIK-a.</p><p>Sud Bosne i Hercegovine je vodio nekoliko predmeta protiv pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS), a koji su se odnosili na ratne zločine počinjene na ovom području. Osudio je Milorada Živkovića, Miluna Kornjaču, Milosava Jovanovića, Marijana Jovanovića i Slavku Jovanovića na kazne zatvora od šest do jedanaest godina. </p><p>U junu 2015. Sud BiH je potvrdio optužnicu kojom optuženog Duška Kornjaču tereti da je u periodu od sredine aprila 1992. do kraja juna 1992. na području općine Čajniče, u okviru širokog i sistematičnog napada Teritorijalne odbrane i Policijske stanice srpske opštine Čajniče, kao predsjednik Kriznog štaba, kasnije komandant ratnog štaba srpske opštine Čajniče te predsjednik Skupštine opštine i ministar odbrane u Vladi tzv SAO Stara Hercegovina, planirao i naredio progon nesrpskog stanovništva iz općine Čajniče.</p><p>- Iako je svima poznato da Duško Kornjača živi u Novom Sadu, on i dalje ostaje nedostupan pravosudnim organima Bosne i Hercegovine. I ove godine apelujemo na Republiku Srbiju da prestane pružati utočište ratnim zločincima. Ignorisanjem njihovih zlodjela i napora Bosne i Hercegovine da procesuira sve odgovorne za ratna zla devedesetih, Srbija samo usporava suočavanje s prošlošću koje je ionako težak proces, a porodicama žrtava produbljuje bol i nanosi nove traume – naglašavaju iz UDIK-a.</p>

U lovačkom domu bila su zatočena 42 Bošnjaka, a 19. maj kao datum njihovog ubistva obilježava se kao dan stradanja bošnjačkog stanovništva iz Čajniča

Obilježena 33. godišnjica zločina nad bošnjačkim stanovništvom Čajniča: Maltretirani, mučeni i ubijeni

<p>Jedan od kandidata za zamjenika direktora SIPA-e Svevlad Hoffman reagirao je na izjavu predsjednika Nezavisnog odbora Enesa Obralija. On je danas za “Avaz” izjavio da je intervju s Hoffmanom, zakazan za 15. april, na njegov zahtjev pomjeren za par sati, a da je desetak minuta nakon što mu je pozitivno odgovoreno Hoffman tražio novo odgađanje za jedan od narednih dana.</p><p>- Sramota je da predsjednik Neovisnog odbora Enes Obralija obmanjuje bh. javnost kada kaže da sam desetak minuta nakon što mi je odobreno pomjeranje termina za jedan sat poslao drugi mail u kome sam radi odgode letova tražio novo pomjeranje. Istina je, međutim, voda duboka i ona kaže da sam drugi mail poslao, ne desetak minuta poslije prvog maila, nego sutradan s aerodroma, nakon što su letovi iz Dohe otkazani radi pješčane oluje. Zašto to radi on najbolje zna – kazao je Hoffman za "Avaz", reagirajući na, kako je kazao, netačne navode Obralije.</p><p>Podsjetimo, zbog odgode letova na povratku iz Katara, gdje je boravio tog dana, intervju s Hoffmanom u postupku imenovanja zamjenika direktora SIPA-e nije obavljen, a njegov zahtjev da intervjuu pristupi drugi dan nije prihvaćen.</p>

Sramota je da predsjednik Neovisnog odbora Enes Obralija obmanjuje bh. javnost

Svevlad Hoffman reagirao na navode predsjednika Nezavisnog odbora: Drugi mail sam poslao, ne 10-ak minuta nakon prvog, nego sutra s aerodroma

<p>Očekujem da će sjednica biti održana i da ćemo ono što smo dužni po poslovniku i uraditi, izjavio je za „Avaz“ predsjednik Nezavisnog odbora PS BIH Enes Obralija, pred današnji nastavak sjednice prekinute 15. aprila.&nbsp;</p><p>Intervjui s kandidatima obavljeni su ranije, a danas bi oni trebali biti bodovani kako bi rang lista najuspješnijih kandidata za zamjenika direktora SIPA-e bila proslijeđena Ministarstvu sigurnosti BiH.</p><p>- Nemam najava da će neko od članova izostati, da li će biti kvoruma ne mogu reći, ali ja sam uporan u zakazivanju. To je moja dužnost i ja to moram raditi. Iz opravdanih razloga prisustvo se može otkazati i na dan održavanja sjednice – kazao nam je Obralija.  </p><p>Na prethodnoj sjednici obavljeni su intervjui s Đurom Kneževićem, Igorom Marićem, Kristijanom Suknjovom i Draganom Andrićem, dok se dvojica kandidata nisu pojavila u zakazanom terminu. Jedan od njih, glavni inspektor Granične policije BiH Svevlad Hoffman, zbog otkazanih letova tokom službenog puta u Katar nije uspio stići na zakazani intervju. O tome je obavijestio Nezavisni odbor, uz molbu da se intervju s njim odgodi, koju odbor nije prihvatio.</p><p>- Nezavisni odbor je uradio šta je trebao i mogao da uradi. Intervjui su bili zakazani po abecedi i on je, koliko se mogu sjetiti, bio dužan da dođe u 13.30. Gospodin Hoffman se obratio meni, odnosno sekretaru Nezavisnog odbora, prije intervjua, da se on nalazi u Kataru. Tražio je da se prolongira, umjesto u 13.30, da on slijeće u 13.45 i ja sam odgovorio da on može da dođe oko 15 sati taj dan. Međutim, desetak minuta nakon što mu je odgovoreno, on se obraća novim emailom i kaže da mu je, zbog pješčane oluje, otkazan let i traži da na intervju pristupi neki od narednih dana. Rekao sam da to prevazilazi moje kompetencije, da o tome ne mogu sam odlučiti i to sam iznio na sjednicu Nezavisnog odbora. Njegov zahtjev je odbijen i odlučeno je da ne može pristupiti drugi dan, nego taj dan kada se intervju obavlja – pojašnjava Obralija. </p><p>Nezavisni odbor bi danas trebao razmatrati i Hoffmanov dopis od 4. aprila, kojim traži poštivanje Zakona o policijskim službenicima BiH, odnosno da se jednom od kandidata, aktuelnom zamjeniku direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) BiH Đuri Kneževiću, zaključi radni odnos, jer ispunjava uvjete za penziju. Obralija, međutim, odgovara da pristup podacima iz evidencije PIO-a imaju samo osoba čiji su podaci u pitanju i poslodavac, a da Nezavisni odbor u konkretnom slučaju nije ni jedno, ni drugo.  </p><p>Pozicija zamjenika direktora SIPA-e upražnjena je od jula 2024., kada je bivši zamjenik Zoran Galić pobjegao u Hrvatsku zbog istrage o njegovoj umiješanosti u korupciju. </p><p>Nezavisni odbor u ovom trenutku nema zvaničnih informacija o povratku direktora SIPA-e Darka Ćuluma na tu dužnost. On se u martu povukao s te dužnosti, ali njegova ostavka nije prihvaćena.</p><p>- Mi nemamo tih informacija, sve je u domenu medijskih špekulacija – kaže Obralija.</p>

Na prethodnoj sjednici obavljeni su intervjui s Đurom Kneževićem, Igorom Marićem, Kristijanom Suknjovom i Draganom Andrićem

Predsjednik Nezavisnog odbora Enes Obralija za "Avaz": Da li će biti kvoruma ne mogu reći, ali ja sam uporan u zakazivanju

<p>Bezbroj ratnih priča i važnih datuma zaboravljamo u vremenima kad se o herojstvu, požrtvovanosti, ljubavi i zajedništvu sve češće govori tek formalno. Tako je i godišnjica ubistva Boška Brkića i Admire Ismić, dvoje mladih Sarajlija ubijenih snajperskim hicima 18. maja 1993. na Vrbanja mostu, prošla nekako u tišini.</p><p>Priča o tragičnoj ljubavi Boška i Admire, koji su zagrljeni napustili svijet svojom ljubavlju prkoseći zlu, obišla je svijet. O njima su snimani filmovi, priča o Bošku i Admiri pretočena je i u stihove, ali zaborav se čini jačim od emocija i uspomena.    </p><p>S ružom u ruci njihov grob na sarajevskom groblju "Lav“ posjetio je zastupnik Predstavničkog doma PS BiH Saša Magazinović, koji svaki 18. maj posveti Admiri i Bošku.</p><p>- U vremenu podjela, oni su izabrali jedno drugo. Ljubav je otpor, a sjećanje dužnost – poručio je Magazinović.</p>

Priča o tragičnoj ljubavi Boška i Admire, koji su zagrljeni napustili svijet svojom ljubavlju prkoseći zlu

Saša Magazinović: Sjećanje je dužnost

<p class="">Prema prognozama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), od zemalja u regiji BiH ima najmanju stopu ekonomskog rasta u 2025. godini.&nbsp;</p><p class="">Prema novom izvještaju, Albanija i Srbija bi ove godine mogle imati ekonomski rast od 3,5 posto, Crna Gora i Sjeverna Makedonija 2,6, Kosovo 3,9 posto, dok će stopa ekonomskog rasta u BiH iznositi samo 2,5 posto.</p><h2>Djeluje zanemarivo </h2><p>Procjene rasta smanjene su zbog očekivanog učinka novih američkih carina, ali i jačanja domaćih političkih napetosti, koje negativno utječu na izglede za prijeko potrebne reforme i privatna ulaganja – saopćeno je iz EBRD-a.</p><p>Na prvi pogled, ovakvi podaci nude jasan pregled ekonomskih kretanja u pojedinim zemljama, ali njihovo pravo značenje postaje vidljivo tek kada se stave u odgovarajući kontekst, kaže za “Avaz” ekonomski stručnjak Ranko Markuš.</p><p>- Poređenje ekonomskog rasta među zemljama može biti pogrešno interpretirano ako se ne uzme u obzir osnovica s koje zemlje polaze. Naprimjer, prema najnovijem izvještaju EBRD-a, BiH bi u 2025. mogla zabilježiti ekonomski rast od 2,5, dok se za Srbiju predviđa 3,5 posto. Na prvi pogled, razlika od samo 1 posto djeluje zanemarivo. Međutim, ako se zna da Srbija ima više nego trostruko veći bruto domaći proizvod od BiH, jasno je da 3,5 posto rasta u Srbiji u apsolutnim vrijednostima znači višestruko veću novostvorenu vrijednost – pojašnjava Markuš.</p><p>Dodaje da postotak, sam po sebi, ne govori dovoljno o snazi jedne ekonomije, već više pokazuje pravac i dinamiku ekonomskih kretanja.</p><h2>Potencijal države </h2><p>- Razloga zašto BiH kaska za regionom ima više. Nestabilna politička situacija i česte institucionalne blokade obeshrabruju strane investitore, koji igraju ključnu ulogu u rastu BDP-a, posebno u zemljama u razvoju. Dok zemlje poput Srbije i Albanije privlače milijarde kroz velike infrastrukturne projekte koje finansiraju međunarodni partneri, BiH ima slabiji kapacitet da apsorbuje takve investicije. Uz to, kontinuiran odlazak radno sposobnog stanovništva, naročito onih u najproduktivnijem životnom dobu, dodatno umanjuje ekonomski potencijal zemlje – ističe Markuš.</p><h2>Globalno okruženje</h2><p>Dodatni pritisci dolaze iz globalnog okruženja, a radi se o visokoj inflaciji, rastu kamatnih stopa i usporavanju ekonomskog rasta EU, kao glavnog trgovinskog partnera BiH. Markuš kaže da oni pogađaju cijeli region, ali ih BiH teže apsorbira.</p>

Branko Todorović za “Avaz”: BiH je neupitna, svaka priča o secesiji dovodi u pitanje opstanak RS

Zajednička operativna akcija na području Sarajeva i Novog Grada: Lišena slobode dva bezbjednosno interesantna lica

Moralni sunovrat čovječanstva

Donald Tramp: Glasnik mira

Problem vršnjačkog nasilja stalno prisutan u bh. društvu: Djeca gledaju šta radimo

Prije nekoliko godina BiH je tresla "naftna groznica": Posljednja šansa za "crno zlato"

Sindikat pravosudnih organa BPK Goražde: Razgovori ili štrajk, radnicima u pravosuđu plate kao pomoćnom osoblju

Muriz Memić za "Avaz" o prodaji kuće: Svjedok koji bi upro prstom u počinioce traži 200.000 KM

Stručnjaci jedinstveni u prognozama: Balkanu prijeti novi kolaps elektroenergetskog sistema

Almir Džamalija, kandidat za načelnika Općine Gunja, za "Avaz": U drugom krugu imamo velike izglede za pobjedu

Od pandemije korone nije bilo jeftinije: Litar dizela 2,10 KM

Obilježena 33. godišnjica zločina nad bošnjačkim stanovništvom Čajniča: Maltretirani, mučeni i ubijeni

Svevlad Hoffman reagirao na navode predsjednika Nezavisnog odbora: Drugi mail sam poslao, ne 10-ak minuta nakon prvog, nego sutra s aerodroma

Predsjednik Nezavisnog odbora Enes Obralija za "Avaz": Da li će biti kvoruma ne mogu reći, ali ja sam uporan u zakazivanju

Saša Magazinović: Sjećanje je dužnost

Ranko Markuš o zabrinjavajućim prognozama EBRD-a: BiH ima najmanju stopu ekonomskog rasta u regiji

Branko Todorović za “Avaz”: BiH je neupitna, svaka priča o secesiji dovodi u pitanje opstanak RS

Zajednička operativna akcija na području Sarajeva i Novog Grada: Lišena slobode dva bezbjednosno interesantna lica

Moralni sunovrat čovječanstva

Donald Tramp: Glasnik mira

Problem vršnjačkog nasilja stalno prisutan u bh. društvu: Djeca gledaju šta radimo

Prije nekoliko godina BiH je tresla "naftna groznica": Posljednja šansa za "crno zlato"

Sindikat pravosudnih organa BPK Goražde: Razgovori ili štrajk, radnicima u pravosuđu plate kao pomoćnom osoblju

Muriz Memić za "Avaz" o prodaji kuće: Svjedok koji bi upro prstom u počinioce traži 200.000 KM

Stručnjaci jedinstveni u prognozama: Balkanu prijeti novi kolaps elektroenergetskog sistema

Almir Džamalija, kandidat za načelnika Općine Gunja, za "Avaz": U drugom krugu imamo velike izglede za pobjedu

Od pandemije korone nije bilo jeftinije: Litar dizela 2,10 KM

Obilježena 33. godišnjica zločina nad bošnjačkim stanovništvom Čajniča: Maltretirani, mučeni i ubijeni

Svevlad Hoffman reagirao na navode predsjednika Nezavisnog odbora: Drugi mail sam poslao, ne 10-ak minuta nakon prvog, nego sutra s aerodroma

Predsjednik Nezavisnog odbora Enes Obralija za "Avaz": Da li će biti kvoruma ne mogu reći, ali ja sam uporan u zakazivanju

Saša Magazinović: Sjećanje je dužnost

Ranko Markuš o zabrinjavajućim prognozama EBRD-a: BiH ima najmanju stopu ekonomskog rasta u regiji