<p>SNSD President Milorad Dodik continues his attempts to compromise Bosniaks on the international stage, and his often dangerous accusations do not receive an adequate response. In an interview with Russian TASS, he claimed that Ukrainian President Volodymyr Zelensky attempted to purchase ammunition worth 400 million dollars from "Bosnian Muslims," but that his people did not give their consent. Dodik claims that Ukraine "paid an advance to Muslims who are now facing legal proceedings because they could not deliver."</p><p>That this involves brutal lies and that the export of BiH defense industry products to Ukraine is completely impossible is clear to anyone who is even minimally familiar with the regulations in force.</p><h2>Authorization Required</h2><p>- For every order, or contract with a foreign buyer, it is necessary to obtain an export license. Furthermore, our state has a list of countries to which exports are prohibited, especially those in which military operations are ongoing or that are on blacklists. We have no information that anyone could have attempted anything, given that it is common knowledge that export to Ukraine is impossible and that licenses for that country cannot be obtained – said Almin Mališević, director of the Industry and Services Sector of the Chamber of Commerce of FBiH, to "Avaz."</p><p>This is confirmed by data from the Indirect Taxation Authority of BiH, according to which in the first four months the value of exports of weapons and ammunition from BiH amounted to approximately 67.5 million KM, of which the largest portion relates to ammunition, bombs, grenades, torpedoes, mines, missiles and similar devices. On the list of countries to which we export are the Czech Republic, Poland, Slovenia, Great Britain, Serbia, Iraq, Switzerland, Turkey, the USA, Slovakia... but of course not Ukraine.</p><p>BiH Defense Minister comments on Dodik's accusations as a substitution of theses and an attempt to shift responsibility from Serbia, which has already faced accusations from Russia that it is supplying ammunition to Ukraine. He claims that BiH companies have never exported to Ukraine.</p><p>- What I know for certain is that Serbia exports directly or indirectly, which the media have also reported and is not a secret. Whether it happens that some Serbian company, which buys from BiH, exports it to Ukraine – I cannot guarantee that – says Helez.</p>

<h2>The "Vitezit" Case</h2><p>Dodik's claims, by all accounts, may be related to a complex international investigation into an advance payment received and undelivered mortar projectiles, but this no longer has anything to do with "Bosnian Muslims" and companies from the defense industry sector, but rather with the former Vitezit, part of which was purchased by the Zagreb-based WDG Promet, owned by Matias Zubak, son of Croatian arms dealer Zvonko Zubak. A month ago, the Special Division of the Supreme Court of FBiH confirmed an indictment against Tomislav Zubak, Behrija Huseinbegović, Josip Raič, Nikola Čate and the legal entity WDG Vitez for money laundering and other criminal offenses.</p><p>WDG Promet Zagreb, in the absence of other funds, used monetary funds in the amount of 10,800,000 marks for the purchase of PS Vitezit property in bankruptcy, which were paid to them for the procurement of weapons and ammunition for Ukraine – was previously announced from the Federal Prosecution. According to "Žurnal," the prosecution offices of Ukraine and the Czech Republic requested international legal assistance from BiH regarding the purchase of Vitezit, the paid advance and undelivered equipment.</p>

<h2>Akos Horvat and Regulus</h2><p>Helez says that something similar to Vitezit happened with Akos Horvat from the American Regulus.</p><p>- Horvat is a man who took 250 million dollars or euros from Ukraine. At this moment I'm not sure, but I have an official letter from the Government of Ukraine. With that, he bought approximately 25 percent of Binas shares and approximately 45 percent of Pretis shares. Representatives of the Government of Ukraine warned me about that. This was done with Vitezit as well and now legal proceedings are underway. As for BiH's defense industry, I responsibly claim that not a single company directly exports to Ukraine – says Helez.</p>

Dodik's claims may be related to a complex international investigation concerning the former Vitezit

Dodik Attempts to Compromise Bosniaks: Export of Weapons and Ammunition to Ukraine from BiH is Impossible

<p>The Croatian Parliament today, after heated debate, adopted the Law on Foreigners. In the material with over 700 pages, special attention is drawn to provisions that will apply to professional drivers from BiH and the region.</p><p>- The key novelty is Article 35, which introduces the possibility of issuing long-term visas of up to 365 days for two categories – for drivers of freight vehicles in international road transport of goods and for bus drivers on international lines between Croatia and third countries. This means that professional drivers from BiH can more easily and long-term enter and perform transport services that are connected with Croatia. It is important to note that it must be about international transport and that the driver must be employed by a transport company from a third country, and health insurance is provided and proof of purpose of stay is required – said Armin Hodžić, member of the Croatian Parliament, to "Avaz".</p><p>He believes that the long-standing problem of professional drivers from BiH and the region, at least when it comes to Croatia, has been resolved.</p><p>- This is truly a step forward. Drivers' associations have contacted me, I was in touch with institutions here and everyone really tried their best to solve that problem. It was not a problem only for BiH, but also for some other countries in the region, but it affected BiH most because we share the longest land border with it. I hope that in this way we will solve that problem and that people will be able to carry out their work without obstruction – Hodžić emphasizes.</p>

The Croatian Parliament today, after heated debate, adopted the Law on Foreigners

Member of the Croatian Parliament, Armin Hodžić to "Avaz": Problem of drivers from BiH resolved, visas of up to 365 days introduced

<p>Bosna i Hercegovina je bez ministra sigurnosti već skoro godinu i po, baš u periodu koji je sigurnosno najizazovniji od okončanja hladnog rata. Ova činjenica najbolje pokazuje dubinu krize u kojoj se nalazi aktuelna vlast BiH, kaže za „Avaz“ delegat u Domu naroda PSBiH, Džemal Smajić.</p>

<p>- To je jedno od najvažnijih ministarstava, koje je nadležno za sigurnosni sistem, koordinaciju policijskih agencija, borbu protiv organizovanog kriminala i zaštitu granica države - kaže on. Objašnjava da vladajuća koalicija nije u stanju usaglasiti i imenovati jednog ministra, iako im zakon to jasno nalaže.</p><p>- To više nije pitanje procedure nego političke trgovine i međusobnih ucjena unutar vladajuće koalicije. Građani danas plaćaju cijenu nefunkcionalne vlasti – rezignirano ističe Smajić.</p><h2>Sigurnosni vakuum</h2><p>Poslove ministra trenutno obavlja zamjenik, Ivica Bošnjak. Smajić konstatira da Hrvati trenutno u Vijeću ministara imaju predsjedavajuću i tri ministra, a Srbi samo dva, te da je to cijena koju Milorad Dodik plaća HDZ-u za političku lojalnost.</p><p>- Ne znam kako Dodik može objasniti svojim glasačima da je to borba za narod, kojeg je i ovim potezom izdao. Umjesto da se institucije popunjavaju u skladu sa zakonom i interesima države, ključne funkcije postale su predmet političke trgovine - ističe Smajić.</p><h2>Uhapšeni ministar</h2><p>Dok sigurnosni izazovi u svijetu postaju sve izraženiji, BiH je od decembra 2024. godine bez državnog ministra sigurnosti, jer je dotadašnji, Nenad Nešić, osumnjičen za organizirani kriminal i uhapšen u akciji MUP-a RS i Tužilaštva BiH. Nešić je podnio ostavku iz pritvora, u januaru 2025. godine, nakon čega je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto za ministra sigurnosti imenovala Gorana Selaka. On je uoči sjednice Predstavničkog doma PS BiH odustao od kandidature, jer nije imao podršku stranaka trojke.</p><p>Krišto smatra da su ministarska mjesta političke pozicije, jer se imenuju na temelju prijedloga stranaka parlamentarne većine, te da je na ovaj način ispunila svoju zakonsku obavezu.</p><h2>Kolaps vlasti</h2><p>Dok cijeli svijet radi na podizanju sigurnosnih i odbrambenih kapaciteta, vlasti u BiH pokazuju nesposobnost i nezainteresiranost za poziciju prvog čovjeka u sektoru sigurnosti, navodi direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović. Upozorava da se to odražava na rad svih sedam državnih agencija, kojima koordinira ovo ministarstvo.</p><p>- Nezainteresovanost i pogrešno poslagani prioriteti. Od odbrane i sigurnosti, energije i lanaca snabdijevanja, kao tri najvažnija izazova u svijetu mi ne radimo ni na jednom. Na primjeru najviših zvaničnika RS vidjeli smo da je državni aparat kolabirao, a tome je doprinio i nedostatak prvog čovjeka u Ministarstvu sigurnosti - kaže Hadžović za “Avaz”.</p>

<p>Zaštita i sigurnost građana, funkcionalnost i popunjavanje institucija u drugom su planu, a sve aktivnosti aktuelne većine usmjerene su na oktobarske izbore.</p><p>- Vidimo svakodnevno urušavanje njihovih kapaciteta. Krajem prošle godine, kada je postalo očigledno da neće niko ništa raditi na ispunjavanju EU i NATO uslova, mi smo predlagali da se uspostavi sistem prijevremenih izbora i da se oni održe već u martu. Nekome odgovara ovakva situacija, a sve nauštrb građana i funkcionisanja institucija – ističe Hadžović.</p><h2>Ko je nadležan?</h2><p>- Ako ministar ili zamjenik ministra podnese ostavku ili ako je trajno spriječen da vrši svoju dužnost, predsjedavajući Vijeća ministara imenuje njegovog nasljednika najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja ostavke ili od dana kada je ustanovljeno da je trajno spriječen da vrši svoju dužnost - propisuje Zakon o Vijeću ministara BiH.</p>

U periodu kad je sigurnost prioritet u svijetu

Bez ministra sigurnosti već godinu i po: Kolaps sigurnosti u BiH

<p>Još ne znamo sve detalje, ali samo usvajanje ovakvog rješenja puno nam znači, kazao je za “Avaz” Dino Durmić iz Konzorcijuma Logistika BiH, nakon što je Sabor Hrvatske danas izglasao izmjene Zakona o strancima, kojim će se omogućiti izdavanje jednogodišnjih viza za profesionalne vozače iz BiH.</p><p>- Hrvatski model će otvoriti prostor drugim državama, pa ćemo moći reći Slovencima da i oni to omoguće. Tako i s Mađarima i drugim zemljama. To je stvarno veliki iskorak i puno znači, jer su nas u prethodnom periodu mnogi prevarili sa svojim obećanjima. I naša diplomatija će moći po tom modelu tražiti od drugih država da postupe na način kako je i Hrvatska. I sama EU je dala preporuku da takve sporazume dogovaramo pojedinačno s državama i ovo je sigurno put ka nekom trajnom rješenju – kazao nam je Durmić.</p>

Zastupnik u Saboru Hrvatske, Armin Hodžić za "Avaz": Riješen problem vozača iz BiH, uvode se vize do 365 dana

<p>Početak primjene EES-a na granici s Hrvatskom kontrolu pravila, po kojem vozači iz BiH na prostoru Šengena mogu boraviti 90 dana u periodu od pola godine, praktično je nulirao sistem, pa se dozvoljenih 90 dana broji od početka. Zbog toga u ovom periodu vozači nemaju većih problema, ali ih svakako očekuju u septembru.</p><p>- U principu, nije ništa nulirano, već se boravak evidentira u novom sistemu. Ako policajac gleda EES, što većina i radi, onda smo mi uredni, a ako neko gleda novi sistem, pa otvori i staru evidenciju onda imamo problem. To je slučaj na Svilaju gdje jedna smjena, ili možda samo jedan policijski službenik, spaja dva sistema i vraća onog ko ima više od 90 dana. Ako se ne desi nešto pozitivno, kao ovo s Hrvatskom, od septembra možemo očekivati iste, pa i veće probleme. Dio vozača je otišao, dosta firmi se pridržava pravila 90/180, na tržištu je manje vozila, pa je došlo i do rasta cijena usluga transporta za 15 do 20 posto – pojašnjava Durmić.</p>

Još ne znamo sve detalje, ali samo usvajanje ovakvog rješenja puno nam znači, kazao je 

Dino Durmić za “Avaz”: Hrvatski model je veliki iskorak i put ka trajnom rješenju problema vozača

<p>Sabor Republike Hrvatske danas je, nakon burne rasprave, usvojio Zakon o strancima. U materijalu s više od 700 stranica, posebnu pažnju izazivaju odredbe koje će se odnositi na profesionalne vozače iz BiH i regiona.</p><p>- Ključna novost je članak 35, gdje se uvodi mogućnost izdavanja dugotrajne vize do 365 dana za dvije kategorije – za vozače teretnih vozila u međunarodnom cestovnom prijevozu robe i za vozače autobusa na međunarodnim linijama između Hrvatske i trećih zemalja. To znači da profesionalni vozači iz BiH mogu lakše i dugoročnije ulaziti i raditi prijevoze koji su povezani s Hrvatskom. Važno je napomenuti da se mora raditi o prijevozu koji je međunarodni i da vozač mora biti zaposlen kod prijevozničke firme iz treće zemlje, te da je predviđeno zdravstveno osiguranje i dokazivanje svrhe boravka – kazao je za “Avaz” zastupnik u Saboru Hrvatske, Armin Hodžić.</p><p>On smatra da je dugotrajni problem profesionalnih vozača iz BiH i regiona, barem kada je riječ o Hrvatskoj, riješen. </p><p>- Ovo je stvarno jedan iskorak. I mene su kontaktirali iz udruženja vozača, bio sam na vezi i s institucijama ovdje i stvarno su se svi potrudili maksimalno da se taj problem riješi. Nije to bio problem samo BiH, već i nekih drugih zemalja u regiji, ali ponajviše je pogađao BiH jer dijelimo najdužu kopnenu granicu s njom. Nadam se da ćemo na ovaj način riješiti taj problem i da će ljudi nesmetano moći obavljati svoje poslove – ističe Hodžić.</p>

Sabor Republike Hrvatske danas je, nakon burne rasprave, usvojio Zakon o strancima

<p>Kantonalni tužilac Meho Bradić uhapšen dok je primao obilježene novčanice. Sutkinja Katica Jozak-Mađar, nepravosnažno osuđena za nezakonito zapošljavanje. Ovakvi naslovi nisu rijetkost u Bosni i Hercegovini, pokazuje statistika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH – VSTV.</p><p>Naime, protiv sudija i tužilaca su otvorena 452 krivična predmeta, koja su u fazi istrage ili provjere, istaknuto je na sjednici VSTV-a. Ova institucija je nadležna da imenuje, disciplinski kažnjava i razrješava dužnosti sve tužioce i sudije u Bosni i Hercegovini.</p><p>To znači da je pod krivičnom istragom svaki treći, od ukupno 1.400 sudija i tužilaca u BiH. Naredba o neprovođenju istrage je donesena u 82 slučaja, dok je u dva predmeta podignuta optužnica. </p><h2>Stav VSTV-a </h2><p>- Broj istraga pokazuje da, iako se u najvećem broju radi o anonimnim prijavama, građani vjeruju pravosuđu i prijavljuju potencijalne nezakonitosti. S druge strane, bh. pravosuđe pokazuje svoju funkcionalnost i disciplinski, a gdje postoje dokazi i krivično procesuira i nosioce najviših pravosudnih funkcija kada prekrše zakon – kazao je za “Avaz” predsjednik VSTV-a BiH Sanin Bogunić.</p><p>Profesor prava i član Upravnog odbora Evropske akademije prava Arben Murtezić kaže da se radi o prilično velikom broju predmeta, ali ocjenjuje da se mnoge prijave koriste kao sredstvo pritiska na nosioce pravosudnih funkcija, što opterećuje sistem. Dodaje da već dugo postoji dilema da li ovim predmetima dati prioritet u radu, ili ih na bilo koji način izdvajati u odnosu na ostale predmete, kako ne bi došlo do narušavanja principa jednakosti pred sudom.</p><p>- Međutim, efikasan rad u ovakvim slučajevima je od velikog javnog interesa i VSTV to potpuno opravdano prati i insistira na tome. Bez obzira što ozbiljni predmeti, koji rezultiraju otvaranjem istrage pa i optužnicom, često izazivaju različite komentare, pa i određeno uznemirenje javnosti, važno je znati da pravosudni sistem ne bježi od utvrđivanja odgovornosti u vlastitim redovima. </p><p>Svako nepotrebno odgađanje u donošenju odluka podriva povjerenje javnosti i negativno djeluje na sistem, ali i pojedince – ističe Murtezić.</p>

<h2>Povjerenje građana</h2><p>Iako VSTV navodi da građani vjeruju pravosuđu, nezavisna istraživanja i analize govore suprotno. Izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu potvrđuje da je bh. pravosuđe u stanju opasne stagnacije, uz direktno stalne političke napade na njegovu nezavisnost. Posebno je problematičan hronični neuspjeh u procesiranju korupcije na visokom nivou.</p><p>Izostanak donošenja novog zakona o VSTV-u i neadekvatne disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca, postao je jedna od glavnih prepreka napretku države ka Evropskoj uniji, navodi se.</p><h2>Najviše i najmanje</h2><p>Pred kantonalnim tužilaštvima u Federaciji BiH je 151 predmet, dok Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (POSKOK) Federalnog tužilaštva radi na više od 200 predmeta protiv svojih kolega. Tužilaštva u RS i Posebni odjel Republičkog javnog tužilaštva rade na 57 predmeta, dok je u Tužilaštvu BiH 31 predmet.&nbsp;</p><p>Prijava protiv sudija i tužilaca nije bilo jedino u Tužilaštvu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, kružnim javnim tužilaštvima u Prijedoru i Bijeljini, te Tužilaštvu Brčko distrikta BiH.</p>

Više od 450 krivičnih predmeta protiv sudija i tužilaca u BiH

Pod istragom svaki treći sudija i tužilac: Pravda na optuženičkoj klupi

<p>Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nastavlja s pokušajima kompromitacije Bošnjaka na međunarodnom planu, a njegove često opasne optužbe ne nailaze na adekvatnu reakciju. U intervjuu ruskom TASS-u izjavio je da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski od “bosanskih muslimana” pokušao kupiti municiju u vrijednosti od 400 miliona dolara, ali da njegovi ljudi nisu dali saglasnost za to. Dodik tvrdi da je Ukrajina “platila avans muslimanima koji se sada suočavaju s pravnim postupkom, jer nisu mogli isporučiti”.</p><p>Da se radi o brutalnim lažima i da je izvoz proizvoda bh. namjenske industrije u Ukrajinu potpuno nemoguć, jasno je svakom ko barem površno poznaje propise koji su na snazi. </p><h2>Potrebna dozvola</h2><p>- Za svaku narudžbu, odnosno ugovor sa stranim kupcem neophodno je obezbijediti dozvolu za izvoz. S tim da naša država ima listu zemalja u koje je izvoz zabranjen, posebno onih u kojima su ratna djejstva ili su na crnim listama. Mi nemamo informaciju da je bilo ko mogao nešto pokušati, kad je općepoznata stvar da je izvoz u Ukrajinu nemoguć i da dozvole za tu zemlju nije moguće dobiti – kazao je za “Avaz” direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore FBiH Almin Mališević.</p><p>Potvrđuju to i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prema kojima je u prva četiri mjeseca vrijednost izvoza naoružanja i municije iz BiH iznosila blizu 67,5 miliona KM, od čega se najveći dio odnosi na municiju, bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična sredstva. Na listi zemalja u koje izvozimo su Češka, Poljska, Slovenija, Velika Britanija, Srbija, Irak, Švicarska, Turska, SAD, Slovačka … ali naravno ne i Ukrajina.</p><p>Ministar odbrane BiH Dodikove optužbe komentira kao zamjenu teza i pokušaj skidanja odgovornosti sa Srbije, koja se već suočila s optužbama Rusije da isporučuje municiju Ukrajini. Tvrdi da bh. kompanije nikada nisu izvozile u Ukrajinu. </p><p>- Ono što znam sigurno je da Srbija direktno ili indirektno izvozi, to su i mediji objavljivali i nije nikakva tajna. Da li se desi da neka srbijanska kompanija, koja kupi od BiH, to izveze u Ukrajinu – to ne mogu garantovati – kaže Helez.</p>

<h2>Slučaj „Vitezit“</h2><p>Dodikove tvrdnje, prema svemu sudeći, mogu imati veze sa zamršenom međunarodnom istragom o primljenom avansu i neisporučenim minobacačkim projektilima, ali to već nema veze s “bosanskim muslimanima” i kompanijama iz sektora namjenske industrije, već s nekadašnjim Vitezitom, čiji je dio kupio zagrebački WDG promet, vlasnika Matiasa Zubaka, sina hrvatskog trgovca oružjem Zvonka Zubaka. Prije mjesec dana Posebni odjel Vrhovnog suda FBiH potvrdio je optužnicu protiv Tomislava Zubaka, Behrije Huseinbegović, Josipa Raiča, Nikole Čate i pravnog lica WDG Vitez zbog pranja novca i drugih krivičnih djela.  </p><p>WDG Promet Zagreb, u nedostatku drugih sredstava, za kupovinu imovine PS Vitezit u stečaju upotrijebio je novčana sredstva u iznosu od 10.800.000 maraka, koja su im uplaćena za nabavku oružja i municije za Ukrajinu – ranije je saopćeno iz Federalnog tužilaštva. Prema pisanju „Žurnala“, tužilaštva Ukrajine i Češke zatražila su od BiH međunarodnu pravnu pomoć u vezi s kupovinom Vitezita, uplaćenim avansom i neisporučenim sredstvima.</p>

<h2>Akos Horvat i Regulus</h2><p>Helez kaže da se kao s Vitezitom slično desilo i s Akosom Horvatom iz američkog Regulusa.</p><p>- Horvat je čovjek koji je uzeo 250 miliona dolara ili eura od Ukrajine. U ovom trenutku nisam siguran, ali imam zvaničan dopis Vlade Ukrajine. Od toga je kupio oko 25 posto dionica Binasa i oko 45 posto dionica Pretisa. Predstavnici Vlade Ukrajine su me na to upozorili. Tako je urađeno i u Vitezitu i sad su u toku sporovi. A što se tiče namjenske industrije BiH odgovorno tvrdim da nema nijedna kompanija da direktno izvozi u Ukrajinu – kaže Helez.</p>

Dodikove tvrdnje mogu imati veze sa zamršenom međunarodnom istragom oko nekadašnjeg Vitezita

Dodik ponovo pokušava kompromitirati Bošnjake: Izvoz oružja i municije u Ukrajinu iz BiH nije moguć

<p>Rješavanje predmeta ratnih zločina je još jedan od najvećih izazova pravosuđa Bosne i Hercegovine. Najveći problem je nedostupnost osumnjičenih i optuženih, a saradnja sa susjednim državama na tom planu je i dalje nezadovoljavajuća, ocjenilo je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH.</p><p>Upravo se u Srbiji i Hrvatskoj nalazi najveći broj bjegunaca optuženih, ali i osuđenih za ratne zločine u BiH. Došlo je do zastoja u saradnji s Hrvatskom i Srbijom na ovom pitanju, zaključio je nadzorni organ za praćenje provođenja Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina.</p><h2>Zatražena pomoć</h2><p> </p><p>Vijeću ministara BiH je upućen poziv da poduzme mjere kako bi se unaprijedila saradnja sa susjednim zemljama, da bi pravsuđe moglo privesti pravdi sve počinioce ratnih zločina. </p><p>Član Predsjedništva VSTV-a BiH i predsjedavajući Nadzornog organa sudija Sedin Idrizović, početkom mjeseca razgovarao je s glavnim tužiocem Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Seržom Bramercom (Serge Brammertz), naglasivši nužnost intenziviranja saradnje s vlastima i pravosudnim institucijama susjednih, ali i drugih država.</p><p>Iz VSTV-a podsjećaju da su osnovni akti za pitanje regionalne saradnje Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Evropska konvencija o međusobnom pružanju pravne pomoći u krivičnim stvarima s dodatnim protokolima. S njima su usklađeni i protokoli zaključeni između Tužilaštva BiH i Tužilaštva za ratne zločine Srbije, te Državnog odvjetništva Hrvatske o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.</p><p>- Odsustvo spremnosti nadležnih tijela susjednih država za pružanje međunarodne pravne pomoći otežava okončanje predmeta u kojima se osumnjičeni i optuženi nalaze u susjednim državama – navode u odgovorima iz VSTV-a BiH.</p>

<h2>Pravda na čekanju</h2><p>Pred tužilaštvima u BiH su 222 neriješena predmeta ratnih zločina u kojima je poznat osumnjičeni, dok su 123 suđenja još u toku. Prema podacima VSTV-a, od 2014. do kraja marta ove godine tužilaštva u BiH riješila su 2.731 predmet ratnih zločina, od čega je 2.017 predmeta riješeno tužilačkom odlukom.</p><p>- U 122 predmeta je nedostupan 301 osumnjičeni, a najveći broj njih je u Hrvatskoj (109) i Srbiji (106). Uz to, 114 optuženih (42 lica u Hrvatskoj i 47 lica u Srbiji) u 103 predmeta je također nedostupno bh. pravosuđu – navode iz VSTV-a BiH.</p><h2>Produženje roka</h2><p>Iz ovih razloga je rok za implementaciju Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina produžen do 2028. godine. Sudovi i tužilaštva u BiH su opterećeni značajnim brojem predmeta koji su nerješivi usljed nedostupnosti osumnjičenih i optuženih.</p>

Pravosuđu nedostupno 114 optuženih za ratne zločine i 301 osumnjičeni

Od kraja rata otkrivaju se masovne grobnice, Pilica 1996.

Hrvatska i Srbija nisu spremne za saradnju: Bijeg od kazne preko granice

<p>Ekspertski timovi BiH i Hrvatske danas su pred Komitetom Espoo konvencije o procjeni utjecaja na okoliš u Ženevi sučelili stavove o planiranoj izgradnji Centra za upravljanje radioaktivnim otpadom na Trgovskoj gori. Na ovaj način, nakon prijave Bosne i Hercegovine da je Hrvatska prekršila Međunarodnu konvenciju o prekograničnom zagađenju, slučaj Trgovska gora po prvi put se našao pred međunarodnim institucijama.</p><p>Prema riječima Emira Dizdarevića, zamjenika direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS) BiH i predsjedavajućeg bh. tima eksperata za Trgovsku goru, bh. strana dobila je tri, a hrvatska 13 pitanja na koja su članovi Komiteta tražili odgovore i detaljna objašnjenja. Članovi delegacije BiH, pojačani pravnim timom advokatske kuće “Laborde Law” iz Pariza, zadovoljni su prezentacijom, kao i samim tokom sjednice.</p><p>- Bh. strana je imala prigovor da nismo bili adekvatno uključeni prilikom odabira lokacije, da nije bio isti tretman naše i javnosti u Hrvatskoj tokom izrade strateške studije utjecaja na okolinu 2015. Tražili smo da urade javnu raspravu i u BiH, ali oni su to odbili. Bilo je dosta riječi i oko 2023. godine, kada su nas obavijestili o sadržaju studije, kad smo zvanično odgovorili da se uključujemo i da smo zainteresovana strana. Poslali smo im tada primjedbe na nekih 70 – 80 strana – kazao nam je Dizdarević nakon višesatne rasprave u Ženevi.</p><p>Bh. strana je problematizirala i prošlogodišnje usvajanje lex specialis zakona o izgradnji centra na Trgovskoj gori, činjenicu da Prostorni plan Hrvatske još nije usvojen, kao i same radove na terenu, odnosno rušenje objekata bivše kasarne, što je dokazano i priloženim fotografijama. Bilo je i riječi i samoj konstrukciji i licenciranju budućeg objekta.</p><p>- U našoj prezentaciji istaknut je potencijalno veći negativni uticaj prema BIH, nego prema Hrvatskoj. Mislim da će hrvatska strana na kraju dobiti dosta preporuka koje mora ispoštovati. Rasprava je bila na jako visokom nivou uz veliku korektnost svih učesnika. Bh. strana je pokazala ozbiljnost u traženju da sve bude u skladu s Espoo konvencijom što se odnosi na negativni prekogranični utjecaj – ističe Dizdarević.  </p><p>Komitet Espoo konvencije će pripremiti nacrt izvještaja, uputiti ga stranama na izjašnjavanje, a naš sagovornik očekuje da finalni izvještaj s preporukama bude završen do septembra.</p>

Slučaj Trgovska gora po prvi put se našao pred međunarodnim institucijama

Emir Dizdarević iz Ženeve za “Avaz”: Bh. strana je pokazala ozbiljnost, Hrvatska će dobiti dosta preporuka

<p>Efekti uvođenja neradne nedjelje ponovo su aktuelizirani, nakon informacija iz Udruženja malih i srednjih privrednika BiH da prihodi padaju u FBiH, dok rastu u RS ili Orašju, koje je izuzeto od zabrane rada. Prema tim informacijama, raste broj trgovina koje rade nedjeljom. S druge strane, prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, ukupan promet u maloprodaji u prvom kvartalu ove godine iznosio je 3,78 milijardi KM i u poređenju s istim periodom 2024. godine, kada je nedjelja bila radna, promet je porastao za 392,3 miliona KM ili 11,58 posto.</p><p>Prema riječima ministra trgovine FBiH Amira Hasičevića, tvrdnje o dramatičnom padu prometa zbog neradne nedjelje uopšte nisu potvrđene zvaničnim podacima. Navodi kako je  promet u trgovini na malo u FBiH u prvom kvartalu 2026. porastao s 3,5 na 3,78 milijardi, što je 7,08 posto, odnosno realan rast od 3,03 posto. To su podaci Porezne uprave FBiH s fiskalnih uređaja, kaže Hasičević. Kada je riječ o Orašju, zvanični podaci pokazuju da je promet u Orašju porastao svega 5,31 posto nominalno, odnosno 1,33 posto realno. </p><p>- To znači da je puno manji rast od većine drugih općina u kojima je na snazi neradna nedjelja. Primjera radi, Travnik, Ljubuški, Livno, Maglaj, Bihać, Cazin, pred sobom imam podatke iz gradova koji imaju puno veći rast nego što to ima Orašje. Govorim striktno o maloprodaji, jer ljudi namjerno ili zlonamjerno uzimaju ukupan promet. Uzmimo za primjer Vareš, gdje je ukupan promet porastao zbog Adriatic Metalsa, a ne zbog neradne nedjelje. Ili, sad će nam se ugasiti Željezara. Hoćemo li reći da je neradna nedjelja kriva za pad prometa ili broja radnika?! - naglašava Hasičević, koji poziva udruženja na razgovor na bazi činjenica i zvaničnih podataka.</p>

Prema riječima ministra trgovine FBiH Amira Hasičevića, tvrdnje o dramatičnom padu prometa zbog neradne nedjelje uopšte nisu potvrđene 

Ministar trgovine FBiH o neradnoj nedjelji: Podaci govore suprotno tvrdnjama da je pao promet

<p>Realizacijom nove emisije obveznica na Sarajevskoj berzi, FBiH je prikupila 30 miliona KM, po ponderisanoj prosječnoj kamatnoj stopi od 5,25 posto i rokom dospijeća 2036. godine. Na isti način i na istoj berzi&nbsp;FBiH se i 24. marta zadužila za blizu 30 miliona maraka, koje mora vratiti s kamatom od oko 2,3 posto. Nekoliko dana ranije Vlada FBiH je donijela odluku da se putem Londonske berze izvrši emisija euroobveznica, i to u iznosu do 800 miliona eura.</p><h2>Propali fondovi</h2><p>Ove i druge odluke dio su rekordnog, budžetom predviđenog zaduženja od 2,3 milijarde KM iz domaćih i međunarodnih izvora.&nbsp;FBiH na ovaj način slijedi RS, koja se nedavno, kako bi vratila ranije dugove i sanirala budžetski deficit, na Londonskoj berzi zadužila za blizu milijardu KM po kamati od 6,25 posto. </p><p>Nevjericu ekonomskih stručnjaka, ali i građana, izaziva činjenica da se iz planiranih zaduženja ne stvara nova vrijednost, već se s desetinama miliona koji će se vraćati s kamatama popunjavaju budžetske praznine i osigurava redovno funkcioniranje institucija.</p><p>- Sama emisija obveznica nije neuobičajena, niti trenutno predstavlja ozbiljan rizik, posebno imajući u vidu da je nivo javnog duga, bez obzira na sve, i dalje relativno nizak u odnosu na većinu evropskih zemalja. Međutim, zabrinutost izaziva činjenica da se istovremeno planiraju značajna nova zaduženja, a istovremeno, iz političkih razloga, ne koristimo sredstva iz evropskih fondova i Plana rasta za Zapadni Balkan, koja su sigurno povoljniji i dugoročno održiviji izvor finansiranja – kaže ekonomski stručnjak Ermin Cero, profesor menadžmenta i finansija na Internacionalnom Burch Univerzitetu.</p>

<h2>Fiskalni pritisak</h2><p>U apsurdnoj situaciji vlasti u oba entiteta praktično odbijaju bespovratna sredstva i povoljne kredite Evropske komisije, dok se zadužuju pod nepovoljnim uvjetima, a infrastrukturne projekte realiziraju dodatnim zaduženjima. Cero naglašava da ključno pitanje nije samo visina zaduženja, već način korištenja tih sredstava.</p>

<p>- Ako se zaduženje koristi za razvojne investicije, infrastrukturu i jačanje privrede, njegovi efekti mogu biti pozitivni. Međutim, ako se zaduženje dominantno koristi za pokrivanje tekuće potrošnje i budžetskih potreba, dugoročno može povećati fiskalne pritiske i usporiti ekonomski razvoj. Nažalost, dosadašnji trendovi ukazuju na ovo drugo – ističe profesor Cero.</p>

Budžetske rupe krpe kreditima s debelim kamatama

Nova emisija obveznica na Sarajevskoj berzi

Zaduženje do rekordnih 2,3 milijarde maraka: Guše nas kreditima, a propuštaju milione

<p>Ispod radara je prošla vijest da su entitetski ministri energije Vedran Lakić i Petar Đokić, mimo državnih struktura, u Beogradu s ministricom rudarstva i energetike Srbije Dubravkom Đedović-Handanović razgovarali o zajedničkoj izgradnji hidroelektrana na srednjem i gornjem toku Drine, koja u dijelu vodotoka predstavlja granicu između dvije zemlje.&nbsp;</p><p>Bez saglasnosti državnih institucija ovakvo nešto nije moguće, ukazuje pravni ekspert Davor Trlin. Projekti “Gornja Drina” i “Srednja Drina” ne mogu ići ka realizaciji, jer Drina je granica, a sve što se gradi na granici ili se tiče resursa koji su državna imovina isključiva je nadležnost institucija BiH, a ne entiteta. Trlin podsjeća da nakon raspada Jugoslavije, granica na Drini nikad nije u potpunosti definirana.</p><h2>Granični sporovi</h2><p>- Postoje sporovi na nekoliko ključnih tačaka, posebno kod postojećih hidroelektrana. Srbija traži pomjeranje granice kako bi formalno dobila punu kontrolu nad HE Bajina Bašta i Zvornik, s kojih od rata uzima svu proizvodnju. Iako su građene u zajedničko vrijeme SFRJ, Srbija ih tretira kao svoje.&nbsp;Praktično, politika i interesi, posebno energetski, idu ispred formalnog rješavanja granice. Dogovaraju se joint venture-i, koncesije i podjela energije, ali pravno, svaki takav projekt može biti osporen na Ustavnom sudu BiH ili pred međunarodnim institucijama. Svako zaobilaženje države u novim projektima je direktan udar na suverenitet i Ustav. Pratit ćemo šta će biti s tim, ali bez državne komisije za koncesije, to je na klimavim nogama – ističe Trlin.</p><p>Univerzitetski profesor Nedim Suljić bio je član komisije koja je utvrdila da je u periodu od 1996. do 2018. godine, kada je izvještaj dostavljen Vijeću ministara, BiH oštećena za gotovo 7,5 milijardi maraka. Iako bi BiH iz HE Zvornik trebalo pripasti 50, a iz HE Bajina Bašta 67 posto energije, sve količine prisvaja Srbija, što je dugovanja do danas udvostručilo i što problem između dvije države, zbog sve većeg značaja energenata i činjenice da BiH već uvozi značajne količine, čini jednim od gorućih.</p><p>- Podržavam svaki budući sporazum između država, ali ne i između entiteta i Srbije. Koliko sam vidio, Zvornik i Bajinu Baštu oni ne spominju, ali očekujem da dugovanja prema BiH budu tema u nastavku razgovora – ističe Suljić.&nbsp;</p><h2>Opravdana bojazan</h2><p>Nekadašnji federalni ministar industrije, rudarstva i energije Nermin Džindić izražava zadovoljstvo sastankom, koji ima cilj korištenje kompletnog potencijala Drine, ali očekuje odgovor zašto se do sada nije razgovaralo o korištenju postojećih hidroelektrana, jer se raniji problemi i dugovi ne mogu gurnuti pod tepih.</p><p>- Po meni bi trebalo projektno vidjeti na kojim lokacijama bi bilo pametno graditi nova postrojenja, jer raznih informacija imamo, pa i da je jedan od naših ambasadora samostalno krenuo u jedan projekt takve vrste. Takvi projekti na Drini se moraju raditi sistemski između dvije države, a ako one to ne mogu iznijeti finansijski, onda uz pomoć nekog međunarodnog finansijera koji bi pomogao na obostranu korist – BiH i Srbije. U svakom slučaju, BiH mora dobiti neku korist od toga, za razliku od dosadašnjih projekata gdje je bila u podređenom položaju – kaže Džindić.</p><p>Ističe da se sve mora raditi u skladu sa zakonima i Ustavom BiH, te se plaši ad hoc rješenja koje bi nas odvelo u nove arbitraže na štetu BiH. S obzirom na dosadašnja iskustva s aktuelnom Vladom FBiH, bojazan postoji.</p><p>- Za ove tri i po godine nisam vidio nijedan investicioni projekt da su Vlada FBiH i Elektroprivreda BiH uradili. Čak mogu reći da Sektor za investiranje u EPBiH možemo zatvoriti, jer džaba ljudi dobijaju platu. Ako do sada nisu završili nijednu investiciju, sumnjam da i ova investicija ima čiste namjere – dodaje Džindić.&nbsp;</p><h2>Gornja i Srednja Drina</h2><p>“Srednja Drina” je projekt koji čine HE Rogačica, Tegare i Dubravica, procijenjene vrijednosti 1,7 milijardi KM, koje trebaju biti građene upravo između postojećih HE Bajina Bašta i Zvornika. </p><p>Sistem “Gornja Drina” također predviđa gradnju tri HE Buk Bijela, Foča i Paunci. Nakon potpisivanja ugovora Srbije i RS 2020. godine, po kojem je 51 posto vlasništva pripalo Srbiji, a 49 posto RS, pripremni radovi su započeti, ali je projekt osporen odlukom Ustavnog suda BiH.&nbsp;</p>

Milijarde duga Srbije od postojećih HE, tabu tema

Entiteti bez države pregovaraju sa Srbijom

<p>Sve je veći broj trgovina i trgovačkih lanaca koji ne poštuju odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini i zabranu rada nedjeljom, navode iz Udruženja malih i srednjih privrednika BiH. Rezultat je to dosadašnje prakse zbog koje su promet i prihodi rasli u drugom entitetu, te sistema u kojem jedni imaju zabranu, a drugi privilegije.</p><p>- Od kraja 2024. godine to se poštovalo, jer je trgovce bilo strah otvoriti radnju zbog visokih kazni. Zakon je ostao isti, ali ljudima se sad vjerovatno više isplati platiti kaznu nego zatvoriti trgovinu cijeli dan. Hercegovina, Kakanj, Zenica, Gračanica, Tuzla … svugdje su otvorili radnje, što je čist dokaz koliko je ta odredba besmislena – kaže predsjednik UMSP-a, Benjamin Hekić.</p><p>Zabrana rada nedjeljom i odluka o povećanju minimalne plaće bili su povod formiranju ovog udruženja prije nekoliko mjeseci. Okupljaju male i srednje poduzetnike, s ukupno oko 4.000 – 5.000 zaposlenih, te navode da je zabrana rada nedjeljom proizvela haos, nejednakost i revolt među privrednicima, te najavljuju i pravne korake na ukidanju ove odredbe.</p><p>- U aprilu smo imali pad prihoda za 35 miliona KM, dok su u RS za toliko, a možda i više, povećani. Mi ne možemo reći da je sve zbog tog zakona, ali svakako da igra važnu ulogu. U Orašju, koje je izuzeto od neradne nedjelje, promet je porastao za 200 posto, a najsmiješnije je što je Vlada FBiH odbila sve ostale opštine, osim Orašja. Nikakvog smisla nema, tačno se vidi da je u pitanju politička odluka – ističe Hekić.</p>

<p>Kada privrednici, koji uredno plaćaju poreze, zapošljavaju ljude i pune budžete, počnu javno pokazivati otpor prema jednom zakonu, onda bi ozbiljna vlast trebala zastati i zapitati se gdje je pogriješila, navode uz UMSP-a.</p><p>- Kako će mali porodični biznis objasniti svojim radnicima i porodici da promet odlazi konkurenciji koja radi? Od početka smo upozoravali na posljedice - promet odlazi u RS i susjedne države, mali trgovci trpe najveći udar, veliki sistemi lakše preživljavaju zabrane, građani vikendom kupuju tamo gdje im je dozvoljeno, raste siva ekonomija, stvaraju se dvostruki aršini, tržište postaje pravno nesigurno, a investitorima se šalje poruka da pravila nisu jednaka za sve – navode iz udruženja.</p>

Zakon je ostao isti, ali ljudima se sad vjerovatno više isplati platiti kaznu nego zatvoriti trgovinu cijeli dan, kaže Hekić

Zabrana rada nailazi na sve jači otpor: Sve više trgovina otvoreno i nedjeljom

<p>Brojne reakcije izazvala je sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, tokom koje je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) predstavio svoj posljednji izvještaj o stanju u BiH i oprostio se od dužnosti na kojoj je proveo skoro pet godina. Očekuje se imenovanje njegovog nasljednika, a već sada je izvjesno da bi na jednu od ključnih pozicija mogao doći novi Incko, neko ko će pola mandata spavati, a drugo pola biti zabrinut. Jasno je to nakon obraćanja predstavnice SAD Temi Brus (Tammy Bruce), jedne od ključnih članica Vijeća, koja je poručila da međunarodna misija u BiH prelazi u novu fazu, da će zadatak sljedećeg visokog predstavnika biti da prenese odgovornost na lokalne lidere, a oni će morati donositi odluke koje neće biti diktirane izvana.</p><p>Da je BiH drugačija zemlja i da je na vlasti imala svjesne, odgovorne i sposobne političare, posvećene dobrobiti građana, pozicija visokog predstavnika davno bi ostala samo u udžbenicima historije, kao podsjetnik na nesretno poglavlje u kojem ni grb, ni zastavu, ni novčanicu, ni registarsku tablicu nismo mogli nacrtati sami. Tri decenije od rata OHR nam je, nažalost, još potreban, ali svijet ima mnogo važnijih prioriteta, pa snage i nerava više nema da nas podučava šta je demokratija a šta kompromis, šta je interes građana a šta političkih partija i vlastodržaca. Uostalom, domaći su političari više nego dobro plaćeni za posao koji je često morao raditi neko drugi. Sudeći prema njihovim tragikomičnim reakcijama i isticanju vlastite uloge i utjecaja u međunarodnim okvirima, ništa se neće promijeniti. Jedni likuju, precizno su izbrojali svih 913 odluka koje je donio OHR, a sa Šmitom žele ispratiti i one koje je on nametnuo, prijeteći i tužbom za materijalnu štetu koju im je nanio. Drugi, pak, broje poruke podrške teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, kao da se to ne podrazumijeva prijemom u UN, aktom o priznanju i diplomatskim odnosima s više od 180 država svijeta, pa ih svake godine vlastitim angažmanom baš oni trebaju izboriti.</p><p>Četvrti oktobar, jedini dan u mandatu kada se i građane za nešto pita, blizu je. Dovoljno vremena da se o svačijoj ulozi u ovom haosu dobro razmisli i pažljivo bira za naredne četiri godine. To je svakako lakše od euforične potrage za Panini albumima i sličicama, koja nas ovih dana zaokuplja više od svih zaokreta na političkom planu.&nbsp;&nbsp;</p>

Ni grb, ni zastavu, ni novčanicu nismo mogli nacrtati sami

Nova faza haosa

<p>Ne rade nam dva od ukupno četiri prihvatna centra za migrante u Bosni i Hercegovini, navodi za „Dnevni avaz“ Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima BiH. Kaže da uslovi u prihvatnim centrima kao i sigurnost u naseljima oko kampova moraju biti dignuti na mnogo viši nivo.</p><p>- Imamo kamp „Lipa“ u Unsko-sanskom kantonu i „Blažuj“ pored Sarajeva, gdje lokalne zajednice imaju određene probleme vezane za bezbjednost. Država to mora riješiti i osigurati bezbjednost građana, kao i bolje uslove smještaja za korisnike. </p><p>Tokom 2025. godine registrovano je ukupno 13.987 migranata u BiH. U prvim mjesecima 2026. godine registrovano je tek po nekoliko stotina migranata mjesečno koji su se zadržali u privremenim prihvatnim centrima. Najviše njih dolazi iz Afganistana, Egipta i Maroka, pokazuju zvanični podaci.</p><h2>Nova pravila</h2><p>Laketa objašnjava da se migraciona politika Evropske unije (EU) mnogo promijenila posljednjih godina. BiH ima 1.000 kilometara granice s EU, i zato ima obavezu da pojača sistem sigurnosti i kontrola na granicama prema EU, uz pomoć EU agencije za upravljanje granicama FRONTEX-a.</p><p>- Vrlo je bitan humanitarni aspekt zbrinjavanja migranata. Da napravimo još bolje uslove za smještaj. Mi trenutno možemo smjestiti oko 4.000 mjesta i nemamo potrebe graditi nove, ali uslovi u postojećim moraju biti bolji - ističe Laketa. </p><p>Dodaje da je jedna od glavnih obaveza institucija BiH da same preuzmu procesom upravljanja migracijama, uz pomoć koju će pružati Evropska komisija. </p><h2>Uvođenje viza</h2><p>Od BiH se očekuje i da uskladi viznu politiku s EU i uvede vize zemljama poput Rusije, Kine i Turske.</p>

<p>- S tim državama mi imamo bezvizni režim, ali posljednjih godina imamo i trend zloupotrebe tog režima, posebno od državljana Turske i Rusije, kao i u nešto manjem broju Kine. EU očekuje da mi to riješimo uvođenjem viza ovim zemljama - pojašnjava Laketa.</p><h2>Jačanje sistema</h2><p>Evropska unija i zemlje zapadnog Balkana utvrdili su nove prioritete za period do 2030. godine, usmjerene ka jačanju sistema migracija i azila u regionu, te zajednički rad na povratku migranata, međunarodnoj zaštiti, kao i pripremljenosti za krize. Rezultat je to tematskog samita u Budvi, prošlog mjeseca.</p><p>EU pokušava brže i efikasnije vraćati migrante koji nemaju pravo na boravak u EU, u zemlje iz kojih dolaze. Zemljama zapadnog Balkana će EU pomoći da obezbijede privremeni humanitarni smještaj za migrante, te da ih u slučaju odbijanja zahtjeva za azil, pošalju kući.</p><p>Evropska komisija je u martu 2025. godine predložila uspostavu zajedničkog EU sistema vraćanja migranata, s ciljem da se odluke o vraćanju, izdane u jednoj državi članici, unose u evropski nalog i šengenski informatički sistem, kako bi ih mogle izvršavati sve zemlje članice.</p><h2>Globalni izazov</h2><p>Gotovo 304 miliona ljudi, odnosno približno četiri posto svjetske populacije živi izvan zemlje rođenja, navodi Svjetski izvještaj o migracijama 2026. godine. Rad je glavni pokretač za 168 miliona radnika migranata, dok svijet bilježi i rekordan broj od 120 miliona raseljenih osoba uslijed sukoba i kriza. Finansijski utjecaj migracija je ogroman, pa su novčane doznake migranata 2024. godine dostigle 905 milijardi dolara, od čega je čak 685 milijardi direktno potpomoglo zemlje niskog i srednjeg dohotka. Mračnu stranu neregularnih ruta predstavlja više od 9.000 smrtnih slučajeva zabilježenih prošle godine.</p>

Gotovo 14.000 migranata registrovano u BiH prošle godine

Novi prioriteti Zapadnog Balkana i EU: Povećati sigurnost i popraviti uslove u kampovima

<p>Sud BiH donio je još jednu presudu za ratne zločine počinjene na području Prijedora. Zbog učešća u ubistvima civila bošnjačke nacionalnosti u selu Zecovi, u kojem je ubijeno više od 150 osoba, Duško Zorić prvostepeno je osuđen na 15 godina zatvora. O procesuiranju osumnjičenih, njihovom skrivanju u susjednim zemljama, statusu porodica žrtava ratnih zločina, za “Avaz” govori Jasmin Medić, doktor historijskih nauka i naučni saradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu.</p><p><b>Sud BiH osudio je Duška Zorića na 15 godina zatvora. Koliko bilo kakva presuda može donijeti satisfakciju nakon zločina takvih razmjera kakav je počinjen u Zecovima? </b></p><p>- Teško da više ikako možemo pričati o bilo kakvoj satisfakciji. Ona je možda tek djelimična jer je Duško Zorić ipak izveden pred lice pravde, zločin je dokazan … Lično sam se, kada je riječ o ovome predmetu, nadao da će Zorić priznati krivicu i otkriti lokaciju posmrtnih ostataka ubijenih. Nažalost, do toga nije došlo i agonija porodica ubijenih se nastavlja.</p>

<h2>Nismo zadovoljni</h2><p><b>Ubijenih 3.176, u 58 logora 32.000 zatočenih... čak i broj od 66 osuđenih za zločine u Prijedoru govori o onome što se dešavalo u ovom gradu. Jeste li zadovoljni radom pravosudnih institucija kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina u BiH?</b></p><p>- Mislim da je broj osuđenih pred domaćim, stranim i međunarodnim sudovima više od 1.000. Naravno da ne možemo biti zadovoljni. Uzmite broj opština u kojima su počinjeni zločini; nalogodavce iz vojnih i političkih struktura od vrha do lokalne zajednice, aktere, pa sve one koji su pružali logističku ili bilo kakvu drugu pomoć u izvršenju zločina; sve one tačke ratnih zločina od ubistava, progona do pljačke … Nadam se da će pravosudne institucije raditi agilnije na ovim predmetima, jer znatan broj osoba raspolaže adekvatnim dokazima o počinjenim zločinima.</p><p><b>Veliki broj osumnjičenih, optuženih, pa i osuđenih ratnih zločinaca od pravde je pobjeglo uglavnom u susjedne zemlje. Postoji li primjer takve prakse u svijetu da zločinci mirno dočekuju starost ili da su ugledni građani na dvije-tri stotine kilometara od mjesta gdje su činili zlo?</b></p><p>- Naravno, nerijetko su u prošlosti zločinci sebi znali pronaći državu koja će im pružiti sigurno utočište i u kojoj će mirno živjeti. Simon Vizental (Wiesenthal) je detaljno u svojim radovima govorio o tome, tako da BiH nije nikakav izuzetak. Ovdje je problem manjak saradnje susjednih zemalja o tim pitanjima.</p><h2>Snaga za borbu</h2><p><b>I sami ste izgubili oca na Korićanskim stijenama. Brine li država o porodicama žrtava, logorašima, svjedocima zločina bez kojih bi borba za pravdu danas bila nemoguća?</b></p><p>- O nepravdama koje su ove kategorije preživjele, koje i danas na različite načine trpe, moglo bi se pisati gotovo bez kraja. Ipak, poučen vlastitim iskustvom, ali i iskustvima ljudi koji su prošli sličan životni put, smatram da je važno govoriti i o jednoj drugoj dimenziji te priče. To je priča o našim uspjesima, o snazi da se, često bez ikakvog oslonca, samostalno izborimo sa životnim nedaćama i izrastemo u nezavisne i dostojanstvene ljude. U tom smislu, mi smo moralni pobjednici. Bez našeg svjedočenja, istrajnosti i angažmana, mnoge istine ne bi bile poznate, niti bi brojni važni procesi bili pokrenuti. Ako me zdravlje posluži i ako ne izgubim inspiraciju za pisanjem, o tome ću, ako Bog da, jednom posebno pisati. Jer, ne treba zaboraviti: mi nismo samo žrtve. I tu treba govoriti o herojstvu naših majki bez kojih mi ne bismo ovo postigli.</p><h2>Razlozi za pasivnost</h2><p>O tome da se o ratnim zločinima danas gotovo niko i ne oglašava, osim istraživača i udruženja porodica žrtava, Medić kaže da je to teško razumjeti jer su nekada upravo ta udruženja bila snažno prisutna u javnom prostoru i svojim djelovanjem oblikovala medijski i društveni odnos prema ovim temama.</p><p>- Ako se polazi od načela da ratni zločin ne zastarijeva, onda se opravdano postavlja pitanje čime se može objasniti današnja pasivnost. Da li su pojedinci izloženi pritiscima, ucjenama ili prijetnjama, ili postoje neki drugi razlozi za takvo stanje, nije mi poznato. Međutim, ono što se može jasno reći jeste da bi snažniji i kontinuiraniji pritisak udruženja zasigurno doprinio intenzivnijem radu pravosudnih institucija - navodi Medić.&nbsp;</p>

Dodik Attempts to Compromise Bosniaks: Export of Weapons and Ammunition to Ukraine from BiH is Impossible

Member of the Croatian Parliament, Armin Hodžić to "Avaz": Problem of drivers from BiH resolved, visas of up to 365 days introduced

Bez ministra sigurnosti već godinu i po: Kolaps sigurnosti u BiH

Dino Durmić za “Avaz”: Hrvatski model je veliki iskorak i put ka trajnom rješenju problema vozača

Zastupnik u Saboru Hrvatske, Armin Hodžić za "Avaz": Riješen problem vozača iz BiH, uvode se vize do 365 dana

Pod istragom svaki treći sudija i tužilac: Pravda na optuženičkoj klupi

Dodik ponovo pokušava kompromitirati Bošnjake: Izvoz oružja i municije u Ukrajinu iz BiH nije moguć

Hrvatska i Srbija nisu spremne za saradnju: Bijeg od kazne preko granice

Emir Dizdarević iz Ženeve za “Avaz”: Bh. strana je pokazala ozbiljnost, Hrvatska će dobiti dosta preporuka

Ministar trgovine FBiH o neradnoj nedjelji: Podaci govore suprotno tvrdnjama da je pao promet

Zaduženje do rekordnih 2,3 milijarde maraka: Guše nas kreditima, a propuštaju milione

Entiteti bez države pregovaraju sa Srbijom

Zabrana rada nailazi na sve jači otpor: Sve više trgovina otvoreno i nedjeljom

Nova faza haosa

Novi prioriteti Zapadnog Balkana i EU: Povećati sigurnost i popraviti uslove u kampovima

Jasmin Medić o presudi Dušku Zoriću: Prijedorski zločinci još kriju grobnice

Dodik Attempts to Compromise Bosniaks: Export of Weapons and Ammunition to Ukraine from BiH is Impossible

Member of the Croatian Parliament, Armin Hodžić to "Avaz": Problem of drivers from BiH resolved, visas of up to 365 days introduced

Bez ministra sigurnosti već godinu i po: Kolaps sigurnosti u BiH

Dino Durmić za “Avaz”: Hrvatski model je veliki iskorak i put ka trajnom rješenju problema vozača

Zastupnik u Saboru Hrvatske, Armin Hodžić za "Avaz": Riješen problem vozača iz BiH, uvode se vize do 365 dana

Pod istragom svaki treći sudija i tužilac: Pravda na optuženičkoj klupi

Dodik ponovo pokušava kompromitirati Bošnjake: Izvoz oružja i municije u Ukrajinu iz BiH nije moguć

Hrvatska i Srbija nisu spremne za saradnju: Bijeg od kazne preko granice

Emir Dizdarević iz Ženeve za “Avaz”: Bh. strana je pokazala ozbiljnost, Hrvatska će dobiti dosta preporuka

Ministar trgovine FBiH o neradnoj nedjelji: Podaci govore suprotno tvrdnjama da je pao promet

Zaduženje do rekordnih 2,3 milijarde maraka: Guše nas kreditima, a propuštaju milione

Entiteti bez države pregovaraju sa Srbijom

Zabrana rada nailazi na sve jači otpor: Sve više trgovina otvoreno i nedjeljom

Nova faza haosa

Novi prioriteti Zapadnog Balkana i EU: Povećati sigurnost i popraviti uslove u kampovima

Jasmin Medić o presudi Dušku Zoriću: Prijedorski zločinci još kriju grobnice