<p>U BiH je u junu ove godine prvi put registrirano 11.575 motornih vozila, među kojima je 2.104 novih vozila. Prema podacima Agencije za statistiku, od ukupnog broja prvi put registriranih vozila najzastupljeniji su putnički automobili (73,1%), motocikli (7,2%), kamioni (5,8%) i mopedi (3,2%), te prikolice (2,9%), poluprikolice (1,2%), cestovni tegljači i specijalna vozila (1%), dok je najmanje autobusa (0,2%).</p><h2>Urbani dijelovi</h2><p>U periodu januar – juni 2025. godine ukupno je registrirano 9.877 novih motornih vozila, što predstavlja rast od 4,8 posto u odnosu na isti period prethodne godine.</p><p>- Ovi podaci pokazuju kontinuitet rasta broja registriranih vozila 4-5 posto, koji imamo u posljednjih nekoliko godina. S ovim povećanjem ukupnog broja vozila na našim putevima možemo očekivati samo više zagušenja u saobraćaju, posebno u urbanim dijelovima gradova – kaže tehnički direktor Instituta za saobraćaj i komunikacije iz Sarajeva Adnan Tatarević.</p><p>Dodaje da i dalje uglavnom uvozimo vozila prosječne starosti 10 do 12 godina, ali, iako dolazi do zamjene postojećih s nešto mlađim vozilima, prosječna starost ukupnog voznog parka u BiH ostaje na oko 17 godina. Dok se cestovna infrastruktura sporo gradi, ukupan broj vozila na bh. cestama na kraju prošle godine narastao je na 1.295.224.</p><h2>Nema preventive</h2><p>- Ovim tempom za pet godina smo na 1,5 miliona vozila, a svjesni smo da cesta najvišeg ranga gradimo u prosjeku maksimalno desetak kilometara godišnje. Zato efekti mogu biti samo negativni, kad je o saobraćajnim nesrećama riječ. Posebno ako uzmemo u obzir da ne postoje strategije, ni akcioni planovi kojima bi bio cilj preventivno djelovati i smanjiti njihov broj. Možemo slobodno kazati da kod nas preventiva gotovo i ne postoji, izuzev par entuzijasta koji pokušavaju nešto na tom polju. Sistema u segmentu sigurnosti cestovnog saobraćaja nemamo – ističe Tatarević.</p><p>Ovim tempom za pet godina smo na 1,5 miliona vozila, a svjesni smo da cesta najvišeg ranga gradimo u prosjeku maksimalno desetak kilometara godišnje.</p>

Dok se cestovna infrastruktura sporo gradi, ukupan broj vozila na bh. cestama na kraju prošle godine narastao je na 1.295.224

Tatarević: Ovim tempom za 5  godina smo na 1,5 miliona

BiH može očekivati samo zagušenja u saobraćaju i nesreće: Na bh. cestama blizu 1,3 miliona vozila i njihov broj raste

<p>Prema podacima iz izvještaja o izvršenju budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH Ministarstva finansija i trezora BiH, broj zaposlenih u državnim institucijama u prvom kvartalu ove godine manji je za 400 u odnosu na kraj decembra 2024. Porazni podaci ukazuju na intenziviranje odlaska radnika iz institucija BiH. Ovakav trend nije neočekivan, jer predstavnici sindikata već dugo upozoravaju na razlike u materijalnom statusu uposlenih u odnosu na druge nivoe vlasti. Najavljuju da će odlazak u narednom periodu biti intenziviran, što bi u konačnici moglo dovesti do urušavanja državnih institucija.</p><h2>Uslovi rada</h2><p>Predsjednik Upravnog odbora Sindikata Granične policije BiH Dragan Matović kaže da je odlazak u penziju jedan od razloga naglog smanjenja broja zaposlenih, jer policajci koji su počeli s radom u entitetskim MUP-ovima prije 30 godina u ovoj i narednoj godini ispunjavaju uvjete. On očekuje još masovniji odliv.</p>

<p>- Možda i najbitniji razlog je i loša finansijska situacija. Imate policijskog službenika s platom od približno 1.290 KM. U to je uračunato 35 posto zbog uslova rada, na to dodate prevoz, topli obrok, noćni rad, rad vikendom. To su zaista niske plate, ako imate u vidu da nas je već sada MUP RS prevazišao za nekih 1.000 KM, jer osnovna plata policijskog službenika MUP-a RS u startu je 2.200 KM. Kad bi se raspisao neki eksterni konkurs za prijem u bilo koju policijsku agenciju na kantonalnom ili entitetskom nivou, mi bismo sigurno očekivali masovan odliv kadrova iz sve tri policijske agencije na nivou Ministarstva sigurnosti BiH – kaže Matović.</p><h2>Radni odnos</h2><p>Dodaje da GPBiH trenutno nedostaje oko 750 uposlenih i da je to nemoguće nadomjestiti školovanjem novih kadeta.</p><p>- Prema novim Frontexovim pravilima, obuka za kadete će trajati između 9 i 10 mjeseci. Tu ne računamo samu konkursnu proceduru od predaje dokumenata, razmatranja, intervjua, fizičke provjere ... Da bi se oni formirali kao policijski službenici, potrebno je sigurno godinu i po, a za tu godinu i po izgubimo isti, ako ne i veći broj policijskih službenika koji odu u penziju ili sporazumno raskinu radni odnos zbog prelaska u neku drugu policijsku agenciju, pređe u neku drugu firmu ili odu u inostranstvo – ističe Matović.</p><p>Kad bi se raspisao neki eksterni konkurs za prijem u bilo koju policijsku agenciju na kantonalnom ili entitetskom nivou, mi bismo sigurno očekivali masovan odliv kadrova iz sve tri policijske agencije na nivou Ministarstva sigurnosti BiH.</p><p>Predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika BiH Radenko Mirković kaže da institucije na nižim nivoima nisu jedine adrese koje biraju uposlenici državnih institucija, nezadovoljni svojim statusom.</p>

<p>- Zamislite da nam je dvoje napustilo i otišlo u jednu trgovinsku firmu gdje su 50 posto veće plate. Situacija je očajna. Spremačica higijeničarka u državnim institucijama ima platu od 720 maraka. Povećanjem koeficijenata ona će imati 886 KM, što je ponovo manje od minimalne, zakonom propisane, plate. A ni primjene novih koeficijenata nema, zato što nije usvojen budžet. Oni koji neće da usvoje budžet, oni ruše državu. Institucije su država, a ako ih rušiš neusvajanjem budžeta i malim primanjima, narod ode – upozorava Mirković.</p>


Imate policijskog službenika s platom od približno 1.290 KM

Radnici masovno odlaze u druge institucije, inostranstvo i privatne firme: Za 3 mjeseca broj zaposlenih u državnim institucijama manji za 400

<p>Danas objavljenim odlukama Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt), osim što je osigurao sredstva za nabavku opreme namijenjene jačanju integriteta izbornog procesa u BIH, precizirao je da će dug slovenačkoj kompaniji Viaduct biti isplaćen iz sredstava prikupljenih po osnovu putarina. 120 miliona KM, na koliko se procjenjuje iznos duga s kamatama, bit će izdvojeno s posebnog računa Centralne banke BiH na kojem je prikupljeno oko 316 miliona KM, jer nije postojala saglasnost oko načina njihove raspodjele. Iznos namijenjen za isplatu duga smatrat će se sredstvima koja bi pripala RS, koja je i odgovorna za ishod arbitražnog spora. Osim toga, Visoki predstavnik je izmjenama zakona trajno onemogućio praksu po kojoj bi dugove nižih nivoa vlasti trebala plaćati država.</p><p>- Prilikom sklapanja ugovora sa stranim investitorima, neovisno o tome da li strani investitor ima registrirano pravno lice u BiH, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, ili organ na bilo kojem drugom nivou vlasti, su dužni u ugovor uvrstiti odredbu kojom se izričito i nedvosmisleno utvrđuje da će odgovornosti za eventualno nastalu štetu, koja proizlazi iz takvog ugovora, snositi isključivo predmetni ugovorni organ – navodi se u izmijenama.</p><p>Pravni ekspert, profesor Davor Trlin smatra da u ovakve izmjene korak ka većoj fiskalnoj disciplini i zaštiti državnog budžeta od neodgovornih odluka entiteta.</p><p>- Uvođenje obaveznih ugovornih odredbi o odgovornosti smanjuje rizik od budućih arbitražnih sporova koji bi ugrozili BiH. Međutim, implementacija zavisi od saradnje entiteta, što može biti izazov s obzirom na političke tenzije i različite interese. Također, privremeni karakter zakona, dok ga Parlamentarna skupština ne usvoji, može izazvati otpor, posebno u RS-u, gdje se intervencije OHR-a često doživljavaju kao nametanje. U RS-u se ove odluke mogu protumačiti kao direktan udar na njihovu autonomiju. U FBiH i Brčko Distriktu odluke će vjerojatno biti podržane jer štite njihove interese. Ova odluka može spriječiti daljnje arbitražne sporove koji bi mogli ugroziti pristup BiH međunarodnim finansijskim tržištima – kaže Trlin. </p><p>Ključnim pitanjem smatra hoće li entiteti, posebno RS, poštovati nove obaveze, poput uključivanja odredbi o odgovornosti u ugovore.</p><p>- Također, nedostatak političke volje za usvajanjem zakona u Parlamentarnoj skupštini može dovesti do pravne nesigurnosti. Po meni, odluke su pragmatičan potez za zaštitu funkcionalnosti BiH, ali otvaraju pitanja o dugoročnoj održivosti ovakvih intervencija Visokog predstavnika. Bez političkog konsenzusa i izmjena zakona na domaćem terenu, ovakvi problemi mogu se ponavljati – ističe Trlin.</p>

Uvođenje obaveznih ugovornih odredbi o odgovornosti smanjuje rizik od budućih arbitražnih sporova koji bi ugrozili BiH, kaže Trlin 

Profesor Davor Trlin za "Avaz": Šmitove odluke pragmatičan potez za zaštitu funkcionalnosti BiH, ali mogu izazvati otpor

<p>Visoki predstavnik Kristijan Šmit pronašao je jednostavno rješenje za nekoliko problema, koji su posljednjih mjeseci blokirali donošenje budžeta institucija BIH za 2025. i provedbu arbitražne odluke iz predmeta “Viaduct protiv BIH, a pod udar izvršenja odluke doveli imovinu institucija BiH. Šmit je pronašao i način na koji će biti finansirana nabavka opreme za poštene izbore, te izmjenama zakona onemogućio pokušaje entiteta da svoje dugove ispostave državi.</p><p>Predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i nekadašnji član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić podsjeća da se na usvajanje budžeta BiH za 2025. godinu dugo čeka.</p><h2>Bez saglasnosti&nbsp;</h2><p>- Vidimo da nema saglasnosti. Sljedeća godina je izborna godina i bilo je logično da Visoki predstavnik donese jednu ovakvu odluku, jer vlasti zaboravljaju da su i to sredstva građana BIH. To nisu njihova sredstva, nego smo im ih povjerili da s njima upravljaju pažnjom dobrog domaćina. Zato je ova odluka očekivana zbog neodgovornosti aktuelnih vlasti. Ne svih, ali uvođenje novih tehnologija sigurno će poništiti strategije mnogih stranaka koje su jako dobro savladali kršeći izborni zakon i provedbene akte. Podržavam namjeru da se zaštiti izborna volja građana, a oni su poslodavci svakoj vlasti, s tim da se tako ne ponašaju – kazao je Šehić za “Avaz”.</p><p>Šehić naglašava da je izborni proces u BIH kompromitiran masovnim kršenjima Izbornog zakona i provedbenih akata Centralne izborne komisije BiH.</p><p>- Opšti stav javnosti je da rezultati izbora nikada ili uglavnom nisu odgovarali izbornoj volji građana birača. Uvođenje ovih tehnologija na dan izbora će spriječiti brojne nezakonitosti. Koalicija “Pod lupom” i ja lično, kao bivši član CIK-a, konstantno smo se zalagali za nove tehnologije, jer se mora učiniti sve da se vrati kredibilitet izbornom procesu, ali i da se, što je jako bitno, vrati dostojanstvo nama građanima. Upravo smo mi ti koji nekome dajemo povjerenje da upravlja našim interesima, a svjedoci smo da većina političkih stranaka zaboravi na interese birača, pa se vode uskostranački, klijentelistički, pa i lični interesi onih koji dobiju povjerenje građana – ističe Šehić.</p><h2>Sredstava nije nedostajalo&nbsp;</h2><p>Visoki predstavnik je svojim odlukama pokazao da sredstava nije nedostajalo, da su odluke bile jednostavne, ali da ih aktuelne vlasti nisu željele donijeti. </p><p>- Kad je privatni interes u pitanju, sredstva se obezbjeđuju. Znamo za kupovinu zgrade UIO BIH u Banjoj Luci. Više od 100 miliona je trebalo da se plati fizičkom licu. Znači, za njega ima para, a za birače nema! Pokušavali su iz dobiti Centralne banke BiH da izdvoje ta sredstva. Meni je nemoralno da su razmišljali na takav način, a nisu razmišljali da zaštite interese građana BiH – dodaje Šehić.</p><p>On očekuje da se Šmitove odluke brzo provedu, te da CIK BiH objavi međunarodni tender i okonča postupak javnih nabavki vezan za uređaje za identifikaciju birača, automatsko prebrojavanje i prijenos rezultata i odabere najpovoljnijeg i najpouzdanijeg ponuđača. Osim toga, bit će potrebna i obuka osoblja koje će koristiti nove tehnologije. Šehić zaključuje da odluke OHR-a bude nadu da će Opći izbori 2026. biti sprovedeni s novim tehnologijama i biti pošteniji od dosadašnjih.</p>

Kad je privatni interes u pitanju, sredstva se obezbjeđuju, kaže Šehić

Vehid Šehić za "Avaz": Šmitove odluke logične, uvođenje novih tehnologija će poništiti strategije mnogih stranaka

<p>Polaganjem cvijeća u Godinjskim Barama kod Trnova članovi porodica žrtava i predstavnice udruženja Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa, Žene Srebrenice, udruženja Majke Srebrenice, Žene Podrinja Bratunac i Organizacije porodica šehida i poginulih boraca općine Srebrenica danas će obilježiti 30. godišnjicu strijeljanja šestorice Bošnjaka.&nbsp;</p><p>Nakon što su zarobljeni padom Srebrenice i dovezeni na područje Trnova, na ovom lokalitetu strijeljali su ih pripadnici zloglasne jedinice “Škorpioni”, koji su snimili ovaj monstruozan čin. Videosnimci koji su se u javnosti pojavili 2005. godine zgrozili su svijet.</p><p>U Godinjskim Barama ubijeni su Safet Fejzić (17), Azmir Alispahić (16), Sidik Salkić (36), Smail Ibrahimović (35), Dino Salihović (18) i Juso Delić (25). Posjeta stratištu kod Trnova dio je programa obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici.</p><p><b>BONUS VIDEO:</b></p>

<p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a></p>

Videosnimci koji su se u javnosti pojavili 2005. godine zgrozili su svijet

Mjesto obilježavanja godišnjice strijeljanja šest Srebreničana u Godinjskim barama kod Trnova

Danas obilježavanje godišnjice strijeljanja šestorice Srebreničana kod Trnova

<p>U sumornoj bh svakodnevici, koju uglavnom kroje politički događaji, vijesti o ratovima, sve težem preživljavanju i tragedijama, malo je priča koje dotaknu srce i ispune dušu. Jedna od njih dolazi iz Zenice, gdje je desetogodišnji Afan Mulić, u dogovoru s roditeljima, pokrenuo i svoj vlastiti „biznis“, i hvalevrijednu humanitarnu akciju.</p><p>Svoje slobodno vrijeme tokom raspusta najprije je odlučio potrošiti na koristan način, pa je u vrelim ljetnim danima počeo prodavati limunadu. A onda je pala i nova odluka - dio Afanove zarade donirat će se za gladnu djecu Gaze. Dok se oduševljeni građani osvježavaju limunadom, napravljenom po posebnoj recepturi, desetogodišnji Afan, taj mali, simpatični mrav iz priče koju znamo, sa svojom kapljicom nastoji pomoći svojim vršnjacima u Gazi, koji su već predugo izloženi nezamislivoj patnji. Na prijedlog majke, svakog ponedjeljka uplaćuje dio svoje zarade za gladnu djecu Palestine, nastojeći potaknuti i druge da učine koliko mogu. Na taj način ispunio je i svoje i naša srca.</p>

Nastoji pomoći svojim vršnjacima u Gazi, koji su već predugo izloženi nezamislivoj patnji

Afan Mulić: Dječak velikog srca

<p>Koncept minimuma procesa rada, odnosno operativnog nivoa koji BHANSA mora održavati i u vanrednim situacijama, poput bolovanja, tehničkih kvarova ili štrajk, bio je jedna od tema sastanka ministra prometa i komunikacija BiH Edina Forte s Upravom Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), te predstavnicima oblasne kontrole letenja.</p><h2>Veći poremećaji</h2><p>Tokom razgovora nastojalo se pronaći zajedničko rješenje za aktuelne probleme u radu Agencije, nastali nakon blokade njenih prihoda od rutnih naknada kod EUROCONTROL-a u postupku izvršenja arbitražne presude “Viaduct protiv BiH”. Zbog finansijskih teškoća plaće uposlenih bile su umanjene za 20 posto, a uslijedio je i veliki broj istovremenih odlazaka na bolovanje od operativnog osoblja.</p><p>Na sastanku su iznesene procjene da bi smanjenje operacija za samo 10 posto u vršnim periodima moglo dovesti do gubitaka većih od 5 miliona KM, dok bi veći poremećaji dugoročno mogli rezultirati preusmjeravanjem zračnog saobraćaja izvan granica BiH.</p><p>- Siguran i pouzdan zračni saobraćaj je temelj naše povezanosti s Evropom i svijetom i od strateškog je značaja za cijelu državu. Zato je važno da se kroz profesionalan i otvoren dijalog unutar sistema kontinuirano jačaju kapaciteti i unapređuju uslovi rada. Uvjeren sam da zajedničkim naporima možemo sačuvati visoke standarde koje građani i međunarodni partneri očekuju. Istovremeno, svjesni smo ozbiljnih izazova koje je izazvala blokada računa uslijed slučaja „Viaduct“, i zato je Ministarstvo u stalnoj komunikaciji sa svim relevantnim akterima kako bi se što prije otklonile posljedice i osigurala finansijska stabilnost sistema – kazao je Forto.</p><h2>Minimum procesa</h2><p>BHANSA je predstavila plan mjera za stabilizaciju poslovanja i osiguranje kvaliteta usluga, a među ključnim prijedlozima su usklađivanje minimuma procesa rada, te formiranje stručnog tima za optimizaciju sektorskih konfiguracija i raspoloživosti osoblja.</p><h2>Pružanje usluga u zračnoj plovidbi</h2><p>- Sastanak je potvrdio zajedničku opredijeljenost ka održavanju visokog nivoa operativne pouzdanosti i profesionalnih standarda u oblasti pružanja usluga u zračnoj plovidbi. Ministarstvo prometa i komunikacija BiH ostaje snažan partner u procesu stabilizacije i modernizacije sistema, s jasnim ciljem da Bosna i Hercegovina zadrži reputaciju pouzdanog i sigurnog zračnog prostora u regiji i šire - saopćeno je iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.</p>


Siguran i pouzdan zračni saobraćaj je temelj naše povezanosti s Evropom i svijetom i od strateškog je značaja za cijelu državu, kazao je Forto

Traži se put ka izlasku iz problema: Smanjenje operacija za 10 posto vodi ka gubicima većim od 5 miliona KM

<p>Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) gubi strpljenje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, te najavljuje snažan zaokret u smislu naoružavanja Ukrajine. Njegovo nezadovoljstvo zbog konstantnog opiranja Rusije da se postigne mirovni sporazum s Ukrajinom najbolje ilustrira ultimatum da će, ako Moskva u roku od 50 dana ne pristane na dogovor, uvesti Rusiji carine od 100 posto.</p><h2>"Kažem dami"</h2><p>Tramp je izjavio da je više puta vjerovao da je s ruskim predsjednikom postigao dogovor o okončanju rata u Ukrajini.</p><p>- Dođem kući i kažem prvoj dami - imao sam divan razgovor s Vladimirom, mislim da smo gotovi. Zatim upalim televizor, ili mi ona kaže - zanimljivo, upravo su bombardirali starački dom. E pa to nam se ne sviđa – kazao je Tramp.</p><p>On je najavio da će Ukrajini poslati rakete protuzračne odbrane “Patriot”, pojasnivši da su one potrebne za odbranu te zemlje, dok je za Putina kazao da “lijepo govori, ali onda navečer sve bombardira”. Za sada nepoznat broj raketa koje će biti isporučene Ukrajini, platit će EU, a najavljeno je slanje i druge “vrlo sofisticirane vojne opreme”.</p><h2>Ozbiljniji izazovi</h2><p>- Ukrajini bi dobro došlo sve što pomaže protuzračnoj odbrani teritorije i borbenog poretka ukrajinskih oružanih snaga. U tom slučaju Rusija bi se suočila s ozbiljnijim izazovom nego što ga ima posljednjih mjeseci. To bi učvrstilo i poziciju Zelenskog unutar Ukrajine, jer promjene koje su izdejstvovane u organizaciji vlasti su rezultat činjenice da se korupcija ipak uvukla u vlast, baš zahvaljujući ratnim dejstvima – kaže vojnopolitički analitičar Hamza Višća.</p>

<p>On smatra da su američko-ruski razgovori u Rijadu, ustvari, bili razgovori o SAD i Rusiji, a ne o Ukrajini i tvrdi da Putin nastoji da uspostavi diplomatske odnose sa SAD, vrati ambasadora ili imenuje novog, te da na taj način legitimizira ono što je do sada činio. S druge strane, Tramp je svjestan da rat košta, inicirao je ugovor o eksploataciji ruda u Ukrajini, ali su tokom ruskih osvajanja nalazišta ruda ostala na privremeno zaposjednutoj teritoriji.</p><h2>Borbena dejstva</h2><p>- Tramp iz tih razloga pokušava da zaustavi Ruse i da traži razumijevanje za ugovore koje SAD imaju s Ukrajinom, odnosno da se Rusija povuče s te teritorije. Pošto je dao rok od 50 dana, uvijek treba imati na umu da je i Iranu dao rok od dvije sedmice, a izvršio napad poslije dva dana. Ne vjerujem da će čekati 50 dana da isporuči kvalitetnija ubojna sredstva Ukrajini, kako bi zaustavila dalji prodor Rusije, pa i vratila dio okupirane teritorije. Borbena dejstva, prije jesenje kaljuže u Ukrajini, mogu se izvoditi u naredna 2-3 mjeseca – ističe Višća.</p><p>Ništa što Rusija osvaja u Ukrajini, ni teritorija, ni resursi, ne može opravdati ljudske gubitke i finansijska ulaganja u rat koji je pokrenula, a za koji je znala kako će završiti, smatra vojni analitičar Nedžad Ahatović. On očekuje da će Ukrajina, cijela ili bez 25 posto teritorije, prije ili kasnije ući u NATO, a da će Rusija izgubiti dominaciju na Crnom moru i dobiti hiljade kilometara granice sa NATO-om.</p>

<p>- Rusija ispada iz velike strateške igre u kojoj, “preko njenih leđa”, ostaje Kina. Rusija postaje regionalna sila koja, osim nuklearnog oružja, nema više tu važnost koju je imala prije nego je ušla u Ukrajinu. Svi pregovori koji se vode imaju svoju taktiku i dinamiku i svaka pomoć koju Trampova administracija daje Ukrajini usmjerena je na dobivanje rezultata u pregovorima. Što Moskva više “zateže”, prijeti i ucjenjuje, to će Ukrajina dobiti više oružja i podrške. Putinu se sužava manevarski prostor, a ekonomija mu sve više posrće i uskoro bez pomoći Kine neće moći voditi rat u Ukrajini. A ta pomoć će ga sigurno skupo koštati, jer ako Peking kupi “radnju” a ublizu je da to i ostvari postavit će i svog “poslovođu”.</p>

On je najavio da će Ukrajini poslati rakete protuzračne odbrane “Patriot”, pojasnivši da su one potrebne za odbranu te zemlje

Tramp neće čekati 50 dana da isporuči "Patriote" Ukrajini

<p>Nova studija Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI – TOC), poput ranijih izvještaja domaćih i međunarodnih organizacija i medija, vjerovatno će proći bez mnogo pažnje, a posebno bez adekvatne reakcije nadležnih institucija u BiH.</p><p>Autorica Anesa Agović na 72 stranice opisuje kako sistemska korupcija, slab regulatorni nadzor i značajna neformalna ekonomija stvaraju plodno tlo za pranje novca od trgovine drogom, krijumčarenja vatrenog oružja, trgovine ljudima, krijumčarenja migranata, utaje poreza i cyber kriminala u regionu, pa i u BiH. Zabrinjavajuće zvuče podaci da se na globalnom planu svake godine “opere” između dva i pet posto BDP-a, a da je taj procent na zapadnom Balkanu oko šest posto.</p><p>Pranje novca ostaje ključni pokretač organiziranog kriminala, koji je u različitim segmentima prisutan i u BiH, s tim da je stanje u našoj zemlji teže jer su kriminalne organizacije infiltrirane u političke, pravne i ekonomske sisteme zemlje. Plodno smo tlo za trgovinu drogom, oružjem, pa i ljudima, a migrantska kriza iskorištena je za uspostavljanje i novog oblika kriminala – krijumčarenja migranata. Osim povremenih sukoba naoružanih grupa, kojima svjedočimo, da je ova vrsta kriminala itekako uzela maha, pokazuje i podatak iz istraživanja da, prema obavještajnim podacima, u regiji zapadnog Balkana djeluje oko 40 mreža krijumčara migrantima. Ovo je samo djelić zabrinjavajućih podataka iz detaljne studije Globalne inicijative. Svaki od oblika kriminala, na koji upozorava GI – TOC, predstavlja stalno prisutnu opasnost po građane, te zaslužuje strateško, zajedničko djelovanje sigurnosnih i policijskih agencija u BIH i regionu. Povremene akcije, zasnovane uglavnom na podacima evropskih agencija, očigledno ne daju rezultate, dok se zapadni Balkan i BiH postepeno pretvaraju u leglo kriminala i prostor visokog rizika.</p>

Kako sistemska korupcija, slab regulatorni nadzor i značajna neformalna ekonomija stvaraju plodno tlo za pranje novca

Leglo kriminala

<p>Genocid u Srebrenici predstavlja vrhunac višestoljetne akumulacije mržnje, sistemske indoktrinacije i velikodržavne ideološke formacije, utemeljene na nacionalističkim doktrinama „krvi i tla“, izjavio je za “Avaz” profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elmir Sadiković. Dodaje kako su takve ideološke osnove bile istovjetne onima koje su dovele do Holokausta nad Jevrejima tokom Drugog svjetskog rata.</p><h2>Politički narativi</h2><p>- Zvanične politike poricanja i negacije ne iscrpljuju se samo u osporavanju pravne kvalifikacije zločina kao genocida. Dominantni politički i medijski narativi u susjednoj Srbiji i u bh. entitetu RS sve više pokazuju tendenciju ne samo negiranja zločina, već i njegovog implicitnog opravdavanja, kroz retoriku političke i historijske nužnosti biološkog istrebljenja bošnjačkog naroda kao „remetilačkog faktora“ na zapadnom Balkanu – navodi Sadiković.</p><h2>Puna istina</h2><p>Na pitanje kako se tome suprotstaviti, Sadiković odgovara podsjećanjem na iskustva poslijeratne denacifikacije Njemačke, koje  uključuje potpuni vojni poraz nacističkog režima i političkog projekta tzv. „Velike Njemačke“, te uspostavu demokratskog ustavnog i institucionalnog poretka SR Njemačke, koji je sistematski onemogućio obnovu bilo kakvog oblika totalitarizma.</p><p>- Treći element čini uvođenje strogih zakona protiv historijskog revizionizma, usmjerenih na očuvanje kolektivnog pamćenja i jasnu pravnu i moralnu osudu zločina. Najvažniji faktor, međutim, bio je izgradnja obrazovnog sistema koji, uz kulturu sjećanja, promiče demokratske vrijednosti, etičku odgovornost i svijest o razmjerama počinjenih zločina. Uprkos institucionalnoj podršci, i u Njemačkoj je bilo potrebno vrijeme da društvo prihvati punu istinu. Tek tokom 70-ih godina njemačko društvo u širem smislu počinje prihvatati razmjere i značenje Holokausta – kaže Sadiković.</p><h2>Složenija i nepovoljnija</h2><p>Važnu ulogu u transformaciji Njemačke imala je i integracija u Evropsku zajednicu, kao mirovni projekt koji je regionalnom integracijom efikasno suzbijao hegemonističke težnje.</p><p>- U kontekstu BiH, situacija je, nažalost, znatno složenija i nepovoljnija. Iako su mnogi neposredni izvršioci i najodgovorniji politički nalogodavci pravosnažno osuđeni za ratne zločine, uključujući i genocid, politički ciljevi njihovih ideologija u velikoj su mjeri legalizirani unutar postojećeg ustavno-pravnog okvira. Etno-teritorijalno institucionalno uređenje BiH nije samo demokratski deficitarno, pravno i historijski nelegitimno, već i po svojoj prirodi konfliktno i inspirativno za realizaciju novih velikodržavnih projekata – zaključuje profesor Elmir Sadiković.</p>

Zvanične politike poricanja i negacije ne iscrpljuju se samo u osporavanju pravne kvalifikacije zločina kao genocida

Profesor Elmir Sadiković za "Avaz": Etno-teritorijalno institucionalno uređenje BiH je konfliktno

<p>Pranje novca ostaje ključni pokretač organiziranog kriminala na zapadnom Balkanu, omogućavajući kriminalnim mrežama da legitimiziraju nezakonitu dobit i integriraju je u formalnu ekonomiju. Ovo je zaključak iz posljednjeg izvještaja Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC), autorice Anese Agović.</p><p>Ova studija opisuje kako sistemska korupcija, slab regulatorni nadzor i značajna neformalna ekonomija stvaraju plodno tlo za pranje novca od trgovine drogom, krijumčarenja vatrenog oružja, trgovine ljudima, krijumčarenja migranata, utaje poreza i cyber kriminala.</p><h2>Svake godine</h2><p>- Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC) procjenjuje da se godišnje opere između dva i pet posto globalnog BDP-a. To je između 715 miliona i 1,87 biliona eura (800 miliona - 2 biliona američkih dolara) svake godine. Na zapadnom Balkanu, procjenjuje se, taj iznos je čak oko šest posto BDP-a – navodi Agović, koordinatorica GI-TOC-a za BiH.</p><p>Na zapadnom Balkanu prihod od trgovine drogom, pretežno kokainom i kanabisom, glavni je izvor za nezakonite finansijske tokove, uz koruptivne prakse u javnim nabavkama i utaju direktnih i indirektnih poreza, te trgovinu ljudima, oružjem i krivična djela povezana s umjetninama.</p><p>- Članovi migrantske populacije se također regrutuju za pomoć u distribuciji. Različiti proizvodi - kokain, heroin, marihuana, skunk i speed - odražavaju različite nivoe organizacije među kriminalnim pojedincima i grupama na lokalnim, regionalnim i globalnim razmjerima. Krijumčarenje kokaina i dalje je rašireno, a droga dolazi iz Kolumbije, Perua, Ekvadora i Brazila i prvenstveno je usmjerena na evropske destinacije. Uzgoj kanabisa u zatvorenom prostoru i na otvorenom širom zemlje predstavlja još jedan izazov – ističe Agović.</p><h2>Izbjegli vlasti</h2><p>Trgovina ljudima i krijumčarenje migranata na ključnoj zapadnobalkanskoj ruti pokreću organizirane kriminalne mreže koje iskorištavaju ranjivosti ljudi s Bliskog istoka, Afrike i Azije koji pokušavaju doći do Zapadne Evrope.</p><p>- Koristeći udaljena, slabije policijska područja kako bi izbjegli vlasti, krijumčari vode migrante kroz BiH, Srbiju, Hrvatsku i Rumuniju, obično završavajući u Njemačkoj, Austriji ili Italiji. Europol je naglasio da su mreže za krijumčarenje migranata i trgovinu ljudima vrlo prilagodljive, iskorištavajući krize za profit, dok sve više koriste društvene medije, mobilne aplikacije i kriptovalute za upravljanje svojim operacijama i osiguranje ilegalne dobiti – podaci su iz studije.</p><h2>Krijumčarenje oružja</h2><p>Krijumčarenje oružja na zapadnom Balkanu podstaknuto je obiljem zaostalog vojnog oružja iz ratova, pri čemu ono često stiže u Zapadnu Evropu, uključujući Veliku Britaniju, Švedsku, Francusku i Njemačku. Potražnja za oružjem na zapadnom Balkanu i dalje je jaka.</p><p>- Godine 2023., ministar sigurnosti BiH nazvao je krijumčarenje vatrenog oružja najvećom sigurnosnom prijetnjom. Poznato je i da bh. građani rade s međunarodnim organiziranim kriminalnim grupama koje krijumčare vatreno oružje. U junu 2024. godine, javno tužilaštvo u Lyonu podiglo je optužnicu protiv sedam osoba, uglavnom građana BIH i Francuske, za krijumčarenje ratnog oružja, uključujući puške i granate s Balkana. Optuženi su za transport ratnog naoružanja između Srbije, Crne Gore, BiH i departmana Gornja Savoja u Francuskoj – navodi Agović u studiji.</p>

Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC) procjenjuje da se godišnje opere između dva i pet posto globalnog BDP-a

Šokantno: U regiji djeluje 40-ak mreža za krijumčarenje migranata

<p>Upravni odbor RTV FBiH jučer je uputio zvaničnu inicijativu za usklađivanje RTV takse sa rastom inflacije u BiH. Prema riječima predsjednice UO Danijele Gogić, inicijativa je istovremeno upućena Regulatornoj agenciji za komunikacije i Odboru Javnog RTV sistema koji se sastoji od 12 članova.</p><p>- Primarno smo tu inicijativu dostavili kolegama u Odboru Javnog RTV sistema, a u isto vrijeme i RAK-u, jer je to naša dužnost po zakonu. Mi trebamo inicirati usklađivanje RTV takse sa stopom inflacije ili nekim drugim faktorima koji mogu uzrokovati potrebu da se poveća cijena RTV pretplate – kazala je Gogić za “Avaz”.</p><p>Trenutno, RTV taksa iznosi 7,5 KM. Upravni odbor FTV-a nije precizirao za koliko bi taj iznos trebao biti povećan, jer nema mehanizme njegovog izračuna. U Upravnom odboru FTV-a očekuju podršku ovoj inicijativi i od kolega iz ostalih javnih servisa.</p>

Primarno smo tu inicijativu dostavili kolegama u Odboru Javnog RTV sistema, kaže Gogić

Danijela Gogić za "Avaz": Inicijativa o usklađivanju RTV takse upućena RAK-u i Odboru Javnog RTV sistema

<p>Polaganjem cvijeća na spomen obilježje pripadnicima policije poginulim tokom opsade grada, svečanim postrojavanjem i predajom raporta, te defileom policijskih vozila kroz grad, u Goraždu je obilježen  15. juli, Dan policije BPK Goražde.&nbsp;</p><p>Na današnji dan 1996. godine usvojen je Zakon o unutrašnjim poslovima BPK, te izvršeno prvo postrojavanje MUP-a BPK.</p><p>Kantonalni i federalni zvaničnici i predstavnici udruženja cvijeće su položili i na spomen obilježja komandantu Zaimu Imamoviću i djeci ubijenoj tokom rata od 1992. do 1995. godine. Održana je i svečana akademija, te dodijeljena priznanja i zahvalnice uposlenicima MUP-a i kolektivima.   </p><p>U svom obraćanju na svečanoj akademiji Komesar policije BPK Damir Bogunić fokusirao se na opremanje policijskih snaga u ovom kantonu.</p><p>- U zadnje dvije i po godine imamo tako dobru saradnju, zajedno nabavljamo materijalno – tehnička sredstva, opremamo sve što nam je potrebno za našu Upravu policije. Ovih dana nam dolaze dva oklopna vozila iz Kanade, u vrijednosti od 3 miliona KM, koja smo naručili uz pomoć Vlade FBiH – kazao je Bogunić, te dodao da je MUP BPK u zadnje dvije godine primljeno više od 40 policijskih službenika, a u toku je javni poziv za prijem još 20 policajaca.</p><p>Federalni ministar Ramo Isak naglasio je da policijski službenici iz BPK pokazuju izvanredne rezultate tokom školovanja. </p><p>- Zahvaljujući svim kantonalnim i federalnoj policiji imamo sigurnost kakvu imamo na teritoriji BIH. To znači na jednoj visokoj razini. Možemo se slobodno pohvaliti da je sigurnost u BiH mnogo veća nego u svim evropskim zemljama. To potvrđuju svi relevantni pokazatelji i oni koji rade procjene sigurnosti. Oni koji se pojavljuju pred sudovima i koji dolaze u tužilaštva, dolaze baš zbog tih kantonalnih, federalnih i državnih agencija – kazao je Isak.</p><p>Tokom agresije na RBIH kroz redove MUP-a BPK prošlo je oko 900 pripadnika policije. U borbama za odbranu Goražda poginuo je 61 policajac, dok ih je 190 teže ili lakše ranjeno. 15 pripadnika policije odlikovano je ratnim priznanjem "Zlatna policijska značka“, jedan "Medaljom za hrabrost“, a jedinice policije, zajedno s ostalim jedinicama ARBiH su dobitnici posebnog priznanja Bosansko-podrinjski štit.</p>

Na današnji dan 1996. godine usvojen je Zakon o unutrašnjim poslovima BPK, te izvršeno prvo postrojavanje MUP-a BPK

U Goraždu obilježen Dan policije: MUP BPK očekuje isporuku dva oklopna vozila iz Kanade, vrijedna oko 3 miliona KM

<p>Nakon što je prošle sedmice dostavljena, jučer je potvrđena prva optužnica Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala (POSKOK) Federalnog tužilaštva.&nbsp;</p><p>Radi se o predmetu protiv više osoba, optuženih za organizirani kriminal, koju je potvrdio Posebni odjel za postupanje po krivičnim djelima korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda FBiH.</p><h2>Dva mjeseca</h2><p>Potvrdio je to "Avazu" Hrvoje Čabrajić, šef Odjela, kojem predmeti iz kantonalnih tužilaštava i s drugih adresa konstantno pristižu. Prva optužnica podignuta je samo dva mjeseca od početka rada POSKOK-a, koji još nije popunio planirane kapacitete.</p><p>- Predmeti konstantno pristižu, već imamo više od 500 predmeta, što je iznad početnih projekcija koje su iznosile oko 350. Bio bih sretan da to ostane na ovom broju, ali neće, jer ne radi se samo o predmetima iz kantonalnih tužiteljstava. Bilo je nešto prijava koje su stigle direktno na Odjel, ali i predmeta koji su u posljednja dva mjeseca stizali kantonalnim tužiteljstvima, pa je procijenjeno da su u našoj nadležnosti – kazao nam je Čabrajić.</p><p>On dodaje da su preuzeti predmeti u različitim fazama, od početne do onih u kojima su već izvršene određene provjere. Na naš upit Čabrajić nam je kazao da predmet protiv Osmana Mehmedagića, Ranka Debevca i Milisava Pijuka, u kojem se Sud BiH proglasio nenadležnim i najavio njegovo prosljeđivanje Posebnom odjelu za postupanje po krivičnim djelima korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda FBiH, još nije stigao u Poseban odjel Federalnog tužilaštva. Razlog je, kako saznajemo, žalba Tužilaštva BiH na takvu odluku Suda.</p><h2>Veliki broj</h2><p>Inače, POSKOK još nije popunjen. </p><p>- Kada je riječ o propratnom osoblju, to je po planiranoj sistematizaciji popunjeno. Imamo šest tužitelja, jedna tužiteljica čeka početak rada Odjela za provjere pri VSTV-u da bi stupila na dužnost, a dvije pozicije su još upražnjene. Radi se o pozicijama koje su predviđene sistematizacijom, a hoće li to biti dovoljno za ovaj broj predmeta, vidjet ćemo. Čini mi se da je ovo veliki broj predmeta za Odjel i možda bi se u narednom periodu trebalo razmisliti o zakonskim izmjenama i eventualno reduciranju nadležnosti Odjela na bitnije stvari – kaže Čabrajić.</p><h2>"Radna temperatura"</h2><p>Razumije očekivanja javnosti od institucije formirane upravo zbog efikasnije borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, ali podsjeća da je Odjeljenje još u fazi formiranja i jačanja i bit će potrebno vrijeme da dostigne "radnu temperaturu".</p><p>- Postoji volja, ljudi su opredijeljeni i stalno ponavljam da ćemo pokušati što prije imati rezultate. Pokušavamo raditi na značajnijim predmetima iz kojih što prije možemo izvući elemente za optužnice. Da na neki način pokušamo imati prve rezultate u smislu svrhe zbog koje smo i osnovani. U ovo sam ušao s dobrom željom, voljom i nadom, ali u svakom poslu nailazite na limitirajuće faktore u sistemu koji postavljaju granice – ističe Čabrajić.</p>

 Pokušavamo raditi na značajnijim predmetima iz kojih što prije možemo izvući elemente za optužnice, kaže Čabrajić

Čabrajić: Bio bih sretan da to ostane na ovom broju

Hrvoje Čabrajić, šef POSKOK-a, za "Avaz": Potvrđena prva optužnica, imamo 500 predmeta

<p>Nakon što se politička scena u BIH u posljednjih nekoliko mjeseci okrenula za 360 stepeni, rukovodstvo RS pristalo na saradnju i priznalo nadležnosti pravosudnih institucija, pa se i Darko Ćulum vratio na poziciju direktora SIPA-e BiH, koju je bio napustio, očekuje li nas konačan rasplet i kada je riječ o izboru ministra sigurnosti BiH?&nbsp;</p><p>Na ovo pitanje iz kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto jučer nisu imali ništa novo za reći, jer sve su kazali ranije – izbor ministra ovisi od političkog dogovora na nivou predstavnika parlamentarne većine.</p><h2>Od januara</h2><p>Pozicija ministra sigurnosti BIH upražnjena je od januara ove godine i praktično sve poslove ministra obavlja zamjenik Ivica Bošnjak. Nakon što je uhapšen zbog korupcije, bivši ministar Nenad Nešić ostavku je podnio u danu u kojem je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao glasati o njegovoj smjeni.</p><p>- Ovim putem želim podnijeti ostavku na mjesto ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine iz moralnih razloga, zbog svih prošlih događaja, koji će sutra biti najavljeni i predati svim ovlaštenim institucijama preko mojih advokata - naveo je Nešić.</p><p>28. januara Krišto je prihvatila njegovu ostavku i razriješila ga dužnosti. Polovinom februara istaknuta je kandidatura Gorana Selaka, predsjednika SPS-a, a početkom marta nadležne institucije, uključujući Agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i Centralnu izbornu komisiju BiH, završile su sve provjere. 7. marta Krišto je Selaka imenovala za ministra, a trebao je stupiti na dužnost nakon što imenovanje potvrdi Predstavnički dom PS BiH. Desetak dana kasnije, na dan održavanja sjednice, Selak je povukao kandidaturu jer nije imao podršku stranaka trojke, a u medijskim istupima je isticao da će “čekati neka bolja vremena”.</p><p>Jesu li ta vremena došla i je li stvorena politička klima da predsjedavajuća Krišto ponovo predloži kandidata kojeg je ranije imenovala, pod uvjetom da on to prihvati, trebalo bi biti poznato uskoro.&nbsp;</p><h2>Ništa bez dogovora</h2><p>Inače, predsjedavajuća Vijeća ministara od januara insistira na političkom dogovoru o ovom pitanju, što je navela i u odgovoru inicijatorima imenovanja Nebojše Vukanovića na ovu dužnost.</p><p>- Pozicija mene kao predsjedavajuće Vijeća ministara i svakog od ministara i zamjenika ministara je politička pozicija na koju se dolazi prijedlogom i voljom političkih stranaka i u proceduri propisanoj u Zakonu o Vijeću ministara BiH, u skladu s odredbama Ustava BiH. Mjesto i adresa za ovakve i slične inicijative su političke stranke, koje u okviru programskih sporazuma ili koalicija za uspostavu ili redefiniranje parlamentarne većine dogovaraju stavove i smjernice potrebne za uspostavu i uspješno funkcioniranje zakonodavne i izvršne vlasti – navela je Krišto u odgovoru klubovima stranaka u PS BiH.</p>

Selak povukao kandidaturu, za Vukanovića nije bilo političkog dogovora na čemu je insistirala Krišto

Šta će biti s pozicijom ministra sigurnosti BiH

<p>Nakon burne sjednice Skupštine SDS-a u Bijeljini, na kojoj je dosadašnji predsjednik stranke Milan Miličević podnio ostavku, sjednica Glavnog odbora SDS-a bit će održana krajem avgusta. Na ovoj sjednici, nakon godišnjih odmora, trebala bi biti donešena odluka o raspisivanju unutarstranačkih izbora, potvrdio je za “Avaz” v.d. predsjednika SDS-a Jovica Radulović.</p><p>- Od te sjednice krećemo po našim opštinama i gradovima, do svakog mjesnog odbora i svaki od njih će predlagati kandidate. Postoje dvije mogućnosti, da Glavni odbor donese odluku da se bira samo predsjednik stranke, ili da se biraju svi organi ponovo. Onda bi to ušlo u proceduru koja podrazumijeva da dođemo do svakog birača, a to je i prilika da se stranka rekonstruiše, obnovi, da se “pretresu” svi odbori koji su možda malo i zamrli – kaže Radulović.</p><p>Podsjetimo, dosadašnji predsjednik SDS-a Milan Miličević podnio je ostavku nakon što su tri bivša predsjednika ove stranke - Mladen Bosić, Vukota Govedarica i Mirko Šarović zatražili njegovu smjenu, a tom zahtjevu potom su se priključili i devet SDS-ovih poslanika u NSRS, te sedam načelnika. Radulović, međutim, kaže da većina članstva Miličevića ne smatra krivim za bilo šta.</p><p>- Tokom četverosatne diskusije na skupštini i inicijatori smjene su vidjeli da je velika većina delegata na strani Miličevića. Da je on odlučio da ide na glasanje, on bi dobio povjerenje bez ikakve sumnje. Žao mi je što ta grupa mojih kolega i prijatelja nisu stali kad su vidjeli da nemaju potrebnu većinu. To sad može da izazove sumnju šta se krije iza svega, da li lična ambicija ili neki uticaj, neću reći kod svih, ali kod određenog broja potpisnika inicijative koji su išli da ovo izguraju do kraja. Situacija je napravljena tako, sve što je prethodilo sjednici, pa i ono pritvaranje Milana Miličevića i kada su pojedini funkcioneri stranke iskoristili da, dok je on bio u pritvoru, govore ružno o dešavanjima u stranci. Stvorena je atmosfera da u SDS-u ništa ne funkcioniše. Ja smatram da smo na čelu stranke imali čovjeka koji je jedini kadar da izađe na crtu ovom režimu. Mi ne odustajemo od borbe i nećemo promijeniti kurs – ističe Radulović.</p><p>On očekuje da među kandidatima za predsjednika SDS budu najmanje dvojica kandidata. Nema prepreka da, osim najčešće pominjanog Marinka Božovića, kandidat za tu poziciju ponovo bude i Milan Miličević, ali prijedloge će dati općinski i gradski odbori.</p>

BiH može očekivati samo zagušenja u saobraćaju i nesreće: Na bh. cestama blizu 1,3 miliona vozila i njihov broj raste

Radnici masovno odlaze u druge institucije, inostranstvo i privatne firme: Za 3 mjeseca broj zaposlenih u državnim institucijama manji za 400

Profesor Davor Trlin za "Avaz": Šmitove odluke pragmatičan potez za zaštitu funkcionalnosti BiH, ali mogu izazvati otpor

Vehid Šehić za "Avaz": Šmitove odluke logične, uvođenje novih tehnologija će poništiti strategije mnogih stranaka

Danas obilježavanje godišnjice strijeljanja šestorice Srebreničana kod Trnova

Afan Mulić: Dječak velikog srca

Traži se put ka izlasku iz problema: Smanjenje operacija za 10 posto vodi ka gubicima većim od 5 miliona KM

Tramp neće čekati 50 dana da isporuči "Patriote" Ukrajini

Leglo kriminala

Profesor Elmir Sadiković za "Avaz": Etno-teritorijalno institucionalno uređenje BiH je konfliktno

Šokantno: U regiji djeluje 40-ak mreža za krijumčarenje migranata

Danijela Gogić za "Avaz": Inicijativa o usklađivanju RTV takse upućena RAK-u i Odboru Javnog RTV sistema

U Goraždu obilježen Dan policije: MUP BPK očekuje isporuku dva oklopna vozila iz Kanade, vrijedna oko 3 miliona KM

Hrvoje Čabrajić, šef POSKOK-a, za "Avaz": Potvrđena prva optužnica, imamo 500 predmeta

Šta će biti s pozicijom ministra sigurnosti BiH

V.d. predsjednika SDS-a Jovica Radulović: Stvorena je atmosfera da u SDS-u ništa ne funkcioniše

BiH može očekivati samo zagušenja u saobraćaju i nesreće: Na bh. cestama blizu 1,3 miliona vozila i njihov broj raste

Radnici masovno odlaze u druge institucije, inostranstvo i privatne firme: Za 3 mjeseca broj zaposlenih u državnim institucijama manji za 400

Profesor Davor Trlin za "Avaz": Šmitove odluke pragmatičan potez za zaštitu funkcionalnosti BiH, ali mogu izazvati otpor

Vehid Šehić za "Avaz": Šmitove odluke logične, uvođenje novih tehnologija će poništiti strategije mnogih stranaka

Danas obilježavanje godišnjice strijeljanja šestorice Srebreničana kod Trnova

Afan Mulić: Dječak velikog srca

Traži se put ka izlasku iz problema: Smanjenje operacija za 10 posto vodi ka gubicima većim od 5 miliona KM

Tramp neće čekati 50 dana da isporuči "Patriote" Ukrajini

Leglo kriminala

Profesor Elmir Sadiković za "Avaz": Etno-teritorijalno institucionalno uređenje BiH je konfliktno

Šokantno: U regiji djeluje 40-ak mreža za krijumčarenje migranata

Danijela Gogić za "Avaz": Inicijativa o usklađivanju RTV takse upućena RAK-u i Odboru Javnog RTV sistema

U Goraždu obilježen Dan policije: MUP BPK očekuje isporuku dva oklopna vozila iz Kanade, vrijedna oko 3 miliona KM

Hrvoje Čabrajić, šef POSKOK-a, za "Avaz": Potvrđena prva optužnica, imamo 500 predmeta

Šta će biti s pozicijom ministra sigurnosti BiH

V.d. predsjednika SDS-a Jovica Radulović: Stvorena je atmosfera da u SDS-u ništa ne funkcioniše