Nakon snažnog zemljotresa magnitude 8.8 stepeni, koji je pogodio poluotok Kamčatka na istoku Rusije, opasnost od cunamija je oglašena i u Japanu.&nbsp;Prema riječima ambasadora BiH u Tokiju Mate Zeke, upozorenje na opasnost dobila je i bh. ambasada, ali i svi stanovnici putem mobitela. Prvobitno je procijenjeno da bi visina vala mogla iznositi tri metra, ali su posljedice značajno manje.- Pogođena je prefektura Ibaraki, ali je potres je izazvao visinu vala negdje do 40 centimetara, što je neznatno u odnosu na ono što se očekivalo. Međutim, nakon iskustava iz katastrofe 2011. godine Japanci su više oprezni nego svi ostali. Japan se uvijek priprema za sve vrste izvanrednih okolnosti. Svi, pa i mi diplomate, dva puta godišnje prolazimo te obuke tokom kojih nam se pokazuje kud su linije kretanja i šta trebamo poduzeti u određenom vremenu. Uglavnom, nema veće štete – kazao nam je Zeko.Naglašava da BiH može mnogo naučiti od Japana, kako u slučaju zemljotresa, tako i u slučajevima poplave, požara i drugih vanrednih događaja.

Nakon iskustava iz katastrofe 2011. godine Japanci su više oprezni nego svi ostali, uvijek se pripremaju za sve vrste izvanrednih okolnosti, kaže Zeko

Ambasador BiH u Japanu Mato Zeko za “Avaz”: Pogođena je prefektura Ibaraki, ali je visina vala oko 40 centimetara

Mjesecima već cijeli svijet u nevjerici gleda užase kojima su izloženi stanovnici Gaze. Svoj glas protiv zločina koje izraelska vojska čini nad palestinskim civilima najprije su digli građani, aktivisti, ali raste i broj država koje više ne mogu mirno posmatrati novi genocid pred očima čovječanstva. Najava premijera Velike Britanije Kira Starmera (Keir) da će njegova vlada u septembru ove godine priznati državu Palestinu ohrabrila je borce za pravdu širom svijeta i djelimično vratila nadu da zlo na kraju uvijek bude pobijeđeno. Starmer je kazao da će priznanje Palestine biti ozvaničeno neposredno pred zasjedanje Generalne skupštine UN-a, osim ako Izrael ne poduzme konkretne korake prema okončanju sukoba u Gazi i obnovi mirovnog procesa koji vodi ka rješenju koje podrazumijeva dvije države. Uz jasan stav Velike Britanije da aneksije teritorija na Zapadnoj obali neće biti.Priznanje Palestine je neotuđivo pravo palestinskog naroda, saopćeno je iz kabineta britanskog premijera, uz najavu da će priznanje biti dio šireg mirovnog rješenja, te da sve nepodnošljivija situacija u Gazi i sve manje nade u mirovni proces zahtijevaju odlučnije korake. Ovakva najava iz Londona, uz informaciju da slične odluke razmatraju i Francuska i druge evropske zemlje, signalizira promjenu u međunarodnom pristupu ratu u Gazi i palestinskom pitanju.

Najava premijera Starmera da će njegova vlada u septembru ove godine priznati državu Palestinu ohrabrila je borce za pravdu širom svijeta

Kir Starmer: Historijska odluka?!

Odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), koji je s nekoliko potpisa ispravio barem nekoliko “krivih Drina”, pa vlastima održao lekciju kako će i odakle izdvojiti sredstva za opremanje birališta digitalnim uređajima, dugoročno bi se mogla pokazati jednom od najznačajnijih otkako postoji OHR.Podsjetimo, Šmit je u jednom danu riješio način isplate duga „Viaductu“, trajno precizirao da onaj ko se zaduži mora i da plati, otklonio prijetnje po državnu imovinu Centralne banke i BHANSA-e, raspodijelio godinama blokirana sredstva od putarina, a onima koji su ih imali pokvario planove po kojima je i za Opće izbore naredne godine, umjesto programa i stručnih i časnih kandidata, važnije spremiti armiju brojača koji bi im glasove po tradiciji dodavali, a suparničkoj stranci oduzimali. Približno 112,5 miliona KM trebalo bi biti dovoljno Centralnoj izbornoj komisiji BiH za nabavku uređaja za biometrijsku identifikaciju birača, automatsko brojanje listića, obuku više od 5.000 operatera i izgradnju magacina za smještaj ove opreme. Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić najavljuje nastavak priprema, kako bi što prije stvorili uvjeti za pokretanje procedure javnih nabavki.Upravo u kompliciranom, nerijetko zloupotrebljavanom, sistemu javnih nabavki krije se i posljednja prepreka efikasnom, transparentnom i poštenom izbornom procesu. Onakvom kakav imaju stanovnici evropskih, pa i država regiona u kojima se glas birača poštuje, a rezultati glasanja objave 2-3 sata nakon zatvaranja glasačkih mjesta. Digitalne tehnologije jedini su način da se spriječi godinama usavršavani sistem manipulacija i krađa, da integritet izbora bude zaštićen i da građani počnu vjerovati da ima smisla glasati. Uostalom, stranke i njihovi trgovci i brojači, uzeli su im sve, pa red je barem pravo glasa da im vrate.&nbsp;

Šmit je u jednom danu riješio način isplate duga „Viaductu“, trajno precizirao da onaj ko se zaduži mora i da plati

Posljednja prepreka

Nakon što su zemlje EU pristale da izdatke za odbranu povećaju na 5 posto BDP-a, trgovinski sporazum s SAD-om predstavlja ogroman ekonomski udar na EU, smatra ekonomista i bivši bh. diplomata Draško Aćimović. On ukazuje na dio sporazuma po kojem će EU investirati 600 milijardi dolara u SAD, te kupiti energiju i vojnu opremu iz SAD u vrijednosti od 750 milijardi dolara.- Od tih 750 milijardi najveći dio ide na kupovinu gasa iz škriljaca, koji je daleko skuplji od gasa kojeg je Evropa kupovala od Rusije i Azerbejdžana. S ovim, EU ekonomski dolazi u jako tešku situaciju – kaže Aćimović.Pojedine zemlje se protive ovakvom sadržaju, a mađarski predsjednik Viktor Orban je po objavljivanju rezultata pregovora izjavio da je “Donald Trump pojeo Urusulu von der Leyen za doručak”. Aćimović očekuje podjele unutar EU po ovom pitanju, jer su Mađarska i Slovačka već otvoreno na strani Rusije.- Ono što vidimo kroz ovaj trgovinski rat, ali i druga dešavanja u svijetu, je da je u toku borba za dominaciju planetom između projekata EU, BRICS i AUKUS (Australia, United Kingdom, United States). AUKUS je bezbjednosno – ekonomska organizacija SAD, Velike Britanije i Australije, koja je manje poznata javnosti. Sada je veliko pitanje ko će se prikloniti kojem bloku i šta će se dešavati s EU. Ovo je prelomni momenat za EU – ističe Aćimović.Komentirajući poziciju BiH u svijetu koji je “na raskrsnici”, on smatra da je u ovom momentu potrebno otrježnjenje, jer će spas bh. ekonomije ovisiti od bolje saradnje unutar BiH.

Ono što vidimo kroz ovaj trgovinski rat, ali i druga dešavanja u svijetu, je da je u toku borba za dominaciju planetom 

Draško Aćimović za "Avaz": BiH je potrebno ekonomsko otrežnjenje

Nakon kasnih mrazeva, grada i sada ekstremne suše, domaća poljoprivreda suočava se s novim težim udarcem. Dug period bez kiše i visoke temperature ozbiljno su ugrozili proizvodnju na otvorenom – od povrća, žitarica i voća, do hrane za stoku, čime su pogođeni i stočari.Dok se kapi kiše u pojedinim dijelovima države broje na prste, poljoprivrednici zbrajaju štete na kompletnoj proizvodnji na otvorenom i prave računicu isplati li se, u ovako uređenoj zemlji, uopće baviti ovim poslom.

- Posljedice suše su neminovne, a najviše se odrazile na kukuruz. U Semberiji imamo oko 26.000 hektara i trenutno smo u neizvjesnom stanju. U slivu Drine i Save nešto prinosa bi i moglo biti, ali sve ostalo je pod upitnikom. Ljudi se sada boje za stočni fond, pogotovo kad država nije otkupnom cijenom zaštitila proizvođača, pa smo sa pšenicom, mlijekom i mesom i svim strateškim proizvodima prepušteni samima sebi. Vidim da ljudi pokušavaju da se otarase dijela stočnog fonda, jer ovako više nema matematike raditi – kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice i Asocijacije poljoprivrednih udruženja BIH Savo Bakajlić.Predsjednik Udruženja poljoprivreda FBiH Nedžad Bićo zatražio je od visokog predstavnika Kristijana Šmita da uredi sektor poljoprivrede u BiH ili da najtera političare da to učine.

- Institucijama se obraćamo godinama, da se napravi Ministarstvo poljoprivrede, agencija, ured, nek' ga zove kako god hoće, ali da poljoprivrednici u BIH budu pod jednom kapom. Da poslujemo pod jednakim uslovima, a ne da imamo 14 različitih zakona i poticaja u okviru jedne države. Sami sebi stvaramo zbrku i nelojalnu konkurenciju u okviru jednog tržišta. Istovremeno, godišnje gubimo više od 100 miliona KM upravo zbog toga što ne postoji jedna adresa s kojom bi EU razgovarala – ističe predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.

Ljudi se sada boje za stočni fond, pogotovo kad država nije otkupnom cijenom zaštitila proizvođača, kaže Bakajlić

Suša nanosi ogromne štete

U periodu od 2009. do 2019. godine BiH je izgubila oko 400.000 stanovnika, uz negativan prirodni priraštaj i masovno iseljavanje, posebno mladih. Ovo je istaknuto tokom promocije zbornika radova „Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine“, Akademije nauka i umjetnosti (ANU) BIH, uz podatak da više od polovine građana porijeklom iz BiH danas živi van ove zemlje.- Politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost dodatno pojačavaju intenciju za odlazak - rečeno je tokom promocije zbornika, koji donosi temeljitu analizu ključnih demografskih kretanja u zemlji u posljednjem desetljeću.<h2>Hronična nezaposlenost</h2>- Naše istraživanje pokazuje da općine formirane nakon Dejtonskog sporazuma, a koje spadaju u izrazito nerazvijene prema socioekonomskim pokazateljima, bilježe značajno smanjenje broja stanovnika. Uzroci su višestruki – od hronične nezaposlenosti i loše infrastrukture do nedostatka perspektive za mlade. Ovi faktori uzrokuju i negativan prirodni priraštaj i iseljavanje, stvarajući začarani krug demografske i ekonomske stagnacije. Ako se hitno ne osnaže lokalne zajednice i ne pokrenu dugoročne mjere ruralnog razvoja, mnoga od ovih područja suočit će se s potpunim nestankom stanovništva – kazao je akademik Mirko Pejanović.Zbornik su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, a promotori izdanja, uz Pejanovića, bili su i profesori Adnan Efendić i Pavle Mijović. Ukazali su na hitnost rješavanja demografskog pitanja u BiH i definiranja održivih javnih politika.- Demografske promjene nisu samo statistički podaci. One oblikuju našu budućnost. BiH se suočava s gubicima mladog, obrazovanog stanovništva, što dugoročno utiče na tržište rada, zdravstveni sistem i društvenu strukturu – naglasio je prof. dr. Adnan Efendić. On je ukazao na ekonomske uzroke i posljedice migracija, te naveo da su prostorne nejednakosti i nezaposlenost i niske plaće glavni okidači odlaska mladih. <h2>Upravljanje migracijama</h2>- Promjena u strukturi stanovništva već utiče na tržište rada, starenje populacije i opći kvalitet života. Sve su izraženije interne i sezonske migracije, pa je neophodno hitno provoditi aktivne migracione politike koje će spriječiti odlaske i potaći povratak, jer u suprotnom, posljedice za društvo i ekonomiju bit će dugoročne i ozbiljne – kazao je Efendić.Prema podacima iz zbornika, BiH bilježi negativan prirodni priraštaj još od 2009. godine, a do 2022. taj trend je dosegao -6,7 na 1.000 stanovnika. Između 2010. i 2019. godine zemlju je napustilo više od 400.000 ljudi. Najviše odlaze mladi od 20 do 29 godina, pa je prosječna starost stanovništva s 39,6 porasla na 42,5 godina.- Bez strateškog pristupa upravljanju migracijama, uključujući i razvoj imigracionih politika, suočit ćemo se s demografskim slomom – upozoreno je, uz poruku da je demografska revitalizacija jedan od najvažnijih izazova savremene BiH.

Politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost dodatno pojačavaju intenciju za odlazak

Prijeti nam demografski slom: Za 10 godina BiH izgubila više od 400.000 stanovnika

U skladu s nalogom visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), zamjenik ministra finansija BiH Muhamed Hasanović jučer je potpisao odluku o isplati 112,5 miliona KM Centralnoj izbornoj komisiji BiH za pripremu općih izbora 2026. godine. Riječ je o sredstvima namijenjenim za nabavku digitalne opreme koja će biti korištena prilikom identifikacije birača, glasanja, te automatskog brojanja i slanja izbornih rezultata.Tako je, od ukupnog iznosa, 72,4 miliona namijenjeno za kapitalne izdatke, 36,5 miliona za ugovorene usluge, te 3,6 miliona KM za materijalne troškove.- Ova sredstva namijenjena su za digitalnu modernizaciju izbora, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, automatsko brojanje listića, obuku više od 5.000 operatera i izgradnju logističke infrastrukture – kazao je Hasanović.

Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić kazala je da su, nakon odobravanja sredstava, u fokusu rokovi koje je potrebno ispoštovati kako bi se planirane nabavke blagovremeno okončale.- Sredstva su odobrena i očekujemo da budu prebačena kroz naš finansijski sistem. Nastavljamo raditi na pripremi najvažnijih neophodnih odluka u vezi realizacije projekta uvođenja specifičnih tehnologija u izborni proces, kako bi što prije stvorili uslove za pokretanje procedure javnih nabavki – kazala je Hadžiabdić za “Avaz”.Nakon što je Centralna banka BiH na poseban račun uplatila 120 miliona KM za isplatu duga po osnovu arbitražnog spora „Viaduct protiv BIH“, u skladu sa Šmitovom odlukom Hasanović je potpisao i odluku kojom se isti iznos iz sredstava prikupljenih od putarine transferira Vladi FBiH.Pravni osnov za njegovo djelovanje nalazi se u Šmitovoj odluci, kojom se propisuje da, ako ministar finansija odbije da potpiše naloge, zamjenik ministra to mora učiniti.

Nastavljamo raditi na pripremi najvažnijih neophodnih odluka u vezi realizacije projekta uvođenja specifičnih tehnologija u izborni proces

Irena Hadžiabdić, nakon odobravanja sredstava, za "Avaz": Što prije stvoriti uslove za pokretanje procedure javnih nabavki

Njemačke vlasti ubrzale su deportaciju nepoželjnih useljenika, pa je u prvih šest mjeseci ove godine izvršeno 11.800 deportacija. S prostora ove zemlje udaljeno je 2.300 imigranata više nego u istom periodu prošle godine. U istom periodu, prema podacima Službe za poslove sa strancima, s teritorije BiH udaljena je 151 osoba, od kojih su četiri prisilno udaljene iz države.<h2>Prisilna udaljenja </h2>- Realizovali smo četiri prisilna udaljenja iz BiH u zemlju porijekla. Jedan je državljanin Maroka, dvojica su državljani Bugarske, a jedan Austrije. Prisilna udaljenja se uvijek realizuju u pratnji ovlaštenih lica Službe za poslove sa strancima do krajnje destinacije. Državljanina Maroka predali smo policiji Maroka. Državljanin Austrije je imao i zdravstvenih problema, pa se u takvim prilikama angažuje medicinsko vozilo i osoblje – kaže Žarko Laketa, direktor SPS-a BiH.147 osoba pristalo je dobrovoljno napustiti BiH, ili je po sporazumima o read misiji izručeno zemljama EU, u ovom periodu najviše Hrvatskoj. Lakota pojašnjava da se mjere prisilnog udaljenja izriču osobama za kojima su raspisane potrage, predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti BiH ili unutar BiH prekrše zakon, pa budu smještena u Imigracioni centar dok čekaju deportaciju.- Prošle godine imali smo lice koje je bilo prijetnja zbog terorizma, za kojim je francuska policija izdala međunarodnu potjernicu, pa smo to lice čarter letom deportovali u Francusku – dodaje Laketa.Mogućnost dobrovoljnog napuštanja BiH imaju osobe koje su ilegalno ušle u BiH ili prekršile pravila za boravak unutar zemlje.<h2>Turska i Kina </h2>- Radi se i o osobama koje su zloupotrijebile bezvizni boravak, poput državljana Turske, Kine ili Ruske Federacije. U posljednje vrijeme, po sporazumu o read misiji s Hrvatskom, pojavljuju se u značajnoj mjeri državljani Turske, ali i Kine. Oni bezvizno dolaze u BiH, a onda idu dalje, pa hrvatska policija reaguje – kaže Laketa.

U istom periodu registrirana su 5.103 migranta u BiH, što je značajan pad u odnosu na prošlogodišnjih 15.000 u ovom periodu. Najveći broj njih je došao iz Afganistana (947), Egipta (791), Maroka (668)... Specifična je Turska, s kojom BiH ima sporazum o bezviznom režimu, pa njeni državljani legalno dolaze u BiH, a njih 475 je prekršilo pravila.<h2>Radna snaga dolazi legalno</h2>- Registrovali smo 5.103, ali u prihvatnim kampovima boravi 600 do 800 osoba. To je pokazatelj da njihov cilj nije da ostanu u BiH. Neko priča o radnoj snazi. Radna snaga dolazi legalno. Oni ne ostaju u BiH, njihova krajnja destinacija je EU – ističe Laketa.

Realizovali smo četiri prisilna udaljenja iz BiH u zemlju porijekla. Jedan je državljanin Maroka, dvojica su državljani Bugarske, a jedan Austrije

U prvom polugodištu 2025. godine: Njemačka deportirala 11.800, a BiH 151 osobu

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) u nedjelju su u Škotskoj najavili carinski sporazum SAD - EU, kojim se predviđa uvođenje carina od 15 posto na evropske proizvode koji se izvoze u SAD.Evropska unija se obavezala i da će kupovati energente iz SAD u vrijednosti od 750 milijardi dolara, kako bi nadomjestila ruski plin, kao i na 600 milijardi dolara investicija u SAD. Dok pljušte reakcije iz država članica, sporazum je za “Avaz” komentirao i zastupnik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Stier.<h2>Neodrživ model</h2>- Era globalizacije kakvu smo poznavali je gotova i u takvim je okolnostima Ursula von der Lajen pokušala smanjiti štetu za EU. Evropski izvoznici su u nepovoljnijoj situaciji u odnosu na stanje prije Trampa, o tome nema dvojbe, ali je izbjegnut trgovinski rat koji bi u ovom trenutku imao još gore posljedice. Po meni, u novim geopolitičkim okolnostima je neodrživ model razvoja ovisan o izvozu. EU mora produbiti integraciju svog jedinstvenog tržišta i postupno smanjiti ovisnost o vanjskim faktorima – kaže Stier.<h2>Privatni subjekti</h2>Komentirajući prve reakcije, nezadovoljstvo, pa i protivljenje pojedinih evropskih zvaničnike, te najave da bi ovaj sporazum mogao dodatno podijeliti EU, Stier kaže da će se o pojedinostima sigurno raspravljati, i to dosta, u narednim sedmicama.- Ono što bih sad naglasio je da se ne može natjerati privatne subjekte da kupuju ili investiraju tamo gdje Evropska komisija želi. A privatni sektor jeste i mora ostati nositelj evropskog gospodarstva – ističe evropski zastupnik Davor Ivo Stier.

Evropski izvoznici su u nepovoljnijoj situaciji u odnosu na stanje prije Trampa, o tome nema dvojbe

Europarlamentarac Davor Ivo Stier za “Avaz”: Fon der Lajen pokušala smanjiti štetu za EU

Nakon što je uspio u namjeri da države članice NATO-a pristanu da za odbranu izdvajaju 5 posto BDP-a, trgovinski sporazum sa EU, iako još u fazi detaljnog usaglašavanja, još jedan je uspjeh politike američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), smatra profesor na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije Univerziteta „Burch“ Adis Maksić.&nbsp;Sve ostalo, a što je vezano za trgovinske odnose i tarife koje je uvodio, pa povlačio, odgađao ili smanjivao, izgledalo je nestabilno i neuvjerljivo.- Ovo je prvi sporazum u kojem je, mislim, uspio da postigne nešto što njegovi prethodnici nisu. S tom politikom ucjenjivanja, prijetnji, štapova i mrkvi na autokratski način. Vidjet ćemo, jer uvijek ima posljedica koje se u ovom momentu ne mogu staviti na vagu. Toliko je tenzija napravio sa saveznicima da bi došlo do ovog sporazuma, a dugoročno to uvijek nosi neku štetu. Uz sporazum unutar NATO-a, ovo je objektivno drugi Trampov uspjeh, za razliku od nekih drugih stvari koje samo pokušava predstaviti kao uspjeh – kazao nam je Maksić.S druge strane, on podsjeća na neuspjehe američkog predsjednika u vezi sa postizanjem mira u Ukrajini, dok u slučaju Gaze, gdje ubijanja i izgladnjivanja stanovništva predstavljaju poraz cijelog čovječanstva, naš sagovornik ne može pronaći prave riječi. - Ovdje se pokazalo da Evropa nije homogen akter, što Tramp uspjeva da iskoristi na određen način. EU nije jaka meta za ono što pokušava da radi, jer unutar Evrope imamo politike koje su bliske Trampovoj. Da bi Evropa uspjela da zauzme neki stav ona mora da napravi harmonizaciju različitih stavova, a neki od njih su toliko protrampovski da Tramp ima karte kakve nema u drugim zemljama. To je dovelo do tih ustupaka – ističe Maksić.

Ovdje se pokazalo da Evropa nije homogen akter, što Tramp uspjeva da iskoristi na određen način, kaže Maksić 

Profesor Adis Maksić za "Avaz": Uz sporazum unutar NATO-a, ovo je drugi Trampov uspjeh

Građani BiH, ali i strani državljani koji u jeku turističke sezone žele posjetiti našu zemlju, nailaze na ogromne probleme u radu Ambasade BiH u Jordanu. Nekoliko njih obratilo se i „Avazu“, navodeći da nailaze na zatvorena vrata, te da ih se maltretira sa zahtjevima da termine razgovora sa službenikom konzularnog odjela zakazuju putem e-maila, da to pokušavaju, ali bezuspješno.Javio nam se i Mohamad Ababneh (Mohammad), državljanin BIH koji se trenutno nalazi u Jordanu. Kaže da tokom svojih više od 20 godina interakcije s ambasadom u Amanu na ovakve probleme nije nailazio.- Mnogi moji prijatelji, koji su željeli posjetiti Bosnu kao turisti, otkazali su posjete, promijenili planove i odlaze na gostoljubivije destinacije zbog nedostatka komunikacije s ambasadom i loše interakcije s njima. Gotovo nikad se ne javljaju na telefon, ne javljaju se na zvonce ambasade. I ja sam imao loše iskustvo s ambasadom. Pokušavao sam obnoviti pasoš u januaru, a dobio sam ga u junu. Mom sinu, za kojeg sam podnio zahtjev za registraciju u Bosni od januara, bilo je dozvoljeno da podnese zahtjev za pasoš tek prije nekoliko dana, krajem jula – kazao nam je Ababneh.Pojašnjava da Ambasada BiH ima sistem za zakazivanje termina, ali kada je pokušao da ga koristi dobio je odgovor da ne radi i da osoblje kontaktira telefonskim putem.- Kada sam to uradio, nisu odgovorili nekoliko dana. Kada su odgovorili, rekli su: „Žao mi je, molim vas, pošaljite e-mail da zakažete termin“. Dakle, imate nekoliko filterskih kapija koje će postaviti prepreke pred svakoga ko pomisli da ide u Bosnu, a samo oni koji zaista moraju će nastaviti. Zapravo, situacija je toliko loša da turističke kompanije u Jordanu sada reklamiraju putovanja na Kosovo i prodaju aranžmane – ističe Ababneh.Zbog ovakve situacije, osim budžetskih prihoda, posljedice će imati i turistički kapaciteti u BiH, posebno zbog velike zainteresiranosti hodočasnika iz Libana, koji svake godine posjećuju Međugorje.

- Očekujem prvo da se prema meni ponašaju kao prema čovjeku, da ne moram moliti preko interfona da mi ambasada otvori kapiju. Uostalom, ja sam bosanski državljanin i imovina bosanske ambasade je navodno moja zemlja. Volio bih da bude prisutno više zaposlenih i da ambasador bude dostupan. Imali smo zlatne godine u ambasadi između 2018. i 2024. godine. Osoblje je bilo nevjerovatno efikasno, bili su vrlo pristupačni – kaže Mohamed Ababneh.Na upit „Avaza“ ambasador BiH Slavko Matanović u nedjelju je odgovorio da konzularni odjel funkcionira u skladu s raspoloživim ljudskim i tehničkim kapacitetima. Rad sa strankama u konzularnim poslovima odvija se od nedjelje do srijede, od 10 do 12 sati, dok je termin za telefonske pozive u vezi s vizama svakim radnim danom od 14 do 15 sati. Problem je, kako kaže, u nedostatku službenika, zbog čega je od Ministarstva vanjskih poslova BiH više puta upućen zahtjev za dodatnim kadrovskim pojačanjem.

Očekujem prvo da se prema meni ponašaju kao prema čovjeku, da ne moram moliti preko interfona da mi ambasada otvori kapiju, kaže Ababneh

Mohamad Ababneh iz Amana za "Avaz": U Ambasadi se gotovo nikad ne javljaju na telefon, turisti otkazuju posjete BiH

Iako svi detalji još nisu precizirani, okvir trgovinskog sporazuma između SAD i EU je dogovoren, kazao je za „Avaz“ ekonomski analitičar Damir Novotny. Iako su predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen iskazali zadovoljstvo i iako se, na prvi pogled, čini da bi obje strane trebale biti zadovoljne, Novotny kaže da to ipak nije tako.- EU je u ovome sporazumu lošije prošla. Tu se mora reći da su carine na uvoz američkih roba u Evropu bile prilično visoke, a neke robe, zbog vancarinskih barijera, nisu se ni mogle uvoziti. Poput nekih hemikalija za zaštitu poljoprivrednih proizvoda, GMO proizvoda i sličnih, koji Evropi nisu prihvatljivi. S druge strane, carine na uvoz automobila iz Evrope u SAD, prije dolaska Trampa na čelo SAD u prvom mandatu, bile su 2,5 posto, a sada je to na 15 posto i čini se dosta visokim. Imamo još nekoliko carinskih stopa koje su izuzetno visoke i prohibitivne, na čelik i aluminij. Tu će se još nešto pregovarati, ali posebno zabrinjava obaveza koju je preuzela EU, da investira u SAD 600 milijardi eura – pojašnjava Novotny.Dodaje da još nije riješeno pitanje izvoza lijekova na američko tržište, bez kojih SAD ne mogu, te pitanje digitalnih usluga koje evropskom tržištu pružaju američke kompanije, poput Googlea, Mete, Netflixa i sličnih. Sporazumom između SAD i EU indirektne posljedice bi izbjegle bh. kompanije koje izvoze na evropsko tržište. - Za BiH je najvažnija njemačka auto industrija, jer u BiH postoji nekoliko velikih proizvođača dijelova koje bi destabilizacija mogla pogoditi. Ovime je eskalacija izbjegnuta. Ovih 15 posto carina vjerovatno neće smanjiti prodaju. Pad prodaje nekih marki evropskih vozila je počeo i prije ove eskalacije. To se odnosi prvenstveno na Volkswagen, a indirektno i na njegove dobavljače u BIH – ističe Novotny. Hrvatski ekonomski stručnjak smatra da bi BIH, nakon uvođenja carina od 35 posto za proizvode iz naše zemlje, trebala inicirati razgovore. - Vanjskotrgovinska politika, ako ona na razini BiH uopće postoji, morala bi biti aktivnija. Ja sam bio iznenađen s tom stopom od 35 posto za BIH, nisam razumio zašto je tako visoka stopa uvedena, jer američkoj ekonomiji ne prijeti nikakva opasnost od BiH. Vjerovatno se moglo postići nešto u aktivnijim pregovorima. Međutim, vidimo da ni Srbija nije uspjela. Očito je da vlada SAD-a nema u fokusu Zapadni Balkan – dodaje Damir Novotny.

Hrvatski ekonomski stručnjak smatra da bi BIH, nakon uvođenja carina od 35 posto za proizvode iz naše zemlje, trebala inicirati razgovore

Damir Novotny za "Avaz" govori kako bi se sporazum EU i SAD mogao odraziti na BiH: Evropska unija je lošije prošla

Objekti Srpske pravoslavne crkve u općini Kakanj u posljednjih nekoliko mjeseci našli su se na meti vandala, a prema riječima sveštenika Dragiše Cvjetkovića, ponovo je oštećena kapela na srpskom pravoslavnom groblju Karaula. Nepoznate osobe razbile su dva stakla i ušle u objekt, ali uviđajem je utvrđeno da iz njega ništa nije ukradeno.<h2>Policija aktivna</h2>Iz MUP-a ZDK potvrdili su da je napad prijavljen, te da su uviđaj izvršili istražitelji Policijske stanice Kakanj, koji poduzimaju mjere i radnje na rasvjetljavanju svih okolnosti ovog događaja.Cvjetković je naveo da je do sada provaljeno u kapelu na Krstima na Mošćanici, kamenovana je kapela na Plandištu, provaljeno u kapelu na Viduši iznad Bilješeva, a kapela Karaula i ranije je jedanput napadnuta.Načelnik Kaknja Mirnes Bajtarević u izjavi za „Avaz“ poručuje da će i policija i općinska administracija učiniti sve da se otkriju i kazne oni koji su oštetili kapelu na srpskom pravoslavnom groblju.<h2>Nema pardona</h2>- Podrška je prema Parohijskom domu i našem parohu Dragiši uvijek prisutna. Mi smo i do sad izlazili ususret i opet ćemo. Ja ću ga pozvati. Svaki put saniramo štetu, da vjernici pravoslavne vjeroispovijesti ne bi morali sakupljati taj novac, a učinit ćemo koliko možemo više da angažujemo policiju da rasvijetle te događaje. Nama je bitna odlična saradnja koju imamo i to pokazujemo i kroz naše transfere za SPC. Tu nema pardona, ne znam ko da je u pitanju. Da mi je iz oka ispao, mi ćemo ga tražiti, a podrška SPC je uvijek tu – kazao je za „Avaz“ načelnik Kaknja Mirnes Bajtarević.<h2>Saradnju niko neće pokvariti</h2>Načelnik Bajtarević ističe odličnu saradnju SPC, Islamske zajednice, Katoličke crkve i Franjevačkog samostana, s kojima se redovno sastaje.- To niko neće pokvariti, a pojedince koji to pokušavaju ćemo uhvatiti da ih kaznimo – poručuje Bajtarević.Svaki put saniramo štetu, da vjernici ne bi morali sakupljati taj novac.

Podrška je prema Parohijskom domu i našem parohu Dragiši uvijek prisutna. Mi smo i do sad izlazili ususret i opet ćemo, kaže načelnik

Bajtarević za "Avaz" o napadima na imovinu SPC: Da mi je iz oka
ispao, naći ćemo ga i kazniti

Ministar odbrane BiH Zukan Helez poslije posjete Sajmu odbrambene industrije IDEF 2025, te razgovora s vlasnicima i direktorima kompanija, kao i sekretarom namjenske industrije Turske Halukom Gorgunom, „Avazu“ je ispričao sve o projektima opremanja Oružanih snaga BiH i obuke njenih pripadnika.&nbsp;&nbsp;<h2>Oficiri na obuci</h2>Pored ostalog, OSBiH će dobiti najsavremenije protuzračne i protuoklopne sisteme, a u izboru su Sungur i Hisat, te Umats i Omatas, vođeni sistemi srednjeg dometa.

- Mi ćemo odlučiti šta je nama najbolje i odabrati jedan protuzračni i jedan protuoklopni sistem, a onda naši vojnici i oficiri, koji će upravljati time, idu na obuku u Tursku. Ne možemo nešto uvesti prije nego budemo imali obučene ljude. Obavio sam razgovor s vlasnicima i direktorima kompanija. Jako je bitno da na četiri vozila KIRPI 2, koja smo već uvezli, može biti instalirano sve od tog naoružanja. Inače, pored dopremljena četiri, imamo potpisan sporazum o isporuci ukupno 48 borbenih vozila Kirpi 2, kojima će postepeno biti opremljene čitave Oružane snage – kaže Helez za "Avaz". <h2>Kamikaze dronovi</h2>Sve je potpisano i spremno za isporuku dviju bespilotnih letjelica Bayraktar TB 2, a Helez otkriva da je dogovoren i uvoz manjih dronova.- Od dvadesetak najmodernijih turskih sistema, koji su predstavljeni na sajmu, dva već imamo - TB2 i Kirpi 2. Dogovorili smo da za određenu vrstu kamikaza dronova, na prijedlog partnera iz Turske, pošaljemo naše vojnike na obuku. Ima jedan širok paket naših dogovora koji bi u narednom periodu trebali ići u realizaciju. Sve su to lijepe vijesti za BiH, jer sve što nabavljamo usmjereno je na odbranu BiH – kaže Helez.<h2>Opstrukcije u Vijeću ministara</h2>- Ovo je bila izuzetno važna posjeta, jer nam je uz SAD, Turska najznačajniji partner u jačanju interoperabilnosti i opremanju OSBiH. Imamo potpisan sporazum o vojno-finansijskoj saradnji u modernizaciji OSBIH, koji je usvojilo Predsjedništvo BiH, ali se on ne provodi i ne može se planirati u budžetu zbog stalnih opstrukcija u Vijeću ministara od ministara iz RS. Po tome smo izdvojili 0 KM, pa nam je ostalo da to radimo uz pomoć naših partnera ili iz naših unutrašnjih rezervi – kaže.Dogovorili smo da Turska pošalje najjaču delegaciju u BiH koja će se sastati s predstavnicima naše namjenske industrije i dogovoriti projekte

OSBiH će dobiti najsavremenije protuzračne i protuoklopne sisteme, a u izboru su Sungur i Hisat, te Umats i Omatas, vođeni sistemi srednjeg dometa

Zukan Helez za "Avaz" otkriva šta je sve dogovorio u Turskoj: Sve je spremno za isporuku Bayraktara

Bosanskohercegovačko društvo mora biti osjetljivo na slučajeve napada na povratnike, posebno ako se radi o dužnosnicima na bilo kom nivou, izjavio je za “Avaz” ministar raseljenih osoba i izbjeglica FBiH Nerin Dizdar.Nakon podmetanja požara na automobil poslanika u NSRS Amira Hurtića u Grapskoj kod Doboja, nadležne institucije poziva da slučaj do kraja rasvijetle.<h2>Gušo iz Višegrada</h2>- Imamo nažalost česte incidente gdje su povratnici predmet napada. Ohrabruje da imamo i slučajeve gdje pravosuđe radi svoj posao. Nedavno smo imali osuđujuću presudu za napadače na Osmana Mehanovića, imamo podignutu optužnicu protiv napadača na Bahrudina Gušu iz Višegrada, a imamo i jednu presudu za negiranje genocida. Stvari se pomiču i tu moramo pohvaliti VSTV koje radi jako dobar posao. Očekujem da se ovakav trend nastavi i da se blagovremeno i pravilno procesuiraju počinitelji, o kome god da se radi i kakav god da je motiv – kaže Dizdar.On je podnio krivičnu prijavu protiv odgovornih za provokacije i uvrede Bošnjacima na dan obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, ali uvrede i prijetnje stižu i iz Prijedora. Incidenti su istovremeno zabilježeni i u Travniku, Tuzli, Novoj Biloj. Svemu je doprinijela i politička retorika proteklih mjeseci.

- Više je nego jasno da imamo jako ružne, pa i rasističke poruke u političkom miljeu. Vi imate predsjednika jednog entiteta koji poziva svoje sugrađane da promijene vjeru, promoviše mitomanske ideologije o nekakvom povratku na ranija vjerovanja, pa tvrdi da bi tada ova država mogla biti normalna. Kad ljude diskvalilfikujete na taj način i tretirate ih kao neprijatelje, naravno da je to signal sljedbenicima te politike. To su poruke za koje smo vjerovali da su stvar prošlosti, kad je slične slala Biljana Plavšić i drugi političari. Nažalost, izgleda da se i danas moramo boriti s tom retorikom, koja u pravilu prerasta u zlodjela – ističe Dizdar.<h2>Programi zapošljavanja</h2>Saglasan je da su napadi razlog više da se povratnicima pomogne, jer ih smatra čuvarima BiH.Kaže da Federalno ministarstvo iz ukupnog budžeta za povratak od gotovo 45 miliona KM, po prvi put realizira programe zapošljavanja povratnika u lokalnim institucijama, podrške razvoju biznisa, te pružanja besplatne pravne pomoći. Osigurana je i podrška svim učenicima i studentima na području BiH.- Ministarstvo na godinu dana finansira neto platu za svakog zaposlenog povratnika, gdje poslodavcima dajemo 1.850 KM po zaposlenom – kaže ministar Nerin Dizdar.<h2>20 zaposlenih</h2>- Imamo više od 20 zaposlenih povratnika u jedinicama lokalne samouprave u RS. Neko će reći da nije dovoljno, ali svakako je bolje od cifre 0. Mislim da će ih biti još više, kako lokalne zajednice budu prepoznavale benefite – navodi Dizdar.

Nakon podmetanja požara na automobil poslanika u NSRS Amira Hurtića ministar poziva nadležne institucije da slučaj do kraja rasvijetle

Federalni ministar Nerin Dizdar za "Avaz": Procesuirati napadače na povratnike

U selu Gudelj u Jošanici kod Foče danas su proučeni jasin i hatma - dova za 13 žrtava agresije na BiH iz porodice Reko. Na monstruozan način polovinom juna 1992. ubijeno je sedmero žena i staraca, stanovnika Gudelja. Oni su najprije zatvoreni u podrumu jedne kuće, a potom živi zapaljeni.Troje civila je zatočeno u zloglasnom KPD Foča, gdje su ubijeni. Tri člana porodice Reko poginulo je u redovima ARBiH u borbama za odbranu Goražda. Tradicionalnom učenju dove zadnje nedjelje u julu prisustvovali su članovi porodice i prijatelji iz BiH, ali i iz Danske, Francuske i Njemačke.Među žrtvama su ugledni fočanski imam Salko ef. Reko, te Kademlija, Rasim, Šuhreta, Nusret, Aziza, Huso, Zejnija, Dika, Safeta, Ramo, Ismet i Izet Reko. Za zločin u Gudelju do danas niko nije odgovarao.

Ambasador BiH u Japanu Mato Zeko za “Avaz”: Pogođena je prefektura Ibaraki, ali je visina vala oko 40 centimetara

Kir Starmer: Historijska odluka?!

Posljednja prepreka

Draško Aćimović za "Avaz": BiH je potrebno ekonomsko otrežnjenje

Suša nanosi ogromne štete

Prijeti nam demografski slom: Za 10 godina BiH izgubila više od 400.000 stanovnika

Irena Hadžiabdić, nakon odobravanja sredstava, za "Avaz": Što prije stvoriti uslove za pokretanje procedure javnih nabavki

U prvom polugodištu 2025. godine: Njemačka deportirala 11.800, a BiH 151 osobu

Europarlamentarac Davor Ivo Stier za “Avaz”: Fon der Lajen pokušala smanjiti štetu za EU

Profesor Adis Maksić za "Avaz": Uz sporazum unutar NATO-a, ovo je drugi Trampov uspjeh

Mohamad Ababneh iz Amana za "Avaz": U Ambasadi se gotovo nikad ne javljaju na telefon, turisti otkazuju posjete BiH

Damir Novotny za "Avaz" govori kako bi se sporazum EU i SAD mogao odraziti na BiH: Evropska unija je lošije prošla

Bajtarević za "Avaz" o napadima na imovinu SPC: Da mi je iz oka ispao, naći ćemo ga i kazniti

Zukan Helez za "Avaz" otkriva šta je sve dogovorio u Turskoj: Sve je spremno za isporuku Bayraktara

Federalni ministar Nerin Dizdar za "Avaz": Procesuirati napadače na povratnike

Jasin pred duše članova porodice Reko iz sela Gudelj kod Foče: Zatočeni i živi zapaljeni

Ambasador BiH u Japanu Mato Zeko za “Avaz”: Pogođena je prefektura Ibaraki, ali je visina vala oko 40 centimetara

Kir Starmer: Historijska odluka?!

Posljednja prepreka

Draško Aćimović za "Avaz": BiH je potrebno ekonomsko otrežnjenje

Suša nanosi ogromne štete

Prijeti nam demografski slom: Za 10 godina BiH izgubila više od 400.000 stanovnika

Irena Hadžiabdić, nakon odobravanja sredstava, za "Avaz": Što prije stvoriti uslove za pokretanje procedure javnih nabavki

U prvom polugodištu 2025. godine: Njemačka deportirala 11.800, a BiH 151 osobu

Europarlamentarac Davor Ivo Stier za “Avaz”: Fon der Lajen pokušala smanjiti štetu za EU

Profesor Adis Maksić za "Avaz": Uz sporazum unutar NATO-a, ovo je drugi Trampov uspjeh

Mohamad Ababneh iz Amana za "Avaz": U Ambasadi se gotovo nikad ne javljaju na telefon, turisti otkazuju posjete BiH

Damir Novotny za "Avaz" govori kako bi se sporazum EU i SAD mogao odraziti na BiH: Evropska unija je lošije prošla

Bajtarević za "Avaz" o napadima na imovinu SPC: Da mi je iz oka ispao, naći ćemo ga i kazniti

Zukan Helez za "Avaz" otkriva šta je sve dogovorio u Turskoj: Sve je spremno za isporuku Bayraktara

Federalni ministar Nerin Dizdar za "Avaz": Procesuirati napadače na povratnike

Jasin pred duše članova porodice Reko iz sela Gudelj kod Foče: Zatočeni i živi zapaljeni