<p>Prije dvije godine, na današnji dan Nermin Sulejmanović počino je jedan od najstravičnijih zločina u poslijeratnoj BiH. Dani koji su uslijedili smatrani su prekretnicom u borbi protiv femicida i nasilja nad ženama.</p><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">Jedanaestog avgusta 2023. godine društvene mreže preplavio je snimak monstruma Nermina Sulejmanovića, koji je direktno prenosio brutalno premlaćivanje nevjenčane supruge Nizame Hećimović. Sadističku okrutnost Sulejmanović je demonstrirao u društvu maloljetnog djeteta. Istog dana Sulejmanović je ubio Džengiza i Denisa Ondera, a tokom njegovog sumanutog pohoda po Gradačcu tri osobe su ranjene, među njima i policajac.</span></p><h2>Ubio oca i sina</h2><p>Niz svirepih zločina on je započeo nakon devet sati, kada je došao na vrata porodične kuće Nizamine tetke u kojoj je Nizama pokušala pronaći utočište. Premlaćivanje bespomoćne žene nastavio je u vikendici u naselju Sibovac, gdje ju je na kraju hicem iz pištolja hladnokrvno ubio. Potom je sjeo u automobil i velikom brzinom prolazi kroz Gradačac.&nbsp;</p><p>U automobilu je dva puta pucao u Denisa, a nakon toga je pronašao i njegovog oca Đengiza Ondera, a u njihovoj kući pucao u Đengizovu suprugu Harisu Onder, teško je ranivši.</p>

<p>Ko zna s koliko bi žrtava završio krvavi pohod pomahnitalog ubice, da mu spretni trgovac u prodavnici opreme za lov i ribolov, umjesto prave, nije dao startnu municiju. Sulejmanović kasnije puca na policijsko vozilo u kojem je ranio policajca, sipa gorivo na benzinskoj pumpi, a oko 13 sati se javlja uživo putem Instagrama s farme izvan Gradačca. Planirao je nastaviti s ubistvima. Na farmi u mjestu Ledenica Donja počinio je samoubistvo, nakon što je lociran i opkoljen.</p><p>- Svako jutro, svako moje buđenje, imam osjećaj da je tu negdje vidim kako plače, a ja joj ne mogu pomoći – kaže Nizamina tetka Zijada Vuković-Pamuković.</p>

<h2>Šta sam mogla</h2><p>Sjeća se kontakata s nadležnim institucijama od 4. do 11. avgusta, kada su svi bili upoznati s prijetnjom i kada je bilo vremena da se nešto poduzme. Teško joj je što, nakon svega, niko nije odgovoran za tragičan epilog.</p><p>- Ne može niko da ne bude kriv, a da niko ništa nije uradio tih dana. Znate koliko je sedam dana kad vodite borbu s nekim i čekate da vam dođe na vrata. Pa gledate svoje dijete u krvi, da ti odvodi, a ne možeš ništa uraditi. I na kraju meni da kažu: “Da se to desilo u mojoj kući, uradio bih drugačije”. Šta sam ja, jedna žena, u tom trenutku mogla da uradim?! Da sam mogla, uradila bih. Šta sam mogla da uradim kad mi policija kaže – neka je ona kući, mi smo blizu, doći ćemo i pomoći. Ja sam tim riječima vjerovala – kaže Vuković-Pamuković.</p>

<h2>Kuća u kojoj se krio</h2><p>Nakon trostrukog ubistva u Gradačcu, mobitel trostrukog ubice poslan je na vještačenje. Istražitelje je zanimalo s kim je bio u kontaktu tih dana, posebno u noći prije ubistva kada mu je neko otkrio lokaciju na kojoj se Nizama nalazi. Prema informacijama koje ima porodica, sadržaj mobitela ni do danas nije poznat.&nbsp;</p><p>Dani avgusta najteži su u njenom životu, ali poručuje da od borbe za sistem koji će reagirati brže i adekvatnije neće odustati.</p><p>- Ja živim u kući gdje se sve desilo, nije to baš tako jednostavno. Da niko za to nije kriv, ne mogu da shvatim. Ama baš niko, iako ne znam šta je neko uradio za nas. Mnogo je žrtava već palo. Valjda ćemo se probuditi iz ovog svega. Nekad nemam riječi, ne znam više ni šta da kažem. Sama ne mogu promijeniti svijet – kaže Zijada Vuković-Pamuković.</p>

Ko zna s koliko bi žrtava završio krvavi pohod ubice, da mu trgovac u prodavnici opreme za lov i ribolov, umjesto prave, nije dao startnu municiju

Dvije godine od monstruoznog zločina u Gradačcu: Trostruko ubistvo u prijenosu 
uživo koje je zgrozilo svijet

<p>Nema kiše, ni dovoljno uglja, pa entitetske elektroprivrede bilježe gubitke, a BiH se sve jače oslanja na električnu energiju iz uvoza, bez koje bismo, vjerovatno, već imali redukcije i povremeno ostajali u mraku. Stabilnost poslovanja, a time i energetskog sistema, nastoji se osigurati povećanjem cijena za potrošače, pa je evidentno da se od nekada velikog izvoznika, s jeftinom strujom za domaću potrošnju, BiH polako pretvara u uvoznika, za čije će stanovništvo i privredu električna energija biti sve skuplja.</p><p>U svijetu u kojem energija ima sve veći značaj za zlu sudbinu možemo kriviti višedecenijski nerad, nebrigu, činjenicu da su nam javna preduzeća služila uglavnom za stranačko zapošljavanje, izostanak blagovremenog planiranja i gradnje novih proizvodnih objekata, ulaganja u rudnike, pa i klimatske promjene i toplotne valove koji i ovih dana smanjuju dotoke na naše turbine. Međutim, ako se za svaku od kritika verbalnim akrobacijama može pronaći nekakvo opravdanje, postoji podatak nakon kojeg možemo konstatirati samo da, nažalost, zaslužujemo i poskupljenja, i mrak.</p><p>Neshvatljivo zvuči podatak da od momenta puštanja u pogon HE Zvornik 1957. i HE Bajina Bašta 1968. godine struju dobivenu iz potencijala zajedničke rijeke koristi isključivo Srbija. U bivšoj, zajedničkoj državi, trase dalekovoda nisu ni bile toliko bitne, ali tri decenije od rata, uz prešutnu saglasnost domaćih vlasti, susjedna država ima halal gigavat-sate s Drine, dok BiH uvozi struju. Upozorava na to godinama univerzitetski profesor iz Tuzle Nedim Suljić, član komisije Vijeća ministara, koja je svojevremeno utvrdila da je samo od 1996. do 2018. godine BiH zakinuta za blizu pet milijardi maraka.</p><p>Bez naknada za potopljeno zemljište u Zvorniku, Bratuncu i Srebrenici, koje se također ne plaćaju. Struka je neumoljiva i precizno je utvrdila da je 67 posto hidroakumulacije HE Bajina Bašta na teritoriji države BiH, dok bi sa HE Zvornik BiH trebalo pripasti 50 posto proizvedene električne energije. Radi se o dijelu vodotoka, gdje granice nisu sporne, gdje je desna obala srbijanska, a lijeva bosanska, ali su sporne granice u glavama bh. političara i podanički mentalitet kojim ćemo susjedima poklanjati struju, a onda se zahvaljivati na mizernim donacijama.</p>

U svijetu u kojem energija ima sve veći značaj za zlu sudbinu možemo kriviti višedecenijski nerad

Halal gigavat-sati

<p>O presudi Miloradu Dodiku i kraju njegove političke karijere, poziciji Dragana Čovića, ali i neinteligentnim porukama Elmedina Konakovića, te aktuelnoj situaciji u BiH i budućnosti BiH, za “Avaz” govori politolog i politički analitičar iz Zagreba, profesor Žarko Puhovski. Dešavanja nakon pravosnažne presude predsjedniku RS, opisuje Njegoševom rečenicom: “Prazne se puške obojica plaše”.</p><p>- Jedan zna da je puška, drugi zna da je prazna. Radi se o Dodiku, koji je godinama živio od provociranja, maltretiranja i manipuliranja, a uvijek je znao da ne može ići do kraja, da ne može ići ka separaciji, ali je o njoj govorio. Jer da dođe do separacije RS, onda bi on izgubio smisao svoje političke egzistencije, a to nije uopće moguće. S druge strane, on je osuđen po zakonu koji je donijela jedna osoba, a što se u Evropi nije desilo posljednjih 200 godina. Sudi ga se po procesnom zakonu, što opet nema nigdje, po kojem se do godinu zatvora može otkupiti za novac. Dakle, s jedne strane se zaoštrava pritisak na Dodika, jer je doista pretjerao, a s druge se ono što bi trebali biti ostaci pravne kulture BiH radikalno reducira na sramotu. Jer, da čovjeka koji je izabran sudite po zakonu koji je donijela jedna osoba, kakva god ona da je, pa da može otkupiti kaznu za ne znam koliko tisuća maraka – to je loš vic – kaže profesor Puhovski.</p><h2>Odigrao svoju ulogu </h2><p>Ni zabrana obavljanja dužnosti na period od šest godina, koja je šest puta duža od same kazne, dodaje, ne postoji u većini modernih pravosudnih sistema i mimo je pravne logike. Zato naš sagovornik smatra da se u ovom slučaju o pravu i ne radi.</p><p>- Radi se o političkim odnosima u kojima je Dodik “dotjerao cara do duvara” i sada dalje više ne ide. Dodik je svoje odigrao. Još će se tu pojavljivati kao neko za kog se brinu Orban, Vučić, možda malo i Putin, ali ne pretjerano, ali on je svoju ulogu odigrao. Međutim, ono što bi druga strana, da je iole inteligentna, trebala činiti, jeste pokazati tom dijelu BiH da je doista dio BiH i da je to srpski dio BiH. Orijentirati se na nekog drugog srpskog političara iz BIH, da ne ispadne da se radi o obračunu sa srpskom komponentom, na čemu Dodik insistira – naglašava Puhovski.</p><p>Ukazuje da Dodikovim tvrdnjama u prilog idu i neoprezne i nediplomatske izjave ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, koji se ponaša trijumfalistički i djetinjasto, iako to čini u situaciji u kojoj u pitanje mogu doći stabilnost, mir i normalan život stotina hiljada ljudi.</p><p>- On se veoma neinteligentno javlja za riječ kao ministar vanjskih poslova i time legitimira Dodika kao nešto što je izvan BIH. On nije ministar unutrašnjih poslova ili pravosuđa. Ministar vanjskih poslova se bavi Kinom, Hrvatskom ili Luksemburgom. Što ima on pričati o Dodiku, ako Dodik doista nije druga država, inozemstvo?! To je toliko nepametno, da je zaista zaprepašćujuće. Da sam ja Dodik, ja bih samo u tome uživao, ali ni Dodik nije prepametan u tim stvarima. Drugo, on koristi tvrde formulacije kojima dodatno naglašava politički karakter presude, umjesto njenog pravosudnog elementa. To je katastrofalno za BiH – ističe Puhovski.</p><p>I danas mnogi postavljaju pitanje s kakvim motivima se Dodik rukovodi dok vodi neprincipijelnu politiku, pa presude priznaje ili odbacuje, zakone usvaja pa ih odbacuje, a državne institucije jučer poštuje, a danas ne. Na isti način se odnosi i prema davno najavljenom otcjepljenju RS.</p><h2>Pogledati kartu </h2><p>- RS se ne može otcijepiti. Dovoljno je pogledati kartu. Ona je napravljena kao zmijolika, vijugava konstrukcija, koja samostalno ne može egzistirati. O tome nema spora, u Dejtonu su veoma dobro znali šta rade. Drugo, RS se ne može otcijepiti ni zato što za to ne postoji interes nigdje izvan BiH, a pitanje je postoji li u ovom trenutku ozbiljan interes i u samoj BiH, pa i RS. Dodik je neinteligentno protiv sebe uspio mobilizirati i one u EU koji bi mogli imati simpatije za njega, a sada ga vide kao opasnost na granicama EU, odnosno Hrvatske. On se ponaša kao čovjek koji je doista ostao bez karata. Ima jednu koju ponavlja, a ta karta može se samo jedanput odigrati. Kako je rekao veliki Stanislavski - kad je u prvom činu predstave sjekira na zidu, u trećem činu mora biti u nečijoj glavi. A ovo je već 17. čin i sjekira još visi na zidu – komentira profesor Puhovski.</p><p>Potcrtava da secesije RS neće biti, a da je Dodik izgubio vjerodostojnost i dio podrške u narodu. U međuvremenu, nije se profilirao neko dovoljno upečatljiv, a ko bi imao bosansko-srpsku, razumnu poziciju, kakav je bio upravo Dodik na početku svoje karijere. Puhovski ne štedi kritike ni na račun bošnjačke politike, za koju tvrdi da prigovore na svoje ponašanje skida s dnevnog reda na račun Dodika i njegovih prijetnji secesijom.</p><h2>Najveća odgovornost </h2><p>- Njima je Dodik idealan partner. Hoće li se konačno shvatiti u jednoj zajednici, koja je po etničkom modelu ustrojena, da najveća etnička skupina ima daleko najveću odgovornost. Ona mora jamčiti prava manjina, a time se baš nisu istaknuli ljudi s bošnjačke strane – dodaje Puhovski.</p><p>Poziv predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića na poštivanje odluka Suda BiH, visokog predstavnika i CIK-a BiH, Puhovski smatra inteligentnim.</p><p>- On je shvatio da se ne treba vezivati za luzere. Ali ne treba zaboraviti da su Čović i društvo bili natjerani na savez s Dodikom, zbog činjenice da se bošnjačka većina u FBiH ponašala kao slon u staklariji. Sad su ostali sami s tim slonom. Hoće li ga moći ukrotiti s nekom pomoći izvana, to ćemo vidjeti. Lako je moguće da hoće, jer mislim da je bošnjačka komponenta u BiH izgubila kredite koje je imala u inozemstvu. Sve što je mogla iskoristila je da se riješi Dodika i mislim da je sad, kad budu htjeli neku podršku protiv hrvatske komponente, neće dobiti. Do sada su je dobivali jer oni kao jamče jedinstvo BiH, a oni su, zapravo, najveća opasnost za BiH svojim unitarističkim poimanjem BiH kao njihove države – smatra Puhovski.</p><p>Kada je riječ o zaostajanju na evropskom putu, pa i sankcijama od Evropske komisije koja je BiH već uskratila 10 posto sredstava iz Plana rasta, Puhovski kaže da se BiH pokazuje kao zemlja kojom se ne može vladati iznutra, a to stranci moraju izvana. Istovremeno, evropske integracije stoje i zbog unutrašnjih problema EU, koja se ne snalazi najbolje u odnosima između Rusije i Kine, odnosno SAD.</p><h2>O vojnom sukobu nema govora</h2><p>- BiH još može, barem djelomično, nadoknaditi zaostatke, ali mora postojati politička vlast s demokratskom legitimacijom, koja nastupa u ime države. A toga nema. Kad god dolaze u Brisel, svaki hvata svoje saveznike. Mora se stvoriti atmosfera koja pokazuje sposobnost odlučivanja i o prošlosti, i o sadašnjosti. Imate pokušaje bošnjačke komponente koja nastoji da se postavi kao isključiva žrtva. Ali kad se oni s pravom skandaliziraju nad time što srpska komponenta ne priznaje genocid u Srebrenici, naglo zašute kad ih pitate šta je s Dževadom Mlaćom nakon toliko godina i potpuno čistim slučajem logora koji je organizirao za Hrvate u Bugojnu. Nemate nijednu stranu koja konzekventno, čisto postavlja o prošlosti, a svi su utemeljeni u prošlosti. Zbog toga, ali i svojih političkih nedostataka, nisu u stanju pregovarati o savremenim temama i doći do toga da se uspostavi centar odlučivanja u BiH – kaže Puhovski.</p><p>U međuvremenu, BiH od rata do danas ima milion stanovnika manje, a njena dijaspora će uskoro biti brojnija od domaćeg stanovništva.</p><p>- Međunarodnoj zajednici bi sada smetao jedino vojni sukob o kojem nema ni govora. To je jedna dobar aspekt ove situacije. Nerijetko u javnosti imamo slične, krvoločne pokliče kao 90-ih, ali tada ih je veliki broj ljudi s oduševljenjem prihvatao. Sad je veliki broj ljudi jako skeptičan prema tim pokličima, a izgleda da to dio političke elite još nije shvatio – zaključuje profesor Žarko Puhovski.</p>

Dešavanja nakon pravosnažne presude predsjedniku RS, opisuje Njegoševom rečenicom: “Prazne se puške obojica plaše”

Profesor Žarko Puhovski za “Avaz”: RS se ne može otcijepiti

<p>U organizaciji Udruženja žrtava rata Foča 92.-95. u Foči je obilježen Dan sjećanja na žrtve ratnih zločina počinjene na prostoru ove općine u periodu od 1992. do 1995. godine. U znak sjećanja na ubijene s Karlovog mosta u Drinu su bačene ruže, dok je u Aladža džamiji pred njihove duše proučen jasin.</p><p>6. jula 1992. godine ispred kuće u selu Trošanj kod Foče odveden je Mehmed Ćerimagić, stolar, radnik fočanskog preduzeća Maglić. Njegov unuk Elvis Čaušević već decenijama traži istinu i mjesto gdje se nalaze njegovi posmrtni ostaci.</p><p>- Ovdje je izjava kada je priveden. Odveden je u Policijsku stanicu Foča, gdje kažu da je samovoljno  pristupio. Međutim, nije, on je ispred kuće odveden s porodicom. Nana je prošla logore s unučadima, ali njega nikad nismo našli. Zadnja informacija je da je odveden na branje šljiva, ali se nikad nije vratio. Svakog avgusta napišem po jednu priču. Poruka je da ne tražimo osvetu, samo nam recite gdje su naši najmiliji, da ih dostojno ukopamo, da dođemo i proučimo Fatihu – kazao je Čaušević </p><p>Na području Foče tokom rata ubijeno je oko 3.000 civila. Kroz sudske presude Foča je označena kao grad s više od 20 logora i objekata za zatočenje Bošnjaka. Zbog zločina u Foči i hrabrosti žrtava koje su progovorile nakon rata, silovanje i seksualno nasilje nad ženom po prvi put proglašeno zločinom protiv čovječnosti i postalo dio međunarodnog prava. Srednjoškolski centar, dvorana “Partizan”, Karamanova kuća u Miljevini, te privatni stanovi i drugi objekti u Foči mjesta su na kojima su žene i djevojke sistematski silovane. </p><p>- Želimo se okupiti i poslati poruku da nismo zaboravili. Da su oni ubili samo tijela, ali istinu i pravdu nisu. Kultura sjećanja je naš otpor i mi ćemo, bez obzira na broj učesnika, dolaziti. Ovo je važan dan za nas, posebno za porodice koje još uvijek tragaju za svojim najmilijim i porodice čiji su najmiliji ubijeni upravo na ovom mostu. Ovaj most je važan kroz historiju, ali on je za nas most smrti, jer neposredno u blizini nalazi se KPD, kao najveći logor za vrijeme agresije na BiH. Ljudi su izvođeni iz ovog logora, ubijani na mostu i bacani u Drinu, najveću masovnu grobnicu na prostoru Evrope – kazala je predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92.-95. Midheta Kaloper. </p><p>Porodice još uvijek tragaju za posmrtnim ostacima 617 žrtava.</p>

Porodice još uvijek tragaju za posmrtnim ostacima 617 žrtava

Dan sjećanja: "Samo nam recite gdje su naši najmiliji, da ih dostojno ukopamo”

<p>Danas se u Goraždu završavaju 13. moto susreti, u kojima je učestvovalo stotine članova više od 40 moto klubova iz BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije.</p><p>Susreti u organizaciji Moto kluba Goražde održani su nakon šest godina pauze zbog toga što je MK Goražde ostao bez prostorija tokom izgradnje obaloutvrda na rijeci Drini. Nakon što su uložili maksimalne napore, uz podršku gradskih vlasti, goraždanski bajkeri uspjeli su dobiti sličnu lokaciju nizvodno, na kojoj su uz podršku brojnih prijatelja i donatora ponovo na obali Drine izgradili jedinstven objekat i uredili prostor na kojem se ove godine održava motorijada.&nbsp;</p><p>Ovaj događaj protiče uz dobru zabavu, druženje, moto igre i defile gradskim ulicama. Susreti se završavaju večeras koncertom bendova Boogey Bangers iz Goražda i Osvajača iz Srbije.</p>

Učestvovalo stotine članova više od 40 moto klubova iz BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije

13. moto susreti u Goraždu: Nakon šest godina pauze bajkeri iz regiona ponovo na Drini

<p>Dok temperature ponovo rastu, a meteorolozi najavljuju novi toplotni val tokom vikenda i početkom naredne sedmice, bh. rijeke privlače sve veći broj kupača.</p>

<p>Ipak, na gradskim plažama u Goraždu ima dovoljno slobodnog prostora, jer osvježenje su danas potražili samo najhrabriji. Temperatura vode je ispod 17 stepeni i skoro dvostruko je niža od one na otvorenom.</p><p>Dok temperature vode u Drini osciliraju zbog proizvodnje struje i ispuštanja novih količina iz akumulacionog jezera HE Piva na Mratinju u Crnoj Gori, boravak na obali ili u plićaku, s pogledom na brzake ove prelijepe rijeke, ugodniji je od onog na vrelom asfaltu, kući ili u baštama kafića.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a></p>

Temperatura vode je ispod 17 stepeni i skoro dvostruko je niža od one na otvorenom

Video / Hladna Drina nudi pravo osvježenje: Plivaju samo najhrabriji, ali i na obali je ljepše nego kući

<p>Tešanjska policija imala je uspješan dan u kojem je zaplijenila više od pet kilograma droge – amfetamina, marihuane i ekstazija. Stručnjak za sigurnost, Safet Mušić kaže da akcije, poput ove, upućuju na organizirane mreže sa sofisticiranim logističkim kapacitetima.</p><p>- Tokom ljeta se često bilježe značajni skokovi u broju krivičnih djela vezanih uz drogu, a ovaj trend rezultat je više faktora. Ljetni mjeseci donose pojačano kretanje – turisti, dijaspora, festivali, noćni život – što stvara veću potražnju za drogama. Stoga se pojačavaju i aktivnosti dilera, a policijske akcije često budu usmjerene upravo u ljetnom periodu – kaže Mušić.</p>

Policija našla 5 kg droge, pištolj i municiju: Otkrivamo identitet dilera iz Tešnja, uhapšen je

<p>Podsjeća da je BiH tranzitna zemlja i destinaciona tačka za heroin, skank (sour cannabis), ekstazi i sintetičke droge.</p><p>- Uz to, raste proizvodnja i distribucija, uključujući industrijsku proizvodnju u zemlji. Raste prisutnost kokaina, iako još nije dominantan, bilježe se veće zapljene ove vrste droge, što pokazuje jačanje kriminalnih lanaca. Glavni okidači porasta su visoka nezaposlenost i slaba ekonomija, zatim decentralizirana policijska i pravosudna struktura što, uz korupciju, omogućava organiziranim grupama veći prostor za djelovanje. Ljeto će vjerovatno donijeti još nekoliko značajnih policijskih akcija usmjerenih na zapljene droge i oružja. Ali ipak dugoročno gledano bez značajnije koordinacije i reforme, kriminalne mreže će nastaviti rasti i sofisticirati se, smanjujući broj samo improviziranih zapljena – ističe Mušić.</p><p>U cilju uspješnije borbe protiv ove vrste kriminala, Mušić predlaže jačanje saradnje policije, carine i tužilaštva na državnom nivou, provjere finansijskih tokova kriminala, unaprješenje prevencije i edukacije mladih prije i tokom ljetne sezone, ali i poboljšanje efikasnosti pravosuđa, te strožije sankcije za dilere s oružjem.</p>

Tešanjska policija imala je uspješan dan u kojem je zaplijenila više od pet kilograma droge – amfetamina, marihuane i ekstazija

Musić: Predlaže jačanje saradnje policije, carine i tužilaštva

Safet Mušić za “Avaz”: Tokom ljeta veća potražnja za drogama, pojačavaju se i aktivnosti dilera

<p>Prošle su dvije godine od trostrukog ubistva u Gradačcu i događaja koji su zgrozili javnost, te do kraja ogoljeli neefikasnost, nerad i neodgovornost sistema u borbi protiv nasilja nad ženama.&nbsp;</p><p>Podsjetimo, 11. avgusta 2023. Nermin Sulejmanović tog dana najprije krvnički pretukao, zatim ubio nevjenčanu suprugu Nizamu Hećimović. Monstruozan čin prenosio je putem društvene mreže Instagram. Tokom krvavog pohoda ubijene su još dvije osobe, tri su ranjene, prije nego što je, okružen pripadnicima policije, Sulejmanović počinio samoubistvo.</p><h2>Pobjegla od nasilnika</h2><p>Svako jutro, svako moje buđenje imam osjećaj da je tu negdje vidim kako plače, a ja joj ne mogu pomoći, kazala je za “Avaz” Nizamina tetka Zijada Vuković – Pamuković. Svaki dan Zijada iz sjećanja vraća događaje od 4. do 11. avgusta, kada je Nizama pobjegla od nasilnika, kada su sa situacijom bile upoznate sve institucije i kada je bilo vremena da se nešto poduzme. Nakon svega, nije zadovoljna istragom koja je provedena.</p>

<p>- S moje strane gledišta, ništa nije urađeno. Ne može niko da ne bude kriv, a da niko ništa nije uradio tih dana. Znate koliko je sedam dana kad vodite borbu s nekim i čekate da vam dođe na vrata. Pa gledate svoje dijete u krvi, jedno da ti odvodi, a ne možeš ništa uraditi. I na kraju meni da kažu: “Da se to desilo u mojoj kući, uradio bih drugačije”. Šta sam ja, jedna žena, u tom trenutku mogla da uradim?! Da sam mogla, uradila bih. Šta sam mogla da uradim kad mi policija kaže – neka je ona kući, mi smo blizu, doći ćemo i pomoći. Ja sam tim riječima vjerovala. Živjela sam 20 godina u Italiji, nisam znala ko je taj čovjek. Njega je kompletan grad poznavao, da mi je bilo ko iz policije rekao da je vodim negdje iz svoje kuće, ja bih to uradila. Tako bih zaštitila i nju, i sebe i svoju porodicu – kaže Zijada Vuković – Pamuković.</p>

<p>Najviše od svega boli upravo činjenica da se sve desilo u njenom domu, gdje je Nizama pokušala pronaći zaštitu. Nakon niza poziva i prijetnji ubica je s pištoljem došao pred njenu kuću, a nakon što je ušao na balkonska vrata, prišao joj s pištoljem i pitao gdje je Nizama. Pokušali su je spasiti, ali je pucao i na njih. Zijadin sin je tada ranjen.</p><h2>Kome da se obratimo</h2><p>- Svaki put ponavljam da je prije toga prvo kontaktirana Sigurna kuća, pa Centar za socijalni rad, pa smo išli u policiju u Srebrenik, pa u policiju u Gradačac. Ne znam kome smo više trebali da se obratimo. U petak smo prijavili, prošao je vikend, pa joj u ponedjeljak ponudili sigurnu kuću, ali je ona rekla, zašto da idem da zauzimam mjesto, kad su mi ovdje rekli da sam sigurna kod tetke, da će me zaštititi. To je policija rekla da ona bude kod mene, bio je muž sa mnom. To je moje dijete bilo, tako sam je gledala. Ne samo nju, bilo koja majka da mi pokuca na vrata, pružila bih joj utočište. Mislim da je to ljudski – kaže Zijada, te dodaje da je .</p><p>Događaj koji je zgrozio javnost u BIH i regionu pokrenuo je talas protesta sa zahtjevima da sistem konačno počne štititi žrtve nasilja. Bunt je u međuvremenu splasnuo.</p><p>- Kažu da se nešto promijenilo, da pomaka ima, iako sam i ja lično imala neke prijetnje. Nisam prijavila, ali sam obavijestila policiju, skrenula pažnju. To je bilo prije tri – četiri mjeseca, ali još uvijek nikakav odgovor nisam dobila, nešto da me smiri. Ne tražimo da neko sjedi pored mene 24 sata, ali bar neke riječi utjehe – kaže Vuković – Pamuković.</p>

<p>Nakon trostrukog ubistva u Gradačcu, mobitel trostrukog ubice poslan je na vještačenje. Istražitelje je zanimalo s kim je bio u kontaktu tih dana, posebno u noći prije ubistva, jer istražitelje je zanimalo ko mu je otkrio lokaciju na kojoj se Nizama u tom trenutku nalazi. Prema informacijama koje do danas ima porodica, sadržaj mobitela ni do danas nije poznat.</p><h2>Neće odustati</h2><p>Dani avgusta najteži su u njenom životu, ali poručuje da od borbe za sistem koji će reagirati brže i adekvatnije neće odustati.</p><p>- Ja živim u kući gdje se sve desilo, nije to baš tako jednostavno. Da niko za to nije kriv, ne mogu da shvatim. Ama baš niko, iako ne znam šta je neko uradio za nas. Mnogo je žrtava već palo. Valjda ćemo se probuditi iz ovog svega. Nekad nemam riječi, ne znam više ni šta da kažem. Sama ne mogu promijeniti svijet – kaže Zijada Vuković – Pamuković.</p>

Nermin Sulejmanović tog dana najprije krvnički pretukao, zatim ubio nevjenčanu suprugu Nizamu Hećimović. Monstruozan čin prenosio je putem Instagrama

Zijada Vuković – Pamuković, tetka brutalno ubijene Nizame Hećimović: "Šta sam mogla uraditi, kada mi policija kaže "neka je ona kući, mi smo blizu" 

<p>Festival prijateljstva u Goraždu, manifestacija posvećena prijateljstvu, miru i ljubavi među ljudima, i ove je godine privukao hiljade posjetitelja iz BiH i dijaspore. Zbog ovog jedinstvenog događaja, koji je iniciran nedugo nakon rata od domaćina i prijatelja iz francuske pokrajine Bretanja, prvi dani avgusta svake godine protiču uz ples, muziku, izložbe, sajam knjiga, te brojne kulturno-umjetničke sadržaje, kao i radionice za najmlađe.</p><h2>Dobra zabava </h2><p>Iako je Festival prijateljstva sinoć zvanično zatvoren, uz nastup “Kultur Shocka” i Sergeja Ćetkovića na centralnoj festivalskoj pozornici, definitivan oproštaj planiran je nakon današnjih nastupa goraždanskog benda “Kuda &amp; Oratorij”, te hrvatskog rock sastava “Psihomodo pop”. </p><p>U sinoćnjoj ceremoniji zatvaranja učestvovali su članovi zeničkog Tropika, vrtića “Zvjezdice”, učesnice Dječijeg festivala “Šta se pjesmom sanja” Ilme Obuće, te sarajevskog „Drum Orchestra i maskenbal“, čiji su učesnici priredili dobru zabavu na gradskim ulicama.</p><h2>Sve besplatno </h2><p>- Goražde je s mladim ljudima, našim prijateljima i gostima iz inostranstva pokazalo da je centar regiona. Sve je proteklo u duhu prijateljstva, a svaki sadržaj je besplatan, što oduševljava posjetioce. Mogli su uživati u nastupima muzičkih zvijezda iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske. S minimalnim budžetom od blizu 300.000 KM organizujemo manifestaciju koja traje osam dana. Jednostavno, Festival prijateljstva je jedan od najvažnijih događaja za ovaj grad, a ljudi koji su preopterećeni svakodnevnim političkim temama ovdje dobiju priliku da se vrate u stvarnost, gdje su ljudi jednostavno ljudi. Volio bih da duh Festivala živi tokom čitave godine – kazao je za “Avaz” gradonačelnik Goražda Ernest Imamović.</p><p>Prethodnu noć uljepšali su nastupi goraždanske legende Aziza Gluščevića Ziska, te Dženana Lončarevića i Šejle Zonić.</p><h2>Sadržaji za svačiji ukus</h2><p>Protekle dane obilježili su muzički i drugi sadržaji za svačiji ukus, od koncerata Harija Varešanovića, Semira Cerića Koketa, splitskog TBF-a, crnogorskog “Who See”, zatim Peđe Medenice i “Zračne kontrole”, pa do Almasa Redžovića koji je predstavio svoj prvi solo album “Krug”, te sve popularnije “Zone isključenja”.</p><p>Dio Festivala, između ostalog, bile su i popularne Igre na Žanju, plaži u centru grada, u okviru kojih su se timovi natjecali u odbojci i nogometu na pijesku, skokovima udalj, te neobičnoj disciplini – civare, dok je šlaufijada, spuštanje niz brzake Drine na plovilima od napuhanih kamionskih guma, organizirana u revijalnom dijelu programa.</p>

Goražde je s mladim ljudima, našim prijateljima i gostima iz inostranstva pokazalo da je centar regiona, kaže Imamović

Gradonačelnik Ernest Imamović za "Avaz": Volio bih da duh Festivala prijateljstva traje tokom čitave godine

<p>Uprkos izdvajanjima stotina miliona maraka za poljoprivrednu proizvodnju u FBiH, sela ostaju prazna, a obradive površine sve više zarastaju u korov.</p><p>Potvrđuju to i podaci Zavoda za statistiku FBiH, prema kojima je u sezoni 2024/2025. godine ukupno obrađeno 177.006 hektara zemljišta, što je za 3.9 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Radi se o godini u kojoj je Vlada FBiH, kroz program novčanih podrški u poljoprivredi, izdvojila 175 miliona maraka.</p><h2>Žito i povrće </h2><p>Najveći pad zabilježen je kod žitarica, čije su površine smanjene za 5,6 posto, ali poljoprivrednici smanjuju i površine pod povrćem za 4,7 posto i stočno-krmno bilje za 1,4 posto. Jedini blagi rast bilježi industrijsko bilje, i to za svega 0,6 posto. Dok stotinama miliona KM plaćamo žito i povrće iz uvoza, u FBiH manje sijemo pšenicu za 1,7, krompira za&nbsp;4,8, paradajz za 4,3, kukuruz za 10,5 posto…&nbsp;</p><p>- Omladina ode vani, a poljoprivredna proizvodnja je spala na nas starce koji imamo od 50 do 80 godina. Skup je repromaterijal, gorivo, đubrivo i obrada zemlje, a nema zagarantovane cijene nizašta od strane države. U isto vrijeme nemamo na nivou države Ministarstvo poljoprivrede, nema ko da uradi strategiju, pa se sve rješava od danas do sutra – kaže Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika TK.</p>

<h2>Jedan hektar</h2><p>Trenutni način raspodjele podsticaja u poljoprivredi očigledno ne daje očekivane rezultate, a zbog nepostojanja državne institucije, bh. poljoprivrednici uskraćeni su i za sredstva iz evropskih fondova.</p><p>- Vjerujte, ove godine sjetva jednog hektara kukuruza koštala je više od 2.400 KM. Sa sjemenom i obradom. A prinosu su izdali. Nakon svega dobijemo 500-600 KM podsticaja po jednom hektaru i nikako ne možemo da se uklopimo – pojašnjava Hasanović.</p><h2>Manje poljoprivrednika</h2><p>Bez mjera zaštite domaće proizvodnje hrane i sa slobodnim tržištem, uz posljedice klimatskih promjena i nepogode koje svake godine uzimaju danak, sve je manje poljoprivrednika koji mogu izdržati neravnopravnu borbu.</p>

Najveći pad zabilježen je kod žitarica, čije su površine smanjene za 5,6 posto, ali poljoprivrednici smanjuju i površine pod povrćem za 4,7 posto 

Poljoprivrednici sastavljaju kraj s krajem

Uprkos desetinama miliona izdvajanja iz budžeta: Sve manje zasijanih površina u BiH

<p>Vlada ZDK smatra neprihvatljivim zahtjev Gradske uprave Grada Zenica da se, na ime korištenja zemljišta i objekata u krugu Kantonalne bolnice, plati zakup u iznosu od 171.000 KM mjesečno. Takav ugovor stigao je 1. avgusta na adresu KB Zenica, potom je proslijeđen Upravnom odboru, Ministarstvu zdravstva u Vladi ZDK i Kantonalnom pravobranilaštvu.</p><h2>Klauzula u ugovoru </h2><p>- Ovo bi koštalo oko 2,5 miliona KM na godišnjem nivou. Smatram da bi ta sredstva bolje bilo uložiti u podizanje uslova za naše pacijente. U tom ugovoru imamo i klauzulu po kojoj unutar postojećih naših objekata ne možemo raditi bilo kakve građevinsko-zanatske radove, što bi onemogućilo planirane projekte – kazao nam je direktor KB Zenica Tarik Zulović.</p><p>Osim nove bolnice, planirana je i rekonstrukcija Onkološkog odjela, gradnja nove kotlovnice i plinovoda, te utopljavanje zgrade Internog odjela. Predmet spora je zemljište s objektima, koje bolnica koristi već decenijama, ali je njen vlasnik, nakon presude Vrhovnog suda FBiH iz decembra 2023., postao Grad Zenica. Odluka Ustavnog suda po apelaciji koja je upućena se očekuje.</p><p>- Ovakav ugovor je apsolutno neprihvatljiv i mi o njemu nećemo raspravljati. On ako smatra da treba da ide dalje, neka tuži bolnicu, naloži deložaciju pacijenata, jer je to sljedeći korak koji može napraviti – kazao nam je premijer ZDK Nezir Pivić, koji za ovakav način ugrožavanja investicija, pa i zdravlja građana, odgovornim smatra gradonačelnika Fuada Kasumovića.</p><h2>Nakon 20 godina </h2><p>Dodaje da je zemljište u posjedu Kantonalne bolnice od 50-ih godina prošlog stoljeća, te da su vlasništvo grada, prema presudi Vrhovnog suda, postali i u međuvremenu izgrađeni objekti. Uprkos “institutu dosjelosti”, prema kojem korisnik, nakon 20 godina, ako nema smetnji u posjedu, stiče pravo vlasništva, Pivić kaže da je Vlada ZDK spremna kupiti ovu imovinu. Načelno je pristajala na cijenu od oko 16 miliona KM, ali je realizacija izostala jer Pravobranilaštvo nije moglo dati saglasnost zbog nejasnoća oko načina određivanja cijene.</p><h2>Više od 2 miliona za kiriju</h2><p>- Onda dobijete ovakav ugovor, u kojem se traži više od dva miliona KM godišnje za kiriju. To bukvalno znači da se uzima od usluge pacijenata. U tom ugovoru je naznačeno da se ne smije ništa raditi u pogledu građevinskih radova i slično, pa iz toga proizlazi namjera gradonačelnika da on po svaku cijenu želi zakočiti vrlo važan projekt, ali zbog reakcije javnosti vrlo često pronalazi druge argumente zašto ovo radi – ističe Pivić.</p><p>Odgovore smo zatražili i od Gradske uprave i gradonačelnika Fuada Kasumovića, ali ih do zaključenja ovog broja nismo dobili.</p>

Ovakav ugovor je apsolutno neprihvatljiv i mi o njemu nećemo raspravljati, kaže Pivić

Gradska uprava od bolnice u Zenici traži 171.000 KM kirije mjesečno

<p>Zelena tranzicija BiH i usklađivanje domaćeg zakonodavstva s legislativom EU jedan je od preduvjeta za nastavak evropskog puta naše zemlje, ali i ključni prioritet za građane BiH. Međutim, ovaj važan proces prisutniji je u planovima, strategijama i retorici zvaničnika, dok u svakodnevnom životu svjedočimo uništavanju resursa i prizorima divljih deponija, uništenih rijeka i šuma i zagađenog zraka. Evropski zeleni plan ima cilj postizanje održive ekonomije, a kroz dekarbonizaciju, kružnu ekonomiju, smanjenje zagađenja vode, zraka i zemljišta, održivu proizvodnju hrane i oporavak biodiverziteta, Evropa bi do 2050. godine trebala postati klimatski neutralni kontinent. Zemlje zapadnog Balkana ovaj dokument su podržale na samitu u Sofiji 2020. godine.</p>

<h2>Rudarske aktivnosti</h2><p>Bosna i Hercegovina, kao zemlja koja teži članstvu u Evropskoj uniji, postupno usklađuje svoje zakonodavstvo i praksu s politikama EU, navode iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Zelena agenda za zapadni Balkan i njena provedba inkorporirana je u Federalnu strategiju zaštite okoliša 2022. – 2032., koja će biti sastavni dio Strategije zaštite okoliša Bosne i Hercegovine 2022. – 2032., čije se donošenje očekuje u skorijem periodu.</p><p>- Federalna strategija obuhvata širu oblast zaštite okoliša, koja je u skladu sa sedam tematskih oblasti pravne stečevine EU i uključuje upravljanje vodama, upravljanje otpadom, biodiverzitet i zaštitu prirode, kvalitet zraka, klimatske promjene i energiju, hemijsku sigurnost i buku, održivo upravljanje resursima, uključujući poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i rudarske aktivnosti i upravljanje okolišem – kaže ministrica Nasiha Pozder.</p><p>Dodaje da provođenje Federalne strategije zaštite okoliša zahtijeva koordiniranu saradnju svih resora, jer direktno ili indirektno utiče na brojne sektorske strategije i politike, poput prostornog planiranja, energetike, poljoprivrede, upravljanja mineralnim sirovinama i vodnim resursima. Strategija će pomoći u postizanju ciljeva Zelenog plana za zapadni Balkan, prvenstveno dekarbonizacije, odnosno prestanku korištenja foslilnih goriva. Pozder kaže da energetska tranzicija predstavlja ogroman zadatak i izazov za sve nivoe vlasti u BiH. </p><p>- Bit će potrebno uložiti značajne napore i osigurati da politika i zakonodavstvo budu usklađeni s pravnom stečevinom EU koja se odnosi na kvalitet zraka, upravljanja otpadom, kvalitet vode, zaštitu prirode i biološke raznolikosti, kontrolu industrijskog zagađenja, klimatske promjene i drugo. Neophodne su i značajne investicije za unapređenje stanja okoliša, prvenstveno za izgradnju i unapređenje infrastrukture, modernizaciju tehnologija u oblasti upravljanja otpadom, upravljanja vodama i smanjenja zagađenja zraka i istraživanja. Otvaranje pregovora sa EU može donijeti napredak u svim oblastima i svakako veći pristup EU fondovima i resursima namijenjenim zaštiti okoliša i održivom razvoju – ističe Pozder.</p><p><br></p>

<h2>Profit pojedinca</h2><p>Do otvaranja pregovora, međutim, dug je put, a u borbi za zaštitu životne sredine ekološki aktivisti, udruženja i građani najčešće su usamljeni. Ekološki aktivist Robert Oroz smatra da je BiH u svakom smislu daleko od Evrope, ali i da se, zbog profita pojedinaca, krše i postojeći propisi, dok štetu trpe građani.</p><p>- Mislim da iza svega stoji glad za zaradom. Investitori ovdje vide priliku, zato što nema kontrole i sankcija, lako se dogovore s plemenskim vođama i rade šta hoće. U posljednje vrijeme da i u Africi dolazi do pobuna, da se kolonizatori protjeruju ili se kompanije koje su eksploatirale prirodna bogatstva nacionaliziraju, a koncesione naknade su mnogo veće. U BiH su one mizerne, počevši od ruda, malih hidroelektrana, iskorištavanja energije sunca ili vjetra. To je veliko zlo, jer nemamo sistem koji štiti ovu državu. Često imam dojam da se sve radi da se ova država što prije raskrčmi. Nakon što je poslije rata bila sveopšta pljačka društvene imovine kroz privatizaciju, sad su na redu prirodni resursi – kaže Oroz.</p><p>Za primjer navodi podatak da se krče šumski kompleksi kako bi se gradile solarne ili male hidroelektrane, iako nam ni hiljade takvih objekata neće donijeti korist, jer svi proizvođači energije, osim tri elektroprivrede, nemaju obavezu da snabdijevaju domaće tržište.</p><p>- Sva električna energija završi na međunarodnom tržištu. Zato imamo poskupljenja struje, jer svi proizvođači, osim elektroprivreda, nemaju nikakve obaveze, ne računajući koncesione naknade koje su mizernih 2-3 posto. To jeste zelena energija, ali za koga?! – ističe Oroz.</p><p>Pravnica i aktivistkinja fondacije Atelje za društvene promjene, Azra Berbić smatra da je zelena agenda za zapadni Balkan dobro zamišljena, ali u praksi nema odgovornosti vlasti zbog nepoštivanja međunarodnih obaveza koje su davno preuzele. Dodaje da smo država s najmanje zaštićenih područja u Evropi.</p>

<h2>Divlje rijeke</h2><p>- Prošle godine EU je donijela zakon o restauraciji prirode, koji podrazumijeva da će se 25.000 kilometara tokova rijeka osloboditi od grana, da će se zaštititi ogromna područja šuma i mora, restaurirati područja. Iako BiH ima neke od posljednjih divljih rijeka u Evropi, izuzetno vrijedan biodiverzitet za cijelu Evropu, mi idemo regresivno – još gradimo male hidroelektrane, pa i velike sisteme koji uništavaju riječne tokove. Imamo stare termoelektrane, koje jesu bile okosnica razvoja, ali i toliko licemjernog pristupa vlasti da se uništavaju naši rudnici, jer se manipuliše cijenama uglja dok se on kupuje od privatnih kompanija. Toliko je pogrešnih koraka – kaže Berbić.</p><p>Planove razvoja u ovoj oblasti opisuje kao bajkovite, dok pristup EU ovom regionu vidi kao pokušaj da, na našu štetu, ostvari svoje ciljeve iz svog zelenog plana. Zbog toga odgovornim smatra i domaće, ali i evropske institucije, koje bi trebale sankcionirati domaće vlasti zbog nepoštivanja međunarodnih obaveza.</p><p>- Na sve to, iako je BiH država izuzetno bogata pitkom vodom, građanima se ugrožava pravo na pitku vodu. Svjedočimo sve većem broju zajednica da imaju problematiku sa snabdjevanjem. Pa i samo Sarajevo, Kakanj, Srebrenik, Gradačac … mnogo je kompleksna situacija zbog nedostatka strateške političke volje, istinskog plana, pa i nedostatka znanja da se ovim problemima pristupi sistematski, na način da se sačuvaju priroda i dostojanstvo ljudi. Ne, mi i dalje razmišljamo eksploatatorski. Zelena agenda je krinka pod kojom se eksploatiše priroda, da se bogati još više bogate – ističe Berbić.</p>

<h2>Mi smo siromašna zemlja</h2><p>Profesor Šumarskog fakulteta UNSA Dalibor Ballian podsjeća da BiH čekaju problemi s izvozom struje i drugih proizvoda, zbog uvođenja CBAM takse na emisiju ugljendioksida u proizvodnji. Pojašnjava da je i ovo pitanje usko povezano sa stanjem naših šuma.</p><p>- Mi smo siromašna zemlja. Od ruda najviše imamo ugljena, od kojeg proizvodimo struju u termocentralama, ali one nemaju filtere, imaju veliku emisiju ugljika, a ništa ne radimo da ga anuliramo. Nemamo neutralne proizvodnje, jer ništa ne ulažemo. Šuma je sve manje, u gradovima je sve betonirano, pa možemo pričati o zelenoj tranziciji, ali je ona daleko od nas. Da smo objavili podatke inventure šuma, koja je rađena prije 20 godina, da imamo zakon o šumama u FBiH, bilo bi mnogo lakše. Ulazimo u novo poglavlje za koje ni legislativom, ni aktivnostima na terenu nismo pripremljeni – kaže Ballian.</p><p>Upozorava da u slučaju otvaranja pojedinih rudnika možemo zaboraviti na zelenu, jer ćemo imati crnu agendu.</p><p>- Ljudi ne znaju šta je hrom, da izaziva strahovito zagađenje. Prema nekim procjenama, u krugu od 120 kilometara imate to hromsko zagađenje, a Sarajevo je na 40 kilometara zračne linije. Ako još litijum počnu kopati u Loparama i Jezeru, ako otvore još par tih otrovnih rudnika, mi možemo samo u nebo otići - dodaje Ballian.</p><p>Kako bismo “prljave” tehnologije zamijenili obnovljivim izvorima, postepeno prelazimo na proizvodnju struje iz energije sunca i vjetra, ali zbog izgradnje takvih pogona često se uništavaju šume.</p><p>- I vani se prave solarne ili vjetroelektrane, ali s neznatnim utjecajem na prirodu. Kod nas je problem u glavama ljudi. Pogledajte koliko zgrada, fabričkih hala, sportskih dvorana imamo na koje se mogu postaviti solarni paneli. Mi bismo da proizvodimo zelenu energiju, a uništavamo zelenilo koje veže ugljik – ističe profesor Ballian.</p>

Bit će potrebno uložiti značajne napore i osigurati da politika i zakonodavstvo budu usklađeni s pravnom stečevinom EU

Ekološke reforme na evropski način: Mjere na papiru, na terenu haos!

<p>Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Zlatka Ibrišimovića, rođenog 1985. godine u Sarajevu, državljanina BiH, advokata iz Sarajeva, Alema Hodovića, rođenog 1983. godine u Priboju, R Srbija, državljanina BiH i R Srbije, Maje Papić, rođene 1966. godine u Sarajevu, državljanke BiH i Kraljevine Nizozemske, Fikreta Memića, rođenog 1954. godine u Sarajevu, državljanina BiH i pravnog lica  „E.S. TECH“ d.o.o. Sarajevo.</p><p>Optuženi se terete da su u vremenskom periodu od kraja 2018. godine pa do 01.09.2024. godine, kao članovi grupe za organizovani kriminal, koja je djelovala na području BiH, više zemalja EU i UAE, u međusobnom dogovoru sa organizatorom, novac pribavljen počinjenjem krivičnog djela neovlašteni promet opojnim drogama, koristili u privrednom ili drugom poslovanju i raspolagali sa istim, na način da su ovako nezakonito stečeni novac ubacivali u legalne novčane tokove kupovinom pokretnih i nepokretnih stvari, te na druge načine.</p>

<p>Optuženi se terete da su izvršenjem krivičnih djela pribavili nezakonitu imovinsku korist u iznosu većem od 200.000 KM, čime su počinili krivično djelo organizovani kriminal iz člana 250. u vezi sa krivičnim djelom pranje novca iz člana 209. KZ-a BiH. U ovom predmetu su korišteni dokazi dobijeni iz SKY aplikacije.</p><p>Inače, prema ranijim navodima Tužilaštva BiH oni su ovaj posao radili za narkokartel "Tito i Dino" Edina Gačanina Tita, pa su i kasnija hapšenja u okviru Crne kravate se vodila kao predmet protiv Zlatka Ibrišimovića i ostalih.</p><p>Bonus video: U sklopu akcije "Consigliere" oduzet skupocjeni Land Rover.</p>

U ovom predmetu su korišteni dokazi dobijeni iz SKY aplikacije

Podignuta optužnica protiv perača novca narkokartela "Tito i Dino": Među njima poznati sarajevski advokat

<p>Samo nekoliko sati nakon što je na privatnom imanju u selu Gornje Zaostro kod Berana osvanuo spomenik četničkom vojvodi, ratnom zlikovcu i saradniku nacističke Njemačke Pavlu Đurišiću, ustala je cijela Crna Gora. Glas protiv sramote, koja je pod okriljem noći montirala monstruozan kip u selu, digli su intelektualci, novinari i mediji, nevladine organizacije, državne institucije, od građana do premijera i predsjednika države. Svi su svjesni da podli pokušaji prekrajanja historije predstavljaju direktan udar u temelje države, ali i njenu budućnost u društvu s povampirenim ideologijama, koje destabiliziraju, ne samo Crnu Goru, već i cijeli region.</p><p>- Podizanje spomen-obilježja osobi koja simbolizuje fašističku kolaboraciju, etničku i vjersku mržnju i masovne zločine nad civilima, predstavlja direktan pokušaj rehabilitacije ideologije koja je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima antifašističke Crne Gore - nedvosmislena je Milatović.</p><p>Samo nekoliko sati nakon što se bronzana statua ukazala kod Berana, vlasnik parcele je uhapšen, prijeti mu i krivična prijava, a Općina Berane dobila je nalog inspekcije da u roku od tri dana Đurišića vrati tamo gdje i pripada – u mrak. Mlađe generacije treba podsjetiti da je Pavle Đurišić bio jedan od najozloglašenijih četničkih komandanata tokom Drugog svjetskog rata, odgovoran za zločine u Sandžaku, istočnoj Bosni i sjevernoj Crnoj Gori. Iza njegovih hordi ostalo je više od 9.000 leševa, od Bijelog polja do doline Drine.</p><p>Za svoja nedjela lično od Hitlera odlikovan je Gvozdenim križem (Eisernes Kreuz). Zbog toga, dok se suočavaju sa sličnim izazovima, antifašisti Crne Gore i njene institucije zaslužuju čestitke i s ove strane granice. Iz zemlje u kojoj već decenijama neometan i cjelivan, vijencima okićen, u blizini Višegrada stoji spomenik Đurišićevom komandantu Draži Mihailoviću.</p>

Samo nekoliko sati nakon što se bronzana statua ukazala kod Berana, vlasnik parcele je uhapšen

Đurišićevo ukazanje

<p>Međunarodna agencija S&amp;P Global Ratings zadržala je kreditni rejting BiH na 'B+', sa stabilnim izgledima. Radi se, ipak, o niskom kreditnom rejtingu kojim je naglašena spekulativna kreditna sposobnost i visok kreditni rizik BiH.</p><h2>Usporen rast</h2><p>Prema analitičarima S&amp;P-a, konsolidirana fiskalna pozicija vlade u BiH i procjene da će budžetski deficiti iznositi ispod 1 posto BDP-a, što bi do 2028. trebalo rezultirati stabilizacijom duga na 21 posto BDP-a, daju snagu rejtinga BiH. S druge strane, ekonomski rast je usporen zbog slabe potražnje glavnih trgovinskih partnera BiH u EU, pa će BDP rasti tek za 2,5 posto ove godine. S&amp;P bi mogao sniziti kreditni rejting BiH, ako dođe do eskalacije političkih i institucionalnih rizika, koji bi ugrozili osnovno funkcioniranje države ili oslabiti sposobnost vlade da servisira svoje dugove, naveli su iz S&amp;P.</p><p>- Mi smo na jednoj granici između prava na kreditiranje do zabrane kreditiranja. I sama država s Dejtonskim sporazumom je u jednom neodlučnom stanju, pa se pomaci ne mogu ni očekivati dok se izvana ne vidi da smo politički stabilni i da smo jedinstvena zemlja. Bez toga nema pomicanja kreditnog rejtinga na plus – kaže magistar međunarodnih ekonomskih i političkih odnosa i bivši direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.</p><p>Kao nešto što nam ide u prilog, Kutle vidi stabilnost ekonomije povezane s profitabilnim bankarskim sektorom, ali neodgovorni politički akteri državu i njene građane drže na trenutnom nivou.</p><h2>Jeftini depoziti</h2><p>- Da smo u višem kreditnom rejtingu, imali bismo stabilniju situaciju. Teoretski, građani i sve razine vlasti bi mogle doći do jeftinijih, dugoročnih sredstava, banke bi mogle povlačiti novac iz jeftinijih izvora. S tim da bi u našoj situaciji, s obzirom na to da imaju jeftine depozite, banke kredite mogle davati po nižim kamatnim stopama. Međutim, kao i svaka firma, gledaju sebe. Dakle, u normalnoj državi to bi se osjetilo, a u našoj, osim psihološke sigurnosti, teško da bismo nešto osjetili na novčaniku – pojašnjava Kutle.</p><h2>Nije realno da bude lošije</h2><p>Komentirajući upozorenje da bi, u slučaju eskalacije političke situacije moglo doći do snižavanja kreditnog rejtinga BiH, Kutle smatra da do toga neće doći.</p><p>- Teško je vjerovati da će do toga doći, jer prije će akteri ove situacije – Dodik, Čović i ostali, otići, nego što se to prelomi. Nije realno da bude lošije, jer narod nije lud, samo je pitanje kad će se trenutne aktere natjerati da siđu sa scene – ističe Berislav Kutle.</p>

I sama država s Dejtonskim sporazumom je u jednom neodlučnom stanju, pa se pomaci ne mogu ni očekivati, kaže Kutle

Kutle: Nema pomicanja kreditnog rejtinga na plus

Ekonomski stručnjak Berislav Kutle o kreditnom rejtingu BiH: Na granici smo zabrane kreditiranja, nema pomaka bez političke stabilnosti

<p>O presudi Miloradu Dodiku, odlukama CIK-a i visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), blokiranom evropskom putu BIH, novim tehnologijama na izborima i Izbornom zakonu BiH, za “Avaz” je govorio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.&nbsp;</p><p>Predsjednik HDZ-a, ističe, se zalaže za puno poštivanje odluka institucija.</p><p>- BiH je nerijetko suočena s novim izazovima koji nas kontinuirano tjeraju da se bavimo sami sobom, umjesto pitanjima budućnosti, životnim temama i našim vanjskopolitičkim prioritetima. Tako je i ova presuda, iako dijelom očekivana, sa sobom donijela novi izazov. Suština u politici je upravo da se možemo nositi s različitim izazovima i uvjeren sam da ćemo naći načina kako izaći iz ove krize, a da pritom očuvamo ključne odnose funkcioniranja BiH – kazao je Čović.&nbsp;</p><p>Naglašava da je, nakon odluke CIK-a, potrebno primiriti unutarnju situaciju, te prihvatiti ishod cijelog procesa, jer stav HDZ-a BiH i Čovića kao predsjednika, je nedvosmislen – poštivanje sudskih presuda važno je za funkcioniranje svakog društva, pa tako i BiH.</p><p>- Moj osobni stav o CIK-u ste zadnjih par godina čuli više puta – to tijelo nije izabrano u skladu sa zakonom. Međutim, mi imamo konačne zaključke tog tijela koje moramo poštovati. Slično mogu kazati i za visokog predstavnika. Nije tajna da smatram da domaći predstavnici, koji su izraz demokracije i izborne volje žitelja BiH, moraju moći preuzeti potpunu odgovornost i nadležnost nad svim pitanjima BiH. To nam je, uostalom, jasno kazano i za naš evropski put. Kada će do toga doći ne mogu kazati sa sigurnošću. Ono što je jasno jest da institucija OHR-a postoji i djeluje u BiH i odluke OHR-a treba poštivati – ističe Čović.</p><p>Podsjeća da je na isti način postupio i prije 20 godina, kada ga je tadašnji visoki predstavnik smijenio s pozicije člana Predsjedništva BiH. Imao je svoj stav, ali je odluku poštovao i molio sve kolege da postupe isto.</p><h2>Pravna država</h2><p>- I tada sam kazao da bih volio da to bude zadnja odluka visokog predstavnika, no djelovanje te institucije se produžilo još 20 godina. Slično je i s našim pravosudnim institucijama. Svjesni smo da, nažalost, nismo savršeno uređeno društvo. Često možemo raspravljati koliko funkcioniramo kao uređena pravna država i demokratsko društvo, ali uvijek smatram da je bolje poštivati sve presude svih naših institucija nego imati anarhiju kao odgovor. To je ujedno i odgovor svima nama koji se bavimo politikom, da moramo uvažavati drugostupanjsku presudu Suda BiH – dodaje Čović.</p><p>Uvjeren je da će Dodikovi pravnici naći načina kako dalje komunicirati s Ustavnim sudom i institucijama koje im stoje na raspolaganju, a do tada se moraju tražiti rješenja kako osigurati da funkcioniraju svi elementi BiH.</p>

<p>- To je poruka svakom političaru, pa i onima koji se sada nadmudruju i kao zamalo ministri ili ministri svakodnevno komentiraju aktuelnu političku situaciju u BiH, a u biti stalno i svjesno dolijevaju ulje na neku novu vatru. Nama vatra ne treba i siguran sam da ćemo naći načina i dati puni doprinos u ime HDZ-a BiH da se odnosi stabiliziraju i da u miru rješavamo naše probleme, a činjenica je da je problema jako puno – naglašava Čović.</p><p>Komentirajući poruke SNSD-a da ova stranka više nema partnera u FBiH, Čović kaže da ima isti stav kao početkom godine, kad je Trojka poručila da više ne komunicira s SNSD-om. Sporazum, potpisan 2022. godine, za HDZ vrijedi sve dok se ne potpiše novi.</p><p>- Danas imamo Vijeće ministara koje imamo. Ne možemo ga drugačije ostvariti. To je izvršna vlast BiH koja mora funkcionirati. Imamo i parlamentarnu strukturu. Bez obzira kako se ona premetala kroz parlamentarnu većinu u Zastupničkom i Domu naroda, moramo očuvati taj kapacitet i čuvat ćemo ga do idućih izbora. Nakon izbora opet ćemo uvažavati volju predstavnika RS-a, kao izborne jedinice, odnosno FBiH, i praviti partnerstva s onima koji dobiju izborno povjerenje – kaže Čović.</p><p>Slaže se s ocjenom da je evropski put BiH blokiran i podsjeća da, osim gubitka 10 posto sredstava iz Plana rasta, BiH nije usvojila zakone o Sudu i VSTV-u ni imenovala glavnog pregovarača.</p><h2>Riješiti Plan rasta</h2><p>- Danas, nažalost, uopće nema aktivnosti oko tih pitanja i to bismo mogli nazvati pravom tihom blokadom evropskog procesa. Trebamo se što prije osloboditi tih zastoja i pokušati, čak i u ovom vremenu izraženih unutarnjih problema i nadmudrivanja, riješiti Plan rasta. Vjerujem da se to može učiniti, jer bi bilo neodgovorno izgubiti dodatnih 100 miliona eura u idućih par mjeseci zbog nemogućnosti postizanja unutarnjih dogovora. Mislim da je to dovoljan motiv za sve političke dionike da uistinu svi prepoznamo evropski put BiH kao jedini put, koji apsolutno nema alternativu i koji ne smije biti riskiran zbog drugih problema s kojima se kao društvo nosimo – ističe Čović.</p><p>U narednih 7 dana najavljuje razgovore s partnerima u FBiH, o pitanjima vezanim za ovaj entitet, dok na državnom nivou smatra da treba sačekati još 15-20 dana.</p><p>- Istina je da postoji puno onih koji podržavaju podizanje temperature. Oni dolaze i iz našeg okruženja, ne samo iz BiH. Ja pozivam sve aktere u BiH da ne koristimo ovo vrijeme kako bismo usložnili situaciju. Na meni i na svima onima koji predstavljaju razne politike u BiH je da sjednemo i tražimo rješenja. Siguran sam da neće doći do bilo kakve izmjene vlasti na razini BiH, a da se mi moramo pripremiti da u stabilnim prilikama i demokratskim uvjetima provedemo naredne izbore i onda stabiliziramo odnose. Uvjeren sam da svi koji su davali doprinos da ova situacija bude još teža, da se bavimo samima sobom, s time moraju stati. Uistinu od toga ne vidim nikakve koristi. Mislim da će oni koji su ovih dana glasni i koji su se na određen način pretvorili u političke analitičare na koncu biti gubitnici kod onih koji na izborima trebaju dati svoje povjerenje političarima – kaže Čović.</p><h2>Demokratski izbori</h2><p>Da smo mi radili svoj posao, on ne bi trebao djelovati, kazao je, komentirajući odluku visokog predstavnika kojom su osigurana sredstva za nabavku novih tehnologija za izbore. Ipak, smatra da to ne treba biti izgovor ni visokom predstavniku da djeluje, jer je to „motiv ovima koji se žele samo svađati, kako bi donošenje odluka prepustili visokom predstavniku“.</p><p>- Volio bih da smo izmijenili Izborni zakon u suštini, da smo riješili ono što osigurava ravnopravnost tri konstitutivna naroda tamo gdje se odlučuje o kolektivnim pravima – Predsjedništvu i Domovima naroda, a onda svakako i da zajamčimo integritet izbornog procesa. Tu je HDZ BiH uvijek davao svoju punu potporu. Izdvojiti stotinjak miliona KM za nešto za što ne znamo kakve će rezultate u konačnici dati može biti predmet raznih rasprava i kojekakvih pravnih procesa, ali nam u svakom slučaju treba izborni proces koji će jamčiti da svaki glas, koji je dat po demokratskim procedurama i sukladno zakonu, bude prebrojan i ne bude predmet bilo kakvih zloupotreba. Trebaju nam do kraja transparentni i demokratski izbori – ističe Čović.</p><p>Vjeruje da će Izborni zakon, predložen od HDZ BiH, doći na dnevni red u jesen, jer je to zadnji rok kada bi ga trebalo usvojiti, jer 2026. je izborna godina.</p><p>- Pozivam kolege koje imaju dovoljno ljubavi prema BiH, misleći prije svega na prijatelje iz Sarajeva, da malo drugačije razmišljaju. BiH se ne čuva na način da blokiraju takve procese. Hrvatski narod mora biti u mogućnosti birati svoje legitimne predstavnike – kazao nam je predsjednik HDZ-a BIH Dragan Čović.</p>

Suština u politici je upravo da se možemo nositi s različitim izazovima i uvjeren sam da ćemo naći načina kako izaći iz ove krize, kaže Čović 

Dragan Čović: Odluke Suda BiH, OHR-a i CIK-a trebaju se poštovati

Dvije godine od monstruoznog zločina u Gradačcu: Trostruko ubistvo u prijenosu uživo koje je zgrozilo svijet

Halal gigavat-sati

Profesor Žarko Puhovski za “Avaz”: RS se ne može otcijepiti

Dan sjećanja: "Samo nam recite gdje su naši najmiliji, da ih dostojno ukopamo”

13. moto susreti u Goraždu: Nakon šest godina pauze bajkeri iz regiona ponovo na Drini

Video / Hladna Drina nudi pravo osvježenje: Plivaju samo najhrabriji, ali i na obali je ljepše nego kući

Safet Mušić za “Avaz”: Tokom ljeta veća potražnja za drogama, pojačavaju se i aktivnosti dilera

Zijada Vuković – Pamuković, tetka brutalno ubijene Nizame Hećimović: "Šta sam mogla uraditi, kada mi policija kaže "neka je ona kući, mi smo blizu"

Gradonačelnik Ernest Imamović za "Avaz": Volio bih da duh Festivala prijateljstva traje tokom čitave godine

Uprkos desetinama miliona izdvajanja iz budžeta: Sve manje zasijanih površina u BiH

Gradska uprava od bolnice u Zenici traži 171.000 KM kirije mjesečno

Ekološke reforme na evropski način: Mjere na papiru, na terenu haos!

Podignuta optužnica protiv perača novca narkokartela "Tito i Dino": Među njima poznati sarajevski advokat

Đurišićevo ukazanje

Ekonomski stručnjak Berislav Kutle o kreditnom rejtingu BiH: Na granici smo zabrane kreditiranja, nema pomaka bez političke stabilnosti

Dragan Čović: Odluke Suda BiH, OHR-a i CIK-a trebaju se poštovati

Dvije godine od monstruoznog zločina u Gradačcu: Trostruko ubistvo u prijenosu uživo koje je zgrozilo svijet

Halal gigavat-sati

Profesor Žarko Puhovski za “Avaz”: RS se ne može otcijepiti

Dan sjećanja: "Samo nam recite gdje su naši najmiliji, da ih dostojno ukopamo”

13. moto susreti u Goraždu: Nakon šest godina pauze bajkeri iz regiona ponovo na Drini

Video / Hladna Drina nudi pravo osvježenje: Plivaju samo najhrabriji, ali i na obali je ljepše nego kući

Safet Mušić za “Avaz”: Tokom ljeta veća potražnja za drogama, pojačavaju se i aktivnosti dilera

Zijada Vuković – Pamuković, tetka brutalno ubijene Nizame Hećimović: "Šta sam mogla uraditi, kada mi policija kaže "neka je ona kući, mi smo blizu"

Gradonačelnik Ernest Imamović za "Avaz": Volio bih da duh Festivala prijateljstva traje tokom čitave godine

Uprkos desetinama miliona izdvajanja iz budžeta: Sve manje zasijanih površina u BiH

Gradska uprava od bolnice u Zenici traži 171.000 KM kirije mjesečno

Ekološke reforme na evropski način: Mjere na papiru, na terenu haos!

Podignuta optužnica protiv perača novca narkokartela "Tito i Dino": Među njima poznati sarajevski advokat

Đurišićevo ukazanje

Ekonomski stručnjak Berislav Kutle o kreditnom rejtingu BiH: Na granici smo zabrane kreditiranja, nema pomaka bez političke stabilnosti

Dragan Čović: Odluke Suda BiH, OHR-a i CIK-a trebaju se poštovati