Zastupnik Predstavničkog doma PS BIH Saša Magazinović obratio se danas u Parlamentu BiH, tokom susreta s evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos, podsjetivši na poraznu činjenicu da se u BiH, za ogromnu krađu novca na tenderima, kao za prekršaj u saobraćaju, najčešće plaća novčana kazna.- Mi ovdje u Parlamentu smo predložili i usvojili izmjene Zakona o javnim nabavkama i Krivičnog zakona koji predviđa zatvor za one koji kradu novac građana. To smo uradili zajedno, uz učešće poslanika vlasti i opozicije i pomoć Agencije za javne nabavke i Tužilaštva BiH. Sada čekamo da se izjasni Dom naroda. Protiv ove reforme su ljudi koji su od države napravili bankomat. Nije ih lako prepoznati, jer i oni govore o Evropi, reformama, ispunjavanju uslova EU. A zapravo čine sve da zaustave svaku moguću promjenu i nastave krasti novac građana – kazao je Magazinović. Naglasio je da reforma nije papir koji se šalje u Brisel, već ozbiljna promjena zakona, nešto što narod može osjetiti, kao što će osjetiti Plan rasta.- Ako ljudi ne mogu osjetiti ono što radimo, onda ovo nisu institucije, nego pozornica. Poštovana gospođo Kos, pozivam da pratite proces izmjena Zakona o javnim nabavkama i Krivicnog zakona. Podržite nas. Ovom snažnom antikoruptivnom reformom, ubrzaćemo sve procese uljučujući i evropske integracije i spasiti ogroman novac koji svake godine bude ukraden na javnim nabavkama, a to je po procjenama preko milijardu maraka godišnje. To je još jedan Plan rasta svake dvije godine. Ljudi u institucijama, koji žive od korupcije, najveća su kočnica svake promjene. To je istina koju sam odlučio reći umjesto nekoliko uopštenih rečenica o posvećenosti evropskim integracijama – istakao je Magazinović.

Protiv ove reforme su ljudi koji su od države napravili bankomat, kazao je

Saša Magazinović tokom susreta s Martom Kos: Svake dvije godine se na javnim nabavkama ukrade “Plan rasta”

Za danas u 14 sati zakazana je nova posebna sjednica NSRS. Očekuju se novi zaključci o prijevremenim izborima za predsjednika RS za koje se, sudeći po najavama, pripremaju stranke i vlasti i opozicije.- Mi imamo zaključke NSRS, koje je donijela skupštinska većina, da se ne prihvata odluka Suda, odluka CIK-a i da se odbija provođenje prijevremenih izbora. Ne znam zašto bi se sjednica sazivala ako se misle potvrditi ti zaključci, pa pretpostavljam da će na skupštini oni biti preinačeni i da se mora prihvatiti politička realnost da se mora izaći na izbore – kazala je za “Avaz” Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.Dodaje da od početka zagovara da opozicija, ako želi iskorak, ide “u jednoj koloni”.- SDS još nije razmatrao konkretna imena. U opticaju je nekoliko imena i to je interna stvar SDS-a. Mi očekujemo konsultacije na tu temu, ne u smislu takve odluke, već naše podrške, a svakako bi bilo dobro da to bude neko ko može da pobijedi – pojašnjava Trivić.

Ne znam zašto bi se sjednica sazivala ako se misle potvrditi ti zaključci, pa pretpostavljam da će na skupštini oni biti preinačeni, kazala je

Trivić: NSRS će prihvatiti političku realnost 

Jelena Trivić za Avaz: NSRS će prihvatiti političku realnost da se mora izaći na izbore

Za danas je najavljena posebna sjednica NSRS na kojoj će biti donešena odluka o prijevremenim izborima za predsjednika ovog entiteta. Sjednica je zakazana samo mjesec dana nakon one na kojoj su usvojeni zaključci kojom se odbacuje svaka mogućnost održavanja izbora.- Sjednica je zakazana iznenada i na brzinu, kao i većina stvari koje vlast u RS radi. Redovnih sjednica, koje su prijeko potrebne, nema, ali se zato stalno prave posebne i to onda kada treba da se sprovedu određeni interesi Milorada Dodika i ljudi na vlasti. Ne vidim razlog da NSRS zauzima novi stav o izborima, kada je sve ostalo isto od prošlog puta kada je stav već zauzela. Sve što sada rade predstavlja novo gaženje institucija i pokazuje da nemaju nikakvo ozbiljno rješenje već samo golu borbu za opstanak – kazala je za "Avaz" poslanica u NSRS i članica Glavnog odbora PDP-a Tanja Vukomanović.Ona dodaje da SNSD i njegovi partneri imaju pravo da mijenjaju stavove, izlaze na izbore ili ne, ali da u tu priču nemaju pravo uvlačiti institucije RS.- Što se tiče PDP-a, mi smo ostali pri istoj odluci da ne trebamo učestvovati na izborima, ali ta odluka nikada nije isključivala mogućnost da podržimo nekog drugog kandidata opozicije. S druge strane, do danas nemamo konkretna imena, sve s čime se licitira saznajemo iz medija. Smatram da se o ovim pitanjima mora razgovarati otvoreno, temeljno i unutar opozicije i da takve odluke moraju biti jasne i zajedničke, a ne servirane preko medija – dodaje Vukomanović.

Sve što sada rade predstavlja novo gaženje institucija i pokazuje da nemaju nikakvo ozbiljno rješenje već samo golu borbu za opstanak, kazala je

Vukomanović: Ne vidim razlog da NSRS zauzima novi stav o izborima

Tanja Vukomanović za "Avaz": Ne vidim razlog da NSRS zauzima novi stav o izborima

Narodna skupština RS danas će održati novu posebnu sjednicu. Zakonodavni organ u kojem su sve sjednice na neki način posebne, ponovo će raspravljati o vlastitim zaključcima, kako bi ih još jedanput preispitala i zauzela jedinstven stav o stavovima koje je već zauzela. Podsjetimo, na sjednici u avgustu 50, od 65 prisutnih poslanika, bez glasova protiv i suzdržanih, usvojilo je zaključke kojima su odbacili presudu Suda BiH protiv bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika, odluku CIK-a BiH kojom mu je oduzet mandat, te mogućnost sprovođenja prijevremenih izbora za predsjednika RS. Od političkih subjekata su zahtijevali da se ne prijavljuju na izbore, a od organa vlasti i lokalnih jedinica da ne poduzimaju nikakve radnje u vezi s izborima.Samo mjesec kasnije, presuda Suda BiH je priznata i izvršena. Dodik je otkupio kaznu, a potpisivanje akata prepustio potpredsjedniku RS. I raspoloženje u NSRS je bitno drugačije. Nakon što su opozicione partije počele konsultacije o zajedničkom kandidatu na izborima, ni aktuelna vlast ne može da sjedi skrštenih ruku.Ovo je još jedna u nizu situacija koja pokazuje svu apsurdnost politike konflikta, inata i bahatosti, spremne na svaki zaokret, samo da sačuva vlast. Ona nije svojstvena samo jednom entitetu ili političaru, ali predugo traje, opasne poruke šalje i poteze vuče, a građanima donosi samo zebnju i zabrinutost, te uzima zadnju nadu da će u ovoj zemlji doživjeti istinski mir i prosperitet.Istovremeno, ignoriramo pruženu ruku i poruke evropske komesarke za proširenje Marte Kos: “EU treba BiH, a BiH treba EU”. Aktuelnoj garnituri na vlasti iz ruku klizi historijska šansa da krenemo ka zajednici mirnih i prosperitetnih država, a s njom i prilika da za taj napor budemo još i nagrađeni s milijardu eura iz Plana rasta. Kraj je septembra, rok ističe, a obaveze stoje. Za razliku od zaključaka NSRS, odluke koje donesemo sada, za mjesec neće moći biti popravljene.

Pokazatelj apsurdnosti politike konflikta, inata i bahatosti, spremne na svaki zaokret, samo da sačuva vlast

Posebne sjednice NSRS

Iako pojedini političari u BiH nastoje ostaviti dojam da ih nisu čuli, poruke evropske komesarke za proširenje Marte Kos svakako će upamtiti. Visoka zvaničnica Evropske komisije tokom posjete BiH nastoji probuditi optimizam, ali istovremeno upozorava s kako važnim pitanjem se vlasti poigravaju.- EU treba Bosnu i Hercegovinu, a BiH treba Evropsku uniju – poručila je komesarka Kos u ekskluzivnom i vrlo otvorenom razgovoru za „Avaz“.Podsjetila je da u posljednjih godinu i po dana nije bilo značajnijeg napretka i da odgovornost snose domaće vlasti, kojima je ostavila šansu da pokažu da je BiH sposobna napredovati. Na stolu su milijarda eura podrške za BiH, ali i niz pogodnosti za građane - od slobodnog roaminga ili besplatnih transfera novca, za početak. EU nudi podršku ekonomskom rastu, izgradnji snažnih demokratskih institucija, vladavini prava i zaštiti građana ...- Nudimo vam budućnost u zajednici u kojoj nikada nije bilo rata – poručila je Kos. Samo ova rečenica dovoljna je da se duboko zamislimo nad potezima onih zbog kojih je Kos u posjeti BiH.Marta Kos rođena je 28. juna 1965. godine u Šempeteru pri Gorici, u Sloveniji. Iskusna je diplomatkinja, poslovna liderka, konsultantkinja, stručnjakinja za komunikacije. Poznata je i kao nekadašnja šampionka Jugoslavije u plivanju te novinarka RTV Slovenije.

Visoka zvaničnica Evropske komisije tokom posjete BiH nastoji probuditi optimizam

Kos: EU treba Bosnu i Hercegovinu, a BiH treba Evropsku uniju

Marta Kos: Snažne poruke

Dugogodišnjoj praksi u BiH da se do vlasti dolazi prekrajanjem izborne volje građana i da je od načina glasanja važnije kako se glasovi na kraju zbroje, nazire se kraj, nakon što je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) svojom odlukom osigurao sredstva za nabavku&nbsp;uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i optičkih&nbsp;skenera&nbsp;za automatsko prebrojavanje glasačkih listića, potrebne za osiguravanje poštenih izbora.<h2>Kriminalci u vlasti </h2>U skladu s procjenama Centralne izborne komisije BiH, za jedan od najvažnijih projekata u posljednjih 30 godina osigurano je 112,5 miliona KM, a na CIK-u je teret odgovornosti i očekivanja da on bude realiziran te da Opći izbori 2026. godine budu zaista praznik demokratije.

- Prevažno je. Ako želimo zaštititi glasove birača, imati izbore koji odražavaju istinsku volju građana ove zemlje, to je jedini i u ovim okolnostima najbolji način. To je važno zbog dokazanih izbornih nepravilnosti i krađa, koje omogućuju da oni koji krše zakone, vrše prevare, nalogodavci su krađa, dođu u priliku da obnašaju vlast. S ovakvim sistemom, koji smo imali dosad, velikim dijelom završimo s kriminalcima u vlasti – kazao je za “Avaz” projekt menadžer Koalicije “Pod lupom” Dario Jovanović.Sada je do CIK-a, koji je usvojio Plan nabavke za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija i za nove tehnologije i obrasce planirao 88 miliona KM. Jovanović pojašnjava da će njihovo korištenje onemogućiti glasanje u ime druge ili preminule osobe, glasanje dvaput, poništavanje validnih listića, dodavanje glasova drugima, ali i da se neiskorišteni listići u izbornoj noći koriste za glasanje umjesto onih koji nisu izašli na izbore.- Na ovaj način se rješava najveći broj dokazanih izbornih prevara. Ovim rješavamo izborni dan. Ostaje nam ogroman problem korupcije u jednom od najkorumpiranijih sistema u Evropi, gdje znamo da se po stranačkim iskaznicama, familijarnim vezama ili plaćanjem mita dolazi u priliku da budete zaposleni. Vjerovatno će određen broj ljudi i dalje glasati onako kako im se kaže, ali na izborni dan nećemo imati nepravilnosti koje smo imali i u odlučujućim utrkama, gdje je razlika plus – minus 10 posto, da neko u izbornoj noći preokrene rezultat manipulacijama – kaže Jovanović.<h2>CIK zaštićen</h2>Podsjeća da 83 posto građana u BiH podržava uvođenje novih tehnologija, a više od 100.000 je potpisalo i peticiju kojom to traži.- CIK će u septembru ili oktobru objaviti javni poziv, a procedura bi trebala biti završena za tri mjeseca. Odabrat će se ponuđači, a CIK mora prilagoditi opremu našim izborima, obučiti biračke odbore i građane. Vjerujem da će se to desiti do izbora 2026. Nikad nismo imali bolje predispozicije i teško da se mogu desiti opstrukcije, s obzirom na to da je ovaj saziv CIK-a zaštićen, između ostalog, izmjenama zakona koje je donio visoki predstavnik. Njihov mandat ne može biti doveden u pitanje do 2027. s ciljem upravo da se ovo implementira u punom kapacitetu – ističe Jovanović.<h2>“Nije riječ o nabavci nuklearne bombe ili mlaznog aviona”</h2>Značaja ovog projekta svjesni su i političari u BiH, ali se ovim povodom oglašavaju uglavnom oni iz opozicije, svjesni da će do dobrih rezultata na dosadašnji način teško doći.

- Ako ne bude skenera, neka ne bude ni izbora. Ljudi u CIK-u su odgovorni da provedu ono što je doneseno. Nije riječ o nabavci nuklearne bombe ili mlaznog aviona, pa da treba neko veliko umijeće i vrijeme. To su samo izgovori. SNSD zna šta za njih znači uvođenje skenera. To bi bio njihov kraj – izjavio je predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, najavljujući “ogroman javni pritisak“ na CIK.<h2>"Možda i postoji šansa"</h2>Govoreći o uvođenju savremenih tehnologija u izborni proces u BiH, politički analitičar Mladen Bubonjić smatra da će dosta toga zavisiti od prijevremenih izbora za predsjednika RS, kako će se stvari u narednom periodu posložiti i koliki će interes međunarodne zajednice biti da u narednom periodu bude involvirana u izborni proces i događaje u BiH.

- Sve to pruža mogućnost da izbori budu transparentniji i pošteniji, uz pretpostavku da dođe i do nekih drugih političkih i društvenih promjena. Ako se CIK uspije istrgnuti iz političkih ralja, možda i postoji šansa, ali uz postojeći utjecaj političkih struktura, ne samo na CIK, već vidimo šta rade i s pravosuđem, onda ne možemo govoriti o nekom napretku. Ako pritisaka ne bude, onda možemo govoriti o nezavisnijem, transparentnijem i objektivnijem CIK-u koji bi mogao da radi ono što mu je zadaća – kaže Bubonjić.

Sada je do CIK-a, koji je usvojio Plan nabavke za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija

Ako ne bude skenera i tehnologija, izbori gube smisao: Hoće li CIK opstruirati Šmita

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos boravi u posjeti BiH. Jučer je pozvala na hitne reforme i povratak BiH na evropski put, te usvajanje Reformske agende i korištenje prilika koje nudi Plan rasta za zapadni Balkan.- Vlada pat pozicija unutar BiH, pat pozicija u regionu i pat pozicija u EU – kaže politički analitičar Ibrahim Prohić za “Avaz”. <h2>Problem EU </h2>On podsjeća da EU ima i svoje probleme, od jačanja desnice, nekonzistentnosti u stavovima Mađarske, Slovačke i drugih.- Problem EU je što se vodstvo, strukture, institucije već dugi niz godina rapidno birokratiziraju. Birokratizacija podrazumijeva enormno uvećavanje broja zaposlenih, a ti birokrati su s vremenom zaboravili elementarnu premisu na kojoj je zasnovana EU i oni počinju brinuti samo o svojim mandatima. Na kraju, ta birokratizirana struktura postane neefikasna i nefunkcionalna – kaže Prohić.

Očekivanja da će EU radikalnim potezima riješiti krizu u BiH smatra iluzijom, te naglašava da se rješenje mora tražiti unutra, ali da ga politika ne može naći sama, već je potreban jak politički pokret, koji bi joj bio korektiv i koji bi vršio pritisak da radi u javnom interesu.<h2>Efektivna moć</h2>Napominje da međunarodna zajednica, prema sadržaju Dejtonskog sporazuma, ima efektivnu moć u BiH, ali da je ona ne koristi ili je koristi selektivno.- Umjesto monitoringa ili protektorata, za koji je kasno, bilo bi nužno preći na model arbitraže, pa detektirati blokatore. Oni to ne čine, već tvrde da su vrata EU otvorena, da je do nas, a znaju da se unutra ne mogu usaglasiti tri ili četiri političke opcije, koje imaju potpuno različite konačne geostrateške ciljeve. Ratni ciljevi s jedne i druge strane nisu arhivirani, oni se i danas žele ostvariti. Oni imaju dvije susjedne zemlje i sve rade da bi BiH bila nefunkcionalna, te da je onda zato treba podijeliti – ističe Prohić.BiH je u neravnopravnom položaju u odnosu na druge zemlje, kaže za “Avaz” profesor međunarodnih odnosa i politički analitičar Adnan Huskić, komentirajući odjeke posjete Marte Kos našoj zemlji.

On smatra da nas na evropskom putu ne zaustavlja nesposobnost domaćih vlasti, već Milorad Dodik i SNSD, te način donošenja odluka u kompleksno uređenoj državi.- U BiH imamo osobu koja je antievropski, antizapadno orijentisana, a zbog državnog uređenja BiH ključna je i nezaobilazna pri donošenju odluka. Druge države nemaju ovaj problem, a uzrokuje ga činjenica da BiH nije normalna, centralizirana država u kojoj vlast, strateški određena prema EU, donosi odluke – pojašnjava Huskić.Uvjete koje postavlja EU smatra opravdanim, jer se u suprotnom ništa ne bi pomjerilo s mrtve tačke.- Nema pritiska od nas građana da se išta normalnije napravi od ove države, a ni političke elite nisu zainteresovane da guraju stvari naprijed. Zato EU ima tu ulogu, da ukazuje na normativni smjer, ali stavljanje BiH u ovakav položaj bilo je jedna loša kalkulacija. Trenutni problem je da li će doći do promjene konfiguracije vlasti na državnom nivou. Ne znam može li SNSD bez Dodika da se okrene za 180 stepeni, da ne služi kao podrška samo jednoj osobi. Vjerujem da može, jer Cvijanović i isti ti ljudi koji sjede u Vijeću ministara, Amidžić i Košarac su to pokazali. Ovo nije principijelan stav, već djelovanje onako kako im je rečeno – ističe Huskić.

Problem EU je što se vodstvo, strukture, institucije već dugi niz godina rapidno birokratiziraju, kaže Prohić

Analitičari o porukama Marte Kos i blokadi evropskog puta BiH: Pat pozicija u BiH, ali i u EU

Osigurana su sredstva za isplatu jednokratne novčane pomoći bivšim braniteljima, potvrdio je za „Avaz“ federalni ministar finansija Toni Kraljević. Nalog za isplatu sredstava danas je potpisan, tako da bi ih korisnici boračkih naknada već sutra trebali imati na svojim računima.Podsjetimo, Vlada Federacije BiH je prije 10 dana, na prijedlog Federalnog ministarstva za boračka pitanja, donijela uredbu na osnovu koje pravo na jednokratnu novčanu pomoć imaju korisnici lične i porodične invalidnine, mjesečnog novčanog dodatka po osnovu priznanja ili odlikovanja i novčane egzistencijalne naknade. Za više od 99.000 korisnika bit će uplaćeno po 200 KM, za što je iz budžeta FBiH osigurano 19,8 miliona KM.Cilj jednokratne pomoći je osiguravanje finansijske i materijalne podrške u svrhu poboljšanja materijalnog statusa korisnika prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite koji se finansiraju iz sredstava budžeta FBiH, a zbog povećanja cijene potrošačke korpe.

Cilj jednokratne pomoći je osiguravanje finansijske i materijalne podrške u svrhu poboljšanja materijalnog statusa korisnika prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite

Kraljević potvrdio za "Avaz": Potpisan nalog za isplatu pomoći borcima, sredstva sutra na računima korisnika

Marta Kos, specijalna izaslanica Evropske unije boravi u Bosni i Hercegovini. U zgusnutom rasporedu pronašla je ipak vremena za intervju, za “Dnevni avaz”. U otvorenom razgovoru za naš list, specijalna izaslanica Evropske unije Marta Kos poručila je da je budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, ali da su sada ključni potezi na domaćim političkim liderima.- Moja poruka, i razlog zašto sam ovdje, jeste da EU treba Bosnu i Hercegovinu, a Bosna i Hercegovina treba EU. Došla sam da dam uvjerenje da radimo mnogo na jačanju vašeg evropskog puta. S druge strane, potrebna nam je i pozitivna reakcija - rekla je Kos.

Ona je naglasila da u posljednjih godinu i po dana nije bilo većeg napretka, te da sada odgovornost snose domaće vlasti.- Odgovornost je na liderstvu Bosne i Hercegovine – i u Federaciji i u Republici Srpskoj – da pokažu da je vaša zemlja sposobna napredovati. Govorim o procesu pristupanja, ali i o provođenju reformi - kazala je Kos.<h2>Više od milijardu rezerve</h2>Prema njenim riječima, EU je spremna da Bosni i Hercegovini stavi na raspolaganje ogromna sredstva, ali tek uz ispunjavanje obaveza.- Imamo više od milijardu eura namijenjenih za Bosnu i Hercegovinu, ali vam ne možemo dati ovaj novac jer nemamo reformsku agendu. Ako je ne dobijemo, vaši građani neće moći uživati koristi od slobodnog roaminga ili besplatnih transfera novca, što će uskoro biti moguće za Albaniju i Crnu Goru - istaknula je.<h2>O rizicima i budućnosti</h2>Kos je upozorila i na vanjske pritiske i dezinformacije koje nastoje zaustaviti evropski put BiH.- Živimo u historijskom trenutku. Danas imamo političko rukovodstvo u Evropi koje snažno podržava proces proširenja. Ali istovremeno postoje i destruktivne sile izvana koje žele da Bosna i Hercegovina ne uspije. Vaša zemlja je odlučila da je evropski put dobar put i mi smo vam dali kandidatski status. To nosi obaveze i odgovornost“ - naglasila je ona.EU, kaže, Bosni i Hercegovini nudi mnogo više od novca:- Nudimo podršku ekonomskom rastu, izgradnju snažnih demokratskih institucija, vladavinu prava i zaštitu građana. Nudimo vam budućnost u zajednici u kojoj nikada nije bilo rata. Evropska unija je nastala kao mirovni projekt i to nikada ne smijemo zaboraviti – kaže Kos u razgovoru za „Dnevni avaz“.<h2>"Odgovornost je zajednička"</h2>Osvrnula se i na ranija kašnjenja u procesu proširenja.- Jedna od najtužnijih stvari jeste što nismo ranije integrisali Bosnu i Hercegovinu i druge zemlje bivše Jugoslavije u EU. Danas plaćamo cijenu. Ali odgovornost je zajednička – nije sve na nama. Kandidatska zemlja mora biti spremna da isporuči rezultate. Pogledajte Ukrajinu: i dok padaju bombe, oni provode reforme - zaključila je Kos.Dodala je da već više od godinu i po dana čeka da Bosna i Hercegovina imenuje glavnog pregovarača za EU.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Ako ne dobijemo Reformsku agendu, vaši građani neće moći uživati koristi od slobodnog roaminga ili besplatnih transfera novca

Komesarka Kos u gusti raspored tokom posjete BiH uvrstilla i intevju za naš list 

Marta Kos, komesarka za proširenje EU za "Dnevni avaz": Imamo milijardu eura za BiH, ali vam je ne možemo dati

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić sastao se u Njujorku sa Čalokom Bejanijem (Chalokom Beyanijem), specijalnim savjetnikom generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida.Komšić je zahvalio Bejaniju na svemu što Ured specijalnog savjetnika čini, posebno na pruženoj podršci prilikom usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a.Naglasio je važnost nastavka jasnog i odlučnog stava međunarodne zajednice u osudi genocida, podsjećajući da je čovječanstvo nakon holokausta vjerovalo kako se takvi zločini više nikada neće ponoviti. Ipak, genocid je počinjen u Bosni i Hercegovini, a nažalost, danas svjedočimo njegovom ponavljanju u Gazi.Istaknuto je da prevencija genocida ne smije biti samo političko pitanje, već i pitanje civilizacijskih vrijednosti koje obilježavaju svako smisleno ljudsko biće. Na kraju, predsjedavajući Predsjedništva BiH Komšić poručio je da je najbolji put ka prevenciji genocida istina – ma koliko ona bila teška i gorka.Specijalni savjetnik Bejani kazao je da je ranije boravio u Bosni i Hercegovini te da je upoznat sa dešavanjima u našoj zemlji, naglašavajući da upravo to dodatno obavezuje njegov ured da nastavi pružati podršku Bosni i Hercegovini. Također je istaknuo spremnost za daljnju saradnju u jačanju međunarodnih mehanizama za prevenciju genocida i saradnju sa Bosnom i Hercegovinom.Nakon sastanka sa specijalnim savjetnikom predsjedavajući Predsjedništva BiH Komšić prisustvovao je Međunarodnoj koferenciji ''Question of Palestine and Implementation of the Two-State-Solution'' u organizaciji predsjednika Francuske i prijestolonasljednika Kraljevine Saudijske Arabije, te se susreo sa premijerom Kanade Markom Karnijem (Carney).

Posebno zahvalio Bejaniju na pruženoj podršci prilikom usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici

Komšić se u Njujorku sastao sa specijalnim savjetnikom generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida

Komesarka Marta Kos u BiH je stigla u izuzetno delikatnom trenutku, jer proces pridruživanja “stoji” od marta 2024. godine, izjavio je za “Avaz” viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina Adnan Ćerimagić. On podsjeća da reformska agenda nije usvojena, dok se entitet RS suočava sa sankcijama EU i njenih članica, uključujući i obustavu milijardu eura bespovratnih sredstava u periodu od 2022.Evropska komesarka za proširenje Marta Kos danas je pozvala bh. vlasti da hitno nastave reforme, upozorivši da ova zemlja nema vremena da čeka izbore 2026. godine. Ističe rok za usvajanje reformske agende BIH, a Kos podsjeća da sredstva iz Plana rasta ostale zemlje u regionu već koriste. - Ukoliko Bosna i Hercegovina ne dostavi dovoljno kvalitetan dokument, do kraja 2027. godine rizikuje da izgubi pristup milijardi eura predviđenih Planom rasta. U međuvremenu, sve do tada, Komisija je najavila djelimično rezanje sredstava. Pravila su jasna i ne ostavljaju prostor za izuzetke, uključujući i činjenicu da bi usvajanje i odobravanje agende otvorilo pristup sredstvima, ali bi njihovo korištenje onda bilo moguće tek nakon što svi nivoi vlasti u BiH i provedu dogovorene reforme – podsjeća Ćerimagić.Smatra da je u trenutnim okolnostima teško od ove posjete očekivati konkretne pomake, posebno nakon što je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović demonstrativno izbjegla sastanak. - Komesarka Kos je, ipak, bila prva i do sada najviša dužnosnica EU koja je još u martu ove godine poručila kako se o budućnosti BiH sa Miloradom Dodikom neće razgovarati. Sama agenda komesarke Kos kao da reflektuje tu realnost. Pored susreta sa zvaničnicima i obraćanja parlamentarcima, njen fokus su konkretni EU projekti – od Istočnog Sarajeva, Visokog i Vareša do Sarajeva – te razgovori s mladim lokalnim političarima i građanima koji, za razliku od dijela vlasti, prepoznaju koliko je EU već prisutna u svakodnevnom životu BiH. Nema segmenta, od ličnih dokumenata do hrane i vode, koji nije oblikovan evropskim pravilima. Najbolje to znaju vozači autobusa i kamiona, koji su nedavno obustavili saobraćaj pogođeni EU regulativama, ili građani koji, unatoč decenijama razočarenja, i dalje u visokom procentu podržavaju članstvo u EU – naglašava Ćerimagić.Dodaje da je sam proces dogovaranja agende u BiH, kao i u drugim zemljama, obavijen velom tajne, uključujući i pitanje ko i u kojoj proceduri agendu treba usvojiti, odnosno da li se odustalo od traženja formalne saglasnosti nižih nivoa vlasti.- Ono što se može sa sigurnošću reći jeste da bez učešća i saglasnosti predstavnika SNSD-a usvajanje dokumenta nije moguće. SNSD je u nekoliko navrata najavio da neće podržati nijedan korak vezan za EU, a njihovi predstavnici već mjesecima predstavljaju kao vlastiti uspjeh to što su EU i njene zemlje članice od 2022. godine suspendovale oko milijardu eura bespovratnih sredstava ovom bh. entitetu. Iako su njihovi stavovi posljednjih mjeseci bili izuzetno fluidni i promjenjivi, pa se ne mogu isključiti nagli zaokreti, primjetno je i da, osim predsjedavajućeg Komšića, koji je opravdano odsustvovao zbog učešća na Generalnoj skupštini UN-a u Nujorku, na sastanku s komesarkom Kos u Predsjedništvu nije bila ni SNSD-ova Željka Cvijanović – kaže Ćerimagić.Na kraju razgovora podsjeća da je komesarka Kos u julu odlučila umanjiti iznos sredstava iz plana rasta za Bosnu i Hercegovinu i najavila nova rezanja.- Odluka je dijelom donesena automatizmom, ali moj je utisak da je istovremeno bila i kazna za vlasti u Sarajevu, koje su najprije tvrdile da su reformski dokument usvojile i da je time proces završen, a zatim povukle tu tvrdnju i tražile dodatnih 45 dana. Upravo zato bilo bi vrlo rizično da bilo ko iz BiH, uključujući predsjedavajuću Vijeća ministara Borjanu Krišto, sada bez osnove obećava “skoro” usvajanje reformske agende. Nadati se da predsjedavajuća Krišto zna nešto što nije poznato široj javnosti i nama koji promatramo procese – zaključuje Ćerimagić.

SNSD je u nekoliko navrata najavio da neće podržati nijedan korak vezan za EU, kaže Ćerimagić

Adnan Ćerimagić za “Avaz”: Bez saglasnosti predstavnika SNSD-a usvajanje reformske agende nije moguće

Težak i izazovan proces pristupanja Evropskoj uniji sve dosadašnje članice prošle su vođene željom da postanu dio uređenog, civiliziranog, na pravu i pravilima utemeljenog dijela svijeta. Uz nekoliko izuzetaka, svoju poziciju za stolom zaslužili su napornim radom, ali i iskrenim opredjeljenjem da je zauzmu, a samo članovi vlada, pregovaračkih timova, pa i brojnih administracija znaju koliko je to bio dug i iscrpljujući posao.BiH je imala sreću što je, spletom geopolitičkih okolnosti i snažnim zalaganjem prijateljskih država, najprije dobila kandidatski status, a potom se – ničim izazvana, jer rezultati joj i nisu išli u prilog, našla među državama čije će reforme biti, vrlo direktno i izdašno i finansijski podržane. Radi se o iznosu od 6,3 milijardi eura za države zapadnog Balkana, od kojih je 1,085 milijardi trebalo stići u BiH. Bespovratnih ili povoljnih kreditnih sredstava, svejedno.U julu se taj iznos „istopio“ na 976,6 miliona, a već u oktobru bi mogao biti dodatno umanjen na 868,1 milion eura, a ne bi iznenadilo da BiH bude potpuno isključena iz Plana rasta. Nisu u pitanju milijarde, jer desetine su ih proteklih decenija iz budžeta, infrastrukturnih i drugih projekata već preusmjerili u vlastite džepove. Problem je što se gasi posljednja nada građana u evropsku perspektivu BiH, koji svoju djecu šalju u Evropu dok čekaju da njihova domovina postane dio nje. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos pokušat će to danas objasniti svojim domaćinima u Predsjedništvu i Vijeću ministara BiH.BiH ima nesreću da su joj na vlasti i bahate, primitivne i isključivo vlastitom interesu posvećene individue. Dok države u okruženju rade, oni se igraju i šegače sa sudbinama svojih građana. Kako drugačije protumačiti najave bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika da će SNSD bojkotirati obraćanje visoke gošće iz Brisela u Parlamentu BiH, ili da će onemogućiti njeno obraćanje u Domu naroda?! Poruka kojom je više rekao o sebi, neće nasekirati komesarku Kos, već će ponovo pokazati s kim evropski zvaničnici u BiH imaju posla. Zato, legendarni Balašević je to najbolje dočarao: “Putuj, Evropo, nemoj više čekati na nas … nama je lepo, taman kako smo zaslužili”.

BiH ima nesreću da su joj na vlasti i bahate, primitivne i isključivo vlastitom interesu posvećene individue

Putuj, Evropo

Prosječna mjesečna neto plaća u BiH u julu je iznosila 1.601 KM i u odnosu na isti mjesec prošle godine viša je za 14,8 posto.<h2>Slabije plaćeni </h2>Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najniža primanja imaju uposleni u djelatnostima pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (1.142 KM), građevinarstvu (1.264 KM) i trgovini (1.313 KM), dok najveći prosjek imaju zaposleni u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (2.110 KM), finansijskoj i djelatnosti osiguranja (2.149 KM), te sektoru informacija i komunikacija (2.187 KM). I dalje zabrinjava činjenica da su radnici u realnom sektoru, ali i obrazovanju (1.572 KM) značajno slabije plaćeni u odnosu na prekobrojnu administraciju, jer prosječna plaća u javnoj upravi iznosi 1.972 KM.

- Stalno ističem da imamo skupu državu, jer na državnu upravu trošimo oko 20 posto GDP-a. Ogromnu masu novca trošimo, a država nam to ne vraća kroz efektivan i kvalitetan rad. Napravili smo je takvom. Dijelom je tu kriv i Dejtonski sporazum, ali mislim da je i do našeg mentaliteta, jer kad se „dohvatimo“ javnog sektora, a mislim na sve, nikog ne izuzimam, pretjerano zapošljavamo. Imamo višak službenika, jer postoji informatika kojom se to može rasteretiti – kaže profesor ekonomije Željko Rička.<h2>Tema javnosti</h2>S druge strane, dodaje, imamo neefikasnost i u strukturama koje moraju postojati. Zbog toga je broj nivoa vlasti, vlada, ministarstava i parlamenata, ali i direktora, sekretarica i službenih automobila često tema u javnosti.Pogotovo dok svjedočimo opstrukcijama, neradu, političkim igrokazima, te ignoriranjem čak i prilike da dobijemo podršku EU za reforme koje moramo sprovesti.<h2>Broj stanovnika</h2>- Za ovako malu državu, s ovako malim brojem stanovnika, to je zaista previše. Objektivno, država je neracionalna, a za visok prosjek plaća oni koriste svoje pozicije, jer oni i odlučuju, dok oni koji svoje plaće zarađuju na tržištu to sebi ne mogu priuštiti. Da ne govorimo sada o opstrukcijama koje gledamo, zbog kojih se pitamo zašto svaki mjesec izdvajamo pare ako se ništa ne radi. Sve utiče na smanjenje GDP-a, a mi nismo ni svjesni gdje ćemo za godinu doći. To više niko ne može procijeniti – ističe Rička.

Stalno ističem da imamo skupu državu, jer na državnu upravu trošimo oko 20 posto GDP-a, kaže Rička

Država skupa i neefikasna, a građani plaćaju i opstrukcije i nerad

Već nekoliko dana traje konfuzija o imenu potpisnika odluke o imenovanja mandatara za sastav nove Vlade RS Save Minića. Predsjednik NSRS Nenad Stevandić izjavio je da je odluku potpisao Milorad Dodik, te da su je poslanici imali priliku vidjeti, pa i fotografirati, ali do sada nema ni usmene potvrde, ni fotografije.- Ja kao narodni poslanik, iako sam tražio tokom svoje diskusije, nisam dobio taj papir na uvid. Navodno su neki predsjednici klubova bili u prilici to vidjeti tokom kolegija. Tako je jedan od predsjednika klubova posvjedočio, ali ja i mnogi poslanici, koji su insistirali, taj dokument nismo vidjeli – kazao je za „Avaz“ poslanik u NSRS Ramiz Salkić.Osim Stevandića, podsjeća Salkić, i sam mandatar Minić je izjavio da je mandat dobio od bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika, kojem je presudom Suda BIH zabranjeno obavljanje te dužnosti. Dodik je 23. avgusta NSRS uputio prijedlog mandatara.

Dodik priznao da više nije predsjednik RS: Prenio ovlaštenja na Davora Pranjića

- Prije tog 23. bila je objavljena odluka Apelacionog vijeća Suda BIH po njegovoj žalbi na odluku CIK BiH, koja mu je oduzela mandat. On je 23. avgusta bio bez mandata. Zapravo, on je od donošenja odluke CIK-a BiH bio bez mandata, a Apelaciono vijeće je to kasnije samo potvrdilo. Sada je to za pravnu struku da kažu da li je on bio u mandatu, a ja sam uvjerenja da on nije imao mandat da predloži mandatara Narodnoj skupštini – dodaje Salkić.Uprkos stavovima pravnih eksperata da Dodik nije imao ustavni osnov za imenovanje mandatara, te da je i trenutni sastav Vlade RS nelegalan, ona nastavlja da donosi zakone i odluke. Salkić navodi da Dodika i njegove saradnike i ne zanima šta će se desiti s ljudima koji su dovedeni u situaciju da krše zakon.- Potpuno je jasno da on samo gleda svoju političku i ekonomsku računicu i da spasi sebe i svoju kožu što više može. Oni će generalno raditi na tome da ubijede građanstvo da je on predsjednik entiteta sve do održavanja vanrednih izbora za predsjednika entiteta. Ne treba isključiti da postoji jedan potpuno paralelan sistem u kojem sve što vlada donosi potpisuju ljudi koji su tehnički to u mogućnosti, u nedostatku ministara. Ako sutra tužilaštvo pokrene istragu da utvrdi ko je uistinu potpisnik ovog dokumenta, uopšte se ne trebamo iznenaditi ako se ispostavi da je sam potpredsjednik Pranjić to potpisao, a da se samo fiktivno mahalo nekim papirom koji je navodno potpisao Dodik. Dakle, s ovom vlašću, ovakvom kakva jeste, u ambijentu kakav jeste, sve je moguće očekivati, imajući u vidu da ni nama, narodnim poslanicima, ne dozvoljavaju da vidimo taj dokument, a onda ostavljaju nama za pravo da to tumačimo na različite načine – ističe Salkić.

Stevandić i dalje krije dokument o imenovanju Minića za mandatara: Odbio ga ustupiti delegatima u Domu naroda i izvrijeđao ih

Uprkos odugovlačenjima i opstrukcijama, odluka o odobravanju sredstava CIK-u BIH za organizaciju prijevremenih izbora za predsjednika RS konačno je ovjerena. Očekuje se da sredstva u ponedjeljak budu prebačena, te da CIK pokrene procedure javnih nabavki i pripreme za izbore. Imajući u vidu rezultate izbora za predsjednika RS iz 2022., kada je razlika u broju glasova između Dodika i Jelene Trivić bila dosta mala, sasvim je očekivano da prevagu novom predsjedniku entiteta donesu glasovi Bošnjaka koji žive u RS.- Mislim da je SNSD već krenuo u predizbornu kampanju i da sva priča oko referenduma, mandatara i izbora nove vlade, da je to sve predizborna kampanja, homogenizacija glasačkog tijela i plašenje srpskog naroda da će im neko nametnuti nekog kojeg oni ne žele. Ne bih ja stavljao teret odgovornosti i pretjerane uloge glasačkog tijela, a govorim o Bošnjacima u ovom entitetu. To jeste jedan broj koji može nešto prevagnuti, ali ne znam može li to u ovoj situaciji. Broj Bošnjaka koji imaju pravo glasa je oko 10 posto, a pitanje je koliko će oni biti motivirani da izađu na izbore. Jer ako pogledamo suštinska politička pitanja, s kojima mi imamo problem u ovom entitetu, poput diskriminacije u obrazovnom procesu, tu je identičan pogled i opozicije i pozicije. Ako govorimo o presudama u smislu genocida, ratnih zločina, ako govorimo o negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca, tu su identični pogledi i pozicije, i opozicije. Ako govorimo o odnosu država – entitet, svi su oni za to ako može entitet biti država, samo su neki svjesni da to vodi u neke ozbiljnije probleme koje nisu spremni u ovom trenutku podnijeti. Dakle, nemamo mi ovdje u ovom entitetu opozicije koja je na strani istine i pravde, koja je spremna eliminisati sistemsku diskriminaciju, vratiti Bošnjacima statusna prava i vratiti ono što imamo po Ustavu. Zato se ne trebamo pretjerano radovati ni opoziciji. Naravno da je najgore što možemo da imamo ovo s Miloradom Dodikom i da može doći do neke vrste olakšanja ako dođe neko normalan za predsjednika entiteta, ali u isto vrijeme trebamo znati da se zakoni donose u Narodnoj skupštini. U NSRS SNSD sa svojim partnerima ima većinu. Ko god da bude izabran za predsjednika entiteta u ovoj situaciji do izbora neće se promijeniti položaj Bošnjaka, niti odnos prema državi u nekom ozbiljnijem smislu. I da opozicija pobijedi, što bi bilo dobro, oni neće poduzimati nikakve korake. Pravdat će se na način da im to može ugroziti pobjedu na Općim izborima. Uvijek smo u tom krugu u kojem se svi nešto pravdaju da će izgubiti izbore ako mi ostvarimo neka svoja prava, a zapravo mi trpimo posljedice generalne politike, a to je da nismo ovdje prihvaćeni kao neko ko živi na svom ognjištu. Žele nas smatrati privremenom kategorijom, kojoj treba otežati uslove života, kako bi što prije napustili svoja ognjišta – ističe poslanik u NSRS Ramiz Salkić.

Nemamo mi ovdje u ovom entitetu opozicije koja je na strani istine i pravde, koja je spremna eliminisati sistemsku diskriminaciju, vratiti Bošnjacima statusna prava 

Ramiz Salkić za "Avaz": S ovom vlašću, ovakvom kakva jeste, sve je moguće očekivati

Nakon što je ministar finansija BiH Srđan Amidžić nekoliko dana pokušavao usporiti svog zamjenika Muhameda Hasanovića da izvrši obavezu transfera sredstava, pravni ekspert i bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić podsjeća da&nbsp;u Izbornom zakonu BiH jasno piše da je, u roku od 15 dana nakon donošenja odluke o raspisivanju izbora Vijeće ministara dužno da osigura sredstva za njihovo provođenje.- Nažalost, živimo u državi u kojoj neki sebi uzimaju za pravo da ne poštuju zakone. Vidimo ponašanje ljudi u Ministarstvu finansija, naročito ministra, koji treba da potpišu tu odluku – kazao nam je Šehić.On podsjeća da CIK ima zakonsku obavezu da prijevremene izbore provede u roku od 90 dana od donošenja odluke o njihovom raspisivanju, a 23 dana su već prošla. Do 23. novembra, za kada su izbori zakazani, potrebno je okončati sve pripreme i složene procedure javnih nabavki.- Živimo u državi u kojoj nema političke odgovornosti, u kojoj se krši Izborni zakon, kao jedan od najbitnijih zakona u svakoj državi. Zakon je jasan i sve ovo se može tumačiti kao jedna vrsta opstrukcije, zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog rada i obavljanja funkcije koja mu je povjerena – ističe Šehić.

Zakon je jasan i sve ovo se može tumačiti kao jedna vrsta opstrukcije, zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog rada i obavljanja funkcije koja mu je povjerena

Vehid Šehić za "Dnevni avaz": Živimo u državi u kojoj nema političke odgovornosti

Skrivanje imena potpisnika na aktu o imenovanju mandatara Vlade RS Save Minića, klasičan je primjer pokušaja da se prikrije protivustavnost procesa, izjavio je za “Avaz” profesor ustavnog prava Davor Trlin, komentirajući činjenicu da delegati iz Kluba Bošnjaka Parlamentarne skupštine BiH ne mogu dobiti originalni dokument, potreban Ustavnom sudu BiH da donese odluku po njihovoj apelaciji i odluči je li imenovanje Minića izvršeno u skladu s Ustavom. Podsjetimo, predsjednik NSRS Nenad Stevandić usmeno je potvrdio da je odluku potpisao bivši predsjednik RS Milorad Dodik, ali je odbio dostaviti uz obrazloženje da NSRS nije kurirska služba.- Prema članu 80 Ustava, predsjednik entiteta ima ekskluzivno pravo da predloži mandatara Narodnoj skupštini, ali Dodik, nakon oduzimanja mandata od strane CIK BiH zbog osuđujuće presude Suda BiH, nije bio ovlašten za to. Dokumenti su namjerno “zamagljeni”. Na primjer, predsjednik NSRS Nenad Stevandić prosljeđuje obavijesti bez spominjanja Dodika, a opozicija, kao PDP i Narodni front, traži objavu originala, jer se tu radi o lažnom predstavljanju i ništavnosti akta. To nije samo administrativna greška, već ulazak u zonu krivične odgovornosti, zbog neovlaštenog vršenja dužnosti, a Ustavni sud BiH već traži taj dokument za ocjenu ustavnosti. Prema Pravilima Ustavnog suda, ako podnosioci zahtjeva ne dostave traženi dokument u roku od 15 dana, zahtjev za ocjenu ustavnosti će se odbaciti i Ustavni sud BiH ima mogućnost da onima koji su donijeli akt, naloži da ga dostave – pojašnjava profesor Trlin.Druga pravna dilema nametnuta je nakon što se jučer potpredsjednik RS Davor Pranjić pojavio kao potpisnik ukaza o proglašenju izmjena zakona o unutrašnjim poslovima BiH. Trlin smatra da je prijenos nadležnosti na Pranjića još jedan vještački manevar koji ne mijenja ništa na suštini.- Dodik nije predsjednik, pa njegov “prijenos” nema pravnu snagu, s obzirom da Ustav RS, član 80, predviđa zamjenu predsjednika samo u slučaju privremene, ali ne i trajne spriječenosti. To je priznanje poraza. Dodik time indirektno potvrđuje presudu i gubitak mandata, a Vlada ostaje protivpravna, jer se oslanja na nelegalan izvor. Sve se svodi na isto - Dodik nije mogao legalno ni predložiti mandatara, ni prenijeti ovlasti, pa ovo samo produžava krizu i slabi institucije RS, umjesto da se počnu realizovati izbori za pravog predsjednika – ističe Trlin.

Saša Magazinović tokom susreta s Martom Kos: Svake dvije godine se na javnim nabavkama ukrade “Plan rasta”

Jelena Trivić za Avaz: NSRS će prihvatiti političku realnost da se mora izaći na izbore

Tanja Vukomanović za "Avaz": Ne vidim razlog da NSRS zauzima novi stav o izborima

Posebne sjednice NSRS

Marta Kos: Snažne poruke

Ako ne bude skenera i tehnologija, izbori gube smisao: Hoće li CIK opstruirati Šmita

Analitičari o porukama Marte Kos i blokadi evropskog puta BiH: Pat pozicija u BiH, ali i u EU

Kraljević potvrdio za "Avaz": Potpisan nalog za isplatu pomoći borcima, sredstva sutra na računima korisnika

Marta Kos, komesarka za proširenje EU za "Dnevni avaz": Imamo milijardu eura za BiH, ali vam je ne možemo dati

Komšić se u Njujorku sastao sa specijalnim savjetnikom generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida

Adnan Ćerimagić za “Avaz”: Bez saglasnosti predstavnika SNSD-a usvajanje reformske agende nije moguće

Putuj, Evropo

Država skupa i neefikasna, a građani plaćaju i opstrukcije i nerad

Ramiz Salkić za "Avaz": S ovom vlašću, ovakvom kakva jeste, sve je moguće očekivati

Vehid Šehić za "Dnevni avaz": Živimo u državi u kojoj nema političke odgovornosti

Profesor Davor Trlin za "Avaz": Dodik je priznao poraz i indirektno potvrdio presudu Suda BiH i gubitak mandata

Saša Magazinović tokom susreta s Martom Kos: Svake dvije godine se na javnim nabavkama ukrade “Plan rasta”

Jelena Trivić za Avaz: NSRS će prihvatiti političku realnost da se mora izaći na izbore

Tanja Vukomanović za "Avaz": Ne vidim razlog da NSRS zauzima novi stav o izborima

Posebne sjednice NSRS

Marta Kos: Snažne poruke

Ako ne bude skenera i tehnologija, izbori gube smisao: Hoće li CIK opstruirati Šmita

Analitičari o porukama Marte Kos i blokadi evropskog puta BiH: Pat pozicija u BiH, ali i u EU

Kraljević potvrdio za "Avaz": Potpisan nalog za isplatu pomoći borcima, sredstva sutra na računima korisnika

Marta Kos, komesarka za proširenje EU za "Dnevni avaz": Imamo milijardu eura za BiH, ali vam je ne možemo dati

Komšić se u Njujorku sastao sa specijalnim savjetnikom generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida

Adnan Ćerimagić za “Avaz”: Bez saglasnosti predstavnika SNSD-a usvajanje reformske agende nije moguće

Putuj, Evropo

Država skupa i neefikasna, a građani plaćaju i opstrukcije i nerad

Ramiz Salkić za "Avaz": S ovom vlašću, ovakvom kakva jeste, sve je moguće očekivati

Vehid Šehić za "Dnevni avaz": Živimo u državi u kojoj nema političke odgovornosti

Profesor Davor Trlin za "Avaz": Dodik je priznao poraz i indirektno potvrdio presudu Suda BiH i gubitak mandata