<p>Ovo je još samo jedan pokazatelj nepoštivanja tzv. Inckovog (Inzko) zakona u RS, izjavio je za "Avaz" doktor historijskih nauka i naučni saradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu, Jasmin Medić, komentirajući odnos Tužilaštva i MUP-a RS prema 26 uposlenika MC Srebrenica, koji su dobili pozive na saslušanje.</p><p>- Ne iznenađuje što se policija opet usmjerila protiv Memorijalnog centra Srebrenica, jer je to institucija koja se na adekvatan način bori da se primjenjuje spomenuti zakon i da se počinjeni zločini nazovu pravim imenom. Nadam se da će u odbranu MC Srebrenica stati svi oni koji danas i u Sarajevu dižu glas protiv nepravde u svijetu. Ovo se dešava u našoj državi i vrijeme je da svi budemo svjesni toga – kazao je Medić.</p>

Nadam se da će u odbranu MC Srebrenica stati svi oni koji danas i u Sarajevu dižu glas protiv nepravde u svijetu, rekao je

Jasmin Medić za "Avaz": Ne iznenađuje što se policija opet usmjerila protiv MC Srebrenica

<p>Dan nakon predstavljanja godišnjeg Izvještaja o negiranju genocida, 26 nekadašnjih i sadašnjih saradnika MC Srebrenica, po nalogu Tužilaštva iz Bijeljine, dobilo je poziv na saslušanje u lokalnu policijsku stanicu. Predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS, Alija Tabaković kaže da je ovo još jedan u nizu pritisaka pravosudnih i policijskih organa RS.</p><p>- Sasvim je jasno da oni imaju puno prečih poslova, ali se bave ovim stvarima kako bi pokušali da ušutkaju Memorijalni centar i njegove usposlenike, jer posao kojeg su uradili u proteklom periodu je hvale vrijedan. Cilj Tužilaštva je da pokuša uvesti cenzuru šta to MC Srebrenica smije pričati i raditi, a šta ne smije. Ovo su kontinuirani pritisci na rad MC Srebrenica – kaže Tabaković.</p>

Na saslušanje u policijsku stanicu pozvano 26 saradnika MC Srebrenica!

<p>Dodaje da su svakom uposleniku istina o genocidu i pravda bitniji od bilo kojeg drugog interesa.</p><p>- Apsolutno, puna podrška uposlenicima i upravi MC Srebrenica. Ne postoji nijedna sila na svijetu koja će ukloniti mrlju tadašnjeg MUP-a i Vojske RS, a koju nose otkako su počinili genocid u Srebrenici. Istinu o onome što su radili na terenu 1995., danas institucionalno pokušavaju spriječiti, te minimizirati ulogu i značaj MC Srebrenica – ističe Tabaković.</p>

Ne postoji nijedna sila na svijetu koja će ukloniti mrlju tadašnjeg MUP-a i Vojske RS, a koju nose otkako su počinili genocid u Srebrenici, rekao je

Alija Tabaković nakon poziva za saslušanje saradnicima MC Srebrenica: Tužilaštvo pokušava uvesti cenzuru

<p>Pozivam sve u BiH da se suzdržimo od govora mržnje i okrenemo pozitivnim primjerima, kako bismo mladima osigurali bolju budućnost u zajedničkoj domovini, navodi za „Dnevni avaz“ Darijana Filipović, članica Predsjedništva HDZ-a.</p><p>- Kada s Bošnjacima napravimo pomak, pojedine politike zapale iskru – navodi ona, i za narušavanje odnosa između Hrvata i Bošnjaka odgovornim smatra pojedince i političke opcije koje na tome već godinama zasnivaju izborne kampanje, znajući da će zapaljiva izjava ili objava pasti na plodno tlo i pokrenuti lavinu komentara, interpretacija i podmetanja. </p><p>Na pitanje jesu li stalne tenzije dio šireg plana i rizikuju li političari koji to rade da izgube kontrolu nad situacijom, Filipović odgovara da je politička situacija u BiH podložna nestabilnostima, te podsjeća na velike proteste u Sarajevu i drugim gradovima, kada su zapaljene i pojedine institucije.</p><h2>Međugorje i Bošnjaci</h2><p>Komentirajući zaoštravanje odnosa nakon vandalizma u Međugorju i otpuštanja Bošnjaka iz JP Komunalno u Mostaru, Filipović navodi da se ova dva događaja ne mogu dovesti u isti kontekst. </p><p>- U Međugorju se dogodio napad na ono što je za Hrvate katolike u BiH sveto - na mjesto mira i molitve. Nasrtaj na to izaziva u najmanju ruku opći šok i zabrinutost. I to nije samo vandalizam, jer se ne radi o pukom uništenju javne ili privatne imovine, nego o vjerskim simbolima za koje su katolici u BiH posebno vezani. Ovo je napad na katolike, bez obzira ko je počinitelj i iz kojih pobuda, kako sam javno i rekla te ga osudila. Ni u jednoj mojoj izjavi nije bilo povoda za podizanje međunacionalnih tenzija, ali su to pojedini mediji vješto izmanipulirali – kaže Filipović.</p><p>Dodaje da otkazi za 22 radnika u Mostaru nemaju nacionalnu pozadinu, već se od Mostara stalno nastoji praviti grad slučaj, naročito uoči izbora. Tvrdi da su Hrvatski predstavnici u gradu, kantonu i državi uvijek bili, te da će i dalje biti za dogovor, traženje zajedničkih rješenja i opću sigurnost svih u gradu na Neretvi.</p><h2>Zapaljiva retorika </h2><p>- Veliki je problem što neki politički akteri privlače pozornost zapaljivom retorikom na svim temama. Sve se manje pozornosti posvećuje odgovornim javnim politikama. U predizbornom razdoblju, osobito u zemlji kakva je BiH, ne biraju se sredstva. Drukčijeg sam stava, a to sam svojim dosadašnjim nastupima i pokazala - ne bavim se drugima niti ikoga vrijeđam – kaže ona. </p><p>Pozvala je sve u BiH da se suzdrže od govora mržnje i okrenu pozitivnim primjerima, kako bi se mladima osigurala bolja budućnost, u zajedničkoj domovini. Kaže da svi u BiH trebaju imati ista prava, te voditi politike pomirenja, dijaloga i dogovora, a ne poticati podjele. </p><p>Iz HDZ-a BiH nedavno su najavili intenzivne aktivnosti na relaksaciji odnosa s Bošnjacima, ali se njihovi rezultati još ne vide. </p><h2>Dobri odnosi su ključ stabilnosti zemlje</h2><p>- Težimo graditi odnose sa svim konstitutivnim narodima, jer je to ključ stabilnosti i sigurnosti zemlje. Ovu zemlju želimo graditi s onima koji teže evropskoj budućnosti i ravnopravnosti svih, a ne s onima koji drugim narodima prevarama nameću odluke. Bez obzira na sve što se događalo posljednjih dana, pozivamo na mirna rješenja i dogovor. Retorika će do izbora biti sve oštrija i tome se moramo oduprijeti, a nakon izbora sjesti za sto i dogovorom donijeti odluke za budućnost – kaže Filipović.</p><p></p>

Politički akteri privlače pozornost zapaljivom retorikom, kazala je

Filipović: Otpuštanje Bošnjaka u Mostaru nema nacionalnu pozadinu

Darijana Filipović za "Avaz": Mladima osigurati bolju budućnost u zajedničkoj domovini

<p>Radnici zeničke Željezare i njihove porodice ovih dana sa strepnjom očekuju konačan rasplet nakon kraha planova Vlade FBiH o uvođenju prinudne uprave u industrijskog giganta. U Sindikatu odgovore očekuju od Vlade, ali se pripremaju i za stečaj, kao najnepovoljniju opciju koja znači otkaz za sve njih.</p><p>- Očekujemo u četvrtak ili u petak sastanak s resornim ministrom, vjerovatno i premijerom. Jednostavno da znamo šta dalje, ima li nade ili ne. Umorni smo svi. Ako izlaza ne bude, onda očekujemo bar da radnici ostvare svoja prava i da ne budu oštećeni – kaže predsjednik Sindikata NŽZ Rašid Fetić.</p><h2>Uzroci propasti</h2><p>Analizirajući uzroke najvećeg poslijeratnog kolapsa bh. industrije, kao okidač domino efekta se nameće prekid pruge u Donjoj Jablanici, usljed odrona krajem 2024. godine. Za obnovu samo 70 metara pruge, Vladi FBiH su trebala skoro puna četiri mjeseca. To je bacilo Koksaru Lukavac na koljena, kao i još nekoliko kompanija oslonjenih prvenstveno na željeznički saobraćaj.</p>

<p>Vlada je mjesecima ignorisala apele i proteste zaposlenika Koksare i drugih domaćih i stranih kompanija, te odbijala njihove ponude da o svom trošku saniraju prugu i uspostave željeznički saobraćaj što prije.</p><p>Šine su mjesecima visile, a na kraju ih je obnovila donacija turske kompanije Cengiz Insaata, za oko 3 miliona KM. U tom periodu je Vlada nanijela stotine miliona KM štete ekonomiji, a Koksari je zadala fatalan udarac, pokrenuvši lančanu reakciju. Naime, bez koksa je ostala zenička Željezara.</p><h2>Udžbenički primjer</h2><p>Priča o propasti Koksare, problemima u Željezari i ulozi pruge u Donjoj Jablanici je udžbenički primjer implozije jedne države i njenog industrijskog sistema, ocjenjuje Nedim Suljić, univerzitetski profesor i član Evropske akademije nauka i umjetnosti.</p><p>- U uređenoj državi, dionica od 70 ili 100 metara uništenog trupa pruge, koja je od strateškog značaja za privredu jer spaja Luku Ploče s industrijskim bazenom Zenice i Tuzle, sanira se interventno za najviše 15 do 20 dana. Kod nas su se mjesecima prebacivale nadležnosti između Vlade FBiH, Ministarstva prometa, Autocesta i Željeznica FBiH. Svađali su se oko projekata, tenderisanja i izvođača radova dok su privredni giganti dovedeni do potpunog uništenja – naglašava Suljić.</p><p>Pojašnjava da je Koksara ovisila o uvozu uglja i izvozu koksa, a tadašnji ArcelorMittal, današnja Nova Željezara, o uvozu rude i uglja i izvozu čelika. Prelazak na drumski transport povećao je troškove za više od 300 posto, stvorio dnevne gubitke u stotinama hiljada KM, dok su Željeznice FBiH gubile oko 280.000 KM dnevno.</p><p>- Pruga u Jablanici jeste bila neposredni povod i zadnji udarac, ali zato što je naš upravljački aparat pokazao potpunu paralizu i nesposobnost Vlade FBiH i Vijeća ministara BiH. Odgovornost se ne ogleda samo u tome što nisu popravili prugu, nego u potpunom odsustvu industrijske i energetske strategije. Kada elementarna nesreća presiječe žilu kucavicu ekonomije, vlast proglašava stanje od strateškog značaja i angažuje građevinsku operativu - Oružane snage BiH, civilnu zaštitu, najjače građevinske firme bez birokratskog odugovlačenja. Tako je morala raditi Vlada FBiH i Vijeće ministara BiH. Mjeseci cjenkanja oko toga ko će platiti i ko je nadležan za 70 metara pruge predstavljaju direktan administrativni zločin protiv vlastite privrede i države – ističe Suljić.</p><h2>Pokretanje domino efekta</h2><p>Zaključuje da je uništenjem Koksare u Lukavcu nesposobna vlast pokrenula domino efekat, koji se prenio na Željezaru, Rudnik u Prijedoru, Željeznice FBiH i RS, što vodi nestanku hiljada radnih mjesta u proizvodnji i desetina hiljada u logistici, održavanju i pratećim uslugama.</p><p></p>

Priča o traljavoj obnovi pruge u Donjoj Jablanici je udžbenički primjer implozije države

Kako je nesposobna vlast pokrenula domino efekat: Zbog 70 metara željezničke pruge srušili privredne gigante

<p>Predstavnički dom Parlamenta FBiH konačno je usvojio davno pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pravima demobiliziranih boraca i članova njihovih porodica, kojim se za demobilizirane branitelje ustanovljava pravo na borački dodatak. Umjesto barem djelimične satisfakcije bivši pripadnici Armije i MUP-a RBiH, te HVO-a, ako ovakav prijedlog danas potvrdi i Dom naroda, dobit će naknadu u iznosu od 1,5 KM za svaki mjesec proveden u odbrani države.</p><h2>Vrijeme u rovu</h2><p>Veterani koji su cijeli rat proveli u rovu ostvarit će mjesečne naknade od 66 KM. Prema evidencijama Federalnog ministarstva za boračka pitanja, pravo na borački dodatak trebalo bi imati 383.494 korisnika, a za isplatu boračkog dodatka godišnje će biti potrebno 234,7 miliona KM.</p><p>- Ovo je maksimalno poniženje, dalje od ovog ne može ići. Bivši pripadnici VRS imaju 5 KM, a nama kao braniteljima ovo je dno dna. Bolje da nije prošlo ništa, nego ovu sramotu što nam je dalo. Hvala parlamentarcima na podršci, ali prijedlog Radne grupe, Ministarstva i Vlade je sraman. Mene je lično sramota da kažem da sam bio borac Armije RBiH. Sramota me mojih saboraca – kaže Fadil Halilović, predsjednik organizacije Kamp boraca. &nbsp;</p><h2>Drugi osnov</h2><p>Kamp boraca ne odustaje od prijedloga kojim bi se pravo na borački dodatak omogućilo isključivo demobiliziranim borcima koji nisu ostvarili prava po drugom osnovu. U pitanju je gotovo 50.000 pripadnika, pa bi s pojedinačnim iznosima od 5 KM za mjesec u ratu ukupno u budžetu trebalo znatno manje sredstava.</p><p>- To je trebalo odmah nakon rata raditi na tome, ali niko se nije ni sjetio. Nakon toliko godina neko se sjetio, ali sve je to politika. Još uvijek sam skeptičan hoće li to ikako biti, jer i cijelu prošlu godinu su obećavali. Ako misle na tome da dobiju glas, sumnjam, jer marka i po za mjesec je poniženje. Bolje je da ga nikako nisu uvodili nego ovako. Trebali su drugačije nešto riješiti – kaže Selim Imamović, bivši pripadnik 1. drinske udarne brigade iz Goražda.</p><h2>Potrebna revizija registra</h2><p>Almedin Aliefendić, zastupnik i zamjenik predsjednika Odbora za boračku i invalidsku zaštitu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, kaže da FBiH živi od kredita, trezorskih zapisa i zaduženja, te da je ovo predizborni zakon i “mamac za glasove”. Naglašava da su zbog toga i prošireni prvobitni prijedlozi da borački dodatak dobiju samo direktni učesnici odbrane.</p><p>- Uključili su sve kategorije i porodice. Učinili su pravo na borački dodatak nasljednim. Smatram da je potrebna revizija registra boraca i da dodatak treba zadržati samo za direktne učesnike odbrane od agresije, jer samo tako možemo povećati sramno nizak iznos s 1,5 na najmanje 5 KM. Aktuelnoj vlasti i predlagačima ovog zakona jasno poručujem - sramota je ono što ste uradili. Dvije godine ste šutjeli i čekali, a onda ste pred same izbore izvukli borce kao adut za jeftine glasove. Poigrali se s ljudima koji su krvarili za ovu zemlju, ponudili im 1,5 KM kao milostinju i to nazvali pravom – ističe Aliefendić.</p>

Ako ovakav prijedlog danas potvrdi i Dom naroda, branitelji koji su cijeli rat proveli u rovu ostvarit će mjesečne naknade od 66 KM

Fadil Halilović, Selim Imamović i Aliefendić

Dugogodišnja borba dospjela u ćorsokak: Umjesto zasluženog prava borci dobili novo poniženje

<p>U narušenim političkim odnosima u Mostaru i Hercegovini svaki događaj, od nogometne utakmice do skrnavljenja kompleksa u Međugorju, koristi se za jačanje retorike koja produbljuje podjele.</p><p>O poziciji Bošnjaka u ovom dijelu države, odnosima s HDZ-om i potrebi poboljšanja odnosa Bošnjaka i Hrvata, za „Avaz“ je govorio Šerif Špago, predsjednik Kluba zastupnika SDA u Predstavničkom domu PSBiH i potpredsjednik SDA.</p><h2>Bez konkursa</h2><p>- Najaktuelnije je pitanje otpuštanja 22 radnika JP Komunalno Mostar. To bi prošlo onako da nisu u pitanju samo Bošnjaci. To je vrhunac pokušaja HDZ-a i njegovih kadrova da ovladaju javnim preduzećima, bez bilo kakve saradnje i komunikacije s predstavnicima Bošnjaka – kaže Špago.</p><p>Pojašnjava da se, nakon odlaska pojedinih rukovodećih službenika u penziju ne raspisuju konkursi, već se ovlaštenja daju kadrovima hrvatske nacionalnosti. Služba za katastar je, po dolasku kadra HDZ-a, imovinu EPBiH počela prebacivati na EPHZHB. Nakon toga Klub Bošnjaka odlučio je da ne prisustvuje sjednicama Gradskog vijeća. </p><p>- Zatim dolazi do smjene direktora JP Komunalno, gdje je bio Bošnjak otkako je firma uspostavljena. Imenuje se v. d. iz reda hrvatskog naroda, gospođa koja veliča ratne zločince i šta od nje očekivati nego da otpušta Bošnjake, koji u određenom momentu, iz niza razloga, svoje zadatke nisu mogli izvršiti. Nezabilježeno je da zbog jednog radnog naloga 22 radnika, koja nose firmu, ostanu bez posla. To je vrhunac pokušaja HDZ-a da iskoristi aktuelnu većinu i da sve što nisu uspjeli u zadnjih 20-tak godina ostvari sada. Ne libim se reći da svoje ratne ciljeve pokušavaju ostvariti administrativnim metodama – ističe Špago.</p><h2>Vrh stranke</h2><p>Pojašnjava da, neformalno, zvaničnici HDZ-a sve prebacuju na teren lokalne politike, tvrde da se lokalni zvaničnik “oteo kontroli”, ali smatra da se u Mostaru ništa ne može odvijati bez znanja vrha stranke. </p><p>- Argument za to je i Stolac, gdje imamo oko 39 posto Bošnjaka po zadnjem popisu, koji su s nekih 3 posto zastupljeni u javnim institucijama. Slično je u Čapljini i drugim sredinama. U državnim institucijama ljudi ne prezaju od toga da na pozicije dolaze kadrovi iz hrvatskog i srpskog naroda, zato što je Agencija za državnu službu data HDZ-u. Otprilike je to politika – pričati da ste ugroženi, a gdje god ste u mogućnosti diskriminirati najmnogobrojniji narod u BiH – dodaje Špago.</p><p>Poručuje da se “stolacizacija Mostara” neće dozvoliti, pa i po cijenu izlaska iz institucija gdje su Bošnjaci “fikus kojeg neko preglasava” rušeći koncept jedinstvenog grada Mostara. </p><h2>Relaksacija odnosa</h2><p>Od odnosa Bošnjaka i Hrvata zavisi stabilnost FBiH, pa i cijele države. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović nedavno je najavio relaksaciju odnosa između političkih predstavnika dva naroda.</p><p>- To je bio neki spin medijima. Dolazak na bajramski prijem nije relaksacija, već zamagljivanje svih aktivnosti koje radite u pozadini. Znamo da je na tragu Vašingtonskog sporazuma došlo do mira i Dejtonskog sporazuma. Saradnja predstavnika Hrvata i Bošnjaka na svim nivoima vlasti je neminovna, ali HDZ mora otkloniti svoju politiku podrške Miloradu Dodiku i njegovim secesionističkim aktivnostima, da bismo pričati o relaksaciji odnosa Bošnjaka i Hrvata u BiH. Ako podržavate Dodika, koji svaki dan i na svaki način radi da BiH slabi, onda priča o relaksaciji ne prolazi kod ljudi koji BiH doživljavaju kao svoju domovinu i spremni su je braniti politički i na svaki drugi način – kaže Špago.&nbsp; &nbsp; &nbsp;</p>

Saradnja predstavnika Hrvata i Bošnjaka na svim nivoima vlasti je neminovna, ali HDZ mora otkloniti svoju politiku podrške Miloradu Dodiku

Potpredsjednik SDA Šerif Špago za "Avaz": Bošnjaci neće biti fikus koji neko preglasava

<p>Grad Beč je zvanično potpisao darovnicu (Schenkungsurkunde) kojom je spomenik "Cvijet Srebrenice" trajno preuzet u vlasništvo Grada Beča i uvršten u sistem kulturnog naslijeđa i javnih spomenika o kojima će ubuduće brinuti gradske službe.</p><h2>Sjećanje na žrtve</h2><p>Ovim činom Grad Beč je preuzeo odgovornost za trajno održavanje i očuvanje spomenika, čime je osigurano da sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici ostane trajno prisutno u javnom prostoru austrijske prijestolnice.</p><p>- Ovo predstavlja historijski trenutak i snažnu poruku da su istina, pravda i kultura sjećanja trajne evropske vrijednosti. Uvrštavanje spomenika među javne spomenike Grada Beča potvrđuje da sjećanje na genocid u Srebrenici nije samo pitanje Bosne i Hercegovine, već dio zajedničke evropske odgovornosti - navode iz Saveza bh udruženja u Austriji "Consilium Bosniacum".</p><p>Ovaj važan korak nastavak je procesa koji je započeo 6. jula 2022. godine, kada je Nacionalno vijeće Republike Austrije jednoglasno usvojilo Rezoluciju o sjećanju na genocid u Srebrenici.&nbsp;</p><p>Rezolucija je potvrdila historijsku odgovornost, odala počast žrtvama te pozvala na jačanje međunarodne kulture sjećanja i dostojanstveno obilježavanje 11. jula kao evropskog dana sjećanja. Inicijativu za donošenje Rezolucije pokrenuo je Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji "Consilium Bosniacum", koji je potom, već tokom 2022. godine, pokrenuo i projekt izgradnje spomenika "Cvijet Srebrenice".&nbsp;</p><p>Spomenik je otvoren ispred sjedišta Ujedinjenih nacija u Beču, na jednoj od najznačajnijih međunarodnih lokacija u Evropi. Koncipiran je kao prohodni paviljon sa stiliziranim cvijetom – međunarodno prepoznatim simbolom sjećanja, mira i pravde – uz jedanaest apstrahiranih ženskih figura koje predstavljaju preživjele i porodice žrtava genocida.&nbsp;</p><h2>Institucionalna dimenzija</h2><p>Svojim arhitektonskim rješenjem spomenik povezuje savremeni umjetnički izraz s austrijskom paviljonskom tradicijom, trajno ugrađujući kulturu sjećanja na Srebrenicu u evropski javni prostor.</p><p>Zvaničnim preuzimanjem spomenika od strane Grada Beča ovaj projekat dobija svoju trajnu institucionalnu dimenziju. Time je osigurano da spomenik ostane trajni dio javnog prostora austrijske prijestolnice i mjesto sjećanja, edukacije i opomene budućim generacijama.</p><p>Sjećanje na genocid u Srebrenici nije okretanje prošlosti. Ono predstavlja temelj izgradnje društva zasnovanog na istini, pravdi, ljudskom dostojanstvu i miru. Samo ako pamtimo i govorimo, historija se neće ponoviti.</p>

<p>Spomenik je otvoren ispred sjedišta Ujedinjenih nacija u Beču, na jednoj od najznačajnijih međunarodnih lokacija u Evropi. Koncipiran je kao prohodni paviljon sa stiliziranim cvijetom – međunarodno prepoznatim simbolom sjećanja, mira i pravde – uz jedanaest apstrahiranih ženskih figura koje predstavljaju preživjele i porodice žrtava genocida. </p><h2>Institucionalna dimenzija</h2><p>Svojim arhitektonskim rješenjem spomenik povezuje savremeni umjetnički izraz s austrijskom paviljonskom tradicijom, trajno ugrađujući kulturu sjećanja na Srebrenicu u evropski javni prostor.</p><p>Zvaničnim preuzimanjem spomenika od strane Grada Beča ovaj projekat dobija svoju trajnu institucionalnu dimenziju. Time je osigurano da spomenik ostane trajni dio javnog prostora austrijske prijestolnice i mjesto sjećanja, edukacije i opomene budućim generacijama.</p><p>Sjećanje na genocid u Srebrenici nije okretanje prošlosti. Ono predstavlja temelj izgradnje društva zasnovanog na istini, pravdi, ljudskom dostojanstvu i miru. Samo ako pamtimo i govorimo, historija se neće ponoviti.</p>

Uvrštavanje spomenika među javne spomenike Grada Beča potvrđuje da sjećanje na genocid u Srebrenici nije samo pitanje BiH

Grad Beč preuzeo trajnu brigu o spomeniku "Cvijet Srebrenice": Historijski iskorak za kulturu sjećanja u Evropi

<p>Crna Gora od 1. novembra 2026. godine uvodi vize za državljane Turske, Bjelorusije, Kine, Rusije i Saudijske Arabije, te istovremeno poduzima korake da proces izdavanja viza za državljane ovih zemalja bude što jednostavniji. Država posvećena svom ključnom vanjskopolitičkom prioritetu time će viznu politiku uskladiti s Evropom, čvrsto koračajući ka punopravnom članstvu u EU. Za to vrijeme vlasti u BiH se pripremaju za godišnje odmore, nakon kojih će odmorni u još jednu prljavu predizbornu kampanju zasnovanu uglavnom na konfliktima, blokadama i međunacionalnim trvenjima.</p><h2>Sigurnosni rizik</h2><p>Na obaveze koje mora ispuniti BiH je upozorena još polovinom decembra prošle godine izvještajem Evropske komisije. Gubitak finansijske podrške, pa i prijetnja da će i nama za ulazak u EU biti potrebne vize, čini se da nikoga posebno ne brinu. BiH ima obavezu da uvede vize stanovnicima Rusije, Kine, Turske, Azerbejdžana, Katara, Kuvajta i Vanuatua. Postepeno, u svakoj godini za jednu od zemalja koje predstavljaju imigrantski i sigurnosni rizik za EU. Na obavezi koja datira još od 2010. godine, kada je potpisan Sporazum o bezviznom režimu BiH i EU, vlasti nisu učinile ništa, a u međuvremenu su tokom turističke sezone privremeno ukinute vize i Saudijskoj Arabiji, Omanu i Bahreinu. &nbsp;</p><p>- Jasno je da je pitanje uvođenja viza pojedinim državama politički osjetljivo, posebno kada je riječ o zemljama koje određene političke ili etničke grupacije u BiH smatraju tradicionalnim partnerima. Međutim, evropske integracije podrazumijevaju donošenje i odluka koje nisu politički jednostavne. Crna Gora je pokazala da je spremna napraviti takve korake u skladu sa svojim obavezama, dok BiH i dalje odgađa donošenje odluka, iako je Evropska komisija još početkom godine jasno ukazala na potrebu daljnjeg usklađivanja viznog režima – kaže politički analitičar Haris Ćutahija.</p><h2>Puna usklađenost</h2><p>Šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Burch univerzitetu u Sarajevu prof. dr. Lejla Ramić-Mesihović kaže da je Crna Gora pokazala šta znači kada se obaveze iz evropskog procesa tretiraju kao stvarne obaveze, a ne kao politička deklaracija. Pojašnjava da je susjedna zemlja sada ispunila jedno od završnih mjerila za Poglavlje 24 i otvorila mogućnost za povlačenje oko 4 miliona eura iz Plana rasta.</p><p>- BiH je na početnoj poziciji. Reformska agenda vrlo precizno propisuje da BiH treba ukinuti bezvizni režim s najmanje jednom državom s EU liste zemalja čijim građanima je potrebna viza, i to po jednu u 2025., 2026. i 2027. godini. Prvi rok je prošao bez ispunjenja te obaveze, a do decembra 2026. teče novi. Reformska agenda ne kaže da država izabrana do kraja godine mora biti Rusija ili Turska. </p><p>Vlasti mogu pokušati ispuniti minimalni uslov izborom neke druge države sa spiska, ali time se problem samo odgađa. Cilj je puna usklađenost vizne politike s EU, što znači da će se prije ili kasnije morati otvoriti i pitanje bezviznog režima s Rusijom i Turskom – dodaje Ramić Mesihović.</p><h2>EU veoma stroga</h2><p>Ramić-Mesihović cijeni da je od kašnjenja za susjednom Crnom Gorom veći problem što se potpuno jasna i mjerljiva reformska mjera ne provodi zbog političke nespremnosti da se donesu odluke koje imaju vanjskopolitičku cijenu. Upozorava da je EU po ovom pitanju veoma stroga i da se neispunjavanje obaveza može odraziti na sve aspekte saradnje iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.&nbsp;</p>

Na obaveze je bh. vlast upozorena još polovinom decembra prošle godine

Još bez viza za sporne države: Crna Gora grabi ka EU, bh. političari na godišnji odmor

<p>Za razliku od svojih vršnjaka u Skandinaviji, Americi, Evropi ili Australiji, mladi u Bosni i Hercegovini tek u 30. godini napuštaju roditeljski dom.</p><h2>Globalna mreža</h2><p>Statističke podatke koji govore puno više od navedenih brojeva objavila je globalna mreža World of statistics, pozivajući se na Eurostat, Bazu podataka o porodicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Svjetsku banku.</p><p>U vrhu liste su Šveđani, koji u prosjeku toplinu porodičnog doma napuštaju i prije navršenih 18 godina, slijede Danci i Finci koji svoj krov nad glavom traže u 22. te Norvežani koji već u 23. godini započinju samostalan život. Stanovnici BiH u rangu su zemalja poput Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije, Moldavije, Turske, Maroka, Indije, Pakistana i Bangladeša, koji se na taj korak odlučuju tek u 30., odnosno 31. godini.  </p><p>- U pitanju je kombinacija ekonomskih, kulturnih i društvenih faktora. U balkanskim kulturama je uobičajeno da više generacija živi zajedno, jer je u pitanju snažna porodična povezanost, spektar različitih familijarnih veza, te praktična korist ovakvog načina života – kaže za “Avaz” profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, sociologinja Sarina Bakić.</p><h2>Tradicionalne veze</h2><p>Ipak, tradicionalne veze nisu jedini razlog ovakvih trendova, koji se različito komentiraju.</p><p>- Naravno, ozbiljan razlog za ostanak u porodičnom domu predstavljaju i dalje visoke cijene stanova i troškova života, nezaposlenost i nestabilnost poslova. Važno je naglasiti da ovo nije izrazito specifičnost bosanskohercegovačkog društva već i ostalih u regiji, te zemljama poput Španije, Grčke, Portugala i Italije, gdje su također porodični odnosi izrazito jaki i specifični. Mnogo jači nego što je to slučaj s drugim kulturama u Evropi – ističe prof. dr. Sarina Bakić.</p>

Šveđani u prosjeku toplinu porodičnog doma napuštaju i prije 18. godine

Šta nas zadržava uz roditelje? Iz roditeljskog doma tek u 30. godini

<p>Spasilačka službe u Japanu od jučer se bore s vremenom, kako bi blagovremeno stigle do preživjelih u snažnom zemljotresu magnitude 7,1 stepeni, koji je pogodio prefekturu Kumamoto. Ambasada BIH u Tokiju nema informacija da se među žrtvama nalaze državljani BiH, kojih u ovoj zemlji, prema riječima ambasadora Mate Zeke, bude oko 50.</p><p>- S vremena na vrijeme imamo nekih posjeta, ali to su opet ljudi koji se više kreću na relaciji Tokio – Kjoto – Osaka. Ovaj zemljotres desio se na krajnjem jugu i poprilično je bio jak. Do sada je potvrđeno 13 smrtnih slučajeva, iako se za neke od njih ispituje jesu li povezani sa zemljotresom. U eksploziji koja se desila nakon zemljotresa u tržnom centru Aeon Mall poginule su dvije žene, jedna osoba doživjela je infarkt, a 11 osoba je zarobljeno prilikom urušavanja dimnjaka tvornice papira. Bilo je velikih pomjeranja tla, uništeno je dosta puteva, infrastrukture, traga se još za dosta ljudi, a period od 72 sata je ključan da se proba doći do njih. Definitivno, ovo neće biti konačan broj stradalih – kazao je Zeko za “Avaz”.</p>

Video / Tragedija u Japanu: Desetine radnika zatrpano u srušenom tržnom centru

<p>On očekuje da akcije spašavanja, čišćenja ruševina i obnove, potraju duže vrijeme.</p><p>- Uprkos poštivanju svih standarda gradnje, uvježbanosti i spremnosti za ovakve situacije, nemoguće je sve predvidjeti. Ovo je stvarno bio zemljotres takve jačine da ne možeš ostati na nogama. Sve službe su pokrenute, ali razaranja su ogromna. Određeni broj ljudi povrijeđen je i Šinkansenu, brzom vlaku koji ide 300 na sat. Potrajat će sve ovo – ističe ambasador Zeko.</p>

Ambasada BIH u Tokiju nema informacija da se među žrtvama nalaze državljani BiH

Ambasador BiH u Japanu Mato Zeko za "Avaz": Poginulo je 13 osoba, ali to neće biti konačan broj stradalih

<p>Procjenjuje se da izvan domovine trenutno živi gotovo 2,2 miliona građana, pa je podatak Centralne izborne komisije o malom broju registriranih za učešće u izbornom procesu izazvao čuđenje i različite komentare u bh. medijima. U analizama su se redali mogući uzroci ovako masovne apstinencije, pa su odnos državnih institucija prema dijaspori, komplicirana procedura prijavljivanja i opće stanje u društvu, u kojem se promjene čine nemogućim, svrstani među osnovne. Ipak, činjenica da ovdašnje političke stranke građane izvan zemlje vide isključivo kao glasače, ali ne i kao kandidate na izborima, možda predstavlja i ključni razlog za ovogodišnji izostanak masovnijeg učešća birača iz inostranstva. Na nju je ukazao predsjednik Svjetskog saveza dijaspore Mujo Hamzić, čudeći se kako to da među stotinama hiljada mladih, uspješnih, obrazovanih Bosanaca i Hercegovaca širom svijeta, nije bilo nikoga dovoljno dobrog da se nađe na izbornim listama bh. stranaka. Istovremeno, naši građani zauzimaju gradonačelničke, ministarske ili zastupničke pozicije u zemljama u kojima trenutno žive, nižu uspjehe u obrazovanju, medicini, ekonomiji, sportu...</p><p>Agresija na BiH, poratna politička i ekonomska situacija, uz kriminal, korupciju i partijska zapošljavanja, iz ove zemlje su otjerali približno 1,8 miliona u njoj rođenih ljudi, uz koje je stasala generacija s više od 400.000 njihovih potomaka. S aktuelnim političkim akterima, koji produciraju krize, stagnaciju, siromaštvo i neizvjesnost, raste broj onih koji odlaze. U odnosu na ukupan broj stanovnika, po brojnosti dijaspore BiH je šesta zemlja u svijetu i prva u Evropi. Finansijska podrška iz inostranstva, sve češće su konstatacije, ovu zemlju održava u životu, jer dijaspora je u prošloj godini u domovinu poslala 4,46, a u prva tri mjeseca ove godine skoro milijardu KM. Ipak, dijaspora ne može i dalje biti tretirana kao neiscrpan bankomat ili rezervoar glasova za izbore, već mora biti uključena u sve oblasti života, pa i na izborne liste već u sljedećem izbornom ciklusu. Kao najveći potencijal kojeg imamo, a vjerovatno i najjača poluga za promjene na političkom, ekonomskom i svakom drugom planu i inicijative za uspostavu ministarstva dijaspore BiH i osnivanju posebne izborne jedinice za dijasporu zaslužuju podršku.</p>

Tek šezdesetak hiljada državljana BiH iz inostranstva prijavilo se za glasanje na oktobarskim Općim izborima

Izbori u BiH: Sve manje građana iz dijaspore želi glasati 

Birači, ali ne i kandidati

<p>Još samo tri dana dijele nas od početka XXIX Internacionalnog festivala prijateljstva, jedne od najvećih ljetnih manifestacija u Bosni i Hercegovini, koja će od 31. jula do 7. augusta Goražde pretvoriti u mjesto susreta muzike, kulture, sporta, umjetnosti i druženja.</p><h2>Posljednje pripreme</h2><p>Organizatori završavaju posljednje pripreme za osam festivalskih dana tokom kojih će hiljade posjetilaca imati priliku uživati u koncertima najvećih regionalnih izvođača, bogatom kulturnom programu, sadržajima za djecu, sportskim događajima, izložbama, promocijama knjiga i brojnim drugim aktivnostima koje će ispuniti gradske ulice i trgove.</p><p>Generalni pokovitelj Festivala je Grad Goražde, a gradonačelnik Ernest Imamović istakao je da je sve spremno za početak još jednog izdanja manifestacije koja već gotovo tri decenije okuplja ljude iz Bosne i Hercegovine i regiona.</p><p>- Festival prijateljstva nije samo najveća manifestacija našeg grada, već događaj koji iz godine u godinu pokazuje koliko Goražde može ponuditi. Ponosni smo što ćemo i ove godine ugostiti vrhunske umjetnike, sportiste i hiljade posjetilaca. Pozivam sve naše sugrađane, ali i goste iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona da nam se pridruže od 31. jula do 7. augusta. Siguran sam da će svako pronaći nešto za sebe i ponijeti iz Goražda uspomene koje će dugo pamtiti. Dobro nam došli u grad na Drini.</p><h2>Bogat program</h2><p>Na UNIS "GINEX" Main Stageu publiku očekuju koncerti izvođača različitih muzičkih žanrova. Festival će otvoriti S.A.R.S., dok će tokom narednih večeri nastupiti Milica Todorović, Enes Begović, Zabranjeno pušenje, Adi Šoše, Dubioza Kolektiv, Tijana Dapčević, Osvajači i brojni drugi.</p>

<p>Festival prijateljstva ostaje vjeran svojoj misiji da, uz najveća regionalna imena, promoviše i domaće stvaralaštvo. Zato će se ove godine na festivalskoj bini, rame uz rame s regionalnim zvijezdama, predstaviti i Pop-rock škola Centra za kulturu Goražde, Zona Isključenja, Adisa u zemlji čudesa i drugi izvođači koji godinama doprinose razvoju goraždanske muzičke scene.</p><p>Pored večernjih koncerata, posjetioci će svakodnevno moći pratiti Internacionalnu likovnu koloniju "Boje prijateljstva", izložbe, promocije knjiga, dokumentarne projekcije, međunarodni sajam knjige, dječiji program, sportske događaje, TRIGATE Friendship Showcase, kao i brojne sadržaje koji Festival prijateljstva već gotovo tri decenije čine jedinstvenim spojem kulture, umjetnosti, sporta i zabave.</p><h2>Prateći program</h2><p>Posebnu pažnju ove godine privlači i bogat prateći program koji će obuhvatiti Drinsku regatu, rukometni turnir, sajam starih zanata i obrtnika, oldtimer izložbu, dječije radionice, maskenbal i brojne aktivnosti za sve generacije.</p><p>Festival prijateljstva iz godine u godinu okuplja cijelu lokalnu zajednicu. U njegovoj realizaciji učestvuju Grad Goražde, JU Centar za kulturu Goražde, Turistička zajednica Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, javne ustanove, sportski kolektivi, kulturno-umjetnička društva, udruženja, privrednici, brojni partneri i volonteri, koji zajedničkim radom doprinose da Goražde i ove godine bude domaćin jedne od najvećih ljetnih manifestacija u Bosni i Hercegovini.</p><p>- Ovogodišnje izdanje Festivala ne bi bilo moguće realizovati bez podrške generalnog sponzora UNIS Ginexa, zlatnog sponzora Pobjede Rudet, te brojnih sponzora, partnera i medijskih pokrovitelja kojima upućujemo iskrenu zahvalnost na doprinosu u realizaciji jednog od najznačajnijih kulturnih događaja u Bosni i Hercegovini - ističe direktor JU Centar za kulturu Goražde, Jasmin Bešlija.</p><p>Organizatori pozivaju građane Goražda, posjetioce iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona da budu dio još jednog izdanja Festivala prijateljstva i zajedno ispune ulice, trgove i obale Drine muzikom, kulturom, sportom i druženjem.</p><p>Kompletan program dostupan je na zvaničnoj web stranici czk.ba/festival, kao i na društvenim mrežama Internacionalnog festivala prijateljstva I JU Centra za kulturu Goražde.</p>

Još samo tri dana dijele nas od početka XXIX Internacionalnog festivala prijateljstva, jedne od najvećih ljetnih manifestacija u Bosni i Hercegovini

Još samo tri dana dijele nas od početka XXIX Internacionalnog festivala prijateljstva

Počinje odbrojavanje: Goražde za tri dana otvara vrata 29. Internacionalnog festivala prijateljstva

<p>BiH je šesta zemlja u svijetu po broju stanovnika u dijaspori. Širom svijeta danas živi oko trećine ukupne populacije naše zemlje, pokazuju podaci Odjela za ekonomska i socijalna pitanja UN-a (UN DESA). Ispred BiH su samo Tonga, Samoa, Gvineja, Jamajka i Kabo Verde. Albanija je sedma, Hrvatska zauzima 11., a Srbija i Crna Gora 29., odnosno 32. mjesto.</p>

<p>- Bh. dijaspora zauzima prvo mjesto u Evropi po brojnosti u odnosu na broj stanovnika. Mi smo najveća dijaspora u Evropi. I odnos bh. dijaspore prema domovini je na prvom mjestu, jer doznake koje dijaspora šalje BiH su daleko iznad svih ostalih. Procjenjujemo i da se 40 posto privredne saradnje BiH odvija uz posredovanje dijaspore – kaže za „Avaz“ Mujo Hamzić, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSD).</p><h2>Odnos institucija </h2><p>Izvan BiH danas živi gotovo 2,2 miliona Bosanaca i Hercegovaca rođenih u ovoj zemlji i njihovih potomaka. Samo one nedovoljno upućene može začuditi podatak da je za glasanje na oktobarskim izborima prijavljeno samo oko 60.000 građana iz inostranstva. Hamzić potvrđuje da je komplicirana procedura prijave jedan od razloga.</p><p>- Sve političke stranke su predale svoje liste sa kandidatima i ono što mi možemo konstatirati je da nažalost nijedna nije prepoznala kapacitet stotina hiljada vrlo obrazovanih i uspješnih mladih Bosanaca i Hercegovaca. Na tim listama nema nikoga. Zato je druga generacija dijaspore totalno nezadovoljna odnosom institucija prema nama, koji živimo u dijaspori – naglašava Hamzić.  </p><h2>Ministarstvo dijaspore?</h2><p>Naša dijaspora je brojna, prepoznatljiva po stepenu integriranosti u svim zemljama i uspjesima u svim oblastima – od politike, nauke i ekonomije do sporta, ističe on. Navodi da je u pripremi platforma koja će, kao uvjet masovnijoj podršci, biti ponuđena svim strankama u BiH, koje je žele ugraditi u svoj program. Među ključnim ciljevima je i osnivanje Ministarstva za dijasporu BiH.</p><p>- Drugo pitanje na kojem ćemo insistirati je da dijaspora dobije zasebnu izbornu jedinicu. Na način kako je to riješeno u zemljama u susjedstvu, a imamo slučaj Hrvatske. Na iste uslove imamo pravo i mi. Na takav način bismo došli u situaciju da se veći broj naših građana odazove na izborima, jer će dobiti mogućnost da direktno izaberu značajne osobe, koje žive širom svijeta – ističe Mujo Hamzić, predsjednik SSD-a BiH. </p><h2>Jednostavniji upis</h2><p>Prepreke većim investicijama iz dijaspore također su administrativne, slične onima pri registraciji za izbore. Hamzić ukazuje na jedan od problema, da veliki broj bh. građana nema nijedan važeći dokument ove države.</p><p>- Insistiramo da se osobama rođenim u zemljama prihvata i onima koji su došli dok su bili maloljetni omogući da jednostavniji upis u matične knjige, a time i sticanje neophodnih dokumenata. Da bi se pokrenuli biznisi i da bi se uspostavila snažnija saradnja na ekonomskom planu – kaže Hamzić, te dodaje da će se apelacijom Ustavnom sudu BiH tražiti da se državljanstvo BiH vrati građanima koji su uvjetovani da se odreknu bh. državljanstva kako bi zadržali državljanstvo zemlje u kojoj žive.</p>

 Van BiH danas živi gotovo 2,2 miliona Bosanaca i Hercegovaca

Prvi smo u Evropi po veličini emigracije: Može li brojna dijaspora biti prednost za BiH

<p>Iako je broj migranata na balkanskoj ruti kroz BiH značajno manji, organizirane kriminalne grupe, koje se bave njihovim prebacivanjem prema EU, još su aktuelan sigurnosni problem. Ovo je „Avazu“ potvrdio direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa, koji dodaje da ove grupe najaktivnije operišu u Unsko-sanskom kantonu i okolini Bosanske Gradiške. </p><p>U USK je u proteklom periodu realizirano više akcija SIPA-e, FUP-a i dijelom GPBiH. Naoružane grupe, koje čine uglavnom Afganistanci, osim krijumčarenjem ljudi, bave se i otmicama migranata i ucjenjuju njihove porodice kako bi iznudili novac.  </p><h2>Modus operandi</h2><p>- Oni djeluju tamo gdje vide da migranti idu. U početku im pružaju pomoć, a kasnije to prerasta dijelom u otmice, maltretiranja, ucjene, snimanja i objavljivanja snimaka na društvenim mrežama. To oni zaista rade, ali mislim da je u zadnjih pola godina to dosta manje izraženo, jer i migracije su stale – kaže Laketa.</p><p>Dodaje da je suzbijanju ove vrste kriminala doprinijelo i više akcija koje su SIPA, ali i FUP i Granična policija BiH, realizirali na osnovu informacija Službe za poslove sa strancima i drugih agencija. Samo od polovine prošle do polovine ove godine SPS BiH je gotovo 200 takvih informacija proslijedila Tužilaštvu BiH i policijskim agencijama. Laketa podsjeća da je na snagu stupio Pakt o migracijama i azilu EU i da je Hrvatska pojačala kontrolu granica, pa je ulazak u EU sada mnogo teži.</p>

<h2>Najviše Turaka</h2><p>- Te organizovane kriminalne grupe ne bi ni postojale da nema većeg priliva migranata u BiH. Oni kad vide da nema “posla”, oni idu dalje. Ono što nama pravi problem je bezvizni režim s Turskom, Kinom i Ruskom Federacijom. U posljednje vrijeme najviše sa Turskom. Najviše turskih državljana dolazi na Aerodrom Sarajevo, vrlo kratko se zadržavaju i idu prema USK. U posljednje vrijeme su turski državljani bili meta organizovanih kriminalnih grupa – ističe Laketa.</p><p>Upozorava da, bez obzira na značajnu pomoć od FRONTEX-a, kapaciteti Granične policije BiH moraju biti popunjeni, pogotovo nakon procjena da bi eskalacija rata na Bliskom istoku mogla pokrenuti nov val migracija.</p><p>- GP BiH nedostaje veliki broj ljudi. Ključna stvar je zaštita naše granice, koja je na niskom nivou iz mnogih razloga. Ne može izgovor pet godina biti da nemamo ljudi. Mora se naći načina da se Granična policija popuni. Ne znam kako ćete, ali zaštitite granicu, a siguran sam da policijske agencije u BiH, na čelu sa Tužilaštvom BiH, uz našu pomoć mogu odgovoriti ovom zadatku – poručuje direktor SPS-a BiH Žarko Laketa.</p>

Moramo popuniti Graničnu policiju, kaže direktor SPS-a BiH Žarko Laketa 

Problemi na migrantskoj ruti: Naoružane grupe, otmice i ucjene

<p>Nakon vijesti o odlasku generala Ramiza Drekovića, ratnog komandanta 5. i 4. korpusa Armije Republike BiH, o njegovom doprinosu odbrani domovine teško je govoriti i njegovim saborcima. General Vahid Karavelić, ratni komandant 1. korpusa ARBiH, kasnije oficir Oružanih snaga BiH, a danas član Upravnog odbora Udruženja generala BiH, kaže da je upravo s Drekovićem proveo najveći dio ratnog puta.</p>

Ramiz Dreković, čovjek koji je znao kome pripada

<p>- Ramiz Dreković je čovjek rođen u Sandžaku, završio je vojne škole i blagovremeno se uključio u Patriotsku ligu. Prepoznao je da će doći ono što je uslijedilo 1992. prema BiH. Dao je ogroman doprinos organizaciji i pripremi za odbranu. Sa svoju suborcima formira i komanduje 5. korpusom, a dobro znamo šta je značio 5. korpus. Važno je istaći da se uspio oduprijeti Autonomnoj pokrajini Zapadna Bosna Fikreta Abdića i da je to iznio na leđima na najbolji način. Mnogi nisu ni svjesni šta se tada moglo desiti s Krajinom i da li bi BiH ostala u međunarodno priznatim granicama. Kasnije je komandovao i s 4. korpusom. General koji je komandovao s dva korpusa, patriota nad patriotama – častan, moralan, savjestan, odgovoran, disciplinovan. Roditelj, otac, dedo, otišao nam je jutros Ramiz Dreković – kaže Karavelić.</p><p>Iz ličnih sjećanja izdvaja ona koja su vezana za dodirne tačke dva korpusa na Treskavici. Sjeća se susreta na kojima su znali imati i različite stavove.</p><p>- Uvijek smo se “čarkali” oko te spojne tačke. Gdje je ta tačka, čija je koja čuka, pa smo se često znali oficirski i preporiječiti, pa bi dolazili iz više komande da nam riješe taj problem. Mnogo puta smo poslije rata znali prepričavati te dogodovštine iz borbe za zajednički, opšti interes – odbrana Treskavice, odbrana Sarajeva, odbrana BiH – dodaje Karavelić.</p><p>Naglašava da je BiH izgubila još jednog velikog patriotu, iz stroja onih koji su nas poslijeratnih godina napustili.</p><p>- Vrlo prirodno, po Božjem doživljavam smrt bilo koga, ali me puno više pogađa kad neko ovako ode. Pogađa me pomisao na nepravdu, a nepravda koja mu je učinjena i samim sudskim procesom na kraju krajeva ga je i ubila. To me puno više pogađa, neuporedivo više od same smrti – ističe general Vahid Karavelić.</p>

Jasmin Medić za "Avaz": Ne iznenađuje što se policija opet usmjerila protiv MC Srebrenica

Alija Tabaković nakon poziva za saslušanje saradnicima MC Srebrenica: Tužilaštvo pokušava uvesti cenzuru

Darijana Filipović za "Avaz": Mladima osigurati bolju budućnost u zajedničkoj domovini

Kako je nesposobna vlast pokrenula domino efekat: Zbog 70 metara željezničke pruge srušili privredne gigante

Dugogodišnja borba dospjela u ćorsokak: Umjesto zasluženog prava borci dobili novo poniženje

Potpredsjednik SDA Šerif Špago za "Avaz": Bošnjaci neće biti fikus koji neko preglasava

Grad Beč preuzeo trajnu brigu o spomeniku "Cvijet Srebrenice": Historijski iskorak za kulturu sjećanja u Evropi

Još bez viza za sporne države: Crna Gora grabi ka EU, bh. političari na godišnji odmor

Šta nas zadržava uz roditelje? Iz roditeljskog doma tek u 30. godini

Ambasador BiH u Japanu Mato Zeko za "Avaz": Poginulo je 13 osoba, ali to neće biti konačan broj stradalih

Birači, ali ne i kandidati

Birači, ali ne i kandidati

Počinje odbrojavanje: Goražde za tri dana otvara vrata 29. Internacionalnog festivala prijateljstva

Prvi smo u Evropi po veličini emigracije: Može li brojna dijaspora biti prednost za BiH

Problemi na migrantskoj ruti: Naoružane grupe, otmice i ucjene

General Vahid Karavelić nakon vijesti o smrti Ramiza Drekovića: Izgubili smo patriotu nad patriotama koji je komandovao s dva korpusa

Jasmin Medić za "Avaz": Ne iznenađuje što se policija opet usmjerila protiv MC Srebrenica

Alija Tabaković nakon poziva za saslušanje saradnicima MC Srebrenica: Tužilaštvo pokušava uvesti cenzuru

Darijana Filipović za "Avaz": Mladima osigurati bolju budućnost u zajedničkoj domovini

Kako je nesposobna vlast pokrenula domino efekat: Zbog 70 metara željezničke pruge srušili privredne gigante

Dugogodišnja borba dospjela u ćorsokak: Umjesto zasluženog prava borci dobili novo poniženje

Potpredsjednik SDA Šerif Špago za "Avaz": Bošnjaci neće biti fikus koji neko preglasava

Grad Beč preuzeo trajnu brigu o spomeniku "Cvijet Srebrenice": Historijski iskorak za kulturu sjećanja u Evropi

Još bez viza za sporne države: Crna Gora grabi ka EU, bh. političari na godišnji odmor

Šta nas zadržava uz roditelje? Iz roditeljskog doma tek u 30. godini

Ambasador BiH u Japanu Mato Zeko za "Avaz": Poginulo je 13 osoba, ali to neće biti konačan broj stradalih

Birači, ali ne i kandidati

Birači, ali ne i kandidati

Počinje odbrojavanje: Goražde za tri dana otvara vrata 29. Internacionalnog festivala prijateljstva

Prvi smo u Evropi po veličini emigracije: Može li brojna dijaspora biti prednost za BiH

Problemi na migrantskoj ruti: Naoružane grupe, otmice i ucjene

General Vahid Karavelić nakon vijesti o smrti Ramiza Drekovića: Izgubili smo patriotu nad patriotama koji je komandovao s dva korpusa