Drugi krug francuskih parlamentarnih izbora pokazao je šta se može dogoditi kad se svi udruže protiv jednog, kazao je za “Avaz” bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu Slobodan Šoja.&nbsp;Komentirajući iznenađujući preokret u drugom krugu, pad desnog Nacionalnog okupljanja i pobjedu ljevičarskog saveza Nove narodne fronte, Šoja kaže da se znalo da Nacionalno okupljanje neće dobiti većinu u Narodnoj skupštini Francuske, ali da će se ogroman broj birača odazvati na poziv republikanskog bloka da Nacionalno okupljanje ne smije dobiti većinu i da će ogroman broj kandidata Nacionalnog okupljanja, koji su bili vodeći poslije prvog kruga, biti preglasani i pobijeđeni, niko u Francuskoj nije ni očekivao ni predvidio. - Naročito ako se zna da je manje ili više jednak broj birača glasao i u prvom i u drugom krugu za Nacionalno okupljanje. Iako je brojčano najveći broj birača glasao za Nacionalno okupljanje, Izborni zakon omogućio je da partija koja je dobila najviše glasova bude na kraju treća po broju poslanika. Dakle, izbori su završeni bez pravog pobjednika, mada onaj ko može slaviti je predsjednik Emanuel Makron, jer su svi očekivali potpuni krah njegove partije i on sad ima relativno dobru poziciju da uslovljava pobjednike, ljevičarski Novi narodni front, u pregovorima o eventualnoj koaliciji te dvije političke grupacije – kaže Šoja. Naglašava da je jedino sigurno da Nacionalno okupljanje, predvođeno Marin Le Pen, neće igrati bilo kakvu važnu političku ulogu, barem do sljedećih izbora 2027. godine. - Francusku čekaju neizvjesnost, blokade, pat pozicija, jer će se u ovakvim okolnostima bez pravog pobjednika sposobnog da formira vlast morati donositi samo odluke koje nikom nisu sporne.&nbsp;Za velike politike i političke programe neće biti prilike da se ostvare. To će značiti da će se Francuska morati više baviti sobom nego svijetom, pa će voditi relativno pasivnu spoljnu politiku. Što se nas tiče, ne zna se koja je gora po Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;Ona dosadašnja, koja je ambicioznom Makronu trebala omogućiti da postane evropski lider, politika u kojoj ideja proširenja ne spada uopće u prioritete već upravo suprotno, ili ova nova u kojoj će imobilizirani Makron razmišljati o svemu osim o proširenju Evropske unije – ističe Slobodan Šoja.

Za velike politike i političke programe neće biti prilike da se ostvare, dodao je

Slobodan Šoja za “Avaz” o rezultatima izbora u Francuskoj: Loše vijesti za BiH, Makron će razmišljati o svemu osim o proširenju EU

Ne prestaju reakcije zbog dolaska kadeti i starješina Vojne akademije u Beogradu, njihovog prisustva obilježavanju godišnjice u Bratuncu i učešća u defileu u Prijedoru. Tim povodom oglasili su se i iz Granične policije BiH. - Obavještavamo vas da je Ambasada Republike Srbije verbalnom notom, 5. jula 2024. godine, obavijestilo Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine da će delegacije Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva odbrane, studenti i kadeti Kriminalističko-policijskog univerziteta i Vojne akademije iz Beograda posjetiti BiH.Ministarstvo vanjskih poslova BiH je najavilo dolazak i, o navedenom, obavijestilo sve nadležne i relevantne institucije, između ostalog i Graničnu policiju BiH - navode iz Granične policije BiH

Kadeti i starješine Vojne akademije u Beogradu su učestvovali u defileu u Prijedoru

Iz Granične policije BiH za "Avaz": Posjeta vojske Srbije najavljena MVP BiH

Povodom 29. godišnjice genocida I Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji „Consilium Bosniacum“ jučer je organizirao Marš mira i javni skup u Beču. U Marša mira je učestvovalo više od 2.000 ljudi, koji su kroz jednu od glavnih bečkih ulica sa velikim transparentom “Don’t forget Srebrenica” pješačili do Trga heroja, gdje se nalazi rezidencija predsjednika Republike Austrije. Na Trgu heroja je održan javni skup, na kojem su se obraćali Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Robert Laimer, zastupnik u državnom parlamentu Republike Austrije, Ćamil Duraković, potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska, Ernst Woller, predsjednik bečkog parlamenta, Nedžad Avdić, preživjeli genocida u Srebrenici, Hind Hafuda i Eidel Malowicki, ambasadorice MJLC i Damir Saračević, predsjednik saveza bh. udruženja u Austriji „Consilium Bosniacum“.&nbsp;Video porukom učesnicima se obratio i Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine.- Veoma smo ponosni što su se na današnjem skupu okupili ljudi različitih nacija, da bi se na ovaj način zalagali za mir, te mogli biti slobodni i živjeti u slobodnom društvu - kazao je Damir Saračević, predsjednik Saveza “Consilium Bosniacum”. Potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković je pozvao na pokretanje inicijative ozbiljnih ulaganja u istočnu Bosnu, što bi mladima dalo trajnu priliku da rade i da ne napuštaju svoja ognjišta. Ministar Hurtić je istakao dvije obaveze svih nas prema Srebrenici. Jedna je potraga za ubijenima i čuvanje sjećanja na njih, dok je druga obaveza podrška preživjelima iz istočne Bosne u povratku i podizanju njihovog kvaliteta života.

Oni su pješačili kroz jednu od glavnih bečkih ulica do Trga Heroja, gdje se nalazi rezidencija predsjednika Austrije

Više od 2.000 ljudi u Maršu mira u Beču za žrtve genocida u Srebrenici

Brojne reakcije izazvale su fotografije postrojenih mladića i djevojaka u uniformama Vojske Srbije, a bh. institucije u prvom momentu nisu imale odgovor na pitanje na koji način su i po čijem odobrenju uniformirane osobe ušle u BiH i prisustvovale jučerašnjim događajima u Bratuncu i današnjem defileu u Prijedoru.&nbsp;U međuvremenu, ministar odbrane Zukan Helez potvrdio je informacije „Avaza“ da je riječ o pitomcima vojne akademije i njihovim starješinama, a ne aktivnim pripadnicima Vojske Srbije. - U godišnjem planu bilateralne vojne saradnje BiH i Srbije ove posjete nema. Međutim, nakon provjera utvrđeno je da se radi o kadetima Vojne akademije u Beogradu i oni nisu u našoj nadležnosti. Oni su učenici, studenti, nisu vojnici i to spada u resor obrazovanja. U BIH su mogli doći na poziv, a prema informacijama koje mi imamo njima je pozivnicu najvjerovatnije poslalo Ministarstvo rada i socijalne politike RS – pojasnio je Helez.&nbsp;&nbsp;

Oni su učenici, studenti, nisu vojnici i to spada u resor obrazovanja

Helez tvrdi za "Avaz": U Prijedoru su kadeti, a ne aktivni vojnici Vojske Srbije

Ministarstvo odbrane BiH nije dalo odobrenje za ulazak pripadnika Vojske Srbije na područje BiH, izjavio je za “Avaz” ministar Zukan Helez.&nbsp;Nakon što je ranije član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio da ovakva dozvola nije stigla ni iz Predsjedništva BiH, u toku su provjere otkuda vojnici susjedne države u defileu kroz Prijedor, koji je organiziran povodom obilježavanja godišnjice Bitke na Kozari. - Ministarstvo odbrane nije dalo nikakvu saglasnost, a osim od EUFOR-a, zatražio sam i interne provjere unutar Ministarstva, da neko ipak nije na svoju ruku nešto uradio, a to su onda drastične kazne. Sve ćemo izvesti na čistac. Onaj čija greška eventualno bude utvrđena odgovaraće u skladu sa zakonom – kaže Helez za "Avaz".

Osim od EUFOR-a, zatražio sam i interne provjere unutar Ministarstva, da neko ipak nije na svoju ruku nešto uradio

Helez za "Avaz": Ministarstvo nije dalo saglasnost za ulazak pripadnika Vojske Srbije u BiH, sve ćemo izvesti na čistac

Uz povećanje budžeta Ministarstva odbrane BiH za 1,75 miliona, te Predsjedništva BiH za 500.000 KM, Vijeće ministara BiH jednoglasno je utvrdilo nacrt budžeta institucija BiH i za 2024. godinu u ukupnom iznosu od 1,35 milijardi KM. Budžet je veći za 40 miliona KM u odnosu na prošlogodišnji i, kako je rečeno, prioritetno se podržava nastavak reformi i ispunjenje uvjeta za Evropsko partnerstvo, te provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. <h2>Bilo korekcija</h2>Među prioritetima je da se budžet Ministarstva odbrane BiH poveća za 1,75 miliona KM u odnosu na prvobitno planirana sredstva. Nacrtom su smanjeni troškovi Ministarstva sigurnosti za 950.000 KM, Ureda za veterinarstvo za 500.000 i Zavoda za izvršenje sankcija, pritvora i drugih mjera za 800.000 KM. &nbsp;Po pet miliona KM predviđeno je za rekonstrukciju mostova Brčko (BiH) - Gunja (Hrvatska) i Bosanski Novi (BiH) - Dvor (Hrvatska), a za unapređenje plovnog puta rijeke Save na lokalitetu Jaruge – Bosanski Novi milion maraka.Iz namjenskih sredstava za razvoj sektora telekomunikacija Vladi FBiH dodijeljeno je 2,7 miliona, Vladi RS 1,66 miliona KM i Vladi Brčko distrikta BiH 44.518 KM. Iz akumuliranog viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije BiH Vladi FBiH pripalo je 4,04 miliona KM, Vladi RS 2,46 miliona i Vladi Brčko distrikta BiH 65.782 KM. Iznosi plaća i regresa za uposlene u institucijama BiH neće se povećavati, pa visina osnovice i u 2024. godini ostaje 600, a regresa 450&nbsp;KM. Dnevnica za službena putovanja u zemlji povećana je s 25 na 40 KM. Kako je rečeno, milijarda ide na plaće uposlenih.<h2>Granični prijelazi</h2>Za proširivanje i održavanje sistema videonadzora Granične policije BiH i sistema automatskog prepoznavanja registarskih tablica na graničnim prijelazima predviđeno 1,25 miliona KM. Za projekte digitalne transformacije na području FBiH planirana su 5,53 miliona KM, na području RS 3,37 miliona, a Brčko distrikta BiH 90.000 KM. Za uspostavu elektronskog registra u cestovnom prijevozu planirano je 600.000 KM, baze podataka o prometnim nezgodama, homologaciji, certifikaciji vozila i kataloga testovnih pitanja za polaganje vozačkog ispita 400.000 KM.<h2>Dugovi samo rastu</h2>Za servisiranje vanjskog duga BiH u ovoj godini planirano je više od 1,43 milijarde KM, pa će tako za rad institucija BiH i vraćanje kredita u 2024. godini biti utrošeno ukupno 2,78 milijardi KM, što je za oko 224,7 miliona KM više nego u 2023.

Budžet Predsjedništva povećan za pola miliona, državnog zatvora smanjen za 800.000 KM

Budžet mijenjan na samoj sjednici, nekima više, drugima manje 

Šta sadrži nacrt budžeta BiH za 2024.: Vlast sebi povećala dnevnice!

Baš kada se donekle stišala priča o prvom dronu proizvedenom u BiH, ministar odbrane BiH Zukan Helez objavio je videosnimak s nepoznate lokacije na kojoj je lično pratio njegov let. <h2>Nema detalja</h2>Ovaj je prizor ovjekovječen fotografijama s Helezom, koji, uz pomoć naočala, prati let drona, ali i videosnimkom na kojem se vidi njegov prelet. Sve je objavljeno na društvenim mrežama, uz Helezovu poruku: „Najbolji penicilin za ’razdruživanje’, a pri tome domaće.“

Uprkos našem insistiranju, Helez još ne otkriva detalje, osim da je u pitanju više različitih vrsta bh. dronova. Lokacija na kojoj je prisustvovao testiranju, pogon ili više njih gdje se ova letjelica proizvodi, sve je obavijeno velom tajne, ali i jedna rečenica bila je dovoljna da izazove kanonadu reakcija, posebno od političara iz RS.Predsjednik entiteta RS Milorad Dodik nazvao ga je sanjarom i neozbiljnim ministrom, pitajući ga kome kupuje helikoptere i dronove.<h2>Poziv Dodiku</h2>Helez je uzvratio da ih kupuje Bošnjacima, Srbima, Hrvatima, kao i svim drugim građanima naše zemlje, jer Oružane snage BiH pripadaju svima njima, a Dodika je pozvao da BiH povedu ka članstvu u EU i NATO-u. Bilo kako bilo, dronovi postoje, samo se ne zna još gdje se nalaze.<h2>Sve počelo u martu</h2>Priča o bh. dronovima traje od marta, kada je Helez najavio početak proizvodnje. Kasnije je pojašnjavao da se njihove komponente proizvode na pet mjesta u BiH, da su primjerci već testirani, te da se priprema njihov izvoz u zemlje koje su pokazale interesiranje.

Sve je objavljeno na društvenim mrežama, uz Helezovu poruku: „Najbolji penicilin za ’razdruživanje’, a pri tome domaće“

Ministar Zukan Helez pojašnjava za "Avaz": Imamo više bh. dronova

Svaki jači zemljotres u BiH alarmira na oprez, posebno u rizičnim područjima, ali i onima koje je čovjek, svojim intervencijama u prirodi, učinio takvima.Sudeći prema upozorenjima seizmologa i ekoloških aktivista, jedna od najkritičnijih tačaka u državi mogla bi biti hidroelektrana „Ulog“ kod Kalinovika, objekt snage 35 MW, čija je izgradnja u gornjem toku Neretve u završnoj fazi. <h2>Niko ništa</h2>Ekološka udruženja već duže vrijeme upozoravaju da je HE „Ulog“ ekološka bomba koja prijeti dolini Neretve. Iz Fondacije „Atelje za društvene promjene“ od maja intenzivno upozoravaju da bi njeno puštanje u rad moglo imati pogubne posljedice.- Jači zemljotres i eto nas u Opuzenu. Ranije smo ukazivali na pogubnost realizacije ovakvog projekta na lokalitetu koji karakterizira izuzetno nestabilna geologija tla. Područje Uloga se na seizmičkoj karti nalazi u okviru izoseiste 8 stepeni MCS, što ukazuje da je podložno razornim zemljotresima - naveli su iz Fondacije.Vlada FBiH je još 30. oktobra prošle godine prihvatila informaciju Ministarstava okoliša i turizma, odnosno poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te uputila inicijativu Vijeću ministara BiH za zaštitu interesa FBiH od posljedica izgradnje HE „Ulog“ u RS, kao i sedam mini hidroelektrana sistema „Gornja Neretva“.U informaciji se zaključuje da nadležni organi FBiH nisu bili uključeni u postupak, iako se to službenim putem tražilo. Odgovora na ovu inicijativu Vlade FBiH još nema.<h2>Sve do Metkovića</h2>Akademik Muriz Spahić, ekspert u oblasti geografskih nauka, već godinama ukazuje na problem gradnje HE „Ulog“ u trusnom području, na kojem se sučeljavaju tektonski razlomi.- Uporedio sam to s hidroelektranom koja je, pod utjecajem obilnih padavina koje su posljedica klimatskih promjena, potopila grad Derna u Libiji, kada je poginulo više od 12.000 ljudi. Niko ne zna šta bi se desilo da u gornjem slivu rijeke Neretve za dan ili dva padne polugodišnja količina padavina. To bi imalo ogroman utjecaj na vode koje se slijevaju prema HE „Ulog“, koja je visoka 56 metara. Ako se spremno ne dočekaju te vode, onda bi to moglo imati katastrofalne posljedice nizvodno, sve do Metkovića - kaže profesor Spahić.<h2>Prava hidro bomba</h2>U najgorem scenariju, HE „Ulog“ predstavljala bi svojevrsnu hidro bombu, koja bi eventualno mogla biti iskorištena i u ratne svrhe, a takav primjer već je zabilježen na Dnjepru, kada je uništenje Kahovke izazvalo potop.- Već se dešavalo da je ona jedanput pregradila korito, to je odneseno vodom, pa je poplavljen Konjic. Međutim, u slučaju tektonskih lomova i pucanja brane, radilo bi se o ogromnoj količini vode koja bi krenula nizvodno, što bi izazvalo nesagledive posljedice po akumulacije Jablanica, Grabovica, Salakovac, do Mostara i sve do Metkovića i ušća Neretve - ističe Spahić.

Uporedio sam to s hidroelektranom koja je, pod utjecajem obilnih padavina koje su posljedica klimatskih promjena, potopila grad Derna u Libiji

Jači zemljotres i eto nas u Opuzenu, naveli iz Fondacije

Svaki zemljotres u BiH podsjeti na opasnost: HE "Ulog" prijeti dolini Neretve

Tokom nedavne posjete Republici Turskoj ministra odbrane BiH Zukan Helez sa turskim kolegom Jašarom Gulerom (Yaşar Güler) dogovorio je isporuku četiri borbena vozila za potrebe Oružanih snaga BiH. Radi se o novom projektu modernizacije OS BiH, kaže Helez za "Avaz“.- Nabavljamo četiri transportera iz Turske, namijenjena za Deklarisanu bataljonsku grupu lake pješadije, koja broji 1.000 pripadnika. To je najelitnija jedinica OS BIH, čije je sjedište u Zenici, spremna za učešće u svim međunarodnim misija po najzahtjevnijim NATO standardima. Isporuka će se vršiti sukcesivno, a prvi borbeni transporter očekujemo svaki dan – kaže Helez za "Avaz“.<h2>Opremanje dugoročnije riješeno</h2>Uz postojeće, BiH očekuje i isporuku još 5 helikoptera iz SAD-a. Helez kaže da su sredstva osigurana i da će na ovaj način opremanje zračnih snaga biti dugoročnije riješeno.- Raduje me da je već izdvojeno 67 miliona dolara. U pitanju su četiri helikoptera 119 i jedan UH-2, kojim će biti zamijenjen onaj što je ranije pokvaren - dodaje. Ministarstvo odbrane je u procesu nabavke primarnog radara, a za isporuku su zainteresirane firme iz Francuske i Češke. Troškovi se procjenjuju na oko 15 miliona eura- Trenutno imamo kontrolu u smislu da naš Centar ima podatke o svakoj letjelici koja uđe u zračni prostor BiH, ali s nabavkom primarnog radara naše nebo ćemo pokriti u potpunosti i imati kontrolu 24 sata. Do sada je to još uvijek bila improvizacija, sa sekundarnim i manjim radarima. Dva primarna radara pokrila bi cijelu BiH. Nabavku prvog su nam pomogli iz EU, a imamo plan nabavke i drugog, što ćemo realizirati domaćim snagama – pojašnjava Helez.<h2>Niko u regionu</h2>Sa Turskom se, dodaje, dogovara i isporuka opreme kakvu još uvijek ne posjeduje niko u regionu, ali u ovom trenutku ne može otkrivati o čemu se radi. - To je najbolji penicilin za "razdruživanje“. Nikog ne diramo, ali ne damo svoju državu. Imamo ozbiljne razgovore o isporuci protivoklopnog i protivzračnog naoružanja. Odbrana je takav resor da ne možete sve reći, ali od rata do danas mi nismo nabavljali borbena sredstva.&nbsp;Sve je to bila infrastruktura, voda, grijanje, ali sam rekao da nećemo praviti Civilnu zaštitu. Mi imamo dobro obučenu Civilnu zaštitu, ne treba nam još jedna – ističe Helez.

Dolaze četiri transportera iz Turske i pet helikoptera iz SAD

Helez: Prvi borbeni transporter očekujemo svaki dan

Zukan Helez za "Avaz": Iz Turske stiže vojna oprema koju nema niko

Posmrtni ostaci 14 žrtava genocida počinjenog u Srebrenici u ljeto 1995. godine spremni su za ukop na kolektivnoj dženazi koja će biti klanjana 11. jula ove godine u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari. <h2>Narod vikao</h2>Najmlađa žrtva Beriz Mujić imao je samo 17 godina kada je ubijen na prostoru Sućeske kod Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u maju 2023. na području općine Srebrenica. Posmrtni ostaci 17-godišnjeg Beriza bit će spušteni u mezar pored bratovog. Hazim Mujić ukopan je prije 11 godina.- Bili su djeca, civili, mladi, nadali se životu. Ideš, a ne znaš gdje ćeš. Mi smo došli u Potočare, pa ne znaš kud odatle. Narod je vikao da ćemo se vratiti kućama, bila je to ogromna halucinacija, da niko pametan nije mogao biti - kaže njihova amidžična Ramiza Hasanović.Beriz je rođen u bolnici u Zvorniku, a s porodicom je živio u Podgaju, u mjesnoj zajednici Sućeska. U satima pada Srebrenice, s hiljadama drugih, Beriz je preko šume pokušao izbjeći smrt.- Vidio je da ne može na naš kraj proći, pa se vratio u Sućesku. Tu je hodao još s nekom grupom. Njihov otac Omer nađen je u Liplju kod Zvornika, Hazim na Kaldrmi prema Konjević-Polju, a Beriz u Sućeskoj. Moj suprug je ukopan prvi, kad mezarje nije bilo ni zagrađeno, pa sam našla oca Selima i njega ukopala, pa onda trojicu braće i Berizovog oca Omera - za isti dan su ukopani njih četvorica, to mi je najteža dženaza bila. Onda Hazim, pa sad Beriz... Da mi je neko rekao da ću ih sve pokopati, nešto bih sebi učinila, ne bih ni čekala da me ovo snađe - kaže Hasanović.&nbsp; &nbsp;<h2>Trojica braće</h2>Najstarija žrtva koja će 11. jula biti ukopana u Potočarima je Hamed (Ibrahima) Salić. Imao je 68 godina kada je u ljeto 1995. godine nestao na području Žepe. Njegovi posmrtni ostaci su u maju 2014. ekshumirani na lokalitetu Slap u Žepi.- Ove godine će zajedno biti ukopani braća Efendić, Hasib i Ćamil. Oni su na području lokaliteta Baljkovica nestali u ljeto 1995. godine, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz različitih grobnica na području Srebrenice - kazala nam je portparol Instituta za nestale osobe BiH Emza Fazlić.<h2>Imena žrtava</h2>Hasib (Uzejir) Efendić (64), Ćamil (Uzejir) Efendić (67), Mehmed (Daut) Krdžić (34), Sabrija (Asim) Omić (29), Mušan (Ramo) Šiljković (39), Sakib (Ragib) Harbaš (20), Beriz (Omer) Mujić (17), Ahmet (Ismet) Jašarević (24), Nevres (Mehmed) Salihović (25), Ibrahim (Muharem)&nbsp;Salkić (60), Midhat (Adem) Bašić (22), Hajdin (Kadrija) Mustafić (36), Latif (Arif) Mandžić (31), Hamed (Ibrahim) Salić (68).I ove godine će se nizati nišan pored nišana s istim prezimenom jer će i ovoga puta brat biti ukopan pored brata, sin pored oca, rođak uz rođaka, pored pet amidžića bit će ukopan i šesti.

U satima pada Srebrenice, s hiljadama drugih, Beriz je preko šume pokušao izbjeći smrt

Ramiza Hasanović, amidžična 17-godišnjeg Beriza, za "Avaz": Zlotvori su ubili dijete

Nakon 14 godina vladavine konzervativaca, laburisti se pripremaju da preuzmu vlast u Velikoj Britaniji. Prema riječima ambasadora BiH u Londonu, Osmana Topčagića, sve ankete su ukazivale na ovakav ishod izbora i promjene koje birači u Ujedinjenom Kraljevstvu žele da vide. - To se jutros zvanično i potvrdilo. Laburisti su dobili veliku većinu, konzervativci su izgubili na način koji se nije vidio u zadnjem stoljeću. Sad je jedna nova situacija. Premijer Riši Sunak (Rishi) je napustio rezidenciju premijera u Dauning stritu, očekuje se njegov dolazak u Bakingemsku palaču, gdje će podnijeti ostavku. Nakon toga Keir Starmer ide u palaču i od kralja traži mandat i kreće novi period u historiji Velike Britanije - rekao je Topčagić.Vanjska politika nije bila tema u predizbornoj kampanji, već su dominirala unutrašnja pitanja, uglavnom vezana za ekonomiju, stanovanje, zdravstvo ili pitanje ilegalnih migracija. Velika Britanija je jedan od strateških saveznika i prijatelja BiH, pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li sa smjenom vlasti doći i do promjena u politici prema ovom dijelu Evrope.- U razgovorima sa zvaničnicima Laburističke stranke, koji su bili u vladi u sjeni ili radili s njima zajedno, saznajem da možemo očekivati kontinuitet vanjske politike Velike Britanije. Možemo očekivati jedan "glatki" prelaz, preuzimanje vlasti i nastavak politika koju smo do sada imali - istakao je Topčagić.Zbog ukupne situacije i političkih kriza koje se konstantno ponavljaju i zaoštravaju, od međunarodne zajednice često se očekuje energičniji pristup problemima u BiH. Topčagić, međutim, tvrdi da nema prijetnje da će politički sukobi prerasti u nešto više, pa je zbog toga odnos takav kakav jeste.&nbsp;- To sam i čuo u pojedinim razgovorima, a naše iskustvo nas uči da treba biti oprezan i spreman. Moja poruka ovdje je da nam treba prisustvo međunarodne zajednice u BiH i jedan zajednički i čvrst nastup SAD, EU, ali i Ujedinjenog Kraljevstva, nakon što su napustili Evropsku uniju. Takav zajednički nastup može voditi prema daljnjoj stabilizaciji kod nas i toliko potrebnog napretka na evropskom putu BiH - poručio je ambasador BiH u Ujedinjenom Kraljevstvu Osman Topčagić.&nbsp;&nbsp;

Možemo očekivati jedan "glatki" prelaz

Ambasador Osman Topčagić iz Londona za "Avaz": Očekujemo kontinuitet vanjske politike UK prema BiH

Članovi Udruženja poljoprivrednika “Žito” iz Odžaka okupit će se danas na trgu u centru grada, na protestnom skupu s kojeg će zatražiti sankcije i otkaze za policajce koji su učestvovali u jučerašnjem brutalnom hapšenju njihovog člana Amira Bikića.&nbsp;Oni ističu da su policajci, tokom mirnog okupljanja poljoprivrednika, koristili prekomjernu upotrebu sile, što potvrđuje videosnimak hapšenja koji od jučer kruži društvenim mrežama i izaziva opće zgražanje javnosti. Prema podacima, Bikić je zadobio prijelom rebra, napuknuće vilice, nagnječenje vrata i otežano diše, a inače boluje od dijabetesa.

Jučerašnje hapšenje predstavlja kulminaciju borbe za poljoprivredno zemljište u Odžaku između lokalnih poljoprivrednika i privatne kompanije koja ga želi uzeti pod zakup. Proteklih godina članovi Udruženja poljoprivrednika “Žito” organizirali su okupljanja pred institucijama, protestirali, blokirali cestu, tražili zaštitu suda, da bi u jesen prošle godine s mehanizacijom ušli u parcele i zasijali pšenicu. Žetva je obavljena, a u udruženju se pozivaju na rješenje suda, kojim je utvrđeno da su oni u mirnom posjedu spornih parcela. Danas se oglasio i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić koji je osudio nepotrebnu upotrebu sile nad poljoprivrednicima Odžaka od pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Posavskog kantona.- Smatram da je upotreba sile nad našim poljoprivrednicima neprihvatljiva i osuđujem svaki oblik prekomjerne upotrebe sile i nasilja nad poljoprivrednicima koji nastoje riješiti višegodišnji spor oko zemljišta u Odžaku – poručio je Hrnjić, pozivajući nadležne organe da postupaju u skladu sa zakonom i da pronađu rješenje kroz dijalog i pregovore na bazi postojećih sudskih rješenja.

Oni ističu da su policajci, tokom mirnog okupljanja poljoprivrednika, koristili prekomjernu upotrebu sile

Protesti u Odžaku: Poljoprivrednici traže otkaze policajcima koji su učestvovali u brutalnom hapšenju Amira Bikića

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji „Consilium Bosniacum“ u nedjelju, 7. jula 2024. u 16:00 sati organizira Marš mira. Marš će početi na Trgu „Christian-Broda“ i završiti na Trgu heroja (Heldenplatz) u Beču, gdje je za 18 sati najavljen javni skup. <h2>Zalaganje za mir</h2>Svoje prisustvo potvrdili su ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić, zastupnik u državnom parlamentu Republike Austrije Robert Laimer, potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković, predsjednik bečkog parlamenta Ernst Woller, preživjela žrtva genocida Nedžad Avdić, ambasadorice Muslim and Jewish Leadership Council (MJLC) Hind Hafuda i Eidel Malowicki, dok bi se video porukom učesnicima trebao obratiti Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine RBiH.- Ovim skupom želimo dati naš doprinos u procesu aktivne izgradnje kulture sjećanja na genocid u Srebrenici. Na ovaj način se zalažemo za mir, za pravdu i opće dobro, jer samo dobro može odagnati zlo, a trajni mir se može uspostaviti samo tamo gdje postoji pravičnost - kazao nam je Damir Saračević, predsjednik Saveza „Consilium Bosniacum“.U genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine ubijeno je više od 8.370 Bošnjaka – uglavnom muškaraca i dječaka u dobi od 12 do 77 godina. Evropski parlament je 15. januara 2009. izglasao rezoluciju o Srebrenici, dok je parlament Austrije, na inicijativu saveza „Consilium Bosniacum“ 6. jula 2022. jednoglasno usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. 23. maja 2024. i Generalna skupština UN-a usvojila je Rezoluciju o genocidu Srebrenici. <h2>Osnivači Saveza</h2>Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji „Consilium Bosniacum“ je osnovan 30. marta 2019. godine sa sjedištem u Beču. Osnivači Saveza su 21 bosanskohercegovačko udruženje u Austriji a cilj je poticanje obnove historijskih veza i jačanje prijateljstva između Austrije i Bosne i Hercegovine.

U genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine ubijeno je više od 8.370 Bošnjaka

Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici:  Marš mira i javni skup 7. jula 2024. u Beču  

U periodu stalnih poskupljenja i mjesecima u kojima je za potrošačku korpu potrebno izdvojiti blizu 3.000 KM, dok sredstva za preživljavanje siromašnih, liječenje bolesnih i školovanje djece prikupljamo svakodnevnim humanitarnim akcijama, građani ove zemlje su na klađenje bacili više od 800 miliona maraka!<h2>Samo pare</h2>Činjenica da već godinama za igre na sreću izdvajamo milijarde ne govori samo o pokušajima osiromašenih ljudi da preko noći postanu bogati, već i društvenom problemu ovisnosti o kocki. Prema evidencijama Porezne uprave FBiH, od početka godine do kraja juna priređivači igara na sreću klađenjem su ostvarili promet u iznosu od 806.289.474 KM.Najveće iznose u kladionicama ostavili su građani Hercegovačko-neretvanskog kantona, gdje je ukupan promet iznosio 150.462.287 maraka.Slijede Tuzlanski kanton (146.194.232 KM), Kanton Sarajevo (132.024.350 KM) i Srednjobosanski kanton 106.681.850 KM).<h2>Začelje liste</h2>Stanovnici Zeničko-dobojskog kantona za igre na sreću izdvojili su 93.644.950 KM, Unsko-sanskog kantona 74.905.105 KM, a Zapadnohercegovačkog kantona 51.083.799 KM.Na začelju liste su Livanjski kanton (30.938.383 KM), Posavski kanton (12.922.018 KM) i Bosanskopodrinjski kanton (7.432.496 KM).<h2>Lani 1,72 milijarde maraka</h2>U poređenju s istim periodom prošle godine, kada je u kladionicama potrošeno 844.807.925 KM, ukupan promet priređivača igara na sreću je nešto niži.U 2023. ukupan promet iznosio je 1,72 milijarde maraka. 150.462.287 maraka u kladionicama su potrošili građani HNK.

Dok je za potrošačku korpu potrebno izdvojiti gotovo 3.000 KM, samo u Kantonu Sarajevo na klađenje i igre na sreću potrošeno 130 miliona KM

U državi siromašnih i nezaposlenih: 800 miliona KM dali na klađenje

Vijeće ministara BiH danas je u Mostaru usvojilo nacrt budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2024. godinu u ukupnom iznosu od 1,35 mililjardi KM. Dok pojedini mediji spekuliraju da je najveće smanjenje budžeta doživjelo Ministarstvo odbrane BiH, ministar Zukan Helez to demantira, te tvrdi da je na sjednici ultimativno tražio usvajanje amandmana, koji je na kraju i usvojen. - Usvojeni su moji amandmani i budžet Ministarstva odbrane BiH sada je blizu 391 milion KM. Problem je bio što nismo imali obezbijeđena sredstva za plaćanje PDV-a na uvezenu opremu i usvojen je amandman vrijedan 1,7 miliona, od kojih je veći dio namijenjen upravo plaćanju PDV-a. Vrijednost opreme za OSBiH koju planiramo uvesti je gotovo 20 miliona KM, očekujemo transportere, helikoptere i bez ovog amandmana koji je Vijeće ministara usvojilo to bi moralo biti obustavljeno. Nastupio sam ultimativno i sam sam se izborio protiv većine, a u suprotnom ne bih glasao za budžet – kazao nam je Helez.&nbsp; &nbsp;

Usvojeni su moji amandmani i budžet Ministarstva odbrane BiH sada je blizu 391 milion KM

Zukan Helez za "Avaz": Laž je da je smanjen budžet Ministarstva odbrane BiH, iznosi 391 milion KM

Na današnjoj sjednici Vijeća ministara u Mostaru usvojen je budžet za 2024. godine, saznaje portal "Avaza".Sada će Vijeće ministara proslijediti budžet Predsjedništvu BiH, a oni dalje u Parlamentarnu skupštinu BiH, gdje ga trebaju podržati oba doma.Kako smo ranije pisali, dogovor o budžetu je postignut na sastanku državne koalicije u Mostaru. Inače, usvajanje državnog budžeta jedan je od uslova za dobijanje prve tranše iz Plana rasta EU.

Slobodan Šoja za “Avaz” o rezultatima izbora u Francuskoj: Loše vijesti za BiH, Makron će razmišljati o svemu osim o proširenju EU

Iz Granične policije BiH za "Avaz": Posjeta vojske Srbije najavljena MVP BiH

Više od 2.000 ljudi u Maršu mira u Beču za žrtve genocida u Srebrenici

Helez tvrdi za "Avaz": U Prijedoru su kadeti, a ne aktivni vojnici Vojske Srbije

Helez za "Avaz": Ministarstvo nije dalo saglasnost za ulazak pripadnika Vojske Srbije u BiH, sve ćemo izvesti na čistac

Šta sadrži nacrt budžeta BiH za 2024.: Vlast sebi povećala dnevnice!

Ministar Zukan Helez pojašnjava za "Avaz": Imamo više bh. dronova

Svaki zemljotres u BiH podsjeti na opasnost: HE "Ulog" prijeti dolini Neretve

Zukan Helez za "Avaz": Iz Turske stiže vojna oprema koju nema niko

Ramiza Hasanović, amidžična 17-godišnjeg Beriza, za "Avaz": Zlotvori su ubili dijete

Ambasador Osman Topčagić iz Londona za "Avaz": Očekujemo kontinuitet vanjske politike UK prema BiH

Protesti u Odžaku: Poljoprivrednici traže otkaze policajcima koji su učestvovali u brutalnom hapšenju Amira Bikića

Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici: Marš mira i javni skup 7. jula 2024. u Beču

U državi siromašnih i nezaposlenih: 800 miliona KM dali na klađenje

Zukan Helez za "Avaz": Laž je da je smanjen budžet Ministarstva odbrane BiH, iznosi 391 milion KM

"Avaz" saznaje: Vijeće ministara BiH usvojilo državni budžet

Slobodan Šoja za “Avaz” o rezultatima izbora u Francuskoj: Loše vijesti za BiH, Makron će razmišljati o svemu osim o proširenju EU

Iz Granične policije BiH za "Avaz": Posjeta vojske Srbije najavljena MVP BiH

Više od 2.000 ljudi u Maršu mira u Beču za žrtve genocida u Srebrenici

Helez tvrdi za "Avaz": U Prijedoru su kadeti, a ne aktivni vojnici Vojske Srbije

Helez za "Avaz": Ministarstvo nije dalo saglasnost za ulazak pripadnika Vojske Srbije u BiH, sve ćemo izvesti na čistac

Šta sadrži nacrt budžeta BiH za 2024.: Vlast sebi povećala dnevnice!

Ministar Zukan Helez pojašnjava za "Avaz": Imamo više bh. dronova

Svaki zemljotres u BiH podsjeti na opasnost: HE "Ulog" prijeti dolini Neretve

Zukan Helez za "Avaz": Iz Turske stiže vojna oprema koju nema niko

Ramiza Hasanović, amidžična 17-godišnjeg Beriza, za "Avaz": Zlotvori su ubili dijete

Ambasador Osman Topčagić iz Londona za "Avaz": Očekujemo kontinuitet vanjske politike UK prema BiH

Protesti u Odžaku: Poljoprivrednici traže otkaze policajcima koji su učestvovali u brutalnom hapšenju Amira Bikića

Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici: Marš mira i javni skup 7. jula 2024. u Beču

U državi siromašnih i nezaposlenih: 800 miliona KM dali na klađenje

Zukan Helez za "Avaz": Laž je da je smanjen budžet Ministarstva odbrane BiH, iznosi 391 milion KM

"Avaz" saznaje: Vijeće ministara BiH usvojilo državni budžet

Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici:  Marš mira i javni skup 7. jula 2024. u Beču  

Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici:  Marš mira i javni skup 7. jula 2024. u Beču  