<p>Čak i bojazan da bi SAD, zbog visokih kamatnih stopa i kašnjenja u njihovom smanjivanju, mogle doživjeti ekonomski pad, izazvala je dramatičan pad na berzama širom svijeta.<br></p><h2>Jedan ciklus</h2><p>Svjetski mediji javljaju o padu svih glavnih indeksa na Wall Streetu, japansko tržište doživjelo je najveći pad ikada, pale su i berze u Južnoj Koreji, Tajvanu, Indiji, Australiji… </p><p>Na osnovu brojnih ranijih iskustava, kada od recesije strahuju velike ekonomije, šta da očekuju male zemlje, poput zemalja zapadnog Balkana?! </p><p>- U pitanju je završetak jednog ciklusa ekonomskog rasta, ali i usporavanje ekonomske aktivnosti zbog djelovanja restriktivnih monetarnih politika centralnih banaka, prije svega SAD i EU, u borbi protiv inflacije. Nagli rast kamatnih stopa usporio je ekonomije, potrošnja će u većini zemalja stagnirati, a inflacija padati. Sve velike zemlje idu prema stagnaciji - pojašnjava za “Avaz” ekonomski analitičar Damir Novotny.</p>

<p>On ne vidi razloge za pretjerani strah, posebno u BiH i Hrvatskoj, te očekuje da centralne banke smanje kamatne stope, a time i opasnost od naglog pada ekonomskih aktivnosti. Nedavna odluka Evropske centralne banke već daje pozitivne efekte.</p><p>- Njemačka u ovom trenutku ima slobodnih milion radnih mjesta, pa je izglednija stagnacija izazvana nedostatkom radne snage. Američka ekonomija je u dobrom stanju, ali su neke vrijednosti bile “prenapuhane”, pa tu treba očekivati korekcije - dodaje Novotny.</p><h2>Jeftina snaga</h2><p>Kad je riječ o padu izvoza bh. ekonomije, Novotny smatra da je to posljedica smanjene potražnje u Evropi, ali i unutrašnjih problema. Primjera radi, zbog rasta kamata Njemačka doživljava pad u sektoru gradnje, pa je za pola godine izdato 40 posto građevinskih dozvola manje iako joj fali dva miliona stanova.</p><p>- Nove proizvode koje traži njemačko tržište nemaju ni Hrvatska ni BiH. Vjetroelektrane koje se grade u Hrvatskoj se ne proizvode ovdje, moraju se uvoziti iz Njemačke, Italije ili Španije. Dakle, nedostaje nam strukturalnih promjena u postindustrijskom vremenu, prilagođavanje novom tipu industrijske proizvodnje - Industrija 4.0. To je nedostatak BiH i Hrvatske, dok Srbija još ima naglasak na niskoj cijeni rada. BiH to više ne može, u BiH nema jeftine radne snage, jer je ona blizu velikih tržišta i za nekoliko sati je u Hrvatskoj, za tri u Sloveniji i Austriji - ističe Novotny.  </p><p> </p><h2>Tržište kriptovaluta u danu palo za 270 milijardi dolara</h2><p>S padom dionica na svjetskim berzama podudario se i slobodan pad tržišta kriptovaluta, koje je za 24 sata “olakšano” za čak 270 milijardi dolara. Bitkoin je od nedjelje do ponedjeljka ujutro zabilježio najveći jednodnevni pad od novembra 2022. godine. Vrijednost najzastupljenije kriptovalute pala je za 13 posto. Ethereum je istovremeno izgubio blizu četvrtine svoje vrijednosti.</p><p>Iako riskiramo zaostajanje za savremenim svijetom, pitanje povjerenja u digitalne valute i nešto što stoji u elektronskom, a ne šuška u običnom novčaniku ili džepu, još je otvoreno, bez obzira na to što se predstavljaju kao “novac budućnosti”.&nbsp;&nbsp;</p>

Svjetski mediji javljaju o padu svih glavnih indeksa na Wall Streetu

Dramatičan pad na svjetskim berzama: Imamo li razloga za strah od recesije

<p>Sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o razrješenju  zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Zorana Galića odgođena je prema zahtjevu ministra odbrane BiH Zukana, potvrđeno je za portal "Avaza".&nbsp;</p><p>Helez se protivi razrješenju Galića, već insistira na njegovoj smjeni. Inače, razlika je u tome da, ako Galić bude razriješen dobit će otpremninu, a ukoliko bude smijenjen, neće imati nikakve privilegije.</p><p>Podsjećamo, na prijedlog Ministarstva sigurnosti i jučer je s dnevnog reda povučena tačka o razrješenju Galića s pozicije zamjenika direktora SIPA-e.</p><p>Do zahtjeva za smjenu je došlo nakon što je dobio status osumnjičenog u akciji "Kings". On je trebao biti priveden, no prije hapšenja je otišao u Hrvatsku.</p><p>Tužilaštvo BiH zatražilo je jučer od Suda BiH da raspiše crvenu Interpolovu potjernicu za Zoranom Galićem. Kako tvrdi Tužilaštvo, Galić je prošlog mjeseca pobjegao u Hrvatsku.&nbsp;</p><p>Tužilaštvo vjeruje da je Galić pobjegao kako bi izbjegao hapšenje na osnovu istrage iz Sky predmeta i sumnje na korupciju.<br></p>

Helez se protivi razrješenju Galića, već insistira na njegovoj smjeni

Odgođena sjednica Vijeća ministara: Helez insistira na smjeni umjesto razrješenja Galića

<p>Nakon odluke da na čelo privremene Vlade Bangladeša dođe dobitnik Nobelove nagrade za mir Muhamed Junuz, očekuje se smirivanje situacije u ovoj zemlji koja se proteklih dana našla pred opasnošću od masovnijih sukoba studentskih organizacija i vladinih snaga.&nbsp;</p><p>Počasni konzul Bangladeša u BiH Hajrudin Somun za “Avaz” govori o uzrocima eskalacije nasilja i protestima u kojima je ubijeno više od 300 osoba, ali i izazovima koji su slični onima u BiH i državama Balkana.<br></p><p>- Zbog ogromog jaza između miliona siromašnih i manje bogatih, tamo već decenijama izbijaju demonstracije i neredi. Bangladeš je veoma bogata zemlja, iako ga bije glas da je najsiromašniji zbog veoma niske plaćenosti miliona radnika u tekstilnoj industriji. Njihovu odjeću kupuju čak i Kinezi – kaže Somun.</p><p>Smatra da su postojala dva glavna okidača posljednjih nereda. Demonstracije su počele sa zahtjevom da se ukine ili smanji kvota od 30 posto zapošljavanja onih koji su rodbinskoj ili drugoj vezi sa učesnicima u ratu za nezavisnost Bangladeša od Pakistana 1971 godine.</p><p>- Neredi su nastavljeni i nakon što je Vrhovni sud zemlje tu kvotu smanjio na pet posto. Vjerujem da vas takav sistem privilegija pri zapošljavanju u državnu službu podsjeća, kao i mene, na slično stanje s protekcijom koju su zaslužili ili smatraju da su zaslužili zbog učešća u „domovinskim ratovima“ Hrvatske i Bosne i Hercegovine 90-ih godina. Ne samo ta kvota, nego i mnogo šta drugo dovelo je do galopirajuće korupcije, koja je zahvatila ne samo Bangladeš i druge zemlje u razvoju nakon sticanja nezavisnosti u Aziji i Africi, a nije nepoznata ni nama u Evropi i na Balkanu – ističe Somun.</p><p>Drugi, mnogo važniji, povod je zabrana djelovanja opozicionih stranaka, osobito Jammat-e-Islami. </p><p>– Jamaat-e-Islami je pod uticajem radikalnih islamističkih ideja, posebno vahabizma, koje se posljednjih decenija šire po zemljama većinski nastanjenim muslimanima, a ne zaboravimo da ih je u Bangladešu preko 150 miliona. I sam sam, tokom službe u Maleziji, bio svjedokom tog uticaja u zemljama jugoistoka Azije, gdje se islam širio ne sabljom, nego svojim uvjerenjima i temeljnim vrijednostima, kojima je doprinosio napretku ne samo muslimana, nego cijelog svijeta. Ekstremna krila takvih stranaka žele da vrate i svijet islama nazad preko hiljadu godina – ističe Hajrudin Somun.</p><p>Dodaje da od funkcije počasnog konzula Bangladeša ima samo diplomatske tablice na svom starom “Volvu”, ali pošto predstavlja simboličnu diplomatsku veza između BiH i te azijske zemlje često mu se obraćaju naši ljudi koji žele otići tamo, a smatraju da im može pomoći oko viza, ili stanovnici Bangladeša koji traže posao u BiH.</p>

Somun smatra da su postojala dva glavna okidača posljednjih nereda

Počasni konzul Bangladeša u BiH Hajrudin Somun za „Avaz“: Privilegije pri zapošljavanju i korupcija nisu nepoznati ni nama na Balkanu

<p>Od ukupnog broja motornih vozila na bh. cestama 38 posto je starije od 20 godina, a 48 posto je proizvedeno prije više od 10 godina.</p><h2>Benzinski pogon</h2><p>Zabrinjavajućim podacima iz izvještaja Agencije za statistiku BiH, prema kojima su u prošloj godini u BiH registrirana čak 1.233.784 motorna vozila, od čega 1.044.950 putničkih, treba dodati i onaj da je 77 posto dizelaša, 19 posto s motorima na benzinski pogon, a samo četiri posto koristi alternativna goriva.</p><p>- Posljednjih godina evidentan je rast broja registriranih vozila u Bosni i Hercegovini, po nekoliko procenata svake godine, a vrlo vjerovatno je da će se taj trend nastaviti. Svako četvrto vozilo je na benzin, ili koristi plin ili struju, ali ujednačavanje ovakvog odnosa možemo očekivati ukidanjem motora na dizelski pogon kod većine proizvođača u narednom periodu - kaže Adnan Tatarević, tehnički direktor Instituta za saobraćaj i komunikacije iz Sarajeva.</p><p>Dok broj automobila naglo raste,&nbsp; zabrinjavajuća je starosna struktura voznog parka, po kojoj je samo dva posto starosti mlađe od dvije godine, dva posto je staro između dvije i pet godina, a 10 posto od pet do 10 godina.</p><h2>20 godina</h2><p>Ostala vozila na cestama starija su od 10 godina, a više od trećine od ukupnog broja proizvedeno je prije više od 20 godina.   - Svakako da ovakav trend povećanja broja vozila i njihova starost utječu i na ukupnu sigurnost u saobraćaju. Zato je potrebno više pažnje posvetiti održavanju vozila, te strožijim tehničkim pregledima jer smo svjedoci da na našim cestama vidimo i vozila koja su u veoma lošem stanju - ističe Tatarević.</p><p>Svako četvrto vozilo je na benzin, ili koristi plin ili struju, ali ujednačavanje ovakvog odnosa možemo očekivati ukidanjem motora na dizelski pogon.</p>

Dok broj automobila naglo raste,  zabrinjavajuća je starosna struktura voznog parka

Zabrinjavajuća starosna struktura voznog parka

Više od 1,2 miliona vozila na bh. cestama: 38 posto  automobila staro više od 20 godina

<p>Ljubitelji roka i bezvremenskih hitova imaju svoju noć na internacionalnom Festivalu prijateljstva u Goraždu.<br></p><p>Na centralnoj festivalskoj pozornici večeras nastupaju članovi "Galije", jednog od najdugotrajnijih ex jugoslovenskih i srbijanskih sastava. Osnovan je već davne 1977. godine u Nišu.</p>

<p>Drugi dio noći ispunit će zvuci njihovih vršnjaka po stažu na muzičkoj sceni. Bosanskohercegovački bend "Divlje Jagode", predvođen legendarnim gitaristom Zeletom Lipovačom osnovan je također 1977. u Zagrebu. </p><p>Koncert u Goraždu organiziran je petnaestak dana nakon objavljivanja njihovog 13. albuma "Prati moje stare tragove".</p>

Sjajna atmosfera i još bolja zabava za sve posjetitelje Festivala prijateljstva

Prelijepa noć u Goraždu uz "Galiju" i "Divlje jagode"

<p>Korupcija je odavno postala endemska u BiH i na zapadnom Balkanu, ukorijenjena u sve segmente društva, kazao je za “Avaz” viši istraživač austrijskog Instituta za međunarodnu politiku, predavač na Univerzitetu u Beču i direktor Centra za napredne studije CAS Univerziteta u Rijeci Vedran Džihić, komentirajući novu policijsku akciju usmjerenu na rasvjetljavanje visoke korupcije u BiH.&nbsp;&nbsp;<br></p><h2>Dobra ocjena</h2><p>- U državi koja je i svačija i ničija, gdje se etnopolitička elita izdigla iznad njih, građani gube osjećaj da imaju nekoga ko ih predstavlja. U državi u kojoj je sve rasparčano logika informalnih veza ili štele zavladala je u svim dijelovima društva, a korupcija postaje „sine qua non“ funkcioniranja društva. Od momenta kad neko mora da „podmaže“ profesore da dobije dobru ocjenu, pa do visoke korupcije na velikim građevinskim projektima, gdje svako svakoga „podmazuje“ - kaže Džihić.</p><p>U društvu poput BiH, dodaje, teško je doći do istinske i čiste borbe protiv korupcije, koja insistira na funkcionalnosti države i transparentnosti, pa se povremenim akcijama ona često politizira. </p><p>Građani kao žrtve korupcije nemaju mnogo koristi od toga, sve dok BiH ne dobije profesionalno pravosuđe bez političkog utjecaja i integrirane policijske organe, te dok ne bude opredijeljena za pozitivne vrijednosti.</p><p>- Zato su ove akcije kao kap vode u okeanu i suštinski ne rješavaju problem - ističe Džihić.</p><p>Skepticizam prema dometima aktuelnih vlasti, koji je iskazivao od zelenog svjetla za otvaranje pregovora s BiH prošle godine, pokazao se opravdanim. BiH je ostala jedina u regionu bez usaglašenog plana reformi. Jedna za drugom garniture vlasti obećavaju promjene i bolji život. </p><h2>Četvrta grupa</h2><p>- Trčimo u mjestu, a ne krećemo se. Simuliramo napredak. Građani zbog toga osjećaju rezignaciju i apatiju, drugi pokušavaju da se za nešto izbore, barem na lokalnom nivou, u slučaju Une osjećaju da im oduzimaju nešto što je njihovo pa se brane. Kod trećih je reakcija - put pod noge, kad neće Evropa nama, idemo mi Evropi, a četvrta grupa se “uštimava” u strukture, što je neka vrsta pragmatizma i poltronstva u blizini moći. To je neka permanentna sadašnjost, bez progresivne budućnosti - navodi Džihić. </p><h2>Evropi je ni u džep, ni iz džepa</h2><p>Uprkos kršenjima svih rokova i izostanku odgovora na zahtjeve Brisela, BiH još zvanično nije dobila “crveni karton”, već poziv da Reformsku agendu bez odlaganja dostavi. </p><p>Džihić kaže da u ovom historijskom trenutku i okolnostima EU ima interes da zaokruži svoju zonu interesa. </p><p>- Evropi je ni u džep, ni iz džepa, pa proces može trajati godinama, ali ostaje na dnevnom redu. Sad se formira nova garnitura u Evropskoj komisiji, najvjerovatnije u avgustu ili septembru trebamo saznati ime novog komesara za proširenje koji bi trebao doći iz relevantnije zemlje, a ne Mađarske, pa po pitanju Ukrajine, Moldavije i BiH možda možemo očekivati neki oštriji stav, možda i neku novu vrstu pritiska - zaključuje Džihić.&nbsp;</p>

Građani kao žrtve korupcije nemaju mnogo koristi od toga, sve dok BiH ne dobije profesionalno pravosuđe bez političkog utjecaja

Džihić: Kad neće Evropa nama, idemo mi Evropi

Vedran Džihić iz Beča za "Avaz": BiH trči u mjestu i simulira napredak

<p>Serija “Znam kako dišeš” bh. rediteljice Jasmile Žbanić u čak osam kategorija nominirana je za nagrade na predstojećem Sarajevo Film Festivalu.</p><p>Ovaj podatak, čak i prije eventualne dodjele nekog od njih, predstavlja ogromno priznanje jer su nominacije rezultat ocjena Jasmilinih kolega iz regiona koje su prepoznale bezbroj puta dokazani kvalitet. Dok niže uspjehe, Žbanić istovremeno, otvoreno i bez ustručavanja, onako kako i mogu i trebaju neovisni intelektualci, kritizira sve negativne pojave u bh. društvu, s puno energije, nastavljajući borbu za bolji status bh. kinematografije i kulture uopće.</p><p>Dok od aktuelnih vlasti s punim pravom očekuje da naprave sistem u ovoj oblasti, Žbanić u Holivudu radi na novim projektima. Ono što će u BiH i regiji možda izazvati najviše interesiranja je njena najava nastavka filma o borbi žena Srebrenice, remek-djela bosanskohercegovačke kinematografije, “Quo vadis, Aida?”.</p><p>Jasmila Žbanić rođena je 19. decembra 1974. godine u Sarajevu. Dobitnica je najprestižnijih svjetskih nagrada, među kojima je i “Zlatni medvjed” Berlinskog filmskog festivala, dok je “Quo vadis, Aida?” nominiran i za Oskara.</p><p>Ž8 = Al. B.</p>

Dok od aktuelnih vlasti s punim pravom očekuje da naprave sistem u ovoj oblasti, Žbanić u Holivudu radi na novim projektima

Jasmila Žbanić: Jasne poruke

<p>Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila je preliminarne liste kandidata za lokalne izbore, a, sudeći prema njihovom i broju političkih subjekata iz kojih dolaze, očekuje nas burna predizborna kampanja.</p><p>Predsjednik Upravnog odbora „Transparency Internationala BiH“ i ekspert u oblastima vladavine prava, javnih politika, evropskih integracija i antikorupcijskih reformi Srđan Blagovčanin govorio je za “Dnevni avaz”.</p><h2>Crna rupa</h2><p>Istovremeno, evropski put BiH je zaustavljen, a naša zemlja je jedina u regionu koja nije usvojila plan reformi i koja zbog toga neće dobiti sredstva podrške iz Plana rasta EU.</p><p>- BiH je, nesumnjivo, po mnogo čemu crna rupa i Balkana i Evrope. Neusvajanje Reformske agende je još jedna potvrda toga. Naprosto, vladajuće političke strukture su spremne žrtvovati budućnost ove zemlje zarad svojih partikularnih interesa - kaže Blagovčanin.</p><p>Dodaje kako situacija u vezi s planom rasta potvrđuje da BiH u ovakvoj situaciji ne može napraviti nikakav održiv korak naprijed.</p><p>- Nažalost, ni na kratki ni srednji rok ne vidim ozbiljniju mogućnost pozitivnih promjena. Ono što dodatno brine su rastuća razmimoilaženja među ključnim zapadnim saveznicima u pogledu BiH. Tako da se može očekivati da se njihova dominantna politika prema BiH, koja se svodi na inerciju ili autopilot, bude nastavljena - ističe Blagovčanin.</p><p>Istovremeno, američke sankcije prave velike probleme RS. Blagovčanin tvrdi da je režim Milorada Dodika za 20 godina vladavine potpuno opustošio ovaj entitet.</p><h2>Katastrofalne posljedice</h2><p>- RS je danas potpuno izolirana operetska, tragikomična despotijica, u najbukvalnijem smislu, u rukama šačice ljudi. Američke sankcije već imaju katastrofalne posljedice po RS, a, nažalost, imat će još pogubnije jer režim nastavlja sa samoubilačkim potezima držeći građane kao taoce. Istovremeno, sasvim je jasno da je režim predsjednika Dodika u potpunosti izoliran. Za cijelu priču je vrlo bitna uloga predsjednika Aleksandra Vučića, koji je očigledno napravio radni dogovor sa Zapadom, koji, prema svim dostupnim informacijama, poprilično funkcionira. Čini se da u toj jednačini nema predsjednika Dodika, odnosno da čak ni Srbija nema namjeru da bude talac njegovih očajničkih poteza, kojima nastoji spasiti sebe i svoje bogatstvo - ističe Blagovčanin.</p><p>On očekuje novi val još oštrijih sankcija, nakon ugovora Vlade RS s kineskom kompanijom u sferi IT zaštite, te nakon odluke da Investiciono-razvojna banka krene u poslove pružanja bankarskih usluga.</p><h2>Ništa od poštenijih izbora</h2><p>Uprkos tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo OHR i podzakonskih akata koje je izmijenio CIK, Blagovčanin ne očekuje da ćemo u oktobru imati poštenije izbore od dosadašnjih.  </p><p>- Izolirani, potkapacitirani CIK, čak i da ima stvarnu namjeru da unaprijedi izborni proces, a partijske lojalnosti članova CIK-a nisu garancija toga, to jednostavno nema snage učiniti. Suštinski problemi s izbornim procesom su strukturne prirode i proizlaze iz zarobljenosti države i institucija. Izbori se ovdje dobivaju političkom korupcijom, ilegalnim javnim nabavkama po kronističkoj liniji, partijskim zapošljavanjem, odnosno kronizmom u zamjenu za podršku na izborima i teško da tu jednokratni akt samovolje visokog predstavnika može donijeti suštinsku promjenu - kaže Blagovčanin.&nbsp;</p>

Srbija nema namjeru da bude talac Dodikovih očajničkih poteza

Srđan Blagovčanin, predsjednik UO "Transparency Internationala BiH", za "Avaz": Dodikov režim je u potpunosti izoliran

<p>Do prije tri decenije mala i nerazvijena općina Tešanj danas je uzor ogromnoj većini bh. gradova kako stvoriti simbiozu domaće pameti i lokalne administracije s ciljem razvoja, zapošljavanja i napretka.<br></p><p>Više od 3.000 poslovnih subjekata i gotovo 14.000 radnika prave godišnji promet od 2,6 milijardi maraka, a samo u prošloj godini u ovoj općini registrirano je 236 novih firmi. Tešanj postaje sve privlačnije mjesto za život mladih ljudi, samo u subotu organizirano je osam vjenčanja, pa je i prirodni priraštaj značajno drugačiji nego u ostatku BiH. </p><h2>Temelj uspjeha</h2><p>- Pitanje nataliteta u ovakvim prilikama u BiH smatram posebno važnim. Ekonomski razvoj daje efekte i u zadržavanju ljudi, a imamo veći broj ljudi koji se presele u Tešanj. Privremeno sami rade, pa im se poslije pridruži i porodica - kaže načelnik Općine Tešanj Suad Huskić.</p>

<p>Biznismeni iz Tešnja uvršteni su na „Forbesovu“ listu milijardera, a ugledni „Financial Times“ već dva puta ovaj grad svrstava među evropske gradove budućnosti.</p><p>- Tajna uspjeha Tešnja nije u kvalitetnim zgradama, širokim ulicama, velikim fontanama ili drugim potrebnim stvarima. To je kompleksna priča, ali temelj uspjeha leži u odgoju generacija koji su činile naše majke. One su, žrtvujući svoj komoditet, rađale veći broj djece i odgajale ih tako da su djeca vremenom bila spremna ponijeti štafetu unutar familije u bolja vremena. Dakle, jake familije su jedan od izuzetno bitnih faktora snage Tešnja - kaže za “Avaz” vlasnik „HIFA Oil Grupe“ Izudin Ahmetlić, jedan od milijardera s „Forbesove“ liste.</p>

<p>Dodaje da njegov uspjeh nije vezan samo za Tešanj, jer je u ovom gradu sjedište samo jedne njegove firme.</p><p>- Ali sam izuzetno ponosan Tešnjak i mnogo sam činio za ovaj grad, jer Tešanj ima dušu i koliko god pokušavali, ne možemo mu se odužiti za naših života. Kada biste spojili dobru lokalnu upravu s jedne strane i izuzetne privrednike s druge, u ukrštenici biste dobili - Tešanj. Lokalna zajednica nema velike zakonske ovlasti da pravi posebne ambijente, ali bitno je da ono što može uradi brzo i efikasno i da tim administrativno-afirmativnim pristupom bude sudionik entuzijastičnog privrednog miljea. Tešanj to ima. Bogu hvala, mi imamo Tešanj, ali i Tešanj ima nas - ističe Ahmetlić.</p><h2>Vitalan dio</h2><p>A lokalna administracija nije samo efikasna, već je i jeftina. Dodatni zamah ekonomskom razvoju dat će i izgradnja Koridora 5C.</p><p>- Prema informacijama koje mi imamo, u pojasu od 30 kilometara, lijevo i desno, uz Koridor živi 40 posto stanovnika BiH, a oni generiraju gotovo 60 posto BDP-a. Koridor je vitalni dio BiH i vjerujemo da će on unaprijediti ukupan kvalitet života. Tešanj nije uz kvalitetnu magistralnu cestu, nema prugu ili vodotok, pa nas Koridor približava ekonomiji Evrope, s kojom najviše i poslujemo. Oko 1,2 milijarde KM je naš vanjskotrgovinski promet, a najveći dio se odnosi na EU - kaže Huskić, te ističe da do rezultata nije moguće doći preko noći, već su za uspjeh potrebni ustrajnost, strategija, dobro organiziran, naporan rad, ali i dobra komunikacija svih segmenata zajednice.</p><h2>Broj nezaposlenih se smanjuje</h2><p>Prije rata Tešanj je imao gotovo 8.000 zaposlenih, a danas ih ima 13.800. Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje, nezaposlenih je 5.140 i ta brojka se iz godine u godinu smanjuje.</p><p>Tešanj mnogi nazivaju privrednim čudom u regiji, sredinom specifičnom po mnogo čemu.</p>

Više od 3.000 poslovnih subjekata i gotovo 14.000 radnika prave godišnji promet od 2,6 milijardi maraka

Tešanj: Ekonomski razvoj daje efekte u zadržavanju

Mogu li tešanjski recept za uspjeh primijeniti i drugi gradovi: Grad investicija, milijardera, zapošljavanja i boljeg života

<p>Broj poginulih u Bangladešu s gotovo 100 u nedjelju, danas je porastao na više od 300, javljaju svjetski mediji. Antivladine proteste pokrenule su studentske organizacije, zbog sistema diskriminacije prilikom zapošljavanja, a o obimu nereda govori i podatak da je premijerka Bangladeša Šeik Hasina podnijela ostavku i pobjegla iz zemlje u susjednu Indiju.  Ambasada BiH u Nju Delhiju, koja nerezidentno pokriva i Bangladeš, nema informacija o ugroženosti bh. državljana u Daki.<br></p><p>- Informacije koje imamo iz diplomatskog kora u Nju Delhiju govore o velikim neredima. Premijerka je odstupila s dužnosti i prema još nezvaničnim informacijama sletjela je u Indiju sa svojom sestrom. Palata je napadnuta, kao i ostale Vladine institucije. Načelnik Generalštaba vojske Bangladeša Waker-uz-Zaman će se obratiti naciji tokom dana, a potvrdio je da je premijerka napustila zemlju. Prema nezvaničnim diplomatskim informacijama iz susjednih zemalja, u toku je formiranje privremene vlade, uz mogućnost da vojska preuzme vlast – kazao je za “Avaz” ambasador BiH u Indiji Haris Hrle.  </p><p>Hrle dodaje da su demonstranti danas organizirali “Dugi marš do Dake”, prkoseći policijskom satu koji je uveden širom zemlje.</p><p>- Vojska je objavila da je na snazi novi policijski sat na neodređeno vrijeme. Izgubili smo kontakt s počasnim konzulatom u Daki, pokušavamo uspostaviti kontakte mimo komercijalnih komunikacija. Granične vojne službe Indije proglasile su visoki stepen pripravnosti duž granice s Bangladešom. Bangladeš je naredio drugo isključenje interneta u tri sedmice. Ulazi u Daku su blokirani, a po gradu su raspoređene vojne jedinice i policija. Zatvorena su sva preduzeća i sudovi – ističe ambasador Hrle.</p>

Pokušavamo uspostaviti kontakte mimo komercijalnih komunikacija

Ambasador BiH u Indiji Haris Hrle za "Avaz": Izgubili smo kontakt s konzulatom u Daki

<p>Načelnik Općine Trnovo u pet mandata i kandidat SDA za ovu poziciju na predstojećim lokalnim izborima u oktobru Ibro Berilo, jedan je od uhapšenih u današnjoj akciji “Incitat” Agencije za istrage i zaštitu BiH. U skladu sa zakonom, u ovoj fazi istrage nema prepreka njegovoj kandidaturi, jer se persumpcija nevinosti mora poštovati.<br></p><p>- Izborni zakon je jasan. Mandat izabranog zvaničnika, a on je sada u mandatu i ponovo je kandidat, prestaje ako je dobio kaznu zatvora od šest mjeseci i veću. U ovom slučaju radi se o istrazi, pretkrivičnom postupku i vidjećemo šta će se dešavati – pojašnjava stručnjak za izborno pravo i nekadašnji član CIK BiH Vehid Šehić za "Avaz".</p><p>On podsjeća da je politička praksa i u našoj zemlji ranije nalagala da ostavku na dužnost koju obavlja funkcioner podnosi nakon potvrđivanja optužnice. Međutim, posljednjih godina te granice su pomjerene, pa je potrebno čekati okončanje eventualnog sudskog postupka. Šehić podsjeća na sudbinu zvaničnika u zemljama zapadne Evrope, koji iskoriste službenu bankovnu karticu za privatne potrebe, pa iako su nadoknadili tu zanemarivu sumu moraju podnijeti ostavku. </p><p>- Da živimo u drugačijem, uređenom društvu u kojem se cijene određene vrijednosti i gdje postoji i ta moralna odgovornost političara, u ovakvim slučajevima osobe bi odmah podnijele ostavke i odustale od kandidature. Kod nas to nažalost nije slučaj i zato imamo ovakvu situaciju u BiH. Nema osjećaja odgovornosti, pa nema ni obraza, ljudskog i profesionalnog – ističe Šehić za "Avaz".&nbsp;</p>

Da živimo u uređenom društvu  u ovakvim slučajevima osobe bi odmah podnijele ostavke i odustale od kandidature

Šehić za "Avaz": Berilo može ostati kandidat za načelnika, ne živimo u uređenom društvu

<p>Načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo jedan je od rekordera po broju mandata i godina koje je proveo na ovoj poziciji.&nbsp;</p><p>Nakon pet mandata, u pohodu na šesti mogla bi ga zaustaviti akcija „Incitat“, koju od jutros provodi Agencija za istrage i zaštitu BiH, a u kojoj je Berilo jedan od osumnjičenih.<br></p><p>Tokom svoje političke karijere mijenjao je stranačke dresove, od SDA, preko Stranke za BiH i SDP-a, da bi se 2016. godine ponovo vratio SDA, čiji je kandidat za načelnika i na ovogodišnjim lokalnim izborima.</p><p>Prema preliminarnoj listi kandidata CIK-a BiH, njegov protukandidat u oktobru je Bajro Lindov iz SDP – Narod i pravda.&nbsp;&nbsp;</p>

U pohodu na šesti mandat mogla bi ga zaustaviti akcija "Incitat" 

Berilo kandidat SDA za načelnika Trnova i na ovogodišnjim lokalnim izborima

<p>Prije 29 godina, na današnji dan, poginuo je general Armije RBiH Izet Nanić, heroj odbrambeno-oslobodilačkog rata koji je svojim viteštvom, pobjedama na frontu i ljudskošću osigurao vječnost u historiji Bosne i Hercegovine.<br></p><p>Slavni komandant 505. bužimske brigade Petog korpusa poginuo je 5. avgusta 1995. godine, tokom zajedničkih operacija Hrvatske vojske (HV) i Armije RBiH na oslobađanju okupiranih teritorija, nakon što je Nanićeva 505. bužimska brigada razbila neprijateljske linije na Ćorkovači i krenula prema Dvoru na Uni.</p><h2>Prebačeni u Split</h2><p>Dok se oporavlja od posljedica moždanog udara, majka legendarnog generala Rasima Nanića priča za “Dnevni avaz” da je bio oktobar ili novembar 1992. godine kada je posljednji put vidjela sina. Rasimu i Ibrahima, bolesne roditelje, Izet je tada ispratio do aerodroma u Ćoralićima kod Cazina, odakle su prebačeni u Split na liječenje. &nbsp;</p><p>- U Splitu smo bili do Izetove pogibije. Došli smo samo na njegovu dženazu. Javljao nam se kad god je mogao. Kad ga čujemo, znamo da je dobro, kad ga nema, ne znamo šta se događa - priča nam Rasima. &nbsp;</p><p>Nakon pogibije generala u direktnim borbama na lokalitetu Vijenca, niko nije imao ni snage, ni hrabrosti da im saopći tužnu vijest. Najprije su im kazali da je Izet ranjen, ali poslije upornih poziva rodbini i komandi brigade u Bužimu, majčino srce, koja je ranije izgubila i sina Nevzeta, ponovo je prokrvarilo. Kako bi stigli na njegovu dženazu, roditelji slavnog generala helikopterom Hrvatske vojske prebačeni su do granice. </p><p>- Letjeli smo kroz neke planine i šume, skroz nisko, dok se helikopter nije spustio na neke proplanke. Tu su bila dva džipa, hrvatska, vojna. Prebacili smo se u ta vozila, pa smo išli do naše granice, gdje su nas čekala naša auta. Hrvatski vojnici nisu nam dali da izađemo, jer su i oni željeli prisustvovati Izetovoj dženazi i tako smo s njima došli ovdje - sjeća se majka Rasima.</p>

<p>Godišnjicu smrti heroja dočekuje s djecom i unucima, narušenog zdravlja, a hoće li moći prisustvovati učenju tevhida, zavisit će od njenog zdravstvenog stanja. Znači joj što danas ime generala Nanića širom BiH izaziva poštovanje i zahvalnost.</p><p>- Vrlo je važno sjećati se naših heroja. Bože, podari im svima lijepi džennet. Hvala svakome ko prizna da je on bio kako treba čovjek. A kao sin, nikako vam ne mogu opisati njegovu dobrotu i ljubaznost. Bio je dobar i otac, i sin, i čovjek, a vidiš da je bio dobar za svu Bosnu i Hercegovinu. Ponosna sam na njega, ali žao mi je što je svoj život dao - kaže majka Rasima.</p><h2>Sedam sinova</h2><p>Majka Rasima imala je sedmoricu sinova. Nakon Nevzetove pogibije u redovima ARBiH borbu su nastavili Izet, Nijaz i Arif. Sjeća se da otac nije dozvolio sinu Osmanu da se priključi i on, ne bi mu to halalio, ali i Izetovog protivljenja da pred kraj rata Osman ode u Ameriku. Vjerovao je Izet, kaže njegova majka, da će i u Bosni biti Amerika.</p><p>- Treći put kad ga je nazvao, rekao mu je, kad je toliko navalio da ide, neka barem nauči jezik. Osman je otišao u Ameriku u januaru 1995. Da je Izet ostao živ, danas bi drugačije bilo sve. Bio je poštovan, pošten i pametan - kaže majka Rasima Nanić za “Dnevni avaz”.</p><h2>Posljednja poruka: „Bit će naša BiH“</h2><p>- Sve je u igri. Nadam se da će uspjeti, i ja s njima, a onda i narod. Pobjeda je blizu, ako Bog da, bit će naša BiH. Osjećam da mogu uraditi zamišljeno. Da mi je snage i sreće. Sve sam uložio. Nestalo je struje. Sretno - to su bile posljednje zapisane riječi velikog heroja Izeta Nanića.<br></p><h2>Deblokada Bihaćkog okruga</h2><p>Na dan pogibije generala Nanića, u popodnevnim satima, jedinice 5. korpusa ARBiH i HV-a spojile su se kod Tržačkih Raštela, čime je nakon 1.200 dana opsade izvršena deblokada Bihaćkog okruga. Taj historijski uspjeh Bužim je, zbog pogibije heroja, dočekao obavijen tugom. General Izet Nanić dobitnik je najvišeg ratnog odlikovanja „Zlatni ljiljan“, a posthumno je unaprijeđen u čin brigadnog generala i dodijeljen mu je Orden heroja oslobodilačkog rata.&nbsp;</p>

Hvala svakome ko prizna da je on bio kako treba čovjek, a kao sin, nikako vam ne mogu opisati njegovu dobrotu i ljubaznost

Rasima Nanić: Sina sam posljednji put vidjela u novembru 1992. godine

Rasima Nanić, 29 godina nakon pogibije slavnog generala Armije RBiH, za "Avaz":  Da je moj Izet živ, sve bi bilo drugačije

<p>Prošlo je gotovo 10 mjeseci otkako su iz Vlade FBiH data precizna obećanja da će ovaj entitet imati najnižu stopu opterećenja na plaću i najvišu minimalnu plaću u regionu. Ovo obećanje, podsjetimo, s međunarodne konferencije u Kotoru odaslao je federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, koji je kazao da će set fiskalnih zakona, kao i zakona o minimalnoj plaći, u primjeni biti od 1. januara ove godine.</p><p>U međuvremenu, suočavajući se s posljedicama olako datih obećanja, kritikama opozicije kojoj su poslastica ovako nepromišljeni istupi, ali i opravdanim očekivanjima poslodavaca i radnika, Vlada FBiH iz ruke u ruku je premještala vruć kesten, pokušavajući objasniti javnosti zbog čega najnižih opterećenja i najviše minimalne plaće nema ni od 1. januara, ni od 1. jula ove godine, te zašto sada optimistično izgledaju i najave da će se novi zakoni primjenjivati od januara iduće godine.</p><p>I zaista se mogu prihvatiti tvrdnje da se radi o najozbiljnijoj i najsveobuhvatnijoj reformi, koja podrazumijeva koordinirano usvajanje tri zakona, koja bi smanjila teret privredi, povećala mizernu minimalnu plaću sa 619 na 1.000 KM, a u isto vrijeme bilo je potrebno izračunati hoće li u budžetu biti dovoljno sredstava za rast svih ostalih primanja vezanih za iznos prosječne plaće u FBiH. Sporna su, međutim, ničim izazvana obećanja bez pokrića.</p><p>Deset mjeseci poslije stižu nove, dosta umjerenije najave da će se set fiskalnih zakona u parlamentarnoj proceduri naći tokom ljeta. Ljeto se već bliži kraju, parlamentarna procedura podrazumijeva i parlamentarnu i javnu raspravu prije usvajanja, pa će sve potrajati još nekoliko mjeseci. Ono što zabrinjava jeste da niko, osim ministara, pa ni sindikati, ni predstavnici Udruženja poslodavaca, nije vidio materijale koji će u proceduru, iako su s njihovim sadržajem davno trebali biti upoznati. Obećanih 1.000 KM do sada su triput pregazili troškovi života, ali šokantan je podatak da i s manjim iznosima preživljava oko 200.000 radnika u FBiH.</p><p>U situaciji kada su fiskalni i parafiskalni nameti takvi da radnik mjesečno jednu plaću zarađuje sebi, a drugu državi, logičnim zvuče i zahtjevi Udruženja poslodavaca u FBiH da se opterećenja moraju, u najmanju ruku, prepoloviti. Pri tome, vrijeme ne ide naruku vlastima, jer bh. ekonomija posrće zbog posljedica ekonomske krize i smanjenja potražnje iz Evrope, ali i pod teretom koji joj je na pleća stavila ova država.</p>

Ono što zabrinjava jeste da niko, osim ministara, pa ni sindikati, ni predstavnici Udruženja poslodavaca, nije vidio materijale koji će u proceduru

Teret ekonomiji

<p>Set fiskalnih zakona, koji bi trebao donijeti dugoočekivano smanjenje opterećenja bh. ekonomije, u parlamentarnoj proceduri trebao bi se naći tokom ljeta.<br></p><p>Prema najavama premijera i ministra finansija FBiH Nermina Nikšića i Tonija Kraljevića, usvajanjem fiskalnih zakona bit će ostvarena tri cilja - poboljšanje standarda radnika, rasterećenje privrednika, te zadržavanje fiskalne stabilnosti. </p><h2>Vidjeli prednacrt</h2><p>Ponuđena rješenja, obećavaju, pomirit će i poslodavce i radnike, te istovremeno osigurati neometanu isplatu zagarantiranih prava penzionera i socijalnih kategorija. </p><p>Iz Udruženja poslodavaca (UP) FBiH podržavaju konkretizaciju ranije datih obećanja Vlade FBiH. Direktor ovog udruženja Mario Nenadić naglašava da su smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta i liberalizacija tržišta rada prioriteti za ovu godinu, pa su vlastima dostavljeni i prijedlozi fiskalnih, te zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih i zakona o zapošljavanju stranaca. </p><p>- Mi za sada nismo vidjeli prednacrte propisa, ali podržavamo načela koja spominju predstavnici vlasti nakon posljednje sjednice Vlade FBiH. Puno je otvorenih pitanja, sačekat ćemo da vidimo kreirana rješenja, a u slučaju poziva rado ćemo se uključiti i dati naše prijedloge. Za sada nismo uključeni - kaže Nenadić.</p><h2>Jedna plaća</h2><p>Očekuju da su u setu propisa i zakoni o doprinosima, porezu na dohodak i dobit, kao i zakon o minimalnoj plaći, ali i propisi iz oblasti inspekcija i suzbijanja rada nacrno, jer je sivo tržište postalo ozbiljna konkurencija legalnom poslovanju. Iz UPFBiH i ranije je upozoreno da su ukupni nameti privredi toliki da radnik jednu plaću zarađuje sebi, a drugu državi i njenim budžetima.</p>

<p>- Privreda se konačno mora rasteretiti, što će unaprijediti našu konkurentnost i povećati nivo ulaganja. Sadašnje stanje se, u najmanju ruku, mora prepoloviti u smislu ovih rasterećenja.&nbsp;</p><p>Set zakona, kako je najavljeno, trebao bi biti usvojen do kraja ljeta. Bojim se da je trenutak prilično nezgodan, jer ulazimo u predizbornu kampanju, ali mi želimo da vjerujemo da će, nakon niza godina, zakoni zaista ući u parlamentarnu proceduru - ističe Nenadić.  </p><h2>Strane investicije</h2><p>Smanjenjem opterećenja privrede trebali bi biti osigurani i uvjeti za povećanje minimalne plaće na 1.000 KM, ali u UPFBiH naglašavaju da ih ne interesira samo minimalna plaća, već povećanje ukupnog standarda radnika. To bi rezultiralo i novim ciklusom stranih investicija, prijeko potrebnih u periodu kada ekonomija stagnira, a izvoz čak i značajno pada.</p>

Usvajanjem fiskalnih zakona bit će ostvarena tri cilja, poboljšanje standarda radnika, rasterećenje privrednika, te zadržavanje fiskalne stabilnosti

Radnici godinama čekaju povećanje minimalca

Vlada FBiH najavila početak fiskalne reforme: Opterećenja privrede moraju se prepoloviti  

<p>Nakon Bugojna, Olova i Drvara helikopteri Oružanih snaga BiH angažirani su i u akciji gašenja požara u Žepču, koji je u petak zaprijetio i kućama u naselju Željezno Polje.<br></p><h2>Vrlo važno</h2><p>Nakon odluke Predsjedništva BiH njihovo polijetanje odobrio je ministar odbrane Zukan Helez, koji je kazao da je, zbog nepristupačnog terena, angažman helikoptera OSBiH od presudnog značaja za gašenje ovog požara.</p><p>Dok požari bjesne u različitim dijelovima BiH, šira javnost postaje svjesnija značaja Brigade zračnih snaga OSBiH. Prema najavama ministra Heleza, ona bi uskoro trebala biti ojačana dugo najavljivanim helikopterima iz SAD. </p><p>Radi se o ukupno pet letjelica. Istovremeno, svakog dana se očekuje i isporuka prvog od četiri borbena vozila iz Turske. </p><h2>Dogovor ministara</h2><p>Ovaj projekt modernizacije OSBiH dogovoren je tokom nedavnog susreta Zukana Heleza s turskim kolegom Jašarom Gulerom. Vozila su namijenjena za Deklarisanu bataljonsku grupu lake pješadije, koja broji 1.000 pripadnika i stacionirana je u Zenici.</p><h2>Kontrola bh. neba</h2><p>Helez je nedavno za "Avaz“ najavio i nabavku primarnog radara, za čiju su isporuku zainteresirane firme iz Francuske i Češke. Troškovi se procjenjuju na 15 miliona eura. Instaliranjem dva primarna radara BiH bi u potpunosti pokrila svoje nebo i kontrolirala zračni prostor. U nabavci prvog BiH je pomogla Evropska unija, dok će drugi primarni radar biti kupljen vlastitim sredstvima.</p><p>Ministar odbrane BiH još ne otkriva detalje, ali je najavio da će BiH iz Turske dobiti i opremu “kakvu još ne posjeduje niko u regionu”.<br></p>

Riječ je o ukupno pet letjelica, a najavljena je i isporuka prvog od četiri borbena vozila iz Turske

Zračne snage bit će ojačane modernim letjelicama

Dramatičan pad na svjetskim berzama: Imamo li razloga za strah od recesije

Odgođena sjednica Vijeća ministara: Helez insistira na smjeni umjesto razrješenja Galića

Počasni konzul Bangladeša u BiH Hajrudin Somun za „Avaz“: Privilegije pri zapošljavanju i korupcija nisu nepoznati ni nama na Balkanu

Više od 1,2 miliona vozila na bh. cestama: 38 posto automobila staro više od 20 godina

Prelijepa noć u Goraždu uz "Galiju" i "Divlje jagode"

Vedran Džihić iz Beča za "Avaz": BiH trči u mjestu i simulira napredak

Jasmila Žbanić: Jasne poruke

Srđan Blagovčanin, predsjednik UO "Transparency Internationala BiH", za "Avaz": Dodikov režim je u potpunosti izoliran

Mogu li tešanjski recept za uspjeh primijeniti i drugi gradovi: Grad investicija, milijardera, zapošljavanja i boljeg života

Ambasador BiH u Indiji Haris Hrle za "Avaz": Izgubili smo kontakt s konzulatom u Daki

Šehić za "Avaz": Berilo može ostati kandidat za načelnika, ne živimo u uređenom društvu

Berilo kandidat SDA za načelnika Trnova i na ovogodišnjim lokalnim izborima

Rasima Nanić, 29 godina nakon pogibije slavnog generala Armije RBiH, za "Avaz": Da je moj Izet živ, sve bi bilo drugačije

Teret ekonomiji

Vlada FBiH najavila početak fiskalne reforme: Opterećenja privrede moraju se prepoloviti

U Ministarstvu odbrane ih očekuju svaki dan: Stižu američki helikopteri!

Dramatičan pad na svjetskim berzama: Imamo li razloga za strah od recesije

Odgođena sjednica Vijeća ministara: Helez insistira na smjeni umjesto razrješenja Galića

Počasni konzul Bangladeša u BiH Hajrudin Somun za „Avaz“: Privilegije pri zapošljavanju i korupcija nisu nepoznati ni nama na Balkanu

Više od 1,2 miliona vozila na bh. cestama: 38 posto automobila staro više od 20 godina

Prelijepa noć u Goraždu uz "Galiju" i "Divlje jagode"

Vedran Džihić iz Beča za "Avaz": BiH trči u mjestu i simulira napredak

Jasmila Žbanić: Jasne poruke

Srđan Blagovčanin, predsjednik UO "Transparency Internationala BiH", za "Avaz": Dodikov režim je u potpunosti izoliran

Mogu li tešanjski recept za uspjeh primijeniti i drugi gradovi: Grad investicija, milijardera, zapošljavanja i boljeg života

Ambasador BiH u Indiji Haris Hrle za "Avaz": Izgubili smo kontakt s konzulatom u Daki

Šehić za "Avaz": Berilo može ostati kandidat za načelnika, ne živimo u uređenom društvu

Berilo kandidat SDA za načelnika Trnova i na ovogodišnjim lokalnim izborima

Rasima Nanić, 29 godina nakon pogibije slavnog generala Armije RBiH, za "Avaz": Da je moj Izet živ, sve bi bilo drugačije

Teret ekonomiji

Vlada FBiH najavila početak fiskalne reforme: Opterećenja privrede moraju se prepoloviti

U Ministarstvu odbrane ih očekuju svaki dan: Stižu američki helikopteri!