Za nekoliko dana navršit će se tačno godina otkako su, pod još nedovoljno jasnim okolnostima, pripadnici Hamasa ušli na teritoriju Izraela, gdje su ubili više od 1.100 osoba, a veliki broj njih odveli u zarobljeništvo. Prema izvještajima „Human Rights Watcha“, pripadnici ove formacije počinili su tog dana brojne zločine.U danu u kojem su pred kamerama slavili privremeni upad na teritoriju Izraela, zli duh pušten je iz boce u kojoj kao da je jedva čekao svoju priliku.Od tada pa do danas gotovo dva miliona Palestinaca u Gazi pokušava preživjeti pakao, koji im svakodnevno priređuje izraelska vojska.Stanovnici Gaze, nakon 7. oktobra, preživljavaju 365 istih, gorih, krvavih, gladnih i žednih dana u kojima nestaju i posljednji tragovi ljudskosti i međunarodnog humanitarnog prava. Blizu 42.000 ugašenih života, uglavnom djece i žena, hiljade tijela koja još nisu ni izvučena ispod ruševina, oko 100.000 ranjenih, dva miliona ljudi bez doma i prava na život…Je li moguće da su pripadnici Hamasa bili baš u svakoj bolnici, školi, izbjegličkom kampu, svakoj zgradi, kući, pa ništa nije pošteđeno bestijalnih bombardiranja? Jesu li se zaista uspijevali prerušiti u uposlenike humanitarnih organizacija, pa je u prvih pola godine opsade Izrael ubio i više od 200 humanitarnih radnika ili više nego što je poginulo u cijelom svijetu u posljednjih 30 godina? Jesu li pripadnici Hamasa nosili i kamere pa je ubijeno i više od 160 novinara? Zato, blago rečeno, neuvjerljivo zvuče izjave ambasadorice Izraela u BiH Galit Peleg da Izrael nema ništa protiv naroda Palestine.

Stanovnici Gaze, nakon 7. oktobra, preživljavaju 365 istih, gorih, krvavih, gladnih i žednih dana

Godina genocida

Prva ispaljena iranska raketa u pravcu Izraela izazvala je rast cijena nafte na svjetskim berzama. Trgovanje sirovom naftom Brent u utorak je započeto s cijenom od 71 dolar za barel, da bi tokom dana porasla na 75 dolara. - Izrael će, u odgovoru na napad Irana, gotovo sigurno gađati naftna postrojenja i infrastrukturu.&nbsp;Svima nam je poznato da su po pitanju nafte i Rusija i Iran pod sankcijama, ali obje zemlje su, više ili manje, i dalje izvoznice nafte, posebno prema Kini.&nbsp;Eskalacija rata i uništavanje naftnih postrojenja Irana može utjecati na daljnji rast cijena nafte - kaže stručnjak za energetiku Almir Bečarević.

Izrael će gotovo sigurno gađati naftna postrojenja i infrastrukturu

Napad Irana na Izrael izazvao skok cijena: Čeka li nas poskupljenje goriva

Osim globalnih geopolitičkih dešavanja, najveći izazovi bh. ekonomije trenutno su odliv radne snage i potreba za dekarbonizacijom, kaže za „Avaz“ predsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Vjekoslav Vuković. <h2>Prerada hrane</h2>Pojašnjava da će ulazak u sistem trgovine karbonom biti neminovan od 1. januara 2026. godine.- Neulazak u taj sistem je nama gubitak od 300 miliona eura na razini godine izvoza. Posebno u oblasti čelika, svih metala, aluminija, mineralnog goriva, tekućeg vodika... Nakon toga i električna energija, industrije koje imaju veliku potrošnju struje, zatim drvo, prerada hrane i sve ostalo u tom lancu. Ukupno 75 velikih kompanija u BiH će biti pogođeno - dodaje Vuković.Zabrinjava i veliki vanjskotrgovinski deficit, a Vuković naglašava da je on najvećim dijelom povezan s njemačkim tržištem, gdje je pad izvoza bh. kompanija gotovo 10 posto u odnosu na prošlu godinu. - Dosta smo pali i kad je u pitanju izvoz električne energije, za gotovo 350 miliona KM, pa u ukupnom padu od milijardu maraka učestvuje s više od trećine. Razloge u BiH ne trebamo, jer nemamo toliko razvijenu industriju, a nemamo ni berzu električne energije kako bismo mi diktirali tempo i cijene struje, pa, nažalost, moramo izlaziti na strane berze i raditi po drugim pravilima - ističe Vuković.<h2>Pad izvoza</h2>Komentirajući enorman rast prihoda u periodu velikog pada izvoza, Vuković kaže da je rast cijena uzrok činjenice da su „budžeti eksplodirali“.- U tim skokovima ne treba praviti socijalnu kategoriju pa iz razlike „podijeliti nešto“. Višak sredstava treba biti investiran u kapitalne projekte i nešto što donosi novac. Imamo kapitalne infrastrukturne probleme u BiH, ali mi kupujemo socijalni mir. To je jednokratna mjera, a Kinezi su davno kazali - ako nekome date ribu, nahranili ste ga za jedan dan, ali ako ga naučite da peca, nahranili ste ga za čitav život - dodaje Vuković.<h2>Iskoristiti šansu</h2>Šansu vidi i u najavama da EU želi otvarati određene pogone na zapadnom Balkanu, a posebno u BiH, kao prvoj zemlji na granici EU.- Ne treba širiti paniku. Imali smo posjetu dvije ogromne delegacije iz Turske, ljude koji žele da investiraju, ali i da rade s BiH. Rumunija otvara vrata za uvoz proizvoda iz BiH i traži nove aviolinije. Svaki dan imamo takve zahtjeve. Sajam u Tešnju je „eksplodirao“, novi sajam u Zenici, Mostar, Banja Luka... To govori o našem enormnom potencijalu. Postali smo tražen partner, a do nas je kako ćemo to iskoristiti - kaže Vuković.&nbsp;&nbsp;

Pojašnjava da će ulazak u sistem trgovine karbonom biti neminovan od 1. januara 2026. godine te je da to veliki problem za BiH

Predsjednik VTKBiH Vjekoslav Vuković za "Avaz": BiH gubi 300 miliona eura

Ljestvica sukoba u tom regionu i dalje se pomjera i čini se da Bliski istok klizi u potpunu katastrofu, kazao je za „Avaz“ vojni analitičar Centra za geostrateška istraživanja i terorizam iz Beograda Vlade Radulović. <h2>Raketni napad</h2>On smatra da se ovaj dio svijeta nalazi na prekretnici, gdje će o razvoju situacije odlučiti potezi koje će u Libanu povući Izrael, kao i to kakav će biti odgovor na iranski raketni napad.- Odgovor Teherana bio je očekivan zbog svega što se dešavalo u proteklim nedjeljama - od pejdžera, ubistava komandanata Hezbolaha, oni su prosto morali da odgovore, ali su rekli da je to bio odgovor i da su stali. Izrael, s druge strane, najavljuje da će Iran platiti. To je taj drugi moment. Ako se na meti izraelskih raketnih ili vazdušnih udara budu našla naftna ili nuklearna postrojenja, onda sam prilično siguran da nakon toga nema nazad - kaže Radulović.

Ipak, upitnim smatra koliko je Izrael spreman dublje ulaziti u teritoriju Libana, kao i da oklopne jedinice i pješadija neće ići dalje od pograničnog pojasa.<h2>Totalni rat</h2>Vanjskopolitički analitičar iz Zagreba Denis Avdagić za sada ne vidi opasnost od totalnog rata na Bliskom istoku.

- To je ono što svi pitaju, neki spominju i treći svjetski rat, ali, u stvarnosti, ovo je sve vrijeme sukob Irana i Izraela. Sukob Izraela s Hamasom, Hezbolahom, pa i s Hutima, sve je to sukob s proxy snagama Irana. Čak možemo reći da imamo sukob Izraela sa šiitskim snagama, dok suniti promatraju sa strane - kaže Avdagić.<h2>Patnje civila</h2>On ne sumnja da će na najveći napad Irana Izrael snažno odgovoriti, pa će se napadi ipak nastaviti.- I dosta evropskih vođa je na strani Izraela i dopušta da se stvari odvijaju bez obzira ne velike patnje civila. Gaza je nešto nestvarno u tom kontekstu, ali u svijetu u kojem se traži nekakav novi put, dok Rusija vrši agresiju u Evropi, svi su izgubili taj moralni epitet - ističe Avdagić.

To je ono što svi pitaju, neki spominju i treći svjetski rat, ali u stvarnosti je ovo sukob Irana i Izraela, kaže Avdagić

Region u iščekivanju izraelskog odgovora: Ide li Bliski istok ka potpunoj katastrofi?

Za pomoć i koordinaciju u evakuaciji bh. državljana iz Libana zadužena je Ambasada BiH u Jordanu, koja nerezidentno pokriva i zemlju čiji su jug i glavni grad izloženi napadima Izraela.&nbsp;Prema riječima ministra savjetnika u ambasadi Satka Bitange, prema dosadašnjim informacijama, u Libanu se nalazi ukupno osam državljana BiH s kojima je osoblje u kontaktu. - Trenutno je u Libanu petero uposlenika Misije UN-a i njihovu evakuaciju, ako bude potrebe, organiziraće UN, jer se radi o njihovom osoblju. Nama za pomoć obratila se državljanka BiH Sabina Nehme, koja sa svojom majkom Hifom želi da se evakuiše, ali oni već imaju avionske karte za 11. oktobar. Iz Bejruta još uvijek leti libanska kompanija „Middle East Airlines“, s tim što je većina letova prebukirana. Zamolili su za pomoć u prevozu iz grada Bekau na granici sa Sirijom prema aerodromu, zbog granatiranja, ali su nam i u Misiji UN-a kazali da tu ne mogu ništa uraditi jer i oni koriste taksije. Maloprije nam se javio i košarkaški trener Alen Abaz, koji je prije petnaestak dana došao da radi u Libanu, ali on nam se zahvalio i javio da je uspio napustiti zemlju i on se vratio u BiH – kaže Bitanga.&nbsp; &nbsp;

Zamolili su za pomoć u prevozu iz grada Bekau na granici sa Sirijom prema aerodromu, zbog granatiranja, rekao je Bitanga

Bitanga: Obratila nam se državljanka BiH

Pomoć u evakuaciji iz Libana zatražila Sabina Nehme, u Misiji UN-a još petero državljana BiH

Uz usaglašavanje mjera iz nekompletne Reformske agende, vezanih za imenovanje sudaca u Ustavni sud BiH i entitetski veto u načinu odlučivanja u Vijeću za državnu pomoć, BiH mora ispuniti još jednu obavezu, kako bi osigurala pristup sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Radi se o usklađivanju sa viznom politikom EU koja podrazumijeva usaglašavanje plana za uvođenje viza državljanima nekoliko zemalja. U pitanju je obaveza koja nije često pominjana u posljednje vrijeme, ali je prema riječima višeg analitičara Evropske inicijative za stabilnost Adnana Ćerimagića preuzeta još prije 14 godina. - BiH je u sklopu procesa, koji je 2010. doveo do ukidanja viza za putovanja njenih državljana u Šengen zonu, preuzela obavezu da svoju viznu politiku usklađuje sa onom EU. Nije tajna da BiH i druge zemlje zapadnog Balkana tu obavezu već nekoliko godina ne poštuju. Zadnji izvještaj Evropske komisije o ispunjavanju uslova preuzetih kroz viznu liberalizaciju iz oktobra 2023., pokazao je da vizna politika BiH u odnosu na onu EU odstupa u slučaju 8 zemalja koje uključuju Tursku i Rusiju, ali i Kinu, Azerbejdžan i nekoliko arapskih zemalja. Naš susjed, Srbija, prema istom izvještaju, odstupala je u slučaju 16 zemalja, a ni Albanija i Kosovo nisu bile usklađenije. Od BiH, jedino je Sjeverna Makedonija bila usklađenija, jer je njena vizna politika odstupala samo u slučaju Turske – pojašnjava Ćerimagić.Dodaje da je Evropska komisija u prošlogodišnjem izvještaju jasno stavila do znanja da takvo stanje za nju postaje sve neprihvatljivije, te je najavila da bi neusklađenost sa viznom politikom EU mogla biti jedan od razloga za suspenziju bezviznog režima. - To je tako, prije svega, jer je EU zaključila da sve veći broj državljana tih trećih zemalja koristi bezvizni režim sa zemljama naše regije da legalno dođu kod nas, a onda ilegalno pređu u zemlje EU. Od prošle godine Evropska komisija intenzivnije, sa manje ili više uspijeha, od zemalja zapadnog Balkana traži da izrade konkretnije planove i krenu sa usaglašavanjem sa viznom politikom EU. U kuloarima se govori o tome da EU ne zahtjeva brzo i potpuno usaglašavanje i da ostavlja prostora za odstupanje, ali u isto vrijeme traži da se napravi plan i poručuje da dosadašnja praksa neće dalje biti tolerisana – ističe Ćerimagić.Zaključuje da je zahtjev da BiH i zemlje regiona, u sklopu Plana rasta, predstave i plan usaglašavanja sa viznom politikom EU, iskristalizirala se u posljednjih mjesec dana. Ćerimagić poručuje da ga treba shvatiti kao dio napora da se, pred objavljivanje narednog izvještaja o provedbi obaveza iz procesa vizne liberalizacije, koje se očekuje tokom ovog mjeseca ili do kraja godine, postigne napredak.

U pitanju je obaveza koja nije često pominjana u posljednje vrijeme, ali je preuzeta još prije 14 godina

Adnan Ćerimagić za "Avaz": Brisel traži plan uvođenja viza za osam zemalja, uključujući Tursku, Rusiju i Kinu

Čestitke u povodu 29. godišnjice Dnevnog avaza uputila je i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. Skoro tri decenije profesionalnog medijskog rada postavile su visoko ljestvicu koju treba istaknuti, navodi Krišto. - Avaz je, ja bih rekla, primjer, kako etike tako i standarda. Jedan od važnih aspekata integracijskih procesa, pristupanja naše zemlje zajednici evropske obitelji, upravo su medijska prava i slobode. U tom smislu ja bih rekla da se Dnevni avaz s pravom već sada može nazvati evropskim medijem. Menadžmentu i svim uposlenicima želim nastavak plodonosnog medijskog djelovanja i da ostanu dio društva koji doprinosi razvoju evropske BiH - naglašava presjedavajuća Krišto.&nbsp;

Menadžmentu i svim uposlenicima želim nastavak plodonosnog medijskog djelovanja, naglasila je

Borjana Krišto povodom 29. godišnjice: "Avaz" se već sada s pravom može nazvati evropskim medijem

Za devet mjeseci ove godine Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prikupila je 8,49 milijardi maraka, što je za 629 miliona KM više nego u istom periodu 2023. Samo u septembru prikupljeno je 989 miliona KM indirektnih poreza. <h2>Devet mjeseci</h2>U periodu januar–septembar privredi su vraćene 1,52 milijarde KM, a 6,97 milijardi KM transferirano je državnim institucijama, entitetima i Brčko distriktu BiH, koji su na raspolaganju imali čak 721 milion maraka više u odnosu na isti period 2023. godine. Tako je za finansiranje državnih institucija raspoređen iznos od 762 miliona KM, FBiH je dobila 3,8 milijardi, RS 2,1 milijardu, a Brčko distrikt 214 miliona maraka.<h2>Nema hrane</h2>Zanimljivo je da su rekordni prihodi od PDV-a ostvareni u periodu pada industrijske proizvodnje i izvoza iz BiH. &nbsp;- Indirektni porezi se najbrže sakupljaju na uvozu, jer, kad neko nešto uvozi, on odmah mora platiti sve dadžbine. Očigledno je da mi, kroz uvoz koji imamo, stvaramo lažnu sliku da smo uspješni poreznici. Ustvari, vrijednost uvoza raste, jer nemamo ni dovoljno hrane u lošoj godini za poljoprivredu. Osim toga, rast prihoda posljedica je i poskupljenja, pa imamo najefikasniji sistem naplate poreza koji ide u prilog državi, ali stanovništvu ne - kaže ekonomski stručnjak profesor Željko Rička. Bh. vlasti se, uprkos rekordnim prihodima, dodatno zadužuju, što je pokazatelj dezorganizacije države

Čak 721 milion KM više u odnosu na isti period 2023. godine. Očigledno je da mi, kroz uvoz koji imamo, stvaramo lažnu sliku da smo uspješni poreznici

Rast prihoda posljedica je i poskupljenja

Državi milijarde KM prihoda, narodu mrvice: U novčanicima građana propuh

Prema nekompletnim podacima, Centralna izborna komisija (CIK) BiH do sada je političkim subjektima i kandidatima izrekla novčane kazne u iznosu od blizu pola miliona maraka.Veći broj prijava CIK-u dostavljen je iz „Transparency Internationala BiH“, a prema riječima izvršne direktorice Ivane Korajlić, nepravilnosti su utvrđene i prije zvaničnog početka kampanje, posebno kada je u pitanju zloupotreba javnih resursa.- Poštene izbore ne možemo očekivati bez pune primjene odredbi koje se odnose na predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike. Velika su očekivanja od toga bila, trebalo je da dobijemo barem malo nezavisnosti, ali i na spisku uspješnih kandidata imali smo veliki broj ljudi iz političkih stranaka ili nedovoljan broj prijavljenih, pa ćemo opet dobiti situaciju da te ljude imenuju stranke. Eto u kakvoj državi živimo da i to moramo reći - nemamo dovoljno ljudi koji nisu u političkim strankama - ističe Korajlić za "Avaz".

Na spisku uspješnih kandidata imali smo veliki broj ljudi iz političkih stranaka

Ivana Korajlić tvrdi za "Avaz": Na poštene izbore još ćemo čekati

Profesor Filozofskog fakulteta UNSA Salih Fočo uputio je čestitku povodom 29. rođendana "Dnevnog avaza".&nbsp;Uvažena redakcijo, sa posebnim zadovoljstvom Vam čestitam godišnjicu Vašeg i našeg stalnog izlaženja dnevnog lista "Dnevni avaz".Kad se pojavio ovaj list mnogi su mislili da će biti kratkog dometa i daha, kao što su mnogi listovi dnevni i sedmični u tim danima i mjesecima nastajali i nestajali. Međutim, Vi slavite 29 godina što je za jedan dnevni list izuzetno veliki jubilej, pogotovu ako imamo u vidu zemlju kao što je BiH i koja je u tranziciji i gdje se promjene odvijaju dinamično pa i tragično. Vi ste uspjeli oblikovati javno mijenje u duhu stvarnog izraza i htjenja Vaših čitatelja u teškim vremenima u kojima je istina bila vizija, a laži i obmane društvena i politička realnost. Jednostavno rečeno, bili ste svjetlo u tunelu mraka neistina i obmana favorizovanih od političkih, nesposobnih centara, koji su za svoje promašaje i nesposobnost nerijetko krivili medije i sa njima se pokušavali obračunati ne birajući sredstva i metode. Niste se povinovali političkim pritiscima i mešetarima, kojih je ne malo bilo u vašoj burnoj novinarskoj profesiji. Ne treba zaboraviti i činjenicu da je veliki broj vaših novinara stradao, doživio različite političke, pravne neugodnosti i procesuiranja, javne osude i različite pritiske i blamaže. Mnogi su Vam predviđali finasijski i svaki drugi krah, međutim prevarili su se, Vi ste uspjeli nadvladati mnogobrojne nedaće u korist svojih čitalaca i dobrobiti BiH. Preživjeli ste mnogobrojne montirane afere direktne i indirektne pritiske sa ciljem da vas se ušutka i ugasi, najčešće od nesposobne vlasti. Ostali ste ustrajni, borbeni, otvoreni za drugačija mišljenja i u korist naroda BiH. Vi ste list koji je bio i ostao otvoren za kritičko, ali i drugačije mišljenje od vladajuće armade koja je svoje stavove glorifikovala nerijetko do besmisla. I što je akademsku javnost motiviralo za suradnju sa vašim listom ogleda se u činjenici da ste bili otvoreni i za teorijska gledišta i stavove gdje su angažirani intelektualci mogli svoje ideje i stavove plasirati širokoj čitalačkoj publici. Bezbroj je priloga i rubrika bilo posvećeno ne samo informativnoj sferi, već prije svega teorijskim stavovima i mišljenjima ljudi koji su imali što reći i svoje stavove učiniti, putem Vašeg medija javnim. U želji da nastavite njegovati kritički duh i plasirati istinu, ma kakva ona gorka i teška bila, želim Vam uspjeh u daljem radu, i da dočekamo pedesetu godišnjicu Vašeg izlaženja - poručio je Fočo.

Vi ste list koji je bio i ostao otvoren za kritičko, ali i drugačije mišljenje od vladajuće armade 

Profesor Fočo uputio čestitku povodom rođendana "Avaza": Bili ste i ostali svjetlo u tunelu mraka neistina

Za 10. novembar najavljen je početak primjene novih sistema kontrole na granicama Evropske unije, što će dodatno usporiti saobraćaj putnika i transport roba iz BiH.&nbsp;Bh. privrednici, posebno proizvođači voća, povrća i drugih lako kvarljivih proizvoda, već godinama trpe štetu zbog kilometarskih kolona na graničnim prijelazima Bosanska Gradiška i Bijača, jedinima s potrebnim fitosanitarnim i veterinarskim pregledima (BIP) za izvoz iz naše zemlje. <h2>Niko ne sluša</h2>- Insistiramo godinama da se otvore novi prijelazi, ali nas niko ne sluša. Na Svilaju je potreban još jedan fitosanitarni inspektor na hrvatskoj strani te cijeli Tuzlanski kanton, Bijeljina i istočna Bosna ne bi morali ići na Bosansku Gradišku. Radi se o novom prijelazu na Koridoru 5C i to bi bilo veliko rasterećenje - kaže Nedžad Mujčinović, vlasnik kompanije „Agro Mujčinović“ iz Gradačca, koja se bavi proizvodnjom, otkupom i izvozom šljive. U svojevrsnoj izolaciji, osim USK, nalazi se i Tuzlanski kanton, čija ekonomija zbog ovakvog odnosa štete trpi već godinama. S dodatnim mjerama na granici Hrvatske Mujčinović očekuje kolaps. - Preko Svilaja bih u istom danu prešao u EU, a ovako robu danas ocarinim u Bosanskom Šamcu, tek sutra popodne završim na Bosanskoj Gradišci i putujem dalje. Svilaj je 30 kilometara od Gradačca, a do Bosanske Gradiške je više od 100. Gubim najmanje 24 sata, a sada, ako ne otvore Svilaj, mi ćemo biti u kolapsu - ističe Mujčinović.<h2>Dvije zemlje</h2>Predsjednik mješovite komisije za praćenje granice između BiH i Hrvatske Zlatko Vranješ kaže da je ovo pitanje u nadležnosti institucija dvije susjedne zemlje.- Bio sam u radnoj grupi koja je napravila nacrt novog ugovora o graničnim prijelazima između BiH i Hrvatske, Ministarstvo je to poslalo u Hrvatsku, ali pomaka nema. Još nisu formirane radne grupe ni s jedne, ni s druge strane. U tom sporazumu su Izačić i Svilaj uvršteni s naše strane, jer besmisleno je izgraditi prijelaz na Koridoru 5C, a da on nije u funkciji - kaže Vranješ.<h2>Tri godine sve stoji</h2>Granični prijelaz Svilaj na Savi zajednička je investicija BiH i Hrvatske, pa su ga prije tri godine zajedno otvorili predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen), premijer Hrvatske Andrej Plenković i tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.&nbsp;Ni tri godine poslije nisu ispunjeni uvjeti za izvoz roba na ovom prijelazu, a apeli VTKBiH i privrednika koji s novim mjerama na granicama EU očekuju kolaps još su bez reakcije.

Za 10. novembar najavljen početak primjene novih sistema kontrole na granicama EU, što će dodatno usporiti transport roba

Institucije gluhe na apele privrednika: Bh. ekonomija pred novim udarom  

Šef Delegacije Evropskog parlamenta (EP) za odnose s BiH i Kosovom hrvatski europarlamentarac Davor Ivo Stier već tokom vikenda boravit će u Bosni i Hercegovini. <h2>Kraj oktobra</h2>Međutim, povod posjete je posmatranje lokalnih izbora, jer EP šalje svoju delegaciju. U razgovoru za "Avaz“ prvu sjednicu zajedničkog odbora s delegacijom Parlamentarne skupštine BiH, na čijem dnevnom redu će biti evropski put naše zemlje, najavljuje za kraj oktobra u Sarajevu.- Uloga ovog zajedničkog parlamentarnog odbora je da, zajedno s kolegama parlamentarcima iz BiH, damo potporu ispunjavanju Reformske agende, ali i općenito ubrzanju i lovljenju koraka na putu prema EU. Naime, geopolitička situacija se promijenila i proces proširenja je u evropskim institucijama ponovo na dnevnom redu. To je vrlo pozitivno i smatram da je to velika šansa koju BiH mora iskoristiti - kaže za “Avaz” Ivo Stier. <h2>Status kandidata</h2>Stier dodaje da je mnogo urađeno samim dobivanjem statusa kandidata, ali da se sada mora raditi na uspješnom otvaranju pregovora.- Doista postoji dobra volja u evropskim institucijama, ali moramo računati na to da se odradi i domaći posao u BiH. Uloga ovog odbora je da, s jedne strane, podupre sve potrebne reforme, a s druge da u evropskim institucijama BiH i njen put prema EU drži stalno na dnevnom redu - rekao je Stier.<h2>Zapadni Balkan ne smije ostati "rupa“</h2>- Iako je taj novi geopolitički moment vrlo pozitivan, naravno da se mnogo pažnje posvećuje kandidaturi Ukrajine, smatramo da se ne smije zaboraviti da imamo nezavršenog posla na zapadnom Balkanu.&nbsp;Zapadni Balkan ne smije ostati kao jedna rupa na našem kontinentu, nego se integrirati u EU, a u tom pogledu je važno da i BiH uhvati korak i ostvari tu evropsku perspektivu - istakao je Stier.

Doista postoji dobra volja u evropskim institucijama, ali moramo računati na to da se odradi i posao u BiH, kaže Stier

Šef Delegacije EP za BiH Davor Ivo Stier za "Avaz": BiH ne smije propustiti šansu

U Goraždu je otvorena 20. jubilarna privredno – kulturna manifestacija "Dani jabuke".&nbsp;U prostoru Sportske dvorane “Mirsad Hurić” svoje proizvode predstavlja oko 100 proizvođača iz oblasti poljoprivrede, prehrambene industrije i agro – turizma. Tokom svečanosti otvaranja goste su pozdravili predsjednik Udruženja “Dani jabuke” Mirsad Hubanić, gradonačelnik Goražda Ernest Imamović i premijer BPK Goražde Edin Ćulov, koji je i otvorio manifestaciju.- Vanjskotrgovinski bilans BiH je jako negativan. U prvih šest mjeseci imali smo izvoz poljoprivrednih proizvoda od 550 miliona, a uvezli smo 2,4 milijarde. To je frapantan i jako poražavajući podatak, ali u isto vrijeme i ohrabrujući, na način da ovaj debalans moramo nadomjestiti.&nbsp;Da se proizvođači udruže, moderniziraju, da ih zaštitimo i da im pomognemo na svaki način, a sa komšijama iz Srbije i Crne Gore proizvođači iz ovog dijela BiH nastupe na trećim tržištima – kazao je Nihad Bajramović, sekretar VTK BiH.- Živimo u vremenu gdje se jasno mora reći – hrana nikad neće biti jeftinija nego što je sad, a sve je manje ljudi koji se bave proizvodnjom. PPF vam stoji na raspolaganju sa svim kolegama i resursima koje imamo, da bismo bili bolji i mi, i vi – istakao je Muhamed Brka, dekan Poljoprivredno – prehrambenog fakulteta iz Sarajeva.U okviru trodnevne manifestacije bit će održana i brojna stručna predavanja, kviz znanja za učenike škola iz BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, a najuspješnijim izlagačima bit će dodijeljene plakete.

U prvih šest mjeseci imali smo izvoz poljoprivrednih proizvoda od 550 miliona, a uvezli smo 2,4 milijarde

Oko 100 izlagača na sajmu u Goraždu: Hrana nikad neće biti jeftinija nego što je sad

Ministar odbrane BiH Zukan Helez uputio je pismo ministrici odbrane Austrije Klaudiji Taner (Tanner) u kojem izražava žaljenje zbog postupka kadeta Oružanih snaga BiH tokom nedavno održane ceremonije u Bečkom Novom Mestu.&nbsp;Radi se o kadetu koji je pred početak svečanosti povodom završetka studija na Theresian Military Academy u Viner Nojštatu (Wiener Neustadt), najavio kako neće pružiti ruku ministrici Tanner, jer to nije u skladu s njegovom vjerom.&nbsp;

Ko je kadet koji je izazvao veliki međunarodni skandal u Austriji

On je isključen iz ceremonije, ali su mediji ovakav gest prenijeli kao skandal bosanskog kadeta u prijateljskoj zemlji.- To je njegovo pravo, ali poručujem svim budućim vojnicima, ako se neka vjerska ubjeđenja kose sa propisima koji su na snazi i pravilima ponašanja, ja ih molim da se ne prijave.&nbsp;Ako znaju da će raditi nešto što dira u njihova vjerska osjećanja molim ih da se prijave za neke druge poslove – kazao nam je ministar Helez.Dodaje da je riječ o kadetu sa dobrim ocjenama, ali da je napravio gaf zbog kojeg je izrazio žaljenje.- Ja niti bilo ko drugi ne može utjecati na postupke pojedinaca, ali je to neuobičajeno. Čak sam i tokom susreta sa reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem razgovarao o tome.&nbsp;Vjerski propisi i običaji kod nas u BiH, bez obzira je li to u OS BiH ili negdje drugo, ne zabranjuju muškarcu da ženi pruži ruku – ističe Helez.

Čak sam i tokom susreta sa reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem razgovarao o tome, rekao je Helez

Pismo ministrici odbrane Austrije: Helez izrazio žaljenje zbog neprimjerenog gesta kadeta OS BiH

Nakon dojave sigurnosnih i policijskih agencija, ministar odbrane BiH Zukan Helez danas je naredio podizanje borbene gotovosti u Oružanim snagama BiH. Mjere osiguranja na snazi su za objekte komandi, jedinica, objekata i skladišta naoružanja i municije u sastavu OS BiH i mjere zaštite personala, objekata i materijalnih sredstava Ministarstva odbrane BiH i OS BiH. - Na osnovu dopisa od jučer i danas mi smo podigli stepen borbene gotovosti na viši nivo. Ljudi me zovu i pitaju zašto je vojska sa dugim cijevima na ulicama oko vojnih objekata i da bih smirio javnost izašao sam sa tom viješću. Dakle, na osnovu dojava policijskih agencija mi procjenjujemo hoćemo li podići borbenu gotovost i ocijenili smo da bismo borbenu gotovost trebali podići za jedan stepen i da naše objekte čuvaju vojnici – kazao je Helez za “Avaz”.Ministra Heleza smo pitali imaju li posljednje dojave ikakvih sličnosti sa onima koje su na različite adrese stizale prethodnih dana.- Na osnovu informacije koju smo dobili ne radi se o podmetnutoj bombi ili nešto slično. Ne bih o tim informacijama govorio u javnosti, ali građanima poručujem da budu mirni, sve je pod potpunom kontrolom. U ovim složenim svjetskim prilikama mi moramo biti svjesni situacije na koju mi ne možemo utjecati. Mi možemo utjecati na sigurnost u našoj državi i ponašamo se u skladu sa zakonom kojim je propisano šta treba da rade Oružane snage – ističe Helez.&nbsp;&nbsp;

U ovim složenim svjetskim prilikama mi moramo biti svjesni situacije na koju mi ne možemo utjecati, dodao je

Zukan Helez za “Avaz”: Procijenili smo da naše objekte trebaju čuvati vojnici

U Teheranu je danas sasvim uobičajen radni dan, djeca su išla u školu, ljudi na posao i velike su gužve na ulicama. Ovako trenutnu situaciju u glavnom gradu Irana, dok se najavljuje žestok odgovor Izraela na sinoćnji raketni napad iranske vojske, opisuje Adil Hadžimehmedović, voditelj SAHAR Balkan programa na bosanskom jeziku Iranske nacionalne radiotelevizije. Napad Irana, pojašnjava, posljedica je ne samo onoga što Izrael radi u posljednjih godinu dana, već višegodišnjih napada i atentata na državne zvaničnike i naučnike iz ove zemlje. Hadžimehmedović kaže da je i napad Hamasa 7. oktobra prošle godine, odgovor na dugogodišnju blokadu Gaze, a bijes u regionu pogotovo raste nakon nesrazmjerne odmazde Izraela koja traje do danas.- Po mnogima, čak i prema zapadnim a posebno prema zvaničnicima iz islamskog svijeta, radi se o nesrazmjernoj operaciji, koja nije rat već potpuno uništenje naroda. 42.000 je zvanično stradalih u pojasu Gaze, neki kažu da je još 10.000 do 15.000 pod ruševinama, oko 100.000 je ranjenih, mnogo oboljelih, a dva miliona ljudi je ostalo bez kuća i postalo izbjeglicama u svom gradu. Sve se to nakupilo i kulminiralo sa atentatima u Teheranu na Ismaila Hanijea i na Hasana Nasralaha u Bejrutu. Ljudima je dotužilo i moralo se odgovoriti – kaže Hadžimahmedović.Raketni napad na Izrael stanovnici Irana su podržali i na ulicama brojnih gradova proslavili. Hadžimehmedović kaže da su gađane izraelske vojne mete, aerodromi, sjedište Mosada. Uvjeren je da odgovor Izraela slijedi, samo nije poznato na koji način će biti izveden.- Sad čekamo. Većini naroda je drago što su gađane samo vojne baze u Izraelu i što nije bilo civilnih žrtava. Jedina razlika od prethodnog napada iz aprila je što sada nije bilo najave SAD-u. Straha nema, jer Iran je navikao na mnogo toga. Imali su 8 godina rata sa Irakom kojeg je podržavao cijeli svijet, iskusili je sankcije, bilo je i domaćih nemira. Rata se ne plaše jer i njihova kultura i vjersko učenje su postojani, imaju osjećaj borbe za šehadet, pa da budu i žrtva na tom putu, ali da odbrane što je njihovo. Neki bi možda i voljeli da se sve ovo napokon završi, jer decenijama stagnira cijeli region zbog problema, kako se ovdje kaže, koji se ubacuju izvana – naglašava Hadžimehmedović.

Godina genocida

Napad Irana na Izrael izazvao skok cijena: Čeka li nas poskupljenje goriva

Predsjednik VTKBiH Vjekoslav Vuković za "Avaz": BiH gubi 300 miliona eura

Region u iščekivanju izraelskog odgovora: Ide li Bliski istok ka potpunoj katastrofi?

Pomoć u evakuaciji iz Libana zatražila Sabina Nehme, u Misiji UN-a još petero državljana BiH

Adnan Ćerimagić za "Avaz": Brisel traži plan uvođenja viza za osam zemalja, uključujući Tursku, Rusiju i Kinu

Borjana Krišto povodom 29. godišnjice: "Avaz" se već sada s pravom može nazvati evropskim medijem

Državi milijarde KM prihoda, narodu mrvice: U novčanicima građana propuh

Ivana Korajlić tvrdi za "Avaz": Na poštene izbore još ćemo čekati

Profesor Fočo uputio čestitku povodom rođendana "Avaza": Bili ste i ostali svjetlo u tunelu mraka neistina

Institucije gluhe na apele privrednika: Bh. ekonomija pred novim udarom

Šef Delegacije EP za BiH Davor Ivo Stier za "Avaz": BiH ne smije propustiti šansu

Oko 100 izlagača na sajmu u Goraždu: Hrana nikad neće biti jeftinija nego što je sad

Pismo ministrici odbrane Austrije: Helez izrazio žaljenje zbog neprimjerenog gesta kadeta OS BiH

Zukan Helez za “Avaz”: Procijenili smo da naše objekte trebaju čuvati vojnici

Adil Hadžimehmedović iz Teherana za "Avaz": Iranci se rata ne plaše, a neki bi i voljeli da se sve ovo jednom napokon završi

Godina genocida

Napad Irana na Izrael izazvao skok cijena: Čeka li nas poskupljenje goriva

Predsjednik VTKBiH Vjekoslav Vuković za "Avaz": BiH gubi 300 miliona eura

Region u iščekivanju izraelskog odgovora: Ide li Bliski istok ka potpunoj katastrofi?

Pomoć u evakuaciji iz Libana zatražila Sabina Nehme, u Misiji UN-a još petero državljana BiH

Adnan Ćerimagić za "Avaz": Brisel traži plan uvođenja viza za osam zemalja, uključujući Tursku, Rusiju i Kinu

Borjana Krišto povodom 29. godišnjice: "Avaz" se već sada s pravom može nazvati evropskim medijem

Državi milijarde KM prihoda, narodu mrvice: U novčanicima građana propuh

Ivana Korajlić tvrdi za "Avaz": Na poštene izbore još ćemo čekati

Profesor Fočo uputio čestitku povodom rođendana "Avaza": Bili ste i ostali svjetlo u tunelu mraka neistina

Institucije gluhe na apele privrednika: Bh. ekonomija pred novim udarom

Šef Delegacije EP za BiH Davor Ivo Stier za "Avaz": BiH ne smije propustiti šansu

Oko 100 izlagača na sajmu u Goraždu: Hrana nikad neće biti jeftinija nego što je sad

Pismo ministrici odbrane Austrije: Helez izrazio žaljenje zbog neprimjerenog gesta kadeta OS BiH

Zukan Helez za “Avaz”: Procijenili smo da naše objekte trebaju čuvati vojnici

Adil Hadžimehmedović iz Teherana za "Avaz": Iranci se rata ne plaše, a neki bi i voljeli da se sve ovo jednom napokon završi