<p>Od januara do kraja novembra ove godine u BiH je uvezeno 81.500 vozila, čija je ukupna vrijednost 1.028.833.213 KM. Među uvezenim četverotočkašima je 8.233 novih i 73.267 polovnih automobila, na kojima je i država naplatila 237.011.183 KM uvoznih naknada.</p><h2>11 mjeseci</h2><p>Zanimljivo je da je već u prvih 11 mjeseci premašen ukupni godišnji uvoz vozila iz 2023., kada je u BiH uvezeno 72.237 vozila u vrijednosti 1.016.577.605 KM, ali i da je ovo godina u kojoj je zabilježen rekordan uvoz vozila, njihovog ukupnog broja i vrijednosti.</p><p>Na listi najskupljih i dalje je Porsche 911 GT3 RS vrijedan 597.414 KM, a s obavezama prema državi čak 699.025 KM. Slijede Porsche 911 S/T plaćen 445.227 (s naknadama blizu 521.000 KM), još jedan Porsche 911 GT3 RS s cijenom 419.107 (s dažbinama približno 490.000 KM), te Ferrari F169 Roma za koji je izdvojeno 395.161 KM, uz dodatnih 67.231 KM troškova uvoza. </p><h2>Top 10 </h2><p>Na petoj poziciji liste top 10 vozila je Mercedes AMG G 63 koji je koštao 385.098 maraka (ukupno 450.580 KM), Porschea-911 Turbo S vlasnik je platio 363.736 (s dažbinama 425.594 KM), Lamborghini 636 Urus uvezen je po cijeni 355.939 (ukupno 478.936 KM), a u top 10 je i još jedan Mercedes AMG G 63 vrijedan 348.962 (408.299 KM). Na začelju liste koja privlači najviše pažnje su Porsche-911 Turbo S od 345.458 (s uvoznim dažbinama 404.209 KM) i Mecedes Benz S 580 4matic sedan long od 336.532 (393.756 KM).</p><h2>Električni automobili i hibridi&nbsp;</h2><p>Uvezeno je i&nbsp;210 električnih automobila vrijednih 10.305.494 KM, 2.074 hibridna vozila ukupne vrijednosti 110.111.274 KM, te 337 vozila iz Kine, čija je ukupna cijena 6.339.634 KM.</p><p>Ovi podaci pokazuju jasnu sliku socijalnog raslojavanja bh. društva, kazao je za "Avaz" profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Željko Šain komentirajući podatke o uvozu automobila vrijednih i po nekoliko stotina hiljada maraka.</p><p>- To je još jedan pokazatelj da tradicionalna, dosadašnja Bosna i Hercegovina lagano i u ovom pogledu nestaje. Socijalna razdvajanja su i katalizator migracijskih procesa, utiču na psihu pojedinca, kolektiva, porodice, društva. Takvim načinom socijalnog raslojavanja možemo očekivati socijalne nemire, ne samo na nivou dijelova ili cijele BiH, već su to nemiri koji se uvlače i u porodicu – kaže profesor Šain.</p><p>Upozorava da država mora pronaći način da upravlja procesima, jer jaz u društvu doprinosi ubrzanom odlasku stanovnika BiH. Odlaze oni koji su nam najpotrebniji, upozorava profesor Šain, pa se država mijenja i u kulturološkom pogledu.</p><p>- Upitno je kako neko može izdvojiti preko pola miliona maraka za automobil. Narodski rečeno, odakle mu pare. Oni koji vole BiH, a mislim i na državnike i vjerske prvake, snagom ličnog primjera moraju pokazati kako nam materijalno bogatstvo i luksuz nisu isključivi cilj. Kada je Papa Franjo dolazio u Sarajevo od aerodroma do grada putovao je u skromnom Fordu, a dočekao ga je član Predsjedništva BIH u Audiju 8, jednom od najskupljih automobila. S druge strane, mi moramo imati progresivne poreze. Ko ima više neka plaća poreza više – ističe prof. dr. Željko Šain.&nbsp;</p>

Zanimljivo je da je već u prvih 11 mjeseci premašen ukupni godišnji uvoz vozila iz 2023. godine

Za uvoz automobila više od milijardu KM: Listu najskupljih predvodi Porsche 911 plaćen blizu 600.000 KM

<p>Više od milijardu maraka građani BiH izdvojili su za uvoz automobila, a podaci koje mediji povremeno zatraže od Uprave za indirektno oporezivanje BiH mogu poslužiti kao vjerodostojna ilustracija sumorne bh. svakodnevice.</p><p>U skladu s dubinom vlastitog novčanika, ogromna većina vozača odlučuje se za polovne četverotočkaše sa Zapada, desetak procenata sretnih kupaca sebi je priuštilo nove automobile, ali najviše pažnje uvijek izazove lista najluksuznijih i najskupljih automobilskih brendova za koje su vlasnici, za ovdašnje prilike, morali izdvojiti prava bogatstva. Svako od deset top vozila, uključujući obaveze plaćene državi, koštalo je od 300.000 do 700.000 KM.</p><p>Davno su minula vremena veće socijalne jednakosti, a sve je manje i onih što ih pamte. Nostalgičara koji bi se zaista željeli vratiti u eru kad je "Yugo 45“ predstavljao krajnji domet i nedosanjani san pa, kao u pjesmi "Zabranjenog pušenja“ izazivao ljubomoru komšiluka i pola rodbine, vjerovatno više i nema. Ipak, podatak da stotine hiljada maraka odlazi na luksuzne automobile, koji će se mučiti ili sakupljati packe na bh. cestama, još jedan je od dokaza dubokih podjela u bh. društvu.</p><p>Samo 30 godina nakon rata postali smo nacija čiji se veći dio bori s cijenom potrošačke korpe, dok ostatak obara rekorde pri uvozu zlata, nakita, skupocjenih parfema ili automobila... Mnogo je pitanja za političare, ekonomske stručnjake, poslanike, poreznike, pa i policijske organe, ali jedno je zajedničko svima – koliko sve ovo još može trajati?!&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</p>

Davno su minula vremena veće socijalne jednakosti, a sve je manje i onih što ih pamte

Prošla vremena veće socijalne jednakosti

Podijeljena nacija

<p>Brzo napredovanje pobunjeničkih formacija i slom režima Bašara Al Assada zahtijeva da se zauzeta teritorija stavi pod efikasnu kontrolu, a vojna oprema osigura. Ovo je za “Avaz” izjavio vojni analitičar Nedžad Ahatović, koji smatra da, s obzirom na dijametralno suprotne ciljeve u ratu u Siriji koje ima koalicija pobunjeničkih vojnih frakcija, to neće biti nimalo lagan zadatak.</p><p>- Naravno, očekuje se i reakcija ostataka Asadovog režima i iranskih proksi milicija. Reakcija Izraela se već dešava sa zračnim udarima na preko 350 vojnih lokacija širom Sirije, gdje se sumnjalo da Asadov režim drži svoje najsofisticiranije vojne kapacitete. Očekivati je nastavak sukoba, posebno između kurdskih milicija i naoružanih frakcija koje podržava Turska. Držanje Izraela je problematično, jer i oni silom uspostavljaju svoju zonu isključenja i kontrole na jugozapadu Sirije, podno Golana, sličnu onoj koju Turska ima na sjeveru zemlje – ističe Ahatović.</p><p>Kaže da Turska, SAD i Izrael imaju podijeljene sfere uticaja u Siriji, te da frakcije na terenu, naoružane milicije koje podržavaju ove zemlje, može pomiriti uspostava nove vlasti na bazi koalicije koja će iz vojne preći u političku. Ako se te promjene dese mirnim putem, može se očekivati kratkotrajna stabilizacija Sirije.</p><p>- Hezbolah je uzdrman, ali nije oslabljen, Iran je izbačen iz Sirije, a Ruska Federacija je povukla svoj personal sa preko 100 lokacija u Siriji. Hezbolah će sa Iranom i dalje podržavati pro Asadove frakcije da vrše oružanu pobunu protiv nove vlasti, jer im je potrebna fizička konekcija da bi bili veća prijetnja Izraelu. To će biti jako teško, s obzirom da su sve sirijske militantne grupe sunitske i da ne prihvataju ni Šiite ni njihove saveznike Alevite. Ta religijska podjela je i dovela do kreiranja krhke koalicije među pobunjenicima koja je na kraju rezultirala promjenom vlasti. Pad Asadovog režima iz političke orbite ne samo da je izbacio Iran i njegove trabante već i Rusku Federaciju. Gubitak luke Tartus, jedne od najvažnijih strateških tačaka za rusku ratnu mornaricu težak je udarac za Putina, koji je s te tačke pivotirao svoj uticaj u regiji i kompletnoj Africi. Putin sada traži način kontrole štete uzimajući libijsku luku Tobruk kao novu stratešku tačku u Mediteranu, kako bi nastavio geoekonomske i obavještajne aktivnosti. Ruska mogućnost projekcije vojne sile na Bliski Istok je padom Assada ozbiljno hendikepirana. Sirija je bila vitalna platforma emitiranja ruskog uticaja u tom strateški veoma važnom regionu – kaže Nedžad Ahatović.</p>

Hezbolah je uzdrman, ali nije oslabljen, Iran je izbačen iz Sirije, a Ruska Federacija je povukla svoj personal sa preko 100 lokacija u Siriji

Nedžad Ahatović za “Avaz”: Stabilizacija Sirije neće biti nimalo lagan zadatak

<p>Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH), uz podršku Predsjedništva Bosne i Hercegovine, raspisala je tender za redizajn postojećih novčanica konvertibilne marke. Kako je „Dnevni avaz“ ranije ovo objavio, ovaj posao trebao bi koštati 1,1 milion KM.</p><p>Sada su iz Centralne banke na upit „Avaza“ odgovorili na pitanja na osnovu kojih parametara su urađene procjene da će redizajn novčanica koštati 562.421 euro, ili 1,1 milion KM.  </p><h2>Korištenje novčanica</h2><p>- Cilj je unapređenje sigurnosnih elemenata novčanica, čime se želi osigurati njihova još veća otpornost na krivotvorenje, u skladu s najnovijim međunarodnim standardima. CBBiH je dužna odrediti procijenjenu vrijednost nabavke za svaki postupak javne nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH. Procijenjena vrijednost nabavke usluga – modernizacija dizajna&nbsp;novčanica KM je određena Planom nabavki za 2024. godinu, koji je usvojilo Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine, na osnovu informacija dobivenih prethodnom provjerom tržišta sa više međunarodnih kompanija koje imaju dugogodišnje iskustvo u pružanju usluga izrade dizajna novčanica. Također, prije samog pokretanja postupka javne nabavke, CBBiH je obavijestila javnost u Bosni i Hercegovini o namjeri provođenja konkretnog postupka javne nabavke, objavom informacije o prethodnoj provjeri tržišta na svojoj web stranici. Poboljšanjem sigurnosnih karakteristika, CBBiH nastoji osigurati veću pouzdanost i sigurnost u svakodnevnom korištenju novčanica, te podizanjem standarda kvaliteta novca u opticaju, očuvati integritet domaće valute – navodi se u odgovoru Centralne banke BiH.</p><p>Na pitanje koliko je CBBiH platila slične usluge u ranijem periodu, odnosno koliko je koštao dizajn novčanica od 10, 20, 50, 100 i 200 KM, odgovorili su: </p><p>- Troškovi izrade prvog dizajna novčanica KM koje su izdate 1998. godine su bili pokriveni donacijom Vlade Republike Francuske. U proteklih 25 godina dizajn novčanica KM se nije značajnije mijenjao i CBBiH nije imala troškova po ovom osnovu. Međunarodna je praksa da se novčanice redizajniraju u periodu od 10 do 20 godina nakon puštanja u opticaj, pri čemu se unapređuju dizajn i zaštita od krivotvorenja.</p><h2>Predmet nabavke</h2><p>Ova cijena tendera ne podrazumijeva i proizvodnju, odnosno štampanje redizajniranih novčanica. Iz banke objašnjavaju da su uvjeti za prijavu na tender postavljeni u skladu s odredbama Zakona o javnim nabavama, uz poštovanje općih principa javnih nabavki, na način da su osigurani transparentnost i jednak i nediskriminirajući odnos CBBiH, kao ugovornog organa, prema svim zainteresiranim ponuđačima u konkretnom postupku javne nabavke.</p><p>- U cilju dokazivanja za sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti kandidat je dužan dokazati da je registriran za obavljanje djelatnosti u vezi sa predmetom nabave. U cilju dokazivanja tehničke i profesionalne sposobnosti potrebno je dokazati uspješno iskustvo u realizaciji ugovora sa predmetom ugovora – izrada i/ili modernizacija dizajna novčanica u visini procijenjene vrijednosti postupka, odnosno dokazati ispunjavanje međunarodnih standarda upravljanja kvalitetom za poslovnu aktivnost za koju je kandidat registriran – ističu za „Avaz“ iz Centralne banke BiH. </p><h2>Nije u planu povlačenje starih novčanica</h2><p>- Centralna banka BiH nema u planu povlačenje iz opticaja svih novčanica. U toku je proces povlačenja iz opticaja novčanica starijih izdanja puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine (apoeni 10, 20, 50 i 100 KM) koje će prestati biti zakonsko sredstvo plaćanja sa 31. decembrom 2024. godine. Želimo napomenuti da je riječ o redovnoj proceduri koja podrazumijeva povlačenje starih serija novčanica iz opticaja kakva je uobičajena u svim zemljama. Od 1. januara 2025. godine u opticaju će ostati novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM izdate u periodu 2012–2024. istih tehničkih karakteristika koje se mogu posmatrati kao serija jedan, a novčanice modernizovanog dizajna koje bi se trebale proizvoditi kod narednih izdanja će biti serija dva. Sličnu praksu je primijenila Evropska centralna banka izdavanjem novčanica serije Evropa (druga serija), te su u opticaju ostale novčanice prve serije i serije Evropa koje su modernizovane u smislu dizajna i zaštite od krivotvorenja – odgovorili su za „Avaz“.</p><p>Novčanice izdate u periodu od 2012. do 2024. godina, kao i novčanice apoena 200 KM se neće povlačiti iz opticaja, a njihova količina će se smanjivati u redovnom postupku zamjene pohabanih i oštećenih novčanica kada upotrebom u opticaju izgube kvalitativna svojstva, te se, također, neće proizvoditi u narednom periodu pod ovom tehničkom specifikacijom ukoliko se steknu uvjeti za proizvodnju moderniziranih novčanica, kako je planirano.</p>

Cilj je unapređenje sigurnosnih elemenata novčanica, čime se želi osigurati njihova još veća otpornost na krivotvorenje

Centralna banka BiH: Tender vrijedan 1,1 milion KM

Iz Centralne banke BiH za "Avaz" o redizajnu novčanica vrijednom 1,1 milion KM

<p>Bivši premijer FBiH Fadil Novalić, koji u zatvoru u Vojkovićima izdržava četverogodišnju kaznu zatvora zbog zloupotrebe položaja u aferi “Respiratori”, putem društvenih mreža nastavlja da osporava presude Suda BiH, ali i Ustavnog suda BiH, kao najviše sudske instance u ovoj zemlji. Podsjetimo, Ustavni sud je nedavno djelimično prihvatio njegovu apelaciju, ali je svojom odlukom praktično potvrdio presudu Suda BiH i kaznu koja je Novaliću izrečena.  </p><p>S tim u vezi, obratili smo se Tužilaštvu BiH s pitanjem da li u cijelom slučaju ima mjesta za reakciju ove institucije.</p><h2>Bez mobitela</h2><p>- Nadzor nad radom Kazneno-popravnog zavoda BiH, u skladu s Odjelom 7., Poglavlje II Zakona o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera (član 50.-54.), prvenstveno provodi Ministarstvo pravde BiH – kratko su nam odgovorili iz Odjela za odnose s javnošću.</p><p>Na koji način se Novalić oglašava iz Vojkovića tema je kojom su se bavili brojni mediji.</p><p>Iz Ministarstva pravde BiH “Avazu” je nedavno pojašnjeno da u skladu sa Zakonom o izvršenju kaznenih sankcija BiH zatvorenici ne smiju koristiti mobilne telefone ili bilo koje sredstvo za elektronsko prenošenje poruka, te da “ova norma jasno ukazuje da zatvorenik Fadil Novalić ne može imati pristup društvenim mrežama, niti se oglašavati u javnosti putem elektronskih sredstava komunikacije”.</p><h2>Specijalan status</h2><p>Ako to radi indirektno, pa svoje poruke putem zatvorskog telefona diktira osobama koje ih objavljuju na Facebooku, Novalić također krši zakon.</p><p>Naime, osobe koje izdržavaju kaznu zatvora imaju specijalan status i izložene su ograničenjima u vanjskoj komunikaciji. Ograničenja u slobodi primanja i prenošenja informacija predviđena su i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Prema pojašnjenjima iz Ministarstva, sve mjere imaju cilj ostvarivanje korekcionog tretmana zatvorenika, pomažu u očuvanju sigurnosti, rehabilitaciji osuđenika, te postizanju ciljeva izdržavanja kazne zatvora, kao i osiguravanju da ne dođe do negativnog utjecaja na javnost ili sistem kaznenih sankcija.</p>

Ograničenja u slobodi primanja i prenošenja informacija predviđena su i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima

Tužilaštvo BiH o Novalićevim porukama iz zatvora: Nadzor nad KPZ-om BiH prvenstveno provodi Ministarstvo pravde BiH

<p>Uprkos teškoj ekonomskoj situaciji i konstantnom rastu troškova života uvoz zlata i nakita porastao je za gotovo 9,4 miliona maraka u odnosu na isti period prošle godine. U prvih 11 mjeseci ove godine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koji su nam dostavljeni, ukupna vrijednost uvoza plemenitih metala u BiH iznosila je 53.141.007 KM, za šta je plaćeno 9.840.200 KM obaveza državi.</p><h2>Uvoz zlata</h2><p>Najveći dio odnosi se na uvoz draguljarskih predmeta i njihove dijelove od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima. Oni su plaćeni 31.788.958 KM, a najveći dio stigao je iz Turske, Italije, Tajlanda, Slovenije, Kine, te u manjim količinama iz Njemačke, Hrvatske, Češke i drugih zemalja. Za plemenite metale klasificirane kao “otpaci i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platirani plemenitim metalima” iz Italije i Srbije izdvojeno je 18.367.529 KM.</p>

<p>Vrijednost uvoza zlata, uključujući i zlato prevučeno platinom, neobrađeno, u obliku poluproizvoda ili u obliku praha, više je nego udvostručena. U prvih 11 mjeseci prošle godine vrijednost uvoza zlata iznosila je 934.103 KM, dok je istom periodu 2024. ona iznosila 2.038.755 KM. Uvozili smo ga iz Slovenije, Italije, Češke, Kine i Njemačke.</p><p>Zlato je roba kao i svaka druga, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović, a njegova cijena značajno raste. On podsjeća na tradiciju u bh. društvu da se svi važni događaji obilježe i kupovinom zlatnog ili srebrnog nakita, ali kaže da rastu uvoza plemenitih metala najviše doprinosi manji procent stanovništva.</p><h2>Raslojavanje društva</h2><p>- U ekonomiji se to zove raslojavanje društva. Mi smo se podijelili na većinu koja nema ništa i manjinu koja ima previše, pa ne zna šta će s tim da radi. Jedan broj građana, koji žele da sačuvaju vrijednost svog novca, kupuju dukate ili pločice, jer su tako dobili neku trajnu stvar. Zbog rasta cijena zlata potražnja kod onih koji tako razmišljaju sada je veća. Naravno, oni koji se nisu oznojili kako bi zaradili pare olako ih troše pa kupuju skupocjeni nakit i slične stvari – kaže Pavlović.</p><h2>Izvoz iznad 40 miliona</h2><p>Za 11 mjeseci ove godine BiH je izvezla plemenite metale u ukupnoj vrijednosti 40.257.718 KM. Najveći dio odnosi se na tzv. otpatke i lomljevinu od plemenitih metala, te draguljarske predmete i platinu.</p><h2>Brojke:</h2><p>- 53.141.007 KM ukupna vrijednost uvoza plemenitih metala u BiH za 11 mjeseci</p><p>- 18.367.529 KM izdvojeno za plemenite metale klasificirane kao “otpaci i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima” iz Italije i Srbije</p>

Najveći dio odnosi se na uvoz draguljarskih predmeta i njihove dijelove od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima

Raste uvoz plemenitih metala u BiH: Za 11 mjeseci uvezli duplo više zlata nego lani!

<p>U prvih 11 mjeseci ove godine BiH je uvezla 272.718.945 kilograma voća i povrća, za koje je platila blizu 379 miliona KM.</p><h2>Stotine miliona</h2><p>U odnosu na prethodne godine vrijednost uvoza čak je i donekle manja, ali još za poljoprivredne proizvode koje možemo sami proizvoditi izdvajamo stotine miliona maraka.</p><p>Tako smo krompir kupovali iz Nizozemske, Egipta i Njemačke, paradajz smo uvozili iz Turske, Srbije, Makedonije, Albanije, pa čak i iz Maroka i Španije. </p><p>Nizozemska nam je uzela milione i za crni luk, koji je stizao i iz Srbije, Austrije, Njemačke i Albanije. </p><p>Albanija nam je, s Makedonijom, Italijom, Turskom i Poljskom, prodala i mnogo kupusa, čak milion KM dali smo i za salatu iz Italije, a i krastavac smo kupovali iz Albanije, Srbije i Turske.</p><h2>Daleke zemlje </h2><p>Osušeno mahunasto povrće, gdje spadaju razne vrste graha i leće, dopremljeno je iz dalekih Argentine, Kanade i Egipta. </p><p>Nije čudno što smo banane iz Ekvadora, Kolumbije i Kostarike platili približno 71,9 miliona KM, ali i za jabuke, kruške i dunje iz Poljske, Srbije, Italije, Makedonije, Belgije i Hrvatske izdvojili smo blizu 20,5 miliona maraka.</p><p><b>Činjenice:</b></p><p>-  272.718.945 kilograma voća i povrća uvezli </p><p>- 71,9 miliona KM platili banane iz Ekvadora, Kolumbije i Kostarike</p><p>- 20,5 miliona maraka platili jabuke, kruške i dunje iz Poljske, Srbije, Italije, Makedonije, Belgije i Hrvatske</p>

Tako smo krompir kupovali iz Nizozemske, Egipta i Njemačke, paradajz smo uvozili iz Turske, Srbije, Makedonije, Albanije, pa čak i iz Maroka i Španije

Za prvih 11 mjeseci uvezli za gotovo 400 miliona KM voća i povrća

Krompir iz Egipta, paradajz iz Turske, grah iz Argentine: Voće i povrće iz uvoza platili smo 379 miliona maraka

<p>Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo kaže da količinama uvezenog voća i povrća treba dodati i one koje prođu bez evidencije.</p><p>- Uvozna roba i uvozni lobiji će nas na kraju sahraniti, a sve zbog toga što nemamo zaštitu domaće proizvodnje i proizvođača. Imamo porozne granice, a da tragedija bude veća, u ovoj godini nemamo ni kontrolu te hrane. I ovako već godinama, izvozimo svježe pare, a uvozimo katastrofalno loše proizvode – ističe Bićo za "Avaz".&nbsp;&nbsp;</p>

 I ovako već godinama, izvozimo svježe pare, a uvozimo katastrofalno loše proizvode

Nedžad Bićo za "Avaz": Uvozna roba i uvozni lobiji će nas na kraju sahraniti

<p>Poslanik Bundestaga Josip Juratović u ponedjeljak će doputovati u BiH, gdje će imati niz susreta posvećenih daljem napretku BiH na njenom putu ka članstvu u EU. U razgovoru za „Dnevni avaz“ naglašava da je osnovni uzrok blokada i zastoja, kojima doprinose svi, pa i opozicija preko četiri kantona u kojima ima vlast, činjenica da je stranački, pa i lični interes iznad interesa države i građana.</p><h2>Cijene nerad</h2><p>- Aktuelnoj vladi, koja je možda i najuspješnija do sada, svako hoće postaviti prepreke da ne uspije u ovome na čemu je politika sve ove godine trebala raditi. Čudi me što u BiH, očigledno, građani više cijene nerad od rada. Naprimjer, imali ste Valentina Incka 12 godina. Ništa nije pokrenuo naprijed. Sada je došao Kristijan Šmit (Christian Schmidt), koji ostavlja vremena političkim strukturama. Pošto se one mogu dogovoriti samo to da se ne mogu dogovoriti, na kraju on donese odluku, a onda oni, koji su trebali to ranije uraditi, dižu galamu. Primjer je i premijer FBiH Nermin Nikšić, koji u tišini vodi dijalog, dogovara, usklađuje, traži kompromis, ali su popularniji svi oko njega – kaže Juratović.</p><p>Dodaje da se dogovori odgađaju bespotrebnim ličnim sukobima u ambijentu koji naziva teatrom, a koji će najviše koštati građane. Podsjeća da je BiH jedina zemlja regiona koja je izvan Plana rasta, a ako tako i ostane, sredstva neophodna za razvoj njene infrastrukture bit će usmjerena na druge adrese.</p><p>- Kočenje aktuelne vlade koštat će narod. Ako je narodu bitnija neka nacionalna, radikalna priča, koja služi da sakrije kriminal, onda je uredu. Građanima Njemačke, koje ja predstavljam, može biti pravo. Ako nećete vi, ostaje nama više – ističe Juratović. &nbsp;</p><h2>Ekonomski razvoj</h2><p>Ističe da nacionalni interes BiH ne predstavlja interes jedne stranke ili naroda, već svih političara koji su po Ustavu BiH dužni raditi najbolje za državu i sve njene građane.</p><p>- Sad je najbolji trenutak. Svijet vam nudi novac, sa sadašnjom infrastrukturom nemate nikakve šanse za ekonomski razvoj, trebate regionalnu saradnju i tržište. Balkan je decenijama poligon za kojekakve vježbe, ali mali poligon koji u međunarodnim okvirima ne igra gotovo nikakvu ulogu – poručuje Juratović. </p><h2>Svi gledaju svoje interese</h2><p>- SAD, Rusija, Njemačka, bilo ko, svi gledaju svoje interese, a u toj regiji žele mir i stabilnost. Zato se ne treba pitati šta hoće Amerika, Rusija ili EU, već šta hoćemo mi. Okruženi smo NATO-om, svi smo rekli da hoćemo u EU i čemu sad filozofirati. Treba stvoriti institucionalni okvir za ulazak u EU i sigurnosnu politiku u okvirima gdje jesmo – kaže za „Avaz“ Josip Juratović.</p>

Imali ste Valentina Incka 12 godina. Ništa nije pokrenuo naprijed. Sada je došao Kristijan Šmit

Josip Juratović, poslanik Bundestaga, za "Dnevni avaz": BiH je okružena NATO-om i želi u EU

<p>U godinama borbe za preživljavanje, čak i penzioneri u BiH ponovo zasnivaju radni odnos.</p><h2>40 godina rada</h2><p>Cijenu potrošačke korpe s najnižom penzijom od 573 KM teško je sustići, pa i u godinama iznad 60, umjesto da odmore od decenija rada, ponovo moraju na posao.</p><p>Istina, u FBiH broj osoba koje su ostvarile pravo na penziju, pa ponovo zasnovale radni odnos, manji je nego u RS. Od 455.170 korisnika penzije, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda PIO/MIO, u radnom odnosu ponovo je približno 1.500 osoba. Uglavnom je riječ o osobama koje su, nakon 40 godina rada, ispunile uvjete za penziju, te deficitarnim zanimanjima koja se ponovo traže.  </p><p>Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja RS istakli su da radi i penzionerka u 97. godini života.</p><h2>Razni poslovi</h2><p>- Najstarija korisnica sa statusom osiguranika rođena je 1928. godine na području Krajine i nalazi se u osiguranju u oblasti boračko-invalidske zaštite – kazali su iz Fonda PIO RS.</p>

<p>Inače, u ovom entitetu zaposleno je 7.637 penzionera, a poslovi na kojima su ponovo angažirani najčešće su u građevinarstvu, saobraćaju, prehrambenoj industriji, telekomunikacijama, nauci, rudarstvu, zdravstvu i visokom obrazovanju.</p><h2>Pravo na penziju</h2><p>Iz Zavoda za PIO/MIO FBiH pojašnjavaju da evidencija u RS uključuje i angažirane s ugovorima o djelu, dok su kod blizu 1.500 zaposlenih penzionera u FBiH isključivo oni sa statusom obaveznog osiguranika, koji plaćaju pune doprinose iz klasičnog radnog odnosa.</p><p>- U skladu sa zakonom, korisnici koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu mogu istovremeno imati status osiguranika u obaveznom osiguranju i primati mirovinu. Korisnici obiteljskih i invalidskih penzija, kao i korisnici koji su pravo na penziju ostvarili na osnovu zakona o prijevremenom povoljnijem penzioniranju, takvo pravo nemaju i oni ne mogu biti u obaveznom osiguranju i primati penziju istovremeno – pojašnjava Tomislav Kvesić, samostalni stručni saradnik u Službi za informiranje Zavoda PIO/MIO FBiH.</p>

Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja RS istakli su da radi i penzionerka u 97. godini života

Penzije nedovoljne, troškovi života visoki: U BiH zaposleno više od 9.000 penzionera

<p>Komentirajući oštro saopćenje Ambasade Rusije u BiH, direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović kaže da je BiH postala poligon za obračun velikih sila, što ne daje nimalo svijetlu perspektivu budućnosti ove zemlje.&nbsp;</p><h2>Pritisak na domaće političare</h2><p>Ističe da to stavlja dodatni pritisak na domaće političare da nađu zajednički odgovor.</p><p>- Znaju u Rusiji da će diversifikacijom puteva snabdijevanja oni imati manju moć pa je ovo nadmetanje za interese, nauštrb BiH, koja, nažalost, svoje različitosti nikako da pretvori u prednosti. To bi bilo najbolje za BiH, uz euroatlantski put kao zajednički cilj i ljudska prava za sve građane – kazao je direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović.</p><p>Dodaje da nije prvi put da slušamo prijetnje ambasadora Igora Kalabuhova i istupe u javnosti mimo diplomatskog protokola.</p><h2>Persona non grata</h2><p>- Konsenzus unutar BiH se ne može postići kada je riječ o ovakvim izjavama koje uznemiravaju građane. Imamo takve primjere i iz susjednih zemalja, pa i ambasador Rusije uzima sebi previše slobode.&nbsp;</p><p>Predsjedništvo, koje ga jedino može proglasiti personom non grata, nema konsenzus, ali to ne sprečava Ministarstvo vanjskih poslova da protestnom notom odgovori na ovakve izjave – ističe Hadžović.</p>

Dodaje da nije prvi put da slušamo prijetnje ambasadora Igora Kalabuhova i istupe u javnosti mimo diplomatskog protokola

Denis Hadžović za "Dnevni avaz": BiH je poligon velikih sila

<p>Zakoni o zaštiti ličnih podataka i graničnoj kontroli BiH su usaglašeni i čekamo priliku da ih usvojimo, izjavio je za “Dnevni avaz” ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto. Komentirajući otkazivanje sjednice Vijeća ministara BiH, dodaje da je velika šteta što gubimo vrijeme. Sastanak na vrhu EU i zapadnog Balkana je 18. decembra, a 19. i 20. sjednica Evropskog vijeća.&nbsp; &nbsp;</p><p>- Do nas je hoćemo li se naći na dnevnom redu na način na koji bismo mi to voljeli. Ako se to ne desi u decembru, desit će se u martu, kao što ni prošle godine nismo uspjeli u decembru, pa smo u martu dobili odluku o otvaranju pregovora. Međutim, velika je šteta što gubimo vrijeme – kaže Forto.</p><h2>Dvije i po godine</h2><p>Sredstva iz Plana rasta čekat će BiH, dodaje, ali reforme koje su nam potrebne važnije su od novca, jer one nas čekaju u pregovorima o članstvu u EU.</p><p>- Jako je bitno da pokažemo kapacitet da možemo 100 reformi uraditi za dvije i po godine. To je nešto što se traži od nas. Ovo sada je pokazna vježba – pojašnjava.</p><p>Nakon što su u nekoliko gradova FBiH stranke trojke, prvenstveno SDP-a, stupile u koaliciju sa SDA, Forto ne vidi da bi se takav trend mogao prenijeti na više nivoe. Lokalni nivo smatra specifičnim, ali tamo gdje je važno trojka opstaje.</p><p>- U Centru smo pokazali da trojka ima većinu, nadam se da je na redu Novo Sarajevo, u Starom Gradu smo zajedno glasali. Bitno je da se tamo gdje je to moguće ide u formiranje stabilnih većina, a gdje nije pojavljuju se razne kombinacije. Naša stranka nastoji, a nadam se da govorim u ime trojke, da popravi nešto što je zanemareno u dužem periodu, pa i 20 godina unazad. Zadatak trojke na državnom nivou je da otkočimo naš evropski put, na federalnom da poboljšamo infrastrukturu i život građana i olakšamo poslovanje firmama, a u KS da popravimo kvalitet život stanovnika. Građani će to za dvije godine ocijeniti – kaže Forto.</p><h2>Svi modeli</h2><p>Lavinu reakcija izazvala je odluka o smjeni uprave Aerodroma Sarajevo, a Forto tvrdi da ona nema veze s njegovim eventualnim davanjem pod koncesiju. Ne shvata zašto je to najkontroverznija tema u javnosti i naglašava da koncesija ne znači prodaju ovog aerodroma.</p><p>- Moj stav je da treba ozbiljno razmotriti sve modele upravljanja. Treba donijeti dobru odluku o tome kako želimo da se Aerodrom dalje razvija. Otprilike 120 miliona KM je procjena sljedećeg talasa ulaganja i treba se odlučiti hoće li to raditi neko ko će njime upravljati, ili da se zaduže Vlada FBiH i Aerodrom. Da li će se nečim upravljati bolje ili lošije, to je debata koju trebamo imati, a ne da sve stavljamo pod osjećaje patriotizma i mahanja zastavama. Tvrdim da Aerodrom ne treba da donosi profit i da bude baza zapošljavanja za stranke, već da proizvede što veći obim putnika i što veći broj destinacija – ističe Forto. &nbsp;&nbsp;</p><h2>Direktor nije želio da radi</h2><p>Forto kaže da je u oblasti željeznica pokrenuo međunarodne procese u vezi s reformama i unapređenjem infrastrukture.</p><p>- Prethodni direktor nije pokazivao veliku želju da radi bilo šta od ovoga, a u najvećoj krizi, nakon prekida saobraćaja, nije pokazivao želju da napravi iskorak kako bi se smanjila šteta i za samu firmu, ali i cijelu privredu. Nova uprava pokazuje mnogo veću agilnost. Nadam se da će uspjeti da u vrlo kratkom roku vrati promet, a onda ćemo pričati o planovima u vezi sa željeznicom – ističe Forto.</p>

Velika je šteta što gubimo vrijeme.
Jako je bitno da pokažemo kapacitet da možemo 100 reformi uraditi za dvije i po godine


Državni ministar Edin Forto za "Dnevni avaz": Velika je šteta što gubimo vrijeme

<p>Istekao je još jedan rok kojeg je Evropska komisija postavila BiH, kako bi usaglasila sporne mjere i Reformsku agendu dostavila u Brisel. </p><p>Međutim, još i prije isteka roka, bh. političari su počeli špekulirati o novom krajnjem datumu, a sada je to 12. decembar, do kada je potrebno završiti posao od kojeg ovisi i značajna finansijska podrška iz Plana rasta za Zapadni Balkan.</p><h2>Razvojni potencijal</h2><p>- Uslove koje je EU postavila BiH ne treba posmatrati samo u finansijskom kontekstu. Riječ je o ispunjavanju temeljnih kriterija za članstvo u EU. </p><p>Oni se odnose na stabilnost institucija koje osiguravaju demokratiju i vladavinu prava, efikasnu tržišnu ekonomiju i opredijeljenost države da provodi ciljeve političke, ekonomske i monetarne unije – kaže profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elmir Sadiković.</p><p>Dodaje da je razvojni potencijal, koje za BiH otvara program “Plana rasta”, iznimno važan, ali da je još važnije da se dogovorenim reformama unaprijedi funkcionalnost političkog i ekonomskog sistema BiH.</p><h2>Liberalizacija uslova</h2><p>- Zato od liberalizacije uslova u integracijskom procesu, na što smo navikli, nemamo dugoročno koristi. Najbolji primjer je 2016. godine uspostavljeni Mehanizam koordinacije, koji otežava integracijski proces. </p><p>Odgovornost je vladajućih struktura da postignu kompromis, ali ne na način koji bi u budućnosti proizveo još veće probleme. Pri tome posebno mislim na pitanje Ustavnog suda BiH – ističe Sadiković.</p>

Uslove koje je EU postavila BiH ne treba posmatrati samo u finansijskom kontekstu

Profesor Elmir Sadiković za "Avaz": Temeljni kriteriji za članstvo u EU važniji od finansijske podrške

<p>Profesorica Prirodno – matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Alma Pobrić kaže da više nije suština u traženju stvarnog broja naših vrijednih i potentnih ljudi koji su otišli iz BiH ili to namjeravaju. </p><p>- Podaci o broju stanovnika koje gubimo odavno su alarmantni i poražavajući, a nadasve sramotni za vladajuće strukture u proteklom periodu. Intencija vlasti nije da se statistika vodi na način kako bi se pratila populaciona kretanja i prikazalo realno stanje, jer vladajuće strukture ne doživljavaju demografsku problematiku kao strateško pitanje, a stanovništvo kao najznačajniji resurs. </p><p>Ne vidim potrebu za licitiranjem brojevima, ali zaista želim naglasiti ozbiljnost demografskog momentuma u kojem se nalazimo. </p><p>Izostanak sprovođenja populacione politike i izrade strategije demografskog razvoja, uz korupciju u svim sferama življenja i poremećeni sistem vrijednosti, naše društvo se suočava sa vrlo ozbiljnim socio-ekonomskim izazovima – ističe prof. dr. Pobrić.</p>

Ne vidim potrebu za licitiranjem brojevima, ali zaista želim naglasiti ozbiljnost demografskog momentuma u kojem se nalazimo

Profesorica Alma Pobrić za "Avaz": Podaci o broju stanovnika koje gubimo odavno su alarmantni

<p>Svaki pomak na putu ka EU je značajan i treba ga pozdraviti, ali Bosna i Hercegovina treba raditi na reformama i napretku radi sebe, a ne zbog EU, kazao je za “Avaz” Ismail Ćidić, predsjednik Bosnian Advocacy Centra.&nbsp;</p><p>BAC je sestrinska organizacija  Ujedinjene strateške alijanse za BiH (USABiH), čiji je cilj jačanje savezništva BiH i SAD-a.</p><h2>Momenti ocjenjivanja</h2><p>- Čak i reforme koje se najave ili u rijetkim slučajevima počnu sprovoditi su minorne i od Brisela se obično očekuje da progleda kroz prste u momentima ocjenjivanja. Ipak, kada pristanete da glavni državni pregovarač s EU bude iz vodeće secesionističke partije, postavlja se pitanje koliko stvarno želite članstvo u EU – kaže Ćidić.</p><p>Dok se očekuje da Donald Tramp (Trump) preuzme dužnost, različiti su komentari i očekivanja o tome šta će donijeti promjene u Bijeloj kući kada je o BiH riječ. Ćidić podsjeća da SAD već godinama BiH ne gleda kao izolirani slučaj, već kao dio “paketa” s drugim državama Zapadnog Balkana.</p><p>- Zapadni Balkan općenito ne kotira visoko na listi prioriteta, što poredeći s drugim žarištima u svijetu i ne treba biti. Pristup SAD-a posljednjih godina svodio se na prioretiziranje interesa Hrvatske, Srbije i Albanije, dok bi BiH, Kosovo i Crna Gora dobile ostatke u tim procesima. Razumljivo je da, poučeni tim iskustvima, Vučić i Dodik očekuju još više popuštanja u novom Trampovom mandatu, ali stvari ne idu tako jednostavno što su, mislim, i sami vidjeli kada njihov veliki saveznik Ričard Grenel (Richard Grenell) nije dobio željenu poziciju državnog sekretara – dodaje Ćidić.</p><h2>Otvaranje važnih pitanja</h2><p>Ističe da će za BiH biti važno 30. godišnjicu genocida 11. jula i Dejtonskog sporazuma 21. novembra nametnuti kao važnu temu u američkoj administraciji, te da ove važne godišnjice moraju biti iskorištene za otvaranje važnih pitanja o zajedničkim interesima, sigurnosnoj situaciji, napretku ka članstvu u NATO savezu, snažnijoj vojnoj saradnji i budućnosti BiH u narednim decenijama u izazovnim međunarodnim okolnostima.</p><p>- U Ujedinjenoj strateškoj alijansi za BiH, koju smo osnovali prošle godine, već otvaramo ova pitanja i proširujemo krug saveznika koji žele raditi na ovim temama. Interesi obje države trebaju biti usaglašeni, bez jednostranih rješenja s bilo koje strane. SAD, kao najznačajniji vanjskopolitički saveznik, uradile su mnogo za BiH proteklih decenija, ali nema sumnje da su interesi obje države posljednjih godina ugroženi. Kako bi se taj kurs promijenio, važno je raditi na tome da je BiH sposobna sama se braniti od unutrašnjih i vanjskih neprijatelja, da se deprioretiziraju interesi malignih regionalnih igrača, koji odrađuju poslove za najveće američke suparnike kao proxiji, a da se u isto vrijeme najodaniji regionalni saveznici, prije svih BiH i Kosovo, vrate u centar vanjskopolitičkih odluka SAD-a – naglašava Ćidić. </p><p>Dodaje da je od ključne važnosti vratiti ustavne reforme u BiH na postulate zaštite temeljnih ljudskih prava i poštovanja svih presuda Evropskog suda za ljudska prava, što su SAD dugo podržavale.</p>

Kada pristanete da glavni državni pregovarač s EU bude iz vodeće secesionističke partije, postavlja se pitanje koliko stvarno želite članstvo u EU

Ismail Ćidić, predsjednik Bosnian Advocacy Centra, za "Avaz": Interesi SAD i BIH moraju biti usaglašeni

<p>U danima kada je BiH pred historijskom šansom da otvori pregovore o članstvu u EU, krene ukorak s regionom i dobije značajnu finansijsku pomoć, svjedočimo sporosti i stalnim blokadama u ispunjavanju obaveza koje imamo.</p><h2>Odricanje državljanstva</h2><p>Neodgovornost političara, koji su nas proteklih decenija, ekonomski i na svaki drugi način, zakivali za evropsko dno, najbolje ilustriraju zvanični podaci i procjene eksperata, domaćih i stranih nevladinih organizacija te stanje na terenu koje pokazuje da se pretvaramo u zemlju duhova.</p><p>Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, u periodu od 1996. do kraja novembra ove godine, državljanstva BiH odreklo se 100.510 građana naše zemlje. Samo u ovoj godini posljednju vezu s vlastitom ili domovinom svojih roditelja prekinula je 1.441 osoba.</p><h2>Neformalni razgovori</h2><p>- Najčešće se radi o odricanju radi sticanja državljanstva Njemačke i Austrije. U postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge, osim činjenice da već posjeduju, ili da im je zagarantirano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima kao razlog najčešće navode rješavanje radno-pravnog statusa, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje i studiranje u inozemstvu. Veći broj osoba koje se odriču bh. državljanstva je u potpunosti integriran u sredinama u kojima žive i najveći broj ih je druga generacija u inozemstvu, odnosno nisu rođeni u BiH – kazali su nam u Ministarstvu.</p><h2>Ukupne razmjere</h2><p>Podaci MCP-a BiH samo su ilustracija trenda koji predugo traje.&nbsp;Zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja iz Banje Luke dr. Aleksandar Majić duže vrijeme upozorava da ukupne razmjere depopulacije niko i ne zna. Uzimajući u obzir ocjene da je broj stanovnika od približno 3,5 miliona s popisa 2013. uvećan, ali&nbsp;i negativan prirodni priraštaj, poražavajuće procjene govore da BiH od rata do danas fali gotovo milion stanovnika.</p><p>- Procjena nije egzaktna, ali de facto nedostaje nas milion – ističe dr. Majić.</p>

Za uvoz automobila više od milijardu KM: Listu najskupljih predvodi Porsche 911 plaćen blizu 600.000 KM

Podijeljena nacija

Nedžad Ahatović za “Avaz”: Stabilizacija Sirije neće biti nimalo lagan zadatak

Iz Centralne banke BiH za "Avaz" o redizajnu novčanica vrijednom 1,1 milion KM

Tužilaštvo BiH o Novalićevim porukama iz zatvora: Nadzor nad KPZ-om BiH prvenstveno provodi Ministarstvo pravde BiH

Raste uvoz plemenitih metala u BiH: Za 11 mjeseci uvezli duplo više zlata nego lani!

Krompir iz Egipta, paradajz iz Turske, grah iz Argentine: Voće i povrće iz uvoza platili smo 379 miliona maraka

Nedžad Bićo za "Avaz": Uvozna roba i uvozni lobiji će nas na kraju sahraniti

Josip Juratović, poslanik Bundestaga, za "Dnevni avaz": BiH je okružena NATO-om i želi u EU

Penzije nedovoljne, troškovi života visoki: U BiH zaposleno više od 9.000 penzionera

Denis Hadžović za "Dnevni avaz": BiH je poligon velikih sila

Državni ministar Edin Forto za "Dnevni avaz": Velika je šteta što gubimo vrijeme

Profesor Elmir Sadiković za "Avaz": Temeljni kriteriji za članstvo u EU važniji od finansijske podrške

Profesorica Alma Pobrić za "Avaz": Podaci o broju stanovnika koje gubimo odavno su alarmantni

Ismail Ćidić, predsjednik Bosnian Advocacy Centra, za "Avaz": Interesi SAD i BIH moraju biti usaglašeni

Tragične posljedice političke neodgovornosti: BiH od rata fali milion stanovnika!?

Za uvoz automobila više od milijardu KM: Listu najskupljih predvodi Porsche 911 plaćen blizu 600.000 KM

Podijeljena nacija

Nedžad Ahatović za “Avaz”: Stabilizacija Sirije neće biti nimalo lagan zadatak

Iz Centralne banke BiH za "Avaz" o redizajnu novčanica vrijednom 1,1 milion KM

Tužilaštvo BiH o Novalićevim porukama iz zatvora: Nadzor nad KPZ-om BiH prvenstveno provodi Ministarstvo pravde BiH

Raste uvoz plemenitih metala u BiH: Za 11 mjeseci uvezli duplo više zlata nego lani!

Krompir iz Egipta, paradajz iz Turske, grah iz Argentine: Voće i povrće iz uvoza platili smo 379 miliona maraka

Nedžad Bićo za "Avaz": Uvozna roba i uvozni lobiji će nas na kraju sahraniti

Josip Juratović, poslanik Bundestaga, za "Dnevni avaz": BiH je okružena NATO-om i želi u EU

Penzije nedovoljne, troškovi života visoki: U BiH zaposleno više od 9.000 penzionera

Denis Hadžović za "Dnevni avaz": BiH je poligon velikih sila

Državni ministar Edin Forto za "Dnevni avaz": Velika je šteta što gubimo vrijeme

Profesor Elmir Sadiković za "Avaz": Temeljni kriteriji za članstvo u EU važniji od finansijske podrške

Profesorica Alma Pobrić za "Avaz": Podaci o broju stanovnika koje gubimo odavno su alarmantni

Ismail Ćidić, predsjednik Bosnian Advocacy Centra, za "Avaz": Interesi SAD i BIH moraju biti usaglašeni

Tragične posljedice političke neodgovornosti: BiH od rata fali milion stanovnika!?