Građani BiH u novu 2025. godinu ulaze s višim cijenama električne energije.&nbsp;U RS cijene rastu za domaćinstva, javne ustanove i dio privrede, dok će u FBiH potrošači na tržišnom snabdijevanju imati do 10 posto uvećane troškove, dok za domaćinstva cijene ostaju iste. Međutim, primjena novog Zakona o električnoj energiji FBiH donosi drastična poskupljenja za dio potrošača koji s javnog moraju preći na tržišno snabdijevanje strujom.<h2>Prvi račun</h2>- Cijena električne energije za javno snabdijevanje u RS porasla je za 20,8 posto. S obzirom na to da u računima sama isporučena energija učestvuje sa samo jednom trećinom, dok su ostalo mrežarine, naknada za obnovljive izvore energije, PDV i slično, ukupni računi za električnu energiju bi trebali biti viši za otprilike 8 do 10 posto u zavisnosti od tarifne grupe, razreda... Kako je ko prošao, znat ćemo kad dobijemo prvi račun s novom cijenom – kaže član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET) Damir Miljević.

Dodaje da je bilo očekivano da će EPBiH i ERS, koje grcaju u dugovima, posegnuti za poskupljenjima. Nakon što su se godinama vlasti hvalile da imamo dovoljno struje i za izvoz, Miljević kaže da su prazne priče došle na naplatu, a da greške promašenih politika uvijek plaćaju građani i privreda.<h2>Dio privrede</h2>- Možemo očekivati više neplaćenih računa, povećanje energetskog siromaštva i daljnji pad kupovne moći i standarda stanovništva. Treba očekivati i da će dio privrede pokušati prenijeti svoje povećanje cijene električne energije, preko svojih proizvoda i usluga, na građane, što lančano opet vodi padu standarda i povećanju siromaštva – ističe Miljević.<h2>Jedini u Evropi</h2>Nevjerovatan je podatak da je BiH jedina zemlja u Evropi gdje nemamo do kraja implementiran koncept prosumera, odnosno kupaca proizvođača, kaže Miljević, te dodaje da je to samo ilustracija pogrešnih politika u elektroenergetskom sektoru, koja nas s endemskom korupcijom, partijskim zapošljavanjem, pogodovanjem podobnima a ne sposobnima, nedostatkom vizije i zanemarivanjem investicija u moderne tehnologije, digitalizacijom, skladištenjem energije i razvojem mreža, vodi u vrlo ozbiljnu situaciju.- Neshvatljivo je da vlasti i elektroprivrede godinama blokiraju razvoj prosumera i građanske energije u korist komercijalnih investitora, iako je i onome bez osnovnog ekonomskog obrazovanja jasno da je najbolje i najjeftinije proizvoditi energiju na mjestu potrošnje, na vlastitom krovu, a višak davati u mrežu. To garantuje sigurnost snabdijevanja i niske cijene, za razliku od forsiranja komercijalnih investitora koji će svoju energiju prodati po najvišoj cijeni, odnosno izvesti je – ističe Miljević.

Možemo očekivati više neplaćenih računa, povećanje energetskog siromaštva i daljnji pad kupovne moći i standarda stanovništva, kaže Miljević

Greške politike uvijek plaćaju građani i privreda

U novu godinu s novim poskupljenjima: Od januara više cijene struje, za dio privrede i drastično

Sankcije Staši Košarcu, koje je prije nekoliko dana izrekao Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD, neće utjecati na izvoz vojne industrije BiH, najprije zbog toga što su izrečene pojedincu a ne Ministarstvu, ali i zato što prilikom izvoza municije i naoružanja iz naše zemlje strani kupci komuniciraju s proizvođačem, a ne izvoznikom.Ovo je ocjena naših sagovornika, koji za “Avaz” pojašnjavaju strogu proceduru izvoza kompanija koje u posljednje vrijeme bilježe značajan rast proizvodnje.- Kupci koji kupuju od naših kompanija ne komuniciraju s bilo kojim državnim ministarstvom, već to radi kompanija iz BiH s kojom oni pregovaraju. Ona se mora obratiti Ministarstvu za izdavanje dozvole. Ministarstvo vanjske trgovine izdaje tu dozvolu, a prethodno mora dobiti saglasnost ministarstava odbrane, sigurnosti i vanjskih poslova, a prema potrebi i drugih institucija, ovisno o tome gdje je izvoz planiran. Ne očekujemo probleme, jer ministarstvo je državni organ koji ima svoje procedure ako neko nešto ne može uraditi – kaže direktor&nbsp;Grupacije namjenske industrije u Privrednoj komori FBiH Almin Mališević.&nbsp;

Vojni analitičar Berko Zečević pojašnjava kompletnu izvoznu proceduru, kojoj prethodi ugovor bilo koje bh. kompanije i posrednika preko kojeg se njeni proizvodi prodaju nekoj državi, odnosno njenom ministarstvu odbrane. Bh. firma potpisani ugovor dostavlja Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koje ima listu zemalja pod embargom.- Postoje države u koje je zabranjen izvoz, kako od UN-a, SAD ili EU. Kada završi proizvodnju, preduzeće šalje zahtjev za prijem tih proizvoda od kupca, a od ministarstva traži izvoznu dozvolu. Postoji mogućnost da neko, u sistemu “administrativnog zezanja”, produži period izdavanja dozvole, ali tada na snagu stupa diplomatija u pozadini. Ja ne očekujem da će izvoz trpjeti, jer to nije u interesu nijednom od subjekata u BiH, neovisno kakva mu je politička opcija. Negativni efekti takvog jednog poteza bili bi dalekosežni za pojedince – ističe Zečević.

Kupci koji kupuju od naših kompanija ne komuniciraju s bilo kojim državnim ministarstvom, kaže Mališević

Košarac: Posljednji zvaničnik koji je dospio na crnu listu

Na čelu Ministarstva koje izdaje izvozne dozvole: Mogu li sankcije Staši Košarcu utjecati na izvoz bh. vojne industrije?

Vijeće ministara BiH donijelo je odluku kojom će izdvojiti sredstva za finansiranje međunarodnog advokatskog ureda iz Pariza, koji će našu zemlju braniti od pokušaja izgradnje skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Odlukom je osigurano 60.000 eura u budžetu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa za pravno savjetovanje u ovom prekograničnom postupku, a za ove namjene bit će planirana i sredstva u budžetima za 2025. i 2026. godinu.<h2>Trogodišnji period</h2>Član Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore i predsjednik Udruženja “Grean Team” iz Bosanskog Novog Mario Crnković, kaže da je ova odluka usvojena u posljednjem trenutku.- Da je angažman međunarodne pravne kuće osjetnije prešao u narednu godinu, bio bi upitne koristi, jer pravnici ne bi imali dovoljno vremena da se upoznaju sa slučajem, pravnom strategijom i drugom dokumentacijom, kao i da daju svoje preporuke. Hrvatska je prije više od godinu angažovala britansku pravnu kuću za koju je izdvojila 415.000 eura, dok će BiH na trogodišnji period izdvojiti do 300.000 eura za Francuze. Ako dodamo da Hrvatska doslovno svake godine ulaže više od 500.000 eura na propagandu, jasno je da BiH ovisi o istraživanjima koja nailaze na ozbiljne probleme – dodaje Crnković.

<h2>Nikakva utjeha</h2>Upozorava da oblast socijalnih i srodnih utjecaja nije istražena, a terenska geološka istraživanja ozbiljno zaostaju za studijom koju Hrvatska već ima spremnu, te da će nas pravnici braniti onoliko dobro koliko im dobre argumente damo. Zato očekuje preispitivanje odgovornosti za propuste, te da ostavka, optužnica ili smjena neće predstavljati nikakvu utjehu ako Hrvatska zaista izgradi nuklearno skladište na Trgovskoj gori.<h2>Negativni utjecaji</h2>- Do sada provedena istraživanja doslovno najavljuju propast Krajine ako se nuklearni objekt izgradi na neadekvatnoj lokaciji, uz rijeku Unu. Već sada su prisutni negativni utjecaji koji podstiču ionako zabrinjavajući trend odlaska, a dio privrednika već trpi gubitke. Na prvi mah, ako se desi negativan rasplet po BiH, prvo će se osjetiti negativni socijalni i ekonomski utjecaji, a sve nakon toga je iščekivanje kada će se desiti kontaminacija koja će dokrajčiti Krajinu – ističe Crnković.

Da je angažman međunarodne pravne kuće osjetnije prešao u narednu godinu, bio bi upitne koristi, kaže Crnković

BiH angažirala međunarodni pravni tim: Istraživanja najavljuju propast Bosanske krajine

Vijeće ministara BiH usvojilo je Program reformi za 2023. godinu, koji je dio Nacionalnog plana za članstvo u NATO-u, dok je usvajanje programa za ovu godinu najavljeno za januar 2025.&nbsp;U nepredvidivim geopolitičkim okolnostima, dok mnogo jače zemlje traže svoje mjesto pod NATO kišobranom, sve su glasnije ocjene da bi i BiH mogla, uprkos trenutno suprotstavljenim stavovima, brže preći put do članstva u NATO-u, nego onaj evropski, mnogo teži i zahtjevniji.Profesor međunarodnih odnosa na Regent’s univerzitetu u Londonu Neven Anđelić podsjeća da su zemlje centralne i istočne Evrope imale dva prioriteta – ekonomski napredak u EU i sigurnost kroz pristupanje u NATO. <h2>Sovjetski tenkovi</h2>- Ovdje sovjetski tenkovi nisu bili prisutni, pa imamo drugačiji odnos i prema Rusiji. Nemamo iskustvo, recimo, Poljaka, pa se kod nas pojavljuju partije i pokreti koji se mogu opisati kao proruski. Nedostatak tog iskustva nije formirao političku volju koja bi gledala ka zapadu kao sigurnosti za cijelu zajednicu. Međutim, nisam siguran da je u ovom trenutku moguće napraviti sljedeći korak ka EU bez atlantskih integracija. Postale su jedno. Švedska i Finska, kao tradicionalno neutralne zemlje, ušle su u NATO, pa sada imamo Austriju, Irsku i dva otočića u Mediteranu – Maltu i Kipar, koji nisu u NATO-u, ali jesu u EU. Dakle, sumnjam da BiH u EU može bez članstva u NATO-u – kaže Anđelić.<h2>Vladajuća koalicija</h2>Uzrok sporosti u ispunjavanju kriterija za početak pregovora o članstvu u EU vidi u praksi po kojoj vlasti u BiH neprestano pregovaraju.- Pregovara se prilikom uspostavljanja vladajuće koalicije, postave se uslovi između partija, ocijeni da li se mogu složiti, koji je to prag preko kojeg se može i onda se ide u posao. Ako dođe do bitnog mimoilaženja, koalicija prestaje i raspisuju se novi izbori. U BiH se nikada nisu raspisali izbori u situaciji kada vlast ne funkcioniše. Možda te vladajuće koalicije uopšte nisu moguće, neprirodne su – pojašnjava profesor Anđelić.<h2>EU spustila kriterije</h2>Apsurdnim smatra tvrdnje partija, u vlasti i u opoziciji, da su za evropske integracije, dok rezultati kasne, a konkretne odluke uvjetuju vlastitim interesima, potpuno suprotnim evropskim vrijednostima. Anđelić vjeruje da većini njih, ipak, članstvo u EU nije cilj, pa kupuju vrijeme na vlasti. S druge strane, EU je snizila kriterije, čak i u vezi s presudama Evropskog suda za ljudska prava koje su bile uvjet za dodjelu statusa kandidata.- To se uradilo zbog globalne geopolitičke konfrontacije i naznaka da autoritarni režimi imaju utjecaja na području zapadnog Balkana, pa hajde da Evropska komisija malo olabavi kriterije. To su učinili u slučaju Ukrajine i Moldavije koje ne zadovoljavaju uvjete za kandidatski status. BiH je, ipak, u boljem položaju, ali izgubila su se pravila, a poruka političkim elitama je da mogu da rade šta hoće – ističe Anđelić.

Ovdje sovjetski tenkovi nisu bili prisutni, pa imamo drugačiji odnos i prema Rusiji

Profesor Neven Anđelić iz Londona za "Avaz": BiH u EU ne može bez članstva u NATO-u

Općinski sud u Goraždu odbio je tužbeni zahtjev Admira Kovača, bivšeg radnika UNIS „Ginexa“, koji je 1. juna 2012. teško povrijeđen na svom radnom mjestu tokom procesa otprašivanja inicijalnih upaljača za rakete za protugradni top. Kovač je tražio naknadu štete po osnovu duševne boli, pretrpljenog straha i bolova, trajne potrebe za tuđom njegom, te izgubljene zarade zbog nesposobnosti za rad u ukupnom iznosu 500.000 KM. Sud je utvrdio da je njegov odštetni zahtjev zastario.<h2>Zaostale čestice</h2>U ispovijesti za „Avaz“ Kovač se sjeća trenutka koji je zauvijek promijenio njegov život. Otprašivanje inicijatora radio je pištoljem na zrak, prema uputama pretpostavljenih, a nakon što je upozorio da je na komadima puno zaostalih čestica eksploziva, rečeno mu je da nastavi do doručka, pa će onda odlučiti šta dalje.- U 10.05 posljednja ručica na traci meni se aktivirala. Sa 91 komadom upaljača za protugradni top, a to je preko 130 konjskih snaga. Sjećam se vatre, eksplozije, zatim kad su me stavljali u auto, sjećam se dr. Rovčanina u hitnoj koji me je šio. Pitali su me jesam li svjestan, ali sam imao problema da odgovorim, jer su mi zubi bili sasuti u grlo – kaže Kovač.

Uslijedio je dramatičan transport na UKC Koševo. Riječi anesteziologa u sanitetu, koji je vozača upozorio da će ga izgubiti ako ne stignu za pet minuta, nikada neće zaboraviti.- Proučio sam suru, sam sebi oči sklopio, spreman i svjestan da umirem – priča Admir.U BiH, Njemačkoj i Belgiji imao je 16 ili 17 operacija, ali je ostao trajni, stopostotni invalid čiji je život u 27. godini praktično uništen. U eksploziji je ostao bez lijeve podlaktice i desne šake, koju su ljekari kasnije pokušali barem djelimično osposobiti transplantacijom prsta i krvnog suda s noge. Ostao je i bez desnog oka, a na lijevo vidi samo sedam posto. Smrti majke, kaže nam Admir, doprinijela je njegova tragedija. U međuvremenu se oženio, dobio dijete, u maju očekuje i drugo, a sa suprugom i djecom živi u očevoj kući u neposrednoj blizini klizišta, bez pristupnog puta i mogućnosti da joj se priđe automobilom. Stambeni problem bio je jedan od osnovnih povoda da podnese tužbu.<h2>Hoda napamet</h2>- Da sam na mjestu te uprave i tih dioničara, pročitao bih i razmislio. To pravo na odštetu imaju svi. Prije rata komšija je izgubio ruke, tadašnja „Pobjeda“ mu je napravila kuću. Znači, dužni su stambeno i finansijski obezbijediti čovjeka, da može živjeti. Ja u oku imam ubrizgano silikonsko ulje, koje ne da da se oko osuši. Svaki moj pad ili udarac u oko je kraj, ja sam onda potpuno slijep čovjek. Ovim putem ispod kuće padao sam puno puta, jer krećem se više napamet nego što vidim – kaže Kovač.Priznaje da je vjerovao obećanjima bivše direktorice da će biti njihova briga, da je „Ginex“ finansirao operativne zahvate i liječenje, ali naglašava da je u firmu ušao kao mladić pun snage, a iz nje izašao kao neko ko je nesposoban za samostalan život.- To je sramota. Navedeno je da je u pitanju zastara, ali ja sam zadnju operaciju imao 13. maja u Belgiji. Zbog tog silikonskog ulja morat ću doživotno da se liječim. Sud piše da je „Ginex“ dao više od 450.000. To znači da su mi računali liječenje, svaku kontrolu, lijek, prevoz do Sarajeva, ili drva koja su mi kupovali nekoliko godina. I nakon svih operacija i dalje sam stopostotni invalid, a kada sam došao da radim gore, vidio sam i imao ruke. Mogu pitati i majstore jesam li uvijek bio pedantan i vrijedan radnik, koji je postizao normu i nikad se nije izvlačio – ističe Kovač.Pravni zastupnik Kovača, advokat Alen Nakić iz Sarajeva, najavljuje žalbu na presudu Općinskog suda u Goraždu. U cilju zaštite interesa klijenta ne želi detaljnije govoriti o činjenicama zbog kojih u ovom slučaju nije nastupila zastara.- Razlozi se svode na to da tokom svih ovih godina od 2012. godine Ginex plaća troškova liječenja mog klijenta, a svi ti troškovi su i po stajalištima liječnika činjeni s ciljem poboljšanja njegovog stanja. Na taj način su prekinuli zastaru. Osim toga, on sam nije ni bio u stanju da podnese tužbu, jer nesporno je da je kod njega nastupilo umanjenje opće životne aktivnosti od 100 posto, kao sinteza različitih onesposobljenja koja su nastupila kao posljedica tog štetnog događaja – ističe Nakić. Pozivajući se na stav Evropskog suda za ljudska prava, da sudovi moraju primjenjivati domaće zakone bez pretjeranog formalizma, Nakić ukazuje da se mora uvažiti život, te da Kovač ne može biti ostavljen u uvjetima u kojima jeste.<h2>Platili operaciju</h2>Uprkos svemu, zahvalan je novoj upravi „Ginexa“ koja mu je platila posljednju operaciju, iako ih je tužio.- Poštujem advokate i zakon, ali mislim da bi i oni trebali razmišljati o svojoj djeci, jer sve se vrati. Obećao sam sebi, kad se završi, ako ne dobijem ništa, na sudu i javno reći ću – ko god se ogriješio o mene haram mu bilo – poručuje Admir Kovač.

Da sam na mjestu te uprave i tih dioničara, pročitao bih i razmislio. To pravo na odštetu imaju svi, kaže Kovač

Pravna bitka Goraždanina Admira Kovača: Ranjen u "Ginexu", nisu mu dali odštetu jer je "zastario slučaj"

Posljedice zagađenja zraka po zdravlje stanovnika BiH su porazni, kazao je za “Avaz” ekspert u oblasti interventne kardiologije, dijagnostike i tretmana koronarne bolesti srca Elmir Jahić, profesor na Medicinskom fakultetu u Tuzli i direktor Medicinskog instituta „Bayer“.&nbsp;Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, između osam i devet miliona ljudi u svijetu godišnje umre od posljedica zagađenog zraka.- Među njima je čak gotovo 600.000 djece do pet godina. BiH je, nažalost, na prvom mjestu u Evropi po broju smrtnih slučajeva u odnosu na broj stanovnika, a druga u svijetu, iza Sjeverne Koreje – kaže prof. dr. Jahić.Podsjeća da zagađeni zrak najviše utječe na respiratorni i kardiovaskularni sistem, pa su respiratorne infekcije i karcinom pluća, ali i srčani i moždani udari, te razvoj svih oblika koronarne bolesti, veoma česti.- Posebno je značajno pogoršanje hroničnih oboljenja, srčanih i respiratornih, gdje dolazi do pogoršanja stanja i dovodi do razvoja novih oboljenja. Posljedice su veoma tragične po građane. Posebno je opasna dugotrajna izloženost zagađenom zraku, što je kod nas izraženo. Naročito je opasna izloženost sitnim, lebdećim česticama, PM 2,5, a zatim azotnom dioksidu i prizemnom ozonu. Smrtnost se povećava s povećanjem stepena zagađenosti. Svake godine u ovom periodu ponavljamo iste podatke, a u suštini naše institucije ništa ne poduzimaju – ističe Jahić.Raditi na energetskoj efikasnosti, korištenju obnovljivih izvora energije, javnog prijevoza koji će biti dostupan, ali i dostojan čovjeka, prelasku na industrije s nultom stopom zagađenja, povećavanju zelenih površina, samo su neke od mjera koje predlaže.- Cilj svake lokalne zajednice je da što više prostora pretvori u stambene objekte i u beton. Sve institucije vlasti govore da je ljudski život najvažniji, ali na ovom, pa i mnogo drugih primjera vidimo da je ljudski život nešto što se najmanje cijeni. Ne treba biti puno pametan da se shvati šta se treba raditi. I druge zemlje su prolazile kroz slične probleme, pa su odgovarajućim mjerama to smanjile. Mi to treba da uradimo, a ne da svake godine samo pričamo o tome – kaže prof. dr. Elmir Jahić.

Među njima je čak gotovo 600.000 djece do pet godina, kazao je dr. Jahić

Dr. Jahić: Značajno pogoršanje hroničnih oboljenja

Dr. Elmir Jahić, specijalista kardiolog, za "Avaz": BiH prva u Evropi po broju umrlih od zagađenja zraka

S velikom pažnjom mediji i javnost u BiH ispratili su početak primjene zakona kojim je konačno zabranjeno pušenje u zatvorenom prostoru u FBiH. Ugostitelji ovih dana evidentiraju efekte na dnevni promet u gradovima u kojima je jutarnju kafu bilo teško zamisliti bez duhanskog dima. Ipak, od prometa i ćeifa preče je zdravlje ljudi, pa će i oni koji svojim redovnim gostima žele odvojiti prostoriju za pušenje moraju ispuniti rigorozne kriterije i izdvojiti pozamašne sume novca.Već upućeni u pravila kažu da je dio ugostiteljskog objekta za pušače mora biti potpuno izoliran s uređajima koji će potpuno čist zrak ubacivati u prostoriju, pa isti takav, bez duhanskog dima, vraćati napolje.I tu smo došli u paradoksalnu situaciju. Dok se u zatvorenom prostoru, s razlogom, zabranjuje pušenje, građani se na otvorenom kontinuirano truju. U fokusu je Sarajevo, kao glavni grad države koji je u ovo doba godine redovno u vrhu liste najzagađenijih glavnih gradova svijeta, ali situacija nije puno bolja ni u drugim gradovima BiH. Svaku kotlinu ispunili smo smogom i ko zna kakvim plinovima i lebdećim česticama.Ljekari upozoravaju na štetne posljedice izloženosti ovakvom zraku, na visoku smrtnost od posljedica zagađenja zraka, a ovih dana čujemo i upozorenja da svi osjećamo simptome, ali da je teško razlikovati radi li se o prehladi, gripi ili alergiji nakon udisanja otrovnog sarajevskog zraka. Od prizora kojima svjedočimo više zabrinjava tišina iz institucija vlasti koje bi i ovu opasnost trebale shvatiti barem na isti način kao onu od duhanskog dima. Međutim, sve apele i zahtjeve da se poduzmu mjere koje bi pomogle građanima da prodišu niko, čini se, ne čuje, jer ljudski životi ovdje već odavno ne vrijede puno.&nbsp; &nbsp;

Dok se u zatvorenom prostoru, s razlogom, zabranjuje pušenje, građani se na otvorenom kontinuirano truju

Ljekari upozoravaju na štetne posljedice izloženosti ovakvom zraku

Trovanje na otvorenom

Nova, proširena lista sankcioniranih pokazuje da SAD zatvaraju obruč oko ljudi bliskih Miloradu Dodiku, izjavila je za “Avaz” politička analitičarka Tanja Topić.

Širi se američka crna lista: Sankcionisani Staša Košarac i još tri osobe iz RS

- Stiče se utisak da ovo još nije kraj, da će američki ambasador u BiH raditi do posljednje minute svog mandata, a da će SAD ostati vjerne principima zaštite teritorijalnog integriteta, suvereniteta i multietničkog karaktera BiH.&nbsp;Ova nova lista posebno je neugodna za državnog ministra spoljne trgovine, a s druge strane ukazuje da se SAD ne mogu podmetati prikriveni klijentelizam, niti hvatati prečice u zaobilaženju već izrečenih sankcija – naglašava Topić za portal "Avaza".

Ova nova lista posebno je neugodna za državnog ministra spoljne trgovine

Analitičarka Tanja Topić za "Avaz": SAD zatvaraju obruč, ali još nije kraj

Sarajevo je ponovo u vrhu liste najzagađenijih glavnih gradova svijeta, s alarmantnim vrijednostima indeksa kvalitete zraka.&nbsp;Nakon početka primjene zakona o zabrani pušenja u FBiH, stanovnici glavnog grada nalaze se u apsurdnoj situaciji da se od trovanja štite u zatvorenim prostorima, dok se istovremeno truju na otvorenom.<h2>Saobraćaj najgori</h2>Iako podržava smanjenje upotrebe uglja i drveta u zimskoj sezoni, akademik Kemal Hanjalić, doktor tehničkih nauka iz oblasti termodinamike i mehanike fluida, smatra da je saobraćaj, posebno saobraćajne gužve, glavni izvor zagađenja u Sarajevu.- Moramo regulisati saobraćaj. Ne možemo više dozvoliti da u centru grada sve mili, a tako je od jutra do sutra. Odakle nam navika da toliko koristimo automobile, ako ih svuda u razvijenom svijetu ljudi sve manje koriste za te gradske vožnje. Mnogo mojih kolega vani nema automobil, kada im zatreba vikendom oni ga iznajme – kaže Hanjalić.Dodaje da je problem moguće riješiti drastičnijim ograničenjima upotrebe automobila od Vijećnice do Čengić-Vile, boljim nadzorom saobraćaja i daljinskom kontrolom semafora, ali i izgradnjom saobraćajnica koje bi rasteretile saobraćaj kroz centar grada.

- Pogledajte Prvu transverzalu, kad su očistili dio kod Željezničke stanice, pa sve stoji zbog Penija koji je tu izgrađen, kako čitam, bez dozvole ili ako ništa uz privremenu dozvolu. Prva transverzala bila bi veliki odušak, jer ne bi ljudi prema Vogošći ili Nahorevu išli Alipašinom ulicom – ističe akademik Hanjalić.<h2>To nije ništa</h2>Podsjeća da se prijedlozi eksperata ne slušaju, a bilo ih je i svaki od njih može se prostudirati kompjuterskom simulacijom.- Mi mjerimo emisiju i zagađenja na nekoliko desetina mjesta, a to nije ništa. Simulacije mogu da provjere razne scenarije, sa različitom snagom i pravcem vjetra, inverzijom, objektima, gustinom saobraćaja. A mi to imamo, nekoliko mojih magistranata je to radilo. Ubijeđen sam da je saobraćaj najveći problem, uz dužni respekt prema projektima utopljavanja zgrada kroz poticajne mjere. Trebalo bi ohrabriti stanovništvo da koristi gas, jer gas je instaliran na svim padinama, od podnožja Trebevića do Grdonja. Ljudi ga ne koriste jer im je skup, pa s nekim dotacijama ih podstaći na prelazak sa čvrstih goriva na gas – naglašava akademik Kemal Hanjalić. <h2>Izgradnja i vjetrokoridori</h2>Kad je riječ o utjecaju izgradnje na vjetrokoridore i zagađenja, Hanjalić kaže da su greške davno napravljene, izgradnjom niza objekata na Marindvoru, a posebno na lijevoj obali Miljacke na Grbavici, kao i na Otoci i Alipašinom. Ozlojeđen je zbog gradnje Tibre, ogromnog objekta koji je građen poprečno u odnosu na pravac strujanja zraka istok-zapad.- Kada je riječ o WTC-u nesporno je da bi tu bolje bilo napraviti neki park, ali pitanje je može li grad sebi to priuštiti. Jedino je pitanje visine. Čujem da su u pitanju tri bloka slične visine i mislim da bi se to moglo dozvoliti kada bi se umjesto tri gradila dva s nekim prostorom između. Imate još jedan problem. Kažu da je planirano 7.000 kvadratnih metara prostora. Zamislite da je na 4 kvadratna metra jedan zaposlenik, to je blizu 2.000 zaposlenih, a šta ćemo tu sa automobilima – kaže Hanjalić.&nbsp;&nbsp;

Hanjalić smatra da je saobraćaj, posebno saobraćajne gužve, glavni izvor zagađenja u Sarajevu

Akademik Kemal Hanjalić za "Avaz" o zagađenju: Prva transverzala bila bi veliki odušak za Sarajevo

Nakon što je ranije najavila da će lista američkih sankcija biti proširena, ekonomistica Svetlana Cenić dobila je tužbe i od pojedinaca koji su jučer, ipak, završili na toj listi. Podsjeća da su se pojedinci smijali prvim sankcijama Ministarstva finansija i trezora SAD, ali da je smijeh vrlo brzo utihnuo.- Neki su me tužili i prije nego što su dospjeli na listu zbog mog privatnog posta s X platforme. Onda su svi krenuli da me tuže. Svi su oni na crnoj listi i ja ništa neistinito nisam rekla. Taj spisak je kružio ranije i nisam ga objavila samo ja. Ovom vidu sankcija svi su se smijali. I sada pokušavaju da kazne banke što su raskidale ugovore, pa da vidim dokle će to ići. Mislim da sam prva koja je rekla da ne potcjenjuju te sankcije, jer oni ne znaju šta je platni promet, ko u svijetu kontroliše transakcije i kako to izgleda – kaže Cenić za "Avaz“.

Dodaje da oni koji završe na crnoj listi, bez obzira je li riječ o pojedincima, firmama ili bankama, itekako osjete posljedice. Osim toga, skidanje s američke crne liste pošlo je za rukom samo u nekoliko izuzetaka.- S ljudima s crne liste sada sigurno neće kontaktirati američka administracija, pa i drugi zvaničnici. Tu je državni ministar, pa kako će sada izgledati njegovi susreti s bilo kim. Nisam od onih koji kažu da je ovo protiv RS.&nbsp;Ne, ovo je zato što naše pravosuđe apsolutno ništa nije radilo, nisu reagovali na silna upozorenja i onda to uradi neko drugi. SAD su moć, pa neka oni razmišljaju o tome. Dovoljno je bilo uvreda na račun SAD i američke administracije. Mislim da se nadaju da, kad Tramp dođe, on će to sve promijeniti. Međutim, od onih sankcija kadrovima SDS-a nekoliko predsjednika SAD se promijenilo, a oni su još tamo – ističe Cenić za "Avaz".

Neki su me tužili i prije nego što su dospjeli na listu zbog mog privatnog posta s X platforme, kaže Cenić

Ekonomistica Svetlana Cenić za "Avaz": Sankcije ne treba potcjenjivati, SAD su moć

Na osnovu nalaza sudskog vještaka prof. dr. Harisa Vranića, kojim je potvrdio da je predsjednik RS nakon operativnog zahvata sposoban za suđenje, Sud BiH je za srijedu zakazao nastavak procesa protiv Milorada Dodika, te v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića.Reagirao je branilac predsjednika RS Goran Bubić, koji je istakao da je dostavljeno vještačenje u potpunoj suprotnosti sa sadržinom Dodikovog otpusnog pisma, koje je potpisalo više univerzitetskih profesora, specijalista za abdominalnu hirurgiju preporučivši mirovanje u trajanju od 60 dana, a za određene aktivnosti i do tri mjeseca.&nbsp;Odgovorio je i Vranić koji je u izjavi za "Avaz" kazao da je Dodik imao rutinsku operaciju, laparoskopskom metodom, nakon koje postoperativni tok traje tri dana.

Prof. dr. Vranić za "Avaz": Politika me ne interesuje, nisam ni znao da vještačim dokumentaciju Dodika, tek kad je kurir donio vidio sam o kome se radi

Ovakav razvoj događaja za "Avaz" je komentirao poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kojović.- Bolest je bolest a politika je politika. Ono što znam o operaciji kojoj je podvrgnut predsjednik Dodik je da je to teška i kompleksna operacija i vjerovatno zahtjeva duži oporavak. Ako ne postoje neki formalno pravni razlozi zbog kojih se ročište mora održati 25. decembra mislim da je taj postupak nekorektan i ako hoćete neljudski. Niko ne bira kad će se razboljeti i kad će se oporaviti – kazao nam je Kojović.

Niko ne bira kad će se razboljeti i kad će se oporaviti

Predrag Kojović za "Avaz": Dodik je imao kompleksnu operaciju koja vjerovatno zahtjeva duži oporavak

Povećana koncentracija štetnih čestica u zraku predstavlja globalni javnozdravstveni problem, a udisanje čestica koje i ove godine Sarajevo svrstavaju u vrh liste najzagađenijih glavnih gradova svijeta može dovesti do akutnih ili hroničnih bolesti disajnih organa.&nbsp;Kazala je ovo za "Avaz" specijalista pneumoftiziolog u Domu zdravlja Sarajevo Emina Dedagić. Sugrađane poziva na oprez i da se pridržavaju preporuka ljekara.<h2>Štetan efekat</h2>- Najzastupljenije štetne čestice u zraku, emitovane iz različitih prirodnih i vještačkih izvora su čađ, suspendirane čestice različitih promjera „Particulate matter“-PM, sumpordioksid (SO2), azotdioksid (NO2), ugljikovmonoksid (CO), ozon (O3).&nbsp;Posebno štetan efekat imaju suspendirane čestica promjera 2,5 mikrometara, zato što prodiru duboko u pluća, do najudaljenijih, malih dišnih puteva, te najčešće ostavljaju trajne posljedice po zdravlje ljudi – kaže dr. Dedagić. Posebno skreće pažnju na rizične grupe stanovništva - osobe starije životne dobi, pacijente sa bronhijalnom astmom, emfizemom pluća, hroničnim bronhitisom, bronhiektazijama, karcinomom pluća, te djecu, trudnice i pacijenti sa ostalim hroničnim oboljenjima ili lošim imunitetom.<h2>Propratni simptomi</h2>- Posebnu pažnju moramo posvetiti djeci, jer su njihovi disajni putevi manji nego kod odraslih, dišu uglavnom na usta i dvostruko brže u odnosu na odrasle, pa su koncentracije udahnutih štetnih čestica veće i vrlo često dovode do bronhoalveolitisa, odnosno kompliciranih upala pluća – ističe dr. Dedagić. Izlaganje zagađenom zraku rezultira iritacijom sluznice disajnih puteva, te pokreće mehanizme koji podržavaju upalni proces i oksidativni stres, a simptomi zbog kojih se građani najčešće javljaju ljekaru su dugotrajni i perzstirajući kašalj, otežano disanje, često i bol u grudnom košu, slabost i zamaranje kao poljedica smanjene oksigenacije. Propratni simptomi su curenje nosa, crvenilo i svrbež očiju , te glavobolja i vrtoglavice, povišena tjelesna temperatura...Naša sagovornica upozorava da dugotrajna izloženost zagađenom zraku povećava rizik od kacinoma pluća, posebno kod populacije sa određenim faktorima rizika kao što su izloženost duhanskom dimu ili određeni genetski faktori. - Preporuke našim sugrađanima su da što manje borave na otvorenom, pogotovo u jutarnjim i večernjim satima kada su koncentracije zagađujućih čestica u zraku na visokoj razini. Disajne puteve neophodno je zaštititi šalovima i maskama, hidrirati organizam, konzumirati što više toplih napitaka, uz neophodne suplemente - vitamin D3, C, cink. Važno je da pacijenti s hroničnim opstuktivnim oboljenjima pluća redovno i pravilno koriste inhalatornu terapiju, jer time smanjuju rizik od pogoršanja svog osnovnog oboljenja – kaže za portal "Avaza" dr. Emina Dedagić, specijalista pneumoftiziolog u Domu zdravlja Sarajevo Emina Dedagić.

Sugrađane poziva na oprez i da se pridržavaju preporuka ljekara

Specijalista pneumoftiziolog Emina Dedagić za "Avaz": U periodu zagađenja zraka posebnu pažnju posvetiti djeci

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je “Prijedlog programa reformi BiH 2023”, čiji je predlagač Komisija za saradnju sa NATO-om.- To je Program reformi ili Godišnji nacionalni plan, koji je dio Nacionalnog plana za članstvo u NATO-u. Zato je jako bitan. Šaljemo dokument za 2023., prije skoro godinu dana pripremljen je i Program reformi za 2024., koji bi trebao biti usvojen u januaru. Time bismo stigli naše obaveze. To znači da BiH ima ubrzani put ka NATO savezu i ispunjava obaveze koje je dužna ispuniti na putu ka članstvo u NATO-u – kaže ministar odbrane BiH Zukan Helez za portal "Avaza".Radi se o obimnom dokumentu koji sadrži sve reforme, a gdje spada i neperspektivna vojna imovina, koja se ustupa civilnim strukturama.- Dodjeljuju se entitetima, a oni ih ustupaju općinama. Imamo dosta lokacija koje su uspješno realizirane, dok su neke u fazi ustupanja, a novih devet lokacija spremno je za predaju. Sve dok lokalne zajednice to ne preuzmu, mi ih održavamo, a na to trošimo resurse – dodaje Helez.

Radi se o obimnom dokumentu koji sadrži sve reforme, a gdje spada i neperspektivna vojna imovina, koja se ustupa civilnim strukturama

Helez nakon usvajanja Programa reformi BiH, za "Avaz": "BiH ima ubrzan put ka NATO-u"

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je “Prijedlog programa reformi BiH 2023”, čiji je predlagač Komisija za saradnju sa NATO-om.Slanje Programa reformi, odnosno Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) obaveza je BiH na putu u NATO u okviru Akcionog plana za članstvo (MAP).&nbsp;Ovaj dokument predstavlja godišnji izvještaj koji BiH šalje u NATO.&nbsp;Posljednji put Program reformi je poslan u NATO 2022. godine, tada za dvije godine, 2021. i 2022.

Slanje Programa reformi, odnosno Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) obaveza je BiH na putu u NATO u okviru Akcionog plana za članstvo (MAP)

Vijeće ministara BiH usvojilo "Program reformi BiH 2023." koji ide u NATO

Uprkos vremenskim nepogodama i drugim izazovima koje je donijela, godinu koju ispraćamo u "Autocestama FBiH“ ocjenjuju kao uspješnu.&nbsp;Potkrepljuju to podatkom da je vrijednost projekata na Koridoru 5C, koji su trenutno u fazi realizacije, 2,4 milijarde KM. Aktivna su i gradilišta na brzim cestama u FBiH s projektima vrijednosti 306 miliona maraka.<h2>Putna mreža</h2>- Izgradnja autocesta u svakoj državi predstavlja visoko značajne i važne projekte, kako za lokalne zajednice kroz koje putna mreža prolazi, tako i za cjelokupnu državu i društvo. Koridor 5C je naš ključni strateški interes, a da je to tako, govori iznos od 2,4 milijarde KM, kolika je vrijednost naših projekata koji su trenutno u fazi realizacije.&nbsp;Treba istaknuti plan za tunel Prenj čija izgradnja treba početi u proljeće 2025. godine. Tunel Prenj, dug 10,9 kilometara, bit će deveti najduži cestovni tunel u Evropi. Jednako izazovna bit će i dionica Mostar sjever - Mostar jug, koja je također geografski zahtjevna – navode iz "Autocesta FBiH“.Najvažnijim događajem u ovoj godini smatraju otvaranje poddionice Počitelj – Zvirovići i impozantnog mosta Hercegovina, koji je jug Hercegovine povezao s evropskom mrežom autocesta. - Za Hercegovinu, pripremni radovi na tunelu Kvanj već su počeli, dok se očekuje potpisivanje ugovora za poddionicu od Mostara do Bune. Također, početkom 2025. godine u funkciju bi trebala biti stavljena dionica Buna - Počitelj, koja je već završena. FBiH danas je jedno veliko gradilište, a mi nastavljamo raditi na svim frontovima – kažu u "Autocestama FBiH“. <h2>Aktivna gradilišta</h2>Radovi se nastavljaju i u 2025. godini, a privode se kraju i pripreme za početak gradnje važnih dijelova Koridora 5C. Trenutno su aktivna gradilišta na 50 kilometara dionice u sjevernom dijelu Koridora, pa bi dio autoceste od Sarajeva, odnosno Bradine, do krajnje tačke na Savi trebalo da bude potpuno završen do kraja 2026. godine. Na jugu, u proljeće naredne godine bit će ugovorena gradnja tunela Prenj i dionice Mostar sjever - Mostar jug, s krajnjim rokom za završetak cijelog Koridora 5C u 2030. godini.- Imamo zatvorenu finansijsku konstrukciju za sve dionice koje su u izgradnji i za one za koje uskoro planiramo otvoriti nova gradilišta. Pred nama je snažan investicijski ciklus u sljedećih nekoliko godina, koji u potpunosti mijenja prometnu vizuru naše zemlje – kazali su za "Avaz“ iz "Autocesta FBiH“.<h2>Poseban značaj</h2>"Autoceste FBiH“ nastavljaju raditi na proširenju prometne mreže, što uključuje, ne samo Koridor 5C već i brze ceste koje imaju poseban značaj za lokalno stanovništvo, s naglaskom na projekte Tuzlanske regije i Lašva – Nević polje, te Mostar - Široki Brijeg - Grude – Hrvatska.

Deveti najduži cestovni tunel u Evropi. Početkom 2025. godine u funkciju bi trebalo da bude stavljena dionica Buna - Počitelj, koja je već završena

Radovi na Koridoru 5C vrijedni 2,4 milijarde KM: Izgradnja tunela Prenj na proljeće

I onima kojima to možda nije bilo, sada će biti jasno kakva je snaga američkih sankcija, izjavio je za “Avaz” profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elvis Fejzić. On dodaje da je u posljednjem izvještaju Ministarstva finansija i trezora SAD-a o sankcioniranju Staše Košarca i ostalih sasvim jasno naglašena poruka da niko ne može na bilo koji način da pogoduje osobama koje je američka administracija ranije sankcionirala.- Ovaj slučaj i objašnjenje koje je dato za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Stašu Košarca je vrlo jasno. Jasno se kaže da je u ovom slučaju zloupotrijebljen budžet u slučaju firme Prointer koja je na crnoj listi i pogodovanja osobama koje su se već našle pod sankcijama Vlade SAD-a i Ministarstva finansija. Dakle, sasvim je jasno da se s tim sankcijama ne može igrati – kaže profesor Fejzić.Podsjeća da su se osobe sa američke crne liste, iako obavljaju važne poslove u vlasti, susrele s brojnim problemima, te zaključuje da američke sankcije remete normalan život i normalno funkcioniranje osoba i pravnih subjekata koji se susreću s njima. - Na poziv američke administracije, takvih “političkih dijagnoza” i stavova koji sigurno nisu izneseni tek tako, već na osnovu validnih argumenata iz više različitih izvora, trebalo bi da u ovim slučajevima reguju i bh. istražne i pravosudne institucije, ako ništa da razmotre sve što se navodi kao problem zbog kojeg su sankcije donesene. Međutim, mi smo komplicirana država i znamo kakve probleme imamo u Sudu, VSTV-u i Tužilaštvu, pa je sasvim jasno zašto se to pravovremeno ne događa. Bilo bi korektno da sve osobe koje su do sada sankcionisane podnesu ostavke. Oni pod sankcijama ne mogu normalno da funkcionišu i služe svojoj državi, a to bi bio i moralan čin, jer su sankcionisani zbog antidemokratske i antiustavne retorike, neki od njih prokazani su kao neko ko se bavio koruptivnim radnjama, a drugi su bili opasnost po sam ustavni poredak – ističe profesor Elvis Fejzić.Bez obzira kako ih ko doživljavao, zaključuje naš sagovornik, američke sankcije pomažu BiH u reformama koje je sasvim sigurno očekuju.

U novu godinu s novim poskupljenjima: Od januara više cijene struje, za dio privrede i drastično

Na čelu Ministarstva koje izdaje izvozne dozvole: Mogu li sankcije Staši Košarcu utjecati na izvoz bh. vojne industrije?

BiH angažirala međunarodni pravni tim: Istraživanja najavljuju propast Bosanske krajine

Profesor Neven Anđelić iz Londona za "Avaz": BiH u EU ne može bez članstva u NATO-u

Pravna bitka Goraždanina Admira Kovača: Ranjen u "Ginexu", nisu mu dali odštetu jer je "zastario slučaj"

Dr. Elmir Jahić, specijalista kardiolog, za "Avaz": BiH prva u Evropi po broju umrlih od zagađenja zraka

Trovanje na otvorenom

Analitičarka Tanja Topić za "Avaz": SAD zatvaraju obruč, ali još nije kraj

Akademik Kemal Hanjalić za "Avaz" o zagađenju: Prva transverzala bila bi veliki odušak za Sarajevo

Ekonomistica Svetlana Cenić za "Avaz": Sankcije ne treba potcjenjivati, SAD su moć

Predrag Kojović za "Avaz": Dodik je imao kompleksnu operaciju koja vjerovatno zahtjeva duži oporavak

Specijalista pneumoftiziolog Emina Dedagić za "Avaz": U periodu zagađenja zraka posebnu pažnju posvetiti djeci

Helez nakon usvajanja Programa reformi BiH, za "Avaz": "BiH ima ubrzan put ka NATO-u"

Vijeće ministara BiH usvojilo "Program reformi BiH 2023." koji ide u NATO

Radovi na Koridoru 5C vrijedni 2,4 milijarde KM: Izgradnja tunela Prenj na proljeće

Elvis Fejzić za "Avaz": S američkim sankcijama ne može se igrati, bilo bi korektno da sankcionisani podnesu ostavke

U novu godinu s novim poskupljenjima: Od januara više cijene struje, za dio privrede i drastično

Na čelu Ministarstva koje izdaje izvozne dozvole: Mogu li sankcije Staši Košarcu utjecati na izvoz bh. vojne industrije?

BiH angažirala međunarodni pravni tim: Istraživanja najavljuju propast Bosanske krajine

Profesor Neven Anđelić iz Londona za "Avaz": BiH u EU ne može bez članstva u NATO-u

Pravna bitka Goraždanina Admira Kovača: Ranjen u "Ginexu", nisu mu dali odštetu jer je "zastario slučaj"

Dr. Elmir Jahić, specijalista kardiolog, za "Avaz": BiH prva u Evropi po broju umrlih od zagađenja zraka

Trovanje na otvorenom

Analitičarka Tanja Topić za "Avaz": SAD zatvaraju obruč, ali još nije kraj

Akademik Kemal Hanjalić za "Avaz" o zagađenju: Prva transverzala bila bi veliki odušak za Sarajevo

Ekonomistica Svetlana Cenić za "Avaz": Sankcije ne treba potcjenjivati, SAD su moć

Predrag Kojović za "Avaz": Dodik je imao kompleksnu operaciju koja vjerovatno zahtjeva duži oporavak

Specijalista pneumoftiziolog Emina Dedagić za "Avaz": U periodu zagađenja zraka posebnu pažnju posvetiti djeci

Helez nakon usvajanja Programa reformi BiH, za "Avaz": "BiH ima ubrzan put ka NATO-u"

Vijeće ministara BiH usvojilo "Program reformi BiH 2023." koji ide u NATO

Radovi na Koridoru 5C vrijedni 2,4 milijarde KM: Izgradnja tunela Prenj na proljeće

Elvis Fejzić za "Avaz": S američkim sankcijama ne može se igrati, bilo bi korektno da sankcionisani podnesu ostavke