Politička prepucavanja uvijek su predstavljala prepreku svim reformskim procesima u BiH, kaže generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo. Dodaje da još ne postoji stvarni konsenzus unutar BiH za usvajanje zakona potrebnih za početak pregovora, uprkos nastojanjima i apelima iz Evropske komisije da se to konačno desi.- Očigledno je da ovakvo stanje odgovara određenim politikama, koje bi trebale da rade u interesu građana BiH i približavanja Bosne i Hercegovine punopravnom članstvu u EU, a ne s ciljem ispunjavanja uskih partokratskih interesa i političkih ciljeva zbog kojih evropski put stagnira – kaže Plakalo.Podjele u smislu eurointegracija stvaraju prostor za euroskepticizam kod dijela građana, dodaje, pa dok dio političara stvara dojam da im evropski put nije prioritet, BiH gubi dragocjeno vrijeme.- Mart je blizu. Tada će se donijeti odluka o otvaranju pregovora s EU ili samoizolaciji i nastavku blokada, s kojima su na gubitku svi građani i narodi koji žive u BiH, dok se ostale zemlje regiona kreću naprijed – ističe Plakalo.

Podjele u smislu eurointegracija stvaraju prostor za euroskepticizam kod dijela građana

Haris Plakalo za "Avaz": Otvaranje pregovora s EU ili samoizolacija

Bez obzira da li to rade prema tuđim nalozima ili zbog vlastitih interesa, svjesni da ih s evropskim integracijama BiH čeka više reda, zakona i rada, evidentno je da se bh. političari poigravaju s evropskim putem naše zemlje, te da im činjenica da smo na začelju regiona i kontinenta ne znači ništa. Pokazuje to zakazivanje, a zatim odgađanje sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je trebala biti hitna, a zatim je odgođena za 23. januar. Zakoni o graničnoj kontroli i o zaštiti ličnih podataka BiH, koji su ključni za dobijanje datuma početka pregovora, ponovo su ostali na čekanju.Za otvaranje pregovora o članstvu od BiH se očekuju dva imenovanja, među kojima je i imenovanje glavnog pregovarača, te usvajanje četiri zakona, podsjeća Adnan Ćerimagić, viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI). Dodaje da je za povlačenje sredstava iz Plana rasta EU potreban dogovor o nekoliko preostalih pitanja.- Ova agenda se čini teško ostvarivom, prije svega, jer smo iz dana u dan svjedoci sve većih apetita Banje Luke povezanih s povratkom Donalda Trampa (Trump) u Bijelu kuću. Posljednjim izjavama Milorad Dodik je dao naslutiti da sada nije trenutak za značajne korake, već za čekanje, pokušavajući povezati razgovore o statusu Grenlanda i mirovni proces u Ukrajini sa statusom bh. entiteta RS i četiri općine na sjeveru Kosova. S takvim procjenama i bez značajnijeg buđenja i angažmana EU, teško je očekivati napredak u BiH – ističe Ćerimagić.&nbsp;

Nastavlja se poigravanje sa sudbinom građana

Ćerimagić za "Avaz": Očekivanja RS od Trampa BiH zaustavila na evropskom putu

Usvajanjem potrebnog zakona, Parlament FBiH dao je zeleno svjetlo za izgradnju Južne plinske interkonekcije, koja će smanjiti ovisnost BiH o ruskom plinu. Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji podržao je 51 delegat Doma naroda, a projekt izgradnje vodit će državna kompanija „BH-Gas“, koji će biti restruktuiran na način da u upravu budu imenovani predstavnici hrvatskog naroda.Predviđeno je da „BH-Gas“, osim sjedišta u Sarajevu, ima i regionalnu kancelariju u Mostaru.<h2>Prirodni gas</h2>- Ova gasna interkonekcija je važna zbog sigurnosti snabdijevanja, jer diverzificira i pravac snabdijevanja i izvor snabdijevanja prirodnim gasom – kazao je za “Avaz” ekspert za energetiku i član ReSET Centra za održivu energetsku tranziciju Ognjen Marković.Naravno, od usvajanja zakona do realizacije ovog izuzetno značajnog projekta, dug je put.- Treba imati u vidu da za priključenje Južne interkonekcije na gasnu mrežu u Hrvatskoj treba izgraditi dionicu gasovoda do mjesta spajanja s Južnom interkonekcijom. <h2>Politički odnosi</h2>To je tehno-ekonomsko, a vjerovatno i političko pitanje. Kako se ne bavim politikom, ne mogu ocijeniti kako i koliko će politički odnosi utjecati na povezivanje Južne interkonekcije s gasnom mrežom Hrvatske, ali to pitanje svakako treba uzeti u obzir i u širem kontekstu političkih odnosa i sudionika u tim odnosima – ističe Marković.<h2>Šta je Južna interkonekcija</h2>Južna interkonekcija je planirani gasovod koji spaja Bosnu i Hercegovinu na evropsku gasnu mrežu preko Hrvatske, te smanjuje ovisnost zemlje o ruskom gasu. Dugačka je približno 180 kilometara, ulazi u zemlju kod Posušja na jugu i završava se kod Travnika u srednjoj BiH. Također je planirano nekoliko krakova ka gradovima u Hercegovini.

Zagvozd će planiranim Jadransko-jonskim gasovodom biti spojen s postojećom gasnom mrežom kod Splita, a samim tim i s terminalom tečnog prirodnog gasa na Krku.

Treba imati uvidu da za priključenje Južne interkonekcije na gasnu mrežu u Hrvatskoj treba izgraditi dionicu gasovoda do mjesta spajanja kaže Marković

Ekspert za energetiku Ognjen Marković za "Avaz": Južna interkonekcija važna zbog sigurnosti snabdijevanja

Za samo 14 dana januara u Kantonu Sarajevo otpuštena su 1.153 radnika.&nbsp;Ova informacija koju je u medijima iznijela direktorica Službe za zapošljavanje KS Amina Džonlagić jedna je u nizu onih koji Vladu FBiH pozivaju da analizira posljedice svoje odluke o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM i da hitno smanji teret koji na svojim plećima nose poslodavci, posebno dio ekonomije koji stvara novu vrijednost i puni budžete i fondove.Tačno je da je minimalna plaća u FBiH već dugo ispod svakog minimuma, da prošlogodišnjih 619 KM predstavlja mizeran, sramotan iznos i da se nešto moralo promijeniti, ali i put do pakla popločan je najboljim namjerama, a informacije s terena izbijaju i posljednji argument iz ruku onih koji su vjerovali da se to može uraditi na ovaj način.Na to su proteklih dana, osim predstavnika investitora i poslodavaca, upozoravali i ekonomski stručnjaci. Jedan od dodatnih problema bit će lančana reakcija kroz rast ostalih plaća.Iz grupacije sindikata iz realnog sektora, kojeg čine Sindikat građevinarstva i industrije građevinskog materijala BiH, Sindikat tekstila, kože, obuće i gume FBiH, Samostalnog sindikata radnika hemije i nemetala u FBiH, Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH i Sindikata metalaca FBiH, ukazuju na to. Oni su podržali odluku Vlade FBiH, smatraju je odgovornim činom nosilaca vlasti s ciljem ispravljanja potpuno narušenog balansa između poslodavaca i radnika, posebno u realnom privatnom sektoru, a tamo gdje radnici nisu sindikalno organizirani čak i kao zaštitu od eksploatacije radnika.Međutim, sindikati traže hitno donošenje mjera i propisa s ciljem smanjenja tereta na plaće, kako bi se osigurao rast ne samo najniže nego i svih ostalih plaća. Predstavnike vlasti pozivaju da najkasnije u roku od deset dana pažljivo analiziraju trenutnu situaciji i riješe pitanja poreza i doprinosa, jer u protivnom će biti problema s primjenom kolektivnih ugovora.S odlukom o povećanju minimalne plaće Vlada FBiH očigledno je skratila i rokove za dugo obećavane fiskalne reforme. Očekuje se da dodatni teret podijeli s ekonomijom, ne do kraja godine, već odmah, jer formula po kojoj su privredi nametnuti dodatni troškovi, a budžetima namijenjeni dodatni prihodi očigledno vodi u ambis.&nbsp; &nbsp;&nbsp;

Očekuje se da dodatni teret podijeli s ekonomijom jer formula po kojoj su privredi nametnuti dodatni troškovi očigledno vodi u ambis

Jedan od dodatnih problema bit će lančana reakcija kroz rast ostalih plaća

Put do pakla...

Imenovanjem posebnog zamjenika glavnog tužitelja FBiH&nbsp;Hrvoja Čabrajića, te tužitelja Samira Selimovića, Amre Mehmedić, Jove Karića, Nine Šahinpašić, Aida Hadžismajlovića, Medine Džerahović i Aide Bešlije, nepunih 11 godina od donošenja zakona, okončana je uspostava Posebnog odjela Tužilaštva FBiH, koji će se baviti najtežim oblicima kriminala i korupcije.<h2>Istražne radnje </h2>Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH, koji predviđa uspostavu posebnih odjela pri Tužilaštvu i Vrhovnom sudu FBiH, usvojen je 2014. godine, nakon velikih nereda i protesta građana širom BiH. Njime su precizirani osnivanje, organizacija, nadležnost, ovlaštenja i način rada Posebnog odjela Federalnog tužilaštva za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala, te Posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH za korupciju, organizirani i međukantonalni kriminal.Ovim zakonom je definirano da je Posebni odjel Tužilaštva nadležan da provodi istražne radnje i vrši funkciju otkrivanja i krivičnog gonjenja učinitelja krivičnih djela korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala, koja su u nadležnosti Posebnog odjela suda. <h2>Krivična djela </h2>A radi se o krivičnim djelima udruživanja radi činjenja krivičnih djela, organizirani kriminal, uključujući time sva krivična djela koja je učinila grupa za organizirani kriminal, zatim krivična djela terorizma i protiv ustavnog poretka FBiH. Posebni odjeli imat će nadležnost i u vezi s krivičnim djelima podmićivanja, krivičnim djelima protiv službene i druge odgovorne dužnosti, krivičnim djelima protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa i krivičnim djelima iz oblasti poreza, ako je počinitelj službena ili odgovorna osoba izabrana ili imenovana od Parlamenta FBiH, Vlade FBiH ili VSTV-a BiH, ili je Vlada FBiH u postupku njihovog imenovanja dala prethodnu saglasnost. „Federalni Uskok“ bit će angažiran i u svim drugim slučajevima kada vrijednost zahtijevane, obećane ili pribavljene imovinske koristi ili štete pričinjene učinjenjem ovih krivičnih djela prelazi iznos 100.000 KM. U nadležnosti Posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH su i krivična djela protiv pravosuđa - davanje lažnog iskaza, sprečavanje dokazivanja, povreda tajnosti postupka, odavanje istovjetnosti zaštićenog svjedoka i povreda zakona od sudije, ako su učinjena u vezi s prethodno navedenim krivičnim djelima.Zakonom je definirano i da su službene i odgovorne osobe u organima uprave, upravnim organizacijama i svim pravnim osobama, koje saznaju za podatke koji upućuju na neko od ovih krivičnih djela, dužne odmah obavijestiti Posebni odjel Tužilaštva. <h2>Neophodna pomoć</h2>Svi policijski organi, organi uprave i upravne organizacije dužni su da na zahtjev posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca pruže svu neophodnu pomoć i podršku, bez odgađanja omoguće upotrebu službenih prostorija, opreme i svakog tehničkog sredstva kojim raspolažu, osiguraju pravovremeno odazivanje svakog svog pripadnika, odnosno uposlenog, uključujući i rukovodioce organa, radi davanja obavještenja, ispitivanja i saslušanja u svojstvu osumnjičenog ili svjedoka, te da bez odgađanja predaju Posebnom odjelu Tužilaštva svaki dokument ili drugi dokaz koji posjeduju, ili na drugi način saopće informacije koje mogu da pomognu u razjašnjavanju krivičnih djela.

Ovim zakonom je definirano da je Posebni odjel Tužilaštva nadležan da provodi istražne radnje i vrši funkciju otkrivanja i krivičnog gonjenja

Svi policijski organi, organi uprave i upravne organizacije dužni su da na zahtjev posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca pruže svu neophodnu pomoć i podršku

Nakon imenovanja tužitelja Posebnog odjela Tužilaštva FBiH:  Kome će "federalni Uskok" kucati na vrata?

Sporazum o primirju između Izraela i Hamasa na ispitu je i prije nego što je stupio na snagu, a slavlje stanovnika Gaze prekinuto je snažnim zračnim napadima u kojima su ubijeni deseci civila, uglavnom djece i žena. Dok brojni zvaničnici pozdravljaju dogovor, izraelska vlada jučer, iako je bilo najavljeno, nije odobrila sporazum, pa je cijela situacija još konfuzna.<h2>Bolna stvarnost</h2>- Teško mi je to komentarisati, jer sam bio svjedok koji je posmatrao izbliza sve što se dešavalo u Gazi. Doživljavao sam to veoma blisko i emotivno. Naravno da čovjeka raduje ako dođe do bilo kakvog primirja, ali sve ovo što se dešava zaista je bolno. Bolje je bilo kakvo primirje, jer bi to, ipak, bio znak da će se nešto u budućnosti popraviti – kazao je za “Avaz” ambasador BiH u Egiptu Sabit Subašić.Nikada nije uspio ući u Gazu, ali je tokom procesa evakuacije bh. državljana s njenih granica vidio razmjere stradanja, a u razgovoru s ljudima koji su izašli iz pakla enklave dobio dodatne informacija. Od tada do danas situacija je postala neuporedivo teža.<h2>Nemoguće opisati </h2>- To je kataklizma. Ne postoji drugi izraz kojim bi se moglo opisati sve što se dešava tamo. Bio sam na granici tamo, izvlačili smo te ljude iz Gaze u periodu kad smo to bili u prilici. Vidjeli smo u kakvim uslovima su ti ljudi izlazili. To je katastrofa koja se dešava palestinskom narodu, a koja je jednostavno neopisiva. To je neuporedivo s bilo čim drugim što se dešavalo u modernom svijetu – ističe Subašić.Za 467 dana u Gazi je ubijeno više od 46.700 Palestinaca, među kojima je čak 18.000 djece. Na osnovu podataka koje je dobio, Subašić tvrdi da je broj žrtava mnogo veći nego što se to navodi u zvaničnim podacima. Smatra da je predsjedniku SAD Donaldu Trampu (Trump) stalo da zaustavi velike sukobe u svijetu, kako bi u historiji ostao upamćen kao mirotvorac, što svim ljudima zgroženim užasom koji se dešava u Gazi daje nadu da je mir, ipak, blizu.<h2>Odgovornost za genocid</h2>Na tragičnoj sudbini Palestine svijet testira svoju snagu da odgovornost za zločine protiv civilnog stanovništva i genocid bude utvrđena i kažnjena.- To je nešto što nas čeka. Da li će svijet imati snage da na ovo odgovori na pravi način, u skladu sa međunarodnim pravom? Postoji puno oponenata koji će se na sve načine boriti da se dostignuća međunarodnog prava u segmentu genocida stave u stranu. Bit će to velika borba – ističe Subašić.

Teško mi je to komentarisati, jer sam bio svjedok koji je posmatrao izbliza sve što se dešavalo u Gazi, kaže Subašić

Ambasador Subašić: Bolje je bilo kakvo primirje

Ambasador BiH u Egiptu Sabit Subašić za "Avaz": Kataklizma je jedini izraz za ono što se dešava u Gazi

Snažnija i odlučnija borba protiv korupcije i kriminala intencija je širih, evropskih razmjera, izjavio je za “Avaz” pravni ekspert Josip Muselimović, komentirajući vijest da je&nbsp;posebni zamjenik glavnog tužitelja FBiH, odnosno šef „federalnog Uskoka“, konačno imenovan.- Apsolutno je očekivati neke promjene, moguće i ozbiljnije, jer stvarno je došlo vrijeme da se neke stvari postave na svoje mjesto. Iz nekih mojih saznanja, nažalost, ne postoji nijedna društvena sfera a da se ne može staviti pod neku sumnju. Do rata sam sudjelovao u najvećim kaznenim predmetima u BiH i na području cijele bivše Jugoslavije. Vjerujte mi, nikad mi niko nije dao ni naznaku da u našem pravosudnom sistemu u to doba ima bilo kakvih kontakata, mešetarenja, a pogotovo nekakvog kriminala i mita. Ovo danas je nešto drugačije – kaže Muselimović. &nbsp;&nbsp;Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, dodaje, ovisi o tome hoće li na čelo institucija koje je nose doći ljudi koji mogu odgovoriti takvoj zadaći, a iskustvo nam govori da se tu uvijek umiješaju interesi političkih stranaka. Muselimović se nada da su se pri izboru cijenile vrijednosti koje kandidat mora imati za tako odgovornu funkciju. O Čabrajiću ne zna ništa, ali zaključuje kako to ne znači da nije kompetentan.

Snažnija i odlučnija borba protiv korupcije i kriminala intencija je širih, evropskih razmjera, izjavio je

Muselimović: Došlo je vrijeme da se stvari postave na svoje mjesto

Josip Muselimović za "Avaz": Moguće je očekivati čak i ozbiljnije promjene

Čestitam kolegi na izboru i želim mu mnogo profesionalnog odnosa u radu, neću reći sreće, jer tu sreća ne igra neku ulogu, kaže poznati bh. advokat Ifet Feraget, nakon imenovanja prvog čovjeka „federalnog Uskoka“ Hrvoja Čabrajića.- Svi moramo biti svjesni da je to potpuno novo tužilaštvo i da će biti potrebno par godina da se “uhoda”, da se tužioci iz različitih tužilaštava upoznaju. I da nikad ne zaboravimo onu hipoteku koju ćemo trajno nositi, da su kantonalni tužitelji u KS pokušali da zataškaju jedno očigledno ubistvo. Da svi tužioci iz KS, koji eventualno budu u tom tijelu, o tome uvijek trebaju voditi računa. Onaj ko trpi staru nepravdu, taj na vrata poziva novu. Drago mi je što kolega Čabrajić nema veze s tim slučajem – kaže Feraget.Formiranje Posebnog odjela za oblast koju u svojoj nadležnosti već imaju sva kantonalna tužilaštva smatra čudnim, kao i podatak da među kandidatima za tužioce nema onih najiskusnijih, ali naglašava da je pred ovim odjelom kompleksan posao.- To je tijelo koje će biti u fokusu javnosti, a bitan je početak. Mi smo država u kojoj kriminal i korupcija imaju posebno mjesto. To važi i za sva tužilaštva, uz izvinjenje ogromnom broju časnih izuzetaka. Imamo veliki broj neodgovarajućih istraga da je to zastrašujuće, gdje se istrage vode ne s ciljem da se nešto rasvijetli, nego da prođe vrijeme i da se nešto zataška – ističe Feraget.

Imamo veliki broj neodgovarajućih istraga da je to zastrašujuće, kazao je

 Feraget: Onaj ko trpi staru nepravdu, taj na vrata poziva novu 

Ifet Feraget za "Avaz": Mi smo država u kojoj kriminal i korupcija imaju posebno mjesto

Nakon što ga je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH izabralo za posebnog zamjenika glavnog tužioca FBiH, odnosno šefa odjela koji je u javnosti već dobio neformalni naziv „federalni Uskok“, Hrvoje Čabrajić u prvom oglašavanju za jedan medij, u izjavi za “Dnevni avaz” pojašnjava da slijedi period u kojem je moguće izjaviti žalbu, te će prije bilo kakvog oglašavanja sačekati da kompletna procedura bude dovedena do kraja.Ipak, bez obzira na krajnji ishod, u kratkom razgovoru s glavnim i odgovornim urednikom “Dnevnog avaza”, kaže da je pred Posebnim odjelom mnogo posla.- Ono što mogu reći u ovom trenutku jeste da su svi ljudi maksimalno motivirani da daju svoj doprinos i ja se nadam da će onda doći i rezultati. Zaista smo maksimalno opredijeljeni da ostvarimo rezultate koji se od ovog odjela očekuju – kazao je Čabrajić za “Avaz”.Hrvoje Čabrajić je rođen u Varešu, a diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2007. godine. Pravosudni ispit je položio 2012. godine, a tužilac Tužilaštva KS je postao u maju 2016. godine.&nbsp;&nbsp;

Ono što mogu reći u ovom trenutku jeste da su svi ljudi maksimalno motivirani da daju svoj doprinos i ja se nadam da će onda doći i rezultati

Hrvoje Čabrajić za "Avaz": Maksimalno smo opredijeljeni da ostvarimo rezultate koji se od nas očekuju

Klizište u Mladoševici kod Maglaja se stabiliziralo i nema informacija o novim pomjeranjima tla i štetama.&nbsp;Šest porodica evakuirano je iz ovog mjesta nakon pokretanja klizišta na prostoru od oko 20 hektara, čiji se kraci pružaju i mnogo dalje od centralne zone.- Mi smo dobili službenu zabilješku od Federalnog zavoda za geologiju kojom su predložene preventivne, hitne mjere koje općina treba izvršiti. Već smo napravili specifikaciju radova i imamo okvirno koliko bi te mjere koštale. Danas smo imali posjetu nekoliko ministara uz Vlade FBiH i v.d. direktora Federalne uprave civilne zaštite. Obećali su nam podršku u sanaciji klizišta i obezbjeđivanju uslova za život evakuisanih ljudi u narednom periodu – kazao je za “Avaz” načelnik Općine Maglaj Maid Suljaković.Na terenu su obilježene zone u kojima će biti izvršene hitne mjere na stabilizaciji terena, a moguća nova pomjeranja tla konstantno se prate. Ako teren ostane stabilan prvi radovi bi trebali početi za sedam dana.- Mi ćemo finansirati iskope dva uzdužna drenažna kanala sa par bočnih krakova, kako bismo pokupili vodu koja je prisutna na tom području, te da produbimo kanale koji vode prema rijeci i da na taj način vodu odvedemo iz klizišta kako bismo isušili taj dio. To će nas koštati oko 100.000 KM – dodaje Suljaković.Za sanaciju klizišta bit će potrebno mnogo više sredstava kojih ova lokalna zajednica nema, pa se očekuje obećana pomoć Vlada ZDK i FBiH. Jednoj od evakuiranih porodica osigurana su sredstva za stanarine, dok su ostale još uvijek kod bližih srodnika. U Maglaju očekuju i sastanak sa predstavnicima JP Autoceste FBiH, na kojem bi se trebalo razgovarati o sanaciji klizišta.

Obećali su nam podršku u sanaciji klizišta i obezbjeđivanju uslova za život evakuisanih ljudi u narednom periodu, kazao je Suljaković za "Avaz"

Načelnik Maglaja Maid Suljaković za "Avaz": Za preventivne, hitne radove na klizištu u Mladoševici oko 100.000 KM

Plaće uposlenih u državnim institucijama ostaju iste i u januaru, iako je 27. novembra prošle godine Vijeće ministara BiH usvojilo odluku po kojoj se osnovica za obračun plaće, sa 600 KM u 2024., povećava na 631,50 KM.&nbsp;Čeka se usvajanje budžeta institucija BiH za 2025. godinu. Tako će uposlenici koji plaću primaju iz državnog budžeta u godini koja je počela s novim poskupljenjima simbolična povećanja primanja morati čekati. S povećanjem osnovice, uposlenici s najnižim koeficijentom dobit će nepunih 40 KM više.- Iskreno se nadamo da će u prvom kvartalu ove godine najkasnije biti usvojen budžet, jer radit ćemo na tome, vršiti određene pritiske, jer ovo je katastrofa sa poskupljenjima i cijenom potrošačke korpe. Dobili smo neko minimalno povećanje, ali ni njega nema – kazao je za “Avaz” Radenko Mirković, predsjednik Sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine.Čeka se i potpisivanje prvog kolektivnog ugovora za uposlene u institucijama BiH. Usaglašen je sredinom jula, a u Vijeću ministara usvojen polovinom decembra. Njegovom primjenom, s novom formulom za obračun, plaće bi značajnije rasle. - Osnovica bi se po ovom kolektivnom ugovoru odredila 30. juna i mi bismo tada tačno znali kolika je osnovica za 2026. godinu. Da smo imali kolektivni ugovor osnovica bi sada bila više od 660 KM. Očekujemo njegovo potpisivanje u prvom slobodnom terminu kod predsjedavajuće Vijeća ministara – dodaje Mirković.

Dobili smo neko minimalno povećanje, ali ni njega nema, kazao je za “Avaz” Radenko Mirković

U godini koja je počela s novim poskupljenjima: Minimalna povećanja plaća uposlenika državnih institucija na čekanju

Jučerašnja sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je najavljena kao hitna, odgođena je za 23. januar. Poslanici su trebali razmatrati prijedloge zakona o graničnoj kontroli i o zaštiti ličnih podataka BiH, koje je Vijeće ministara BiH usvojilo polovinom decembra prošle godine. Iako predstavljaju važne zakone na evropskom putu BiH, na kojem su svi najavljivani rokovi padali u vodu, parlamentarna većina na državnom nivou, ili bar njen dio iz RS, još jednom je pokazala da joj početak pregovora o članstvu u EU nije u vrhu prioriteta.- Neozbiljno i neodgovorno od vladajuće koalicije SNSD – HDZ – Trojka. Prvo zakažu, pa otkažu sjednicu. Pravi cirkus u režiji vlasti, koja pokazuje da je najlošija vlast od Dejtona do danas – kazao je za “Avaz” državni parlamentarac iz PDP-a Branislav Borenović.U narednim danima, a kako je to najavljeno i iz pojedinih stranaka u vlasti, bit će poznata sudbina aktuelne većine, čija se prekompozicija sve češće pominje. - Evropski put BiH sa ovakvom koalicijom je u ćorsokaku, jer već dugo nema vidljivog napretka. Mora se raščistiti da li ova parlamentarna većina postoji ili ne – naglašava Borenović.

Mora se raščistiti da li ova parlamentarna većina postoji ili ne

Borenović za "Avaz": Evropski put BiH sa ovakvom koalicijom je u ćorsokaku

Ako do 25. januara ne bude konkretnih poteza u cilju otklanjanja diskriminacije koja se provodi kroz sporno pravilo 90/180, prijevoznici iz BiH i regiona će i definitivno donijeti odluku o datumu i načinu blokade puteva prema EU. Ovo je poruka sa plenuma Konzorcijuma Logistika BiH, koji je u srijedu održan u Matuzićima kod Doboja.Plenum je podržao saradnju s prijevoznicima iz Turske, Srbije, Albanije, Moldavije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, koji se suočavaju s istim problemom, a od Ministarstva komunikacija i prometa BiH zatraženo je da hitno uspostavi koordinaciju s predstavnicima ministarstava zemalja regiona u pripremi zajedničkog odgovora na sporno pravilo unutar Šengena. <h2>Posljednja nada</h2>- U slučaju da nema reakcije i pozitivnog pomaka, mi nećemo imati drugog izbora nego da u mjeri u kojoj to možemo prekinemo transportne tokove među zemljama blokirajući teretne kanale na graničnim prelazima EU sa našim zemljama. Ovo je posljednji vid zaštite naših ljudskih prava kao i prava privrednika. Apel koji Vam upućujemo je posljednja nada za normalno rješenje i uklanjanje barijere u vidu ugnjetavanja vozača, prevoznika i svih koji zavise od naših vozila – navodi se u zaključcima.Korisnici usluga prijevoza u državama regiona već su upoznati s namjerama prijevozničkih asocijacija. Profesionalni vozači iz zemalja koje nisu članice EU doživljavaju maltretiranja i hapšenja, plaćaju visoke kazne, zabranjuje im se ulazak u zemlje EU, a time i pravo na rad. Na taj način domaće transportne kompanije ostaju bez vozača i prijeti im paraliza, a sve zbog pravila po kojem u EU mogu provesti najviše 90 u toku 180 dana, koje nisu u mogućnosti ispoštovati. - Uzimajući u obzir to da se prilikom brojanja dana boravka uzima i jedan minut proveden na teritoriji Šengena kao jedan dan boravka, te uzimajući u obzir i to da su velika vremenska zadržavanja na izlazima iz EU, zbog čega se čekanje u koloni vozila smatra boravkom, dolazi do multipliciranja ovog problema. Svakodnevna hapšenja profesionalnih vozača tokom obavljanja radnih zadataka, tretiranja kao da su izvršioci kriminalnih dela i degutantne zabrane ulaska vozačima na teritoriju Šengena u rasponima od par meseci do par godina su udar na čovječnost i dostojanstvo ljudi koji ne prevoze svoju, već robu kompanija iz zemalja EU – upozoravaju iz Konzorcija Logistika BIH. <h2>Visoki troškovi</h2>Plenum je usvojio i zaključak kojim traži da se uvjeti poslovanja transportnih kompanija u BiH izjednače s onim u zemljama zapadnog Balkana. Očekuju usvajanje propisa da im se osigura povrat 50 posto sredstava naplaćenih po osnovu akciza iz litra goriva, zatim popust od 50 posto na korištenje autoputeva u BiH, te smanje troškovi registracije vozila. Kroz trenutnu strukturu cijene goriva, pojašnjavaju, s prosječnom potrošnjom goriva od 30 litara na 100 kilometara, za akcize i putarine potrebno je izdvojiti 22.500 KM godišnje za svako teretno vozilo.

Korisnici usluga prijevoza u državama regiona već su upoznati s namjerama prijevozničkih asocijacija

Osam dana do konačne odluke: Prijevoznici će blokirati teretne kanale na prijelazima sa EU

U godini u kojoj obilježava 30. godišnjicu potpisivanja Dejtonskog sporazuma, BiH je zaglavljena u vremenu i geometriji s tri konstitutivna naroda, dva entiteta i Distriktom Brčko.Ovo je za „Avaz“ izjavio politički analitičar Aleksandar Popov. Komentirajući nove apsurde da smo u samo nekoliko dana svjedočili najavama otcjepljenja RS, a potom usvajanja reformskih zakona i nastavku puta ka EU, Popov kaže da je u pitanju „frankenštajn“ koji teško može da funkcionira.<h2>Formalno cijepanje </h2>- Da nije Tramp (Trump) pobijedio, vjerovao sam da će Amerikanci iskoristiti ovaj jubilej da se konačno izađe iz koordinata 90-ih godina i da se napravi nova konferencija, na kojoj bi se donio novi ustav i novo ustrojstvo, gdje bi BiH bila servis svih građana, a ne samo konstitutivnih naroda, te konačno postala funkcionalna država. Da li će to Trampu pasti na pamet i hoće li se ikako baviti ovim regionom, veliko je pitanje – kaže Popov.Popov smatra da u slučaju BiH međunarodna zajednica pravi grešku, ne čineći ništa da promijeni okvir u kojem se i bez njenog formalnog cijepanja, razlike unutar države produbljuju. Nove poruke u kojima se izražava zabrinutost zbog situacije u BiH, kao i zbog odnosa Srbije i Kosova, ali i potvrđuje spremnost da reagira, stigle su prije nekoliko dana iz NATO-a.<h2>Ključne adrese </h2>- Kad se to desi, onda je đavo odnio šalu. Da se djelovalo politički ranije, o tome sada ne bi trebalo ni pričati. Znam da je EUFOR u BiH, KFOR na Kosovu i da će oni spriječiti ozbiljniji sukob, ali ako do toga dođe, to znači da je politika doživjela krah. Umjesto toga, trebalo je za ovih 30 godina probleme rješavati politički. Kad je u pitanju BiH, uz unutrašnje faktore, ključne adrese su Beograd i Zagreb. Na njih se, kao na potpisnike Dejtonskog sporazuma i prve susjede, morao izvršiti pritisak da ne djeluju destruktivno kao sada. Da pomognu da se BiH ojača kao građanska država i servis svih svojih građana – ističe Popov.

Da nije Tramp pobijedio, vjerovao sam da će Amerikanci iskoristiti ovaj jubilej da se konačno izađe iz koordinata 90-ih godina

Aleksandar Popov za "Avaz": 30 godina od Dejtona, BiH treba novo ustrojstvo

Od početka pandemije koronavirusa kupovna moć stanovnika BiH na udaru je enormnih poskupljenja. Svaka promjena na tržištu, od cijena goriva i sirovina do plaća zaposlenih, koristi se kao povod za rast cijena, a građane koji su se već odrekli svega bez čega mogu, najviše brinu poskupljenja hrane. Sudeći prema procjenama Centralne banke BiH, prema kojima će inflacija u BiH u 2025. godini iznositi 3,6, a u 2026. godini 3,5 posto, borbi za preživljavanje ne nazire se kraj.&nbsp; &nbsp;Prihvatljiva inflacija je ona od dva posto, podsjeća profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Kemal Kozarić, a BiH sa sistemom valutnog odbora, gdje je kurs domaće valute zakonom vezan za euro, ima problem uvozne inflacije.<h2>Ograničene cijene</h2>- Imamo spoljnotrgovinski deficit blizu sedam milijardi. Samo hrane uvozimo za gotovo 1,5 milijardi, a hrana posebno utječe na inflatorna kretanja. Dajemo 500 miliona za meso, 200 miliona za vodu, 150 miliona za lijekove… Vlada ograničava cijene određenih proizvoda, ali to je mjera koja nije popularna i teško je držati kontrolu s takvim instrumentima. Rješenje je da se okrenemo domaćoj proizvodnji, posebno kad je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, jer država koja ne može da obezbijedi hranu za svoje građane je uvijek potencijalno u problemu – dodaje profesor Kozarić.

Uz podršku povećanju minimalne plaće na 1.000 KM, Kozarić spornim smatra što će teret dodatnih troškova na kraju platiti građani.- Moralo je doći do pregovora da se teret tih dodatnih poreza i doprinosa na neki način podijeli između njih. Naravno da će neki poslodavci sad poskupiti svoje proizvode i usluge, i to se već dešava. Mi onda ulazimo u tu inflatornu spiralu, gdje, da bismo nadoknadili jedan, pravimo drugi trošak, a na kraju cijenu plaćaju građani. Mora se ići u fiskalnu reformu, jer su nam doprinosi među najvećim, a porez na dobit najmanji u Evropi. Porez se mora smanjiti na hranu, knjige i lijekove, a uvesti progresivnu stopu za luksuzne robe. Dividenda i prihod od kamata nisu oporezovani. Primjera radi, u Austriji je 49 posto porez na dobit, a kod nas 10 posto. Gotovo 300 firmi iz Austrije je ovdje osnovano samo zbog poreza na dobit – ističe Kozarić.<h2>Domaća ekonomija </h2>- Nije problem inflacija, već činjenica da se nismo vratili na normalne cijene nakon poskupljenja koja smo imali tokom korone i nakon početka rata u Ukrajini. Tada su cijene užasno skočile, prema mom mišljenju potpuno neopravdano, i ostale su takve. Inflacija od 3,6 posto je normalna, ali kada već imate punu čašu, naravno da je svaka kap previše – kaže Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača KS.Upozorava da bi pohlepa mogla uništiti domaću ekonomiju, jer će stalnim, neopravdanim i enormnim poskupljenjima domaći poduzetnici uništiti vlastite poslove.- Zaradit će ove godine, ali sljedeće će doći stranci i preuzeti tržište. Ne može kroasan u pekari biti 2,5 KM, jer je u Parizu 1 euro. Pecivo s jabukom i orasima iz Poljske košta 1,5 KM, pa mi objasnite kako iz zemlje u EU, s većim standardom od našeg, pecivo pređe 1.000 kilometara i bude jeftinije od domaćeg, pa još zaradi i domaći tržni centar koji ga uveze. Zato nam sad dolazi meksička pekarska grupacija, koja će u zemlji gdje je kroasan 2,5 KM rasturiti tržište. A onda ćemo kukati – kupujmo domaće – naglašava Pašić.

<h2>"Ljudi, jedite ananas”</h2>Pašić se pita kako je moguće da su ćevapi prije dvije godine bili sedam, a danas su 12 KM, jer inflacija nije iznosila 80 posto. Podsjeća da se kao izgovor za poskupljenja koristi sve, ali da ih gledamo i kada za njih nema osnova.- Je li realno da kilogram trešanja bude 12 KM?! Na Hvaru, u najskupljem gradu u Hrvatskoj, trešnje su šest maraka. Iz Grčke došle. To nema veze s ekonomijom, nego s pohlepom. Ananas došao iz Kostarike, prešao dva okeana i košta 3,5 KM. Pa ljudi, jedite ananas – pojašnjava Pašić.Najave novih poskupljenja zbog rasta minimalne plaće smatra istim oblikom bezobrazluka, jer vrlo je mali broj radnika koji su radili za 1.000 KM.

Imamo spoljnotrgovinski deficit blizu sedam milijardi. Samo hrane uvozimo za gotovo 1,5 milijardi, a hrana posebno utječe na inflatorna kretanja, kažu

Na punu čašu, svaka kap je previše: Inflacija će trajati i naredne dvije godine

Dom naroda Parlamenta FBiH danas bi se na vanrednoj sjednici trebao izjasniti o prijedlogu zakona o južnoj plinskoj interkonekciji, kojeg je Predstavnički dom usvojio 12. decembra prošle godine.Radi se o zakonu za koji su zainteresirani i predstavnici Ambasade SAD u BiH. On bi omogućio realizaciju izuzetno značajnog projekta, kojim bi BIH osigurala alternativni izvor snabdjevanja plinom i prekinula ovisnost o ruskom plinu. <h2>Uvjeren u podršku</h2>Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, Nezim Alagić uvjeren je da će zakon dobiti podršku i biti usvojen.

Vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH i "Dan D" za Južnu interkonekciju

- Postoje mehanizmi koje partneri mogu koristiti za eventualnu blokadu ili odlaganje primjene zakona, ali ne smatramo da postoji osnov za to i nismo sigurni da će imati podršku ostalih delegata iz kluba hrvatskog naroda. U svakom slučaju, mi ćemo ono što je do nas uraditi. Imat ćemo raspravu i odlučiti, a interes svih naroda, interes FBiH i države BiH je usvajanje Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji i to će se i desiti – kaže Alagić.Alagić se nada da će i njegove kolege iz HDZ promijeniti stav i podržati zakon za koji su nekad glasali.<h2>Problematična činjenica</h2>Na dnevnom redu je i izbor sudaca Ustavnog suda FBiH. Pred delegatima će se naći dvije liste kandidata iz 2022. i 2024. godine. Na prvoj su Monika Mijić, Jasminka Džumhur, Senad Osmić, Boris Barun, Tanja Hadžagić, Izmir Hadžiavdić, Željko Škarica i Samir Zuparević, a na drugoj Slaviša Bjelogrlić, Damir Šapina, Anja Pavelka-Vuleta, Adis Abdić, Tanja Hadžagić, Smajo Šabić i Ognjen Gašović.- Mislim da će to pitanje do kraja biti definisano tek na samoj sjednici. Problematična je činjenica da smo dobili dvije liste koje su skrojene po različitim procedurama, s obzirom da se radi o različitim vremenskim periodima. Formalno – pravno imamo nedoumica, a postoje nedoumice vezane i za određena imena. Ne bih licitirao time da li će se sudije Ustavnog suda ikako izabrati na ovoj sjednici, da li neko od njih ili ne, odgovor na to pitanje imat ćemo tek po okončanju te tačke dnevnog reda – pojašnjava Alagić.

Postoje mehanizmi koje partneri mogu koristiti za eventualnu blokadu ili odlaganje primjene zakona, ali ne smatramo da postoji osnov za to

Alagić: Uvjeren da će zakon biti usvojen

Haris Plakalo za "Avaz": Otvaranje pregovora s EU ili samoizolacija

Ćerimagić za "Avaz": Očekivanja RS od Trampa BiH zaustavila na evropskom putu

Ekspert za energetiku Ognjen Marković za "Avaz": Južna interkonekcija važna zbog sigurnosti snabdijevanja

Put do pakla...

Nakon imenovanja tužitelja Posebnog odjela Tužilaštva FBiH: Kome će "federalni Uskok" kucati na vrata?

Ambasador BiH u Egiptu Sabit Subašić za "Avaz": Kataklizma je jedini izraz za ono što se dešava u Gazi

Josip Muselimović za "Avaz": Moguće je očekivati čak i ozbiljnije promjene

Ifet Feraget za "Avaz": Mi smo država u kojoj kriminal i korupcija imaju posebno mjesto

Hrvoje Čabrajić za "Avaz": Maksimalno smo opredijeljeni da ostvarimo rezultate koji se od nas očekuju

Načelnik Maglaja Maid Suljaković za "Avaz": Za preventivne, hitne radove na klizištu u Mladoševici oko 100.000 KM

U godini koja je počela s novim poskupljenjima: Minimalna povećanja plaća uposlenika državnih institucija na čekanju

Borenović za "Avaz": Evropski put BiH sa ovakvom koalicijom je u ćorsokaku

Osam dana do konačne odluke: Prijevoznici će blokirati teretne kanale na prijelazima sa EU

Aleksandar Popov za "Avaz": 30 godina od Dejtona, BiH treba novo ustrojstvo

Na punu čašu, svaka kap je previše: Inflacija će trajati i naredne dvije godine

Alagić: Usvajanje zakona o Južnoj interkonekciji je interes države, to će se i desiti

Haris Plakalo za "Avaz": Otvaranje pregovora s EU ili samoizolacija

Ćerimagić za "Avaz": Očekivanja RS od Trampa BiH zaustavila na evropskom putu

Ekspert za energetiku Ognjen Marković za "Avaz": Južna interkonekcija važna zbog sigurnosti snabdijevanja

Put do pakla...

Nakon imenovanja tužitelja Posebnog odjela Tužilaštva FBiH: Kome će "federalni Uskok" kucati na vrata?

Ambasador BiH u Egiptu Sabit Subašić za "Avaz": Kataklizma je jedini izraz za ono što se dešava u Gazi

Josip Muselimović za "Avaz": Moguće je očekivati čak i ozbiljnije promjene

Ifet Feraget za "Avaz": Mi smo država u kojoj kriminal i korupcija imaju posebno mjesto

Hrvoje Čabrajić za "Avaz": Maksimalno smo opredijeljeni da ostvarimo rezultate koji se od nas očekuju

Načelnik Maglaja Maid Suljaković za "Avaz": Za preventivne, hitne radove na klizištu u Mladoševici oko 100.000 KM

U godini koja je počela s novim poskupljenjima: Minimalna povećanja plaća uposlenika državnih institucija na čekanju

Borenović za "Avaz": Evropski put BiH sa ovakvom koalicijom je u ćorsokaku

Osam dana do konačne odluke: Prijevoznici će blokirati teretne kanale na prijelazima sa EU

Aleksandar Popov za "Avaz": 30 godina od Dejtona, BiH treba novo ustrojstvo

Na punu čašu, svaka kap je previše: Inflacija će trajati i naredne dvije godine

Alagić: Usvajanje zakona o Južnoj interkonekciji je interes države, to će se i desiti