Predsjednica Vlade Republike Srbije, Ana Brnabić doputovala je u Mostar, gdje se sastala s predsjednikom HDZ-a BiH i HNS-a BiH, Draganom Čovićem.Brnabić i Čović su se sastali u sjedištu HNS-a BiH u Mostaru. Također, planiran je sastanak Brnabić i predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, Borjane Krišto.Inače, Brnabić će prisustvovati svečanom otvorenju Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, gdje će se i obratiti.&nbsp;

Inače, Brnabić će prisustvovati svečanom otvorenju Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, gdje će se i obratiti

Brnabić stigla u Mostar: Sastala se s Čovićem 

U saobraćajnoj nesreći koja se u 18,25 sati dogodila u mostarskom prigradskom naselju Vrapčići, na magistralnoj cesti M-17, teško je povrijeđen motociklista, M. M. (31), potvrdio je za portal "Avaza" Ljudevit Marić, portparol Uprave policije MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona. On se, pod još neutvrđenim okolnostima, sudario sa automobilom Škoda kojim je upravljao T. K. (44).Povrijeđenog motociklistu je ekipa Hitne pomoći prevezla na CUM Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, a uviđaj na licu mjesta obavljaju pripadnici Policijske uprave Mostar.

Sudario se s automobilom Škoda

Kod Mostara teško povrijeđen motociklista

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković nalazi se u Mostaru, gdje se sastao sa predsjednikom HDZ-a BiH i HNS-a BiH Draganom Čovićem.Sastanku je prisustvovala i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.Nakon sastanka niko od prisutnih nije davao izjave za medije.Razlog posjete premijera Hrvatske je otvaranje Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru.Podsjećamo, ranije se Andrej Plenković sastao sa mostarsko-duvanjskim biskupom Petrom Palićem.

Razlog posjete premijera Hrvatske je otvaranje Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru

Hrvatski premijer Andrej Plenković se sastao s Draganom Čovićem i Borjanom Krišto

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske doputovao je u dvodnevnu posjetu BiH i Mostaru, a povodom otvaranja Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru. Kako su potvrdili iz Ureda hrvatskog premijera, on će imati niz sastanaka u Mostaru, a prvi je sa mostarsko-duvanjskim biskupom, Petrom Palićem. Plenković će potom održati sastanak s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto te sa Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH i HNS-a BiH.

Plenković će potom održati sastanak s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto te sa Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH

Plenković doputovao u Mostar, najprije se susreo s biskupom Palićem

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH i predsjednik HNS-a sastao se u Mostaru s Miroslavom Lajčakom, posebnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana. Uoči dolaska u BiH, Lajčak je na svom Facebook profilu napisao:&nbsp;- Ovog puta krećem u BIH da se sastanem s većim brojem su govornika i steknem dojam o stavovima, brigama i snovima ljudi u zemlji koja mi je veoma prirasla srcu.Podsjećamo, Miroslav Lajčak je obnašao funkciju visokog predstavnika za BiH od 2007. do 2009. godine.&nbsp;

Miroslav Lajčak je obnašao funkciju visokog predstavnika za BiH od 2007. do 2009. godine

Dragan Čović se sastao u Mostaru s Miroslavom Lajčakom

U saobraćajnoj nesreći koja se oko 16 sati dogodila na magistralnom putu Mostar - Nevesinje, u prigradskom naselju Dračevice, A. Dž. (2005.) je zadobio lakše tjelesne povrede, potvrđeno je za portal "Avaza" iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.U ovoj nesreći su, kako nam je rečeno, učestvovala četiri automobila. Više informacija bit će poznato naknadno.&nbsp;Uviđaj su na licu mjesta obavili pripadnici Policijske uprave Mostar.&nbsp;

Uviđaj su na licu mjesta obavili pripadnici Policijske uprave Mostar

Krš i lom kod Mostara: Sudarila se četiri vozila, povrijeđen mladić (18)

Popularno izletište Bunica kod Mostara, jedan od najljepših sportsko-rekreacijskih centara u bivšoj državi i nezaobilazno mjesto za brojne Mostarce kada je riječ o proslavi Prvog maja danas je bilo poluprazno. Iako ima građana koji su ostali vjerni tradiciji obilježavanja Praznika rada uz roštilj, ipak, dojam je da je danas na Bunici više automobila već ljudi.U odnosu na ranije godine, a pogotovo, predratni period, kada se u cik zore tražilo mjesto, današnja slika sa ovog izletišta je prilično otužna.Inače, kroz projekt "Mostar-Prostori koji pokreću" planirana je revitalizacij ovog područja, koje je od predložene 71 intervencije građana Mostara dobilo najviše glasova.Ovo mjesto, koje je skoro tri decenije devastirano i zapušteno, a koje je prije rata imalo brojne sadržaje i objekte, Mostarcima je bilo nezaobilazno tokom nesnosnih ljetnih vrućina.

Dojam je da je više automobila već ljudi

Omiljeno izetište Mostaraca poluprazno

Nakon što je lani u najveći grad na Neretvi vraćena tradicija obilježavanja Prvog maja uz grah, ova proslava se danas održala na Šetalištu u organizaciji Unije neovisnih sindikata FBiH, a pod pokroviteljstvom Grada Mostara. Predsjednik Unije, Josip Milić podsjetivši na borbu za radnička prava od prije 137 godina kada je mnoštvo ljudi bilo spremno dati i svoj život, kazao je da je danas takva situacija u kojoj se radnici mogu organizirati bez problema.<h2>Paradoksalna situacija</h2>- Međutim, s druge strane, imamo situaciju, koja je paradoksalna i nerazumljiva da preko 50 posto radnika u BiH nije organizirano u sindikate i ne koristi svoja prava štrajka i protesta.To je nepojmljiva situacija. Isto tako, imamo na drugoj strani umirovljenike koji gledaju da im ova vlast dadne mrvice sa stola, a znamo da vlastodršci imaju po 5.-6.000 KM svoju plaću - rekao je Milić.Sve to je, naveo je, teško objasniti, a ocijenio je da je radničku klasu uhvatila letargija.

- Nije više stvar siromaštva imate li pojesti ili ne. Drugi su zahtjevi danas, drugi su bili prije 150 godina. Ako vlast nije spremna uhvatiti se u koštac s kriminalom, korupcijom i nepotizmom nestat ćemo sa ovih prostora i Hrvati i Bošnjaci-naglasio je on.<h2>Kraća radna sedmica</h2>Naveo je i da će veliki pomak biti to ako nova Vlada FBiH donese zakonsko rješenje o neradnom danu na nivou FBiH te da su njegova očekivanja da u vremenu robotike, tehnologije i digitalizacije radna sedmica traje kraće.- Očekujem da uz vikend i petak bude slobodan dan i da imamo šestosatno radno vrijeme - rekao je Milić.Ivana Marić, predsjednica Sindikata državnih službenika i namještenika Grada Mostara iskazala je zadovoljstvo što se ovoj proslavi odazvao veliki broj građana koji su došli da zajedno podijele radost praznika.<h2>Podijeljeno hiljadu porcija graha</h2>Među njima je bila i penzionerka, Milka Matić koja je kazala da se rado odazvala proslavi Praznika rada uz grah. Kazala je da je u svom radnom vijeku bila sretna i zadovoljna.- Imala sam posao i sigurnost. A, danas je jadno svima pogotovo onima koji imaju djecu, koju treba nahraniti, obući, odškolovati - kazala je ona.Inače, danas je na šetalištu podijeljeno hiljadu porcija graha koji je pripremljen u Javnoj kuhinji Crvenog križa Grada Mostara, a koji su podijelili njihovi vrijedni uposlenici i volonteri.

Radničku klasu je uhvatila letargija, kaže Milić

Sa Šetališta danas: Hiljadu porcija podijeljeno 

U Mostaru proslava Praznika rada uz prvomajski grah

Iako većina građana Bosne i Hercegovine nema razloga za slavlje, ipak, mnogi će ostati vjerni „običajima“ proslave prvomajskih praznika uz tradicionalni roštilj.Nažalost, zbog ogromnih poskupljenja hrane, ovogodišnja prvomajska trpeza je znatno skuplja u odnosu na protekle godine. Brojne mesnice i trgovine nude i određene akcijske ponude, međutim, činjenica je da prvomajski roštilj nikada nije bio skuplji.<h2>Akcijske ponude</h2>Tako će za kilogram ćevapa biti potrebno izdvojiti između 12,95 i 15 KM, a ponegdje i 17,5 maraka! U pojedinim akcijskim ponudama ćevapi se mogu pronaći po cijeni od 10,95 maraka po kilogramu. Skoro istu cijenu imaju pljeskavice i roštiljske kobasice.Cijene pilećeg filea kreću se od 13 do 16 KM, krilca i bataci od 6,95 do 11 KM, u zavisnosti od toga jesu li marinirani.Teleći ražnjići imaju paprenu cijenu, a u akcijskoj ponudi se mogu pronaći za 19,95 KM po kilogramu.Ni povrće koje mnogi vole “baciti” na roštilj ili u salatu nije jeftino. Kilogram paprika se kreće između 5,95 i 7 KM, a krastavaca od 3,50 do 3,85 maraka, dok cijena paradajza uglavnom iznosi 3,50 KM.

Za kilogram gljiva, mnogima omiljeni specijalitet sa žara, trebat će izdvojiti skoro 7 KM, dok se kilogram luka kreće između 80 feninga i 1,20 KM, a mladi luk košta skoro 3 KM.<h2>Bez efekta</h2>Marin Bago iz Udruženja za unapređenje kvalitete življenja „Futura“ smatra da građani za prvomajsku proslavu, koja tradicionalno okuplja porodicu i prijatelje, ne troše iznad svojih mogućnosti.- Međutim, činjenica je da je potrošačka košarica odavno preskupa i čudno je i tužno što se građani ne bune. Jer buniti se na društvenim mrežama, što smo imali priliku vidjeti dugi niz godina, ne daje nikakve efekte i rezultate. Dakle, na tradicionalan način, rekao bih, cijene poskupljuju i građani ove zemlje se moraju na tradicionalan način i buniti protiv toga. Jedino to može izazvati reakciju vladajućih - mišljenja je Bago.<h2>Sokovi i pivo</h2>Kada je riječ o cijenama pića, gazirani i drugi sokovi mogu se kupiti po cijeni od 1 do 2,5 po litru.Pakovanje piva od 5+1 limenku košta od 6 KM pa naviše, a kada je riječ o umacima, majoneza se prodaje po cijeni od 3,85 KM, a kečap 2,95 KM, koliko koštaju i razni sosovi prikladni za roštilj.ĆEVAPI 13 - 17,5 KMPILEĆI FILE 13 – 16 KMKRILCA I BATACI 7 – 11 KM

Čudno je i tužno što se građani ne bune, kazao je Bago


Tradicionalna proslava neće izostati, ali cijene nikad više: Ko će moći "omastiti brkove" za 1. maj


Cijene ljetovanja na Jadranu u predstojećoj sezoni odletjele su u nebo. Za većinu građana odmor na Jadranu – od BiH, Hrvatske, do Crne Gore – moglo bi biti najskuplje putovanje do sada. Međutim, kada se uporede cijene na bosanskohercegovačkoj obali s onima u susjednim Hrvatskoj i Crnoj Gori, Neum je, definitivno, najjeftinija opcija. Tako su u Neumu cijene smještaja uglavnom uvećane između 10 i 15 posto u odnosu na Hrvatsku, u kojoj je dvostruko skuplje u odnosu na lani. <h2>Vlada šarenilo</h2>Davor Krešić, član Udruge hotelijera Neuma, potvrdio nam je da su u hotelima cijene noćenja u odnosu na lani više za 10 posto, ponegdje i do 15 posto. No, očigledno to ne sprečava brojne građane da rezerviraju svoje ljetovanje.- Vrlo smo zadovoljni bukingom ove godine. U odnosu na prošlu godinu, puno je bolji i odličan je, praktično od maja sve do oktobra - kazao nam je Krešić.Cijene noćenja u hotelima uz plažu u jeku sezone u Neumu će se kretati između 300 i 400 KM za dvije osobe na bazi polupansiona, dok je u Hrvatskoj ta usluga značajno skuplja, odnosno od 1. jula do 20. avgusta ta cijena iznosi između 400 i 600 KM, i to samo s doručkom.Smještaj u predsezoni značajno je jeftiniji i u Neumu se kreće od 90 do 120 KM na bazi polupansiona po osobi. Kada je riječ o privatnim iznajmljivačima u jedinom bh. gradu na moru, trenutno vlada šarenilo. Dok su neki najavili više cijene, ima i onih koji su zadržali lanjske. Apartman u Neumu se lani mogao naći po cijeni od 100 KM u srcu sezone, a u Hrvatskoj će koštati više od 150 KM.<h2>Dostupni podaci</h2>I u Crnoj Gori su cijene smještaja više za 15 posto, ali su niže nego u Hrvatskoj.U hotelima u Budvi tokom sezone, prema dostupnim podacima, u sezoni će se cijene kretati od 130 do 220 KM po osobi na bazi polupansiona. U pojedinim hotelima smještaj all inclusive iznosit će od 200 do 400 KM po osobi, ponegdje i do 700 KM.<h2>U Ulcinju povoljno</h2>Iako su privatni iznajmljivači u Crnoj Gori povećali cijene do 30 posto, iz tamošnjeg udruženja su ustvrdili da su i dalje najpovoljnije u regionu.Naprimjer, jedna od najpopularnijih destinacija za bh. građane – Ulcinj označena je kao najjeftinija. Tu se cijene noćenja kreću od 18 do 30 KM, a u Dobrim Vodama od 40 do 80 KM.

Smještaj na bh. obali poskupio između 10 i 15 posto, a u Hrvatskoj 30 posto

Ljetovanje će biti skuplje nego ikada: Neum najjeftiniji na Jadranu

Vlada FBiH je na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu donijela odluku o vanrednom usklađivanju penzija. Realizacijom te odluke penzije će biti uvećane za 3,9 posto počevši od 1. jula. U obrazloženju ove odluke nakon sjednice navedeno je da je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike zaprimilo akt Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) 25. aprila ove godine, kojim je dostavljena informacija prema kojoj su se na osnovu zvaničnih podataka Federalnog zavoda za statistiku stekli uvjeti, odnosno mogućnosti za vanredno povećanje penzija od 3,9 posto, s primjenom od jula 2023. godine. <h2>52 miliona KM</h2>Za primjenu ove odluke bit će potrebna 52 miliona KM. Najniža penzija tako će od jula iznositi 538 KM.U Savezu penzionera Federacije BiH pozdravili su ovu odluku, ali istovremeno iskazali i nezadovoljstvo. Jer, kako su podsjetili, iz Saveza su svojevremeno najavili da će zbog rasta inflacije vanredno usklađivanje penzija zatražiti u junu i da neće prihvatiti scenarij kakav se odigrao prošle godine, kada su penzije po tom osnovu bile uvećane za svega 3,5 posto, što su ocijenili diskriminatornim.

Redžo Mehić, predsjednik Saveza, u izjavi za naš list kazao je da u ovakvoj krizi dobro dođe svaka marka. Međutim, kako je naglasio, u Savezu trpe strahovit pritisak penzionera koji zbog nevjerovatnog rasta cijena, jednostavno, ne mogu preživjeti.<h2>Divljanje cijena</h2>- Povećanja ima, novca ima, ali novac nema vrijednost. Kupovna moć svaki dan slabi. Vanredno usklađivanje je za ovu godinu završeno, budući da Vlada FBiH ima na to pravo jednom u tekućoj godini. Imali smo redovno usklađivanje od 16,2 posto i, uz ovo vanredno, radi se o uvećanju od skoro 20 posto. U normalnim uvjetima to se nikad nije desilo. Međutim, ovdje je harala inflacija, divljanje cijena. I zbog toga smo rekli da ćemo tražiti vanredno usklađivanje u skladu s rastom cijena. Novo uvećanje nije dostatno i smatramo da je rješenje u boljoj kontroli trgovačkih lanaca - kazao nam je Mehić.Jednom u tekućoj godini Vlada FBiH može izvršiti vanredno usklađivane penzija ako je stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini viša od tri posto i ako nema akumuliranog deficita budžeta Federacije, a najviše do stope rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini.

U ovoj krizi to nije dostatno, jer kupovna moć svakim danom slabi, kazao je Mehić

Vlada FBiH odlučila o vanrednom usklađivanju: Penzije od jula više za 3,9 posto

Da interes za vakcinacijom protiv koronavirusa skoro ne postoji, potvrđuju posljednji podaci Federalnog zavoda za javno zdravstvo. Tako je, naprimjer, od 10. do 16. aprila svega osam osoba primilo prvu dozu. Drugom dozom je vakcinisano 12 osoba, a trećom šest, dok je njih troje dobilo četvrtu dozu. Osobe koje se sada vakcinišu protiv korone mogu se izbrojati na prste jedne ruke. <h2>Revizorski izvještaj</h2>Ako se ovakav trend nastavi i u narednom periodu, u vjetar će otići i veći dio novca od 12,5 miliona KM, koliko je Vlada FBiH platila za 500.000 doza vakcina „Sinopharm“ od kineskih proizvođača. U skladu s ugovorom, a koji je javnosti, podsjetimo, postao dostupan nakon revizorskog izvještaja Zavoda javnog zdravstva (ZJZ) FBiH, piše da je 500.000 vakcina „Sinopharm“ isporučeno 6. avgusta 2021. s rokom važenja do 4. jula ove godine.U skladištu ZJZFBiH, kako su nam potvrdili, trenutno se nalazi 397.512 doza vakcina protiv COVID-19, i to najviše upravo proizvođača „Sinopharm“, a zatim „Comirnaty“ i „Moderna“.U Zavodu su zaprimili ukupno 2.395.952 doze vakcina protiv COVID-19, a od tog broja do sada je rashodovano 607.829 doza s isteklim rokom trajanja, kako su nam to jučer i potvrdili. <h2>Farmaceutski otpad</h2>- Na uništavanje farmaceutskog otpada utrošeno je ukupno 2.177,30 KM s PDV-om - kazali su nam iz ZJZFBiH.

Ranije su iznosili da su sve otpisane vakcine dobivene iz programa donacija.Inače, kada je riječ o ukupnom broju vakcinisanih u FBiH, do sada je prvom dozom vakcinisana 555.331 osoba, drugom 529.271, trećom 128.758 te četvrtom dozom 5.194 osobe.<h2>Trideset i dva slučaja</h2>U posljednjih sedam dana u FBiH zabilježena su 32 slučaja oboljelih od koronavirusa.Sedmodnevna incidencija iznosi 1,5 slučajeva na 100.000 stanovnika. Smrtnih slučajeva nije bilo, a nema informacija o tome da je u BiH zabilježeno prisustvo nove podvarijante koronavirusa – arkturusa, koji se brzo širi, ali ima blage simptome.

U skladištu 397.512 doza, najviše „Sinopharma“, a interes građana nikakav

Početkom jula istječe rok trajanja: Milioni bačeni u vjetar zbog neispravnih vakcina

Mario Kordić, gradonačelnik Mostara danas je novinarima, nakon što je pred vijećnicima podnio svoj izvještaj o radu za proteklu godinu, izjavio da mu veliku žalost pričinjava to što nije iznađeno rješenje za deponiju "Uborak". Ocijenio da je to veliki problem od početka njegovog mandata te kazao da se na iznalaženju rješenja radi intenzivno u protekle dvije godine, ali da rezultati nisu zadovoljavajući.<h2>Gubitak vremena</h2>- Bojim se da gubimo dragocjeno vrijeme. Pokušavamo nešto shodno dozvolama koje imamo raditi na tom lokalitetu, kako bi dijelom sanirali, ali bez famozne okolinske dozvole o kojoj dvije godine pričamo i opstrukcijama Inicijative „Jer nas tiče“ ne možemo ozbiljan posao. I banka, koja nas prati, interesira se za to do koje smo faze došli, a sve skupa blokirano je zbog tužbe Inicijative - rekao je Kordić.U komentaru na tvrdnje koje su na današnjoj press konferenciji iznijeli predstavnici „Jer nas se tiče“ koji su naveli da ažurirani Plan prilagođavanja vodi ka proširenju deponije, Kordić je kazao da su , da nije bilo njihove tužbe, već dvije godine mogli raditi na tom dokumentu.<h2>Plan je pravila struka</h2>- Sada bismo bili negdje prema kraju, a i u tom planu je kazeta od 0,6 hektara bila predviđena kao privremeno odlagalište. Deponijska polja su zapušena još 2019.godine, a da bi ušli u sanacijski plan morate negdje sa smećem. U planu prilagodbe jasno je naznačeno da se otvara jedna nova mala deponijska ploha i koristi se sljedećih pet godina do zatvaranja lokaliteta. Na koncu Plan prilagodbe nije pravio Grad Mostar, već struka. Nažalost, Udruženje smatra da se može napraviti za tri godine, što su svi opovrgli i imamo apsurdnu situaciju da sami sebi pravimo problem, trošimo vrijeme s vrlo nejasnim ishodom ove cijele priče - kazao je Kordić.Naglasio je da su stručnjacim procijenili kako bi se na starim deponijskim poljima mogao dobiti dodatni prostor tako da otvaranje novih polja, kako je naveo, nije prioritet.

Da nije bilo tužbe, bili bismo prema kraju, rekao gradonačelnik

Kordić o deponiji "Uborak": Bojim se da gubimo dragocjeno vrijeme

Predstavnici Udruženja građana „Jer nas se tiče“, koji se skoro četiri godine bore za zatvaranje deponije „Uborak“ kod Mostara, njenu sanaciju i izmještanje, podnijet će novu tužbu Kantonalnom sudu u Sarajevu radi poništenja rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) kojim se odobrava Plan prilagođavanja JP „Deponija“ Mostar za upravljanje otpadom na tom odlagalištu. Kako su podsjetili na današnjoj pres-konferenciji, Kantonalni sud u Sarajevu je koncem prošle godine presudio u njihovu korist u slučaju tužbe koja se odnosila na Plan prilagođavanja, a također, poništena je i okolinska dozvola.<h2>Posebna pažnja</h2>Prema riječima Fuada Hujdura, predstavnika Udruženja, 4.aprila su im iz FMOIT-a dostavili rješenje o odobrrenju ažuriranog Plana prilagođavanja. Ustvrdio je da je Ministarstvo imalo obavezu da o tom dokumentu upozna javnost i stranke u postupku, odnosno njihovo Udruženje, što nisu učinili.-Smatramo da je Federalno ministarstvo prilikom donošenja Rješenja trebalo posvetiti posebnu pažnju i osvrnuti se na brojne komentare stručnjaka koji su jasni i gdje svaki govori o negativnim posljedicama kako po okoliš, tako i po stanovništvo- rekao je Hujdur.Edhem Čustović, član Udruženja je kazao da se u tom rješenju jasno vidi da je uvid u taj dokument ostvarila samo Stručna komisija.

-Mišljenja smo, budući da je izostala i javna rasprava, da su izmjene Plana, donesene u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životne sredine F BiH. Također, smatramo da je Plan trebao biti prvi korak ka zatvaranju deponije i njeno izmještanje na novu lokaciju, međutim, donošenjem ovakvog rješenja i na ovakav način, Ministarstvo okoliša i turizma F BiH dopušta proširenje deponije- naglasio je Čustović.Jer, kako su pojasnili , a što ih dodatno zabrinjava, novim rješenjem je predviđeno otvaranje dodatnih ploha<h2>30 hiljada tona</h2>- Kapacitet kasete 4, po izmijenjenom planu prilagođavanja, površine dva hektara, kapaciteta preko 30 hiljada tona otpada je prevelik i, po našem mišljenju, nije predviđen za samo pet godina nego za deset godina i više – istaknuo je Čustović.Također, naveli su da proširenjem deponije, njena južba granica bi od prvih kuća bila udaljena samo 50 metara naselja Semetovac, odnosno, 30 metara od naselja Gornji Vrapčići.Kazali su i kako su sigurni da će lokalne vlasti na čelu s gradonačelnikom i predsjednikom Vijeća ponovo izjaviti kako oni blokiraju procese, iako su u protekle četiri godine da su htjeli mogli riješiti problem nove lokacije za deponiju.

Podnijet će novu tužbu na rješenje o ažuriranom Planu prilagođavanja

S ranijih protesta građana ispred deponije Uborak

Mještani ogorčeni: Umjesto zatvaranja sve vodi ka novom proširenju deponije „Uborak“

Iako se priželjkuje, baby boom se kod nas ne događa. Prosječna starosna dob stanovništva, prema podacima iz januara 2022., jeste - 43,8 godina. Bilježimo pad broja stanovnika od 16.000 u razdoblju od 2021. do 2022. godine. Najbrojnije stanovništvo u BiH je starosti od 65 i više godina, čak 19,1 posto.Statističari su nastavili bilježiti pad broja novorođenih. To što se od 2000. godine do lani rodilo blizu 10.000 manje beba, ostalo je zabilježeno samo kao statistička informacija.Osim stručnjaka koji godinama apeliraju na nadležne, nismo čuli da je ikoga od njih ovaj alarmantan podatak uzdrmao. Kao ni to što se već neko vrijeme iznosi da nam je stopa fertiliteta među najnižima u Evropi i, prema posljednjim pokazateljima, iznosi 1,19.Znamo da su nekad naše nane imale i po desetero djece, u prosjeku po petero. Danas se žene u BiH sve teže odlučuju na majčinstvo. Prosječna dob žena koje prvi put rađaju, kako opet kaže statistika, jeste 27,1 godina. A prije samo deceniju iznosila je 24,3 godine!Iako su brojni faktori koji na to utječu – od sve dužeg obrazovanja, pronalaska adekvatnog posla, pravog partnera – ipak, politička i ekonomska nestabilnost su, čini se, ključni. Uostalom, zar nam mladi godinama ponajviše zbog toga sreću ne traže u drugim zemljama?Biti roditelj u BiH nije nimalo jednostavno. Rješavanje stambenog pitanja za mnoge je postala nemoguća misija, a uz prihode kakve danas imaju zaposleni u BiH i od kojih mnogi jedva spajaju kraj s krajem brojni parovi se ne usuđuju imati više od dvoje djece. Usto, biti roditelj s poslom u državnom i privatnom sektoru nije isto.U privatnom je to, nerijetko, otežavajući faktor, od porodiljnog odsustva do radnog vremena. O vrtićima i jaslicama da ne trošimo riječi, jer svake godine svjedočimo dramatičnim redovima čekanja.Sve one koji mogu učestvovati u reprodukciji, a takvih je, nažalost, sve manje, treba potaknuti na roditeljstvo i stvoriti im uvjete za to. A za to je, kažu demografi, potreban strateški, sistemski i planski pristup. Vladajući moraju biti svjesni da nam je na sceni demografsko pustošenje i da nam, ako nastave okretati glavu od tog strašnog problema, prijeti brzo odumiranje.

Vladajući moraju biti svjesni da na sceni imamo demografsku pustoš

Prijetnja brzog odumiranja

Da se dobna granica za majčinstvo sve više pomjera u našoj zemlji, pokazuju posljednji statistički podaci prema kojima su žene u BiH prvo dijete rađale u prosjeku s 28 godina.Prosjek dobi žena koje rađaju prvi put u Federaciji BiH je 27,1, što je jedan od najvećih prosjeka nakon rata.<h2>Van braka</h2>Poređenja radi, prije 10 godina prosjek dobi žene koja prvi put rađa bio je 24,3 godine.Demograf Aleksandar Čavić kaže da je, kada je riječ o prosječnoj starosti, to čak i na nekom nivou koji se može smatrati relativno zadovoljavajućim. Problem je, naglašava on, proporcija onih koji su dosta stariji od toga, a i dalje su van braka ili partnerske veze.Također, ono na šta demografi skreću pažnju, kako pojašnjava, jeste to da se pomjeri prag prvorođenja nadolje, iz razloga što je rađanje u dobi višoj od 30 godina ozbiljna prepreka ostvarenju željenog nivoa fertiliteta kod osoba koje su se odlučile na proširenje potomstva, iz razloga što se, praktično, 90 posto i više svih trudnoća koje nisu rezultirale živorođenjem dešava kod žena starijih od 30 godina.

- Dakle, iz bioloških, medicinskih i zdravstvenih razloga nastojimo da prag prvorođenja bude niži, ali problem je mala proporcija onih koji uopće učestvuju u reprodukciji - ističe Čavić.<h2>Tačni podaci</h2>Statistika pokazuje i da je u BiH frapantno smanjen broj novorođene djece. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2022. godine registrirano je 25.311 živorođene djece, što u odnosu na 2021. godinu, pokazuje pad broja živorođenih za 2,16 posto.Više od tog broja, tačnije 25.255 novorođenih je bilo samo u Federaciji BiH 2000. godine, a 2022. taj broj je iznosio 16.070. Praktično, otada do konca prošle godine u FBiH je rođeno 9.185 beba manje.- Mi sada moramo imati strateški, sistemski i planski pristup i naredne dvije do tri decenije uticati i na fertilitet i na zdravstvene uslove radi snižavanja mortaliteta u srednjovječnom i starijem stanovništvu, kao i na migracije i brigu o starijim osobama, kako bismo polučili neke rezultate. Bilo koje mjere, koje nisu dio sistema, koje nisu planske i dugoročne, osuđene su na propast - podvlači Čavić.

Bilo koje mjere, koje nisu dio sistema, koje nisu planske 
i dugoročne, osuđene su na propast, podvukao je Čavić

Prije 10 godina prosjek dobi žene koja prvi put rađa bio je 24,3 godine

Brnabić stigla u Mostar: Sastala se s Čovićem

Kod Mostara teško povrijeđen motociklista

Hrvatski premijer Andrej Plenković se sastao s Draganom Čovićem i Borjanom Krišto

Plenković doputovao u Mostar, najprije se susreo s biskupom Palićem

Dragan Čović se sastao u Mostaru s Miroslavom Lajčakom

Krš i lom kod Mostara: Sudarila se četiri vozila, povrijeđen mladić (18)

Omiljeno izetište Mostaraca poluprazno

U Mostaru proslava Praznika rada uz prvomajski grah

Tradicionalna proslava neće izostati, ali cijene nikad više: Ko će moći "omastiti brkove" za 1. maj

Ljetovanje će biti skuplje nego ikada: Neum najjeftiniji na Jadranu

Vlada FBiH odlučila o vanrednom usklađivanju: Penzije od jula više za 3,9 posto

Početkom jula istječe rok trajanja: Milioni bačeni u vjetar zbog neispravnih vakcina

Kordić o deponiji "Uborak": Bojim se da gubimo dragocjeno vrijeme

Mještani ogorčeni: Umjesto zatvaranja sve vodi ka novom proširenju deponije „Uborak“

Prijetnja brzog odumiranja

Rapidno se smanjuje broj novorođenih: Rođeno 9.185 beba manje!

Brnabić stigla u Mostar: Sastala se s Čovićem

Kod Mostara teško povrijeđen motociklista

Hrvatski premijer Andrej Plenković se sastao s Draganom Čovićem i Borjanom Krišto

Plenković doputovao u Mostar, najprije se susreo s biskupom Palićem

Dragan Čović se sastao u Mostaru s Miroslavom Lajčakom

Krš i lom kod Mostara: Sudarila se četiri vozila, povrijeđen mladić (18)

Omiljeno izetište Mostaraca poluprazno

U Mostaru proslava Praznika rada uz prvomajski grah

Tradicionalna proslava neće izostati, ali cijene nikad više: Ko će moći "omastiti brkove" za 1. maj

Ljetovanje će biti skuplje nego ikada: Neum najjeftiniji na Jadranu

Vlada FBiH odlučila o vanrednom usklađivanju: Penzije od jula više za 3,9 posto

Početkom jula istječe rok trajanja: Milioni bačeni u vjetar zbog neispravnih vakcina

Kordić o deponiji "Uborak": Bojim se da gubimo dragocjeno vrijeme

Mještani ogorčeni: Umjesto zatvaranja sve vodi ka novom proširenju deponije „Uborak“

Prijetnja brzog odumiranja

Rapidno se smanjuje broj novorođenih: Rođeno 9.185 beba manje!