<p>Zbog inflacije i divljanja cijena, jasno je bilo još proljetos, val poskupljenja se odrazio i na cijene ljetovanja na Jadranu. Bilo da je riječ o hrvatskoj, crnogorskoj ili, pak, našoj obali, cijene smještaja su znatno više u odnosu na lanjsku godinu.<br></p><p>Većina Bosanaca i Hercegovaca je, tradicionalno, naklonjenija ljetovati u privatnom smještaju, međutim, s obzirom na cijene, izgledno je da će odmor na Jadranu ove godine biti za građane nešto dubljeg džepa.</p><h2>Privatni smještaj</h2><p>Tako su cijene privatnog smještaja u susjednoj Hrvatskoj povećane za minimalno 30 posto u odnosu na lani, što su potvrdili i predstavnici tamošnjih strukovnih udruženja.</p><p>Uostalom, na brojnim internet-platformama za rezervaciju smještaja vidljivo je da se cijena  apartmana, koji je lani u špici sezone koštao 60 eura (oko 120 KM), sada nudi po cijeni od 80 eura (oko 160 KM), a ponegdje i više od tog iznosa. </p><p>Naprimjer, u Tučepima, omiljenoj destinaciji Bosanaca, apartman za tri osobe, tik uz plažu, nudi se po cijeni od 110 eura (220 KM).</p>

<p>Kada se iznos od, recimo, 80 eura pomnoži sa sedam dana boravka, računica kaže da je samo za smještaj potrebno izdvojiti više od 1.000 KM, ili skoro 400 KM više nego lani.</p><p>S druge strane, kada se zna da su cijene hrane i pića, također, znatno više nego lani, počevši od pizze koja košta između 10 i 15 eura, koliko su i povoljnija mesna jela, dok je riblji meni skuplji, onda za ljetovanje treba iskeširati značajnu svotu novca.</p><h2>Špica sezone</h2><p>Ni u Crnoj Gori ljetovanje neće biti jeftino iako su cijene niže nego u susjednoj Hrvatskoj. U odnosu na prošlu godinu, u špici sezone cijene smještaja će biti više između 10 i 30 posto, kako su naveli iz Udruženja privatnih iznajmljivača Crne Gore.</p>

<p>Prosječna cijena apartmana u špici sezone za četiri osobe iznosi 50 eura, dok se dvokrevetne sobe nude po cijeni od 20 do 50 eura po osobi.<br></p><h2>Razlike u cijeni</h2><p>Smještaj u crnogorskim hotelima je jeftiniji nego u onim na hrvatskoj obali Jadrana. </p><p>Naprimjer, za sedmodnevni boravak noćenje s doručkom za dvije osobe u hotelu u Crnoj Gori početkom jula moguće je pronaći za 360 eura, dok je takav aranžman u Hrvatskoj više od 700 eura.</p>

Apartman na Jadranu u Hrvatskoj lani koštao 60 eura, sada minimalno 80 eura

Plaže će mnogima ove godine ostati samo san: Sunce i more nikad skuplji!

<p>U mjestu Borci kod Konjica danas se u poslijepodnevnim satima dogodilo samoubistvo.<br></p><p>Kako saznajemo, samoubistvo aktiviranjem eksplozivne naprave ispred svoje vikendice je počinio D.K. (71) iz Sarajeva.</p><p>Ova informacija je za portal "Avaza" potvrđena iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.</p><p>Na licu mjesta je obavljen uviđaj, a više informacija bit će poznato naknadno.</p>

Na licu mjesta je obavljen uviđaj, a više informacija bit će poznato naknadno

Sarajlija se raznio bombom na vikendici kod Konjica

<p>Dok se iz Vlade Federacije Bosne i Hercegovine čekaju pojašnjenja u vezi s brojnim nedoumicama kategorizacije energetski siromašnih domaćinstava s ciljem pravedne raspodjele sredstava iz programa podrške Evropske unije, jasno je da je ovaj paket u iznosu od 64,5 miliona KM samo kratkotrajna mjera za sve one koji su izloženi negativnim efektima poskupljenja energenata.<br></p><h2>Bez rješenja </h2><p>Velikodušna pomoć Evropske unije vlastima bi trebala biti poticaj za sistemsko rješenje problema. I prije krize, odnosno poskupljenja energenata, veliki broj građana je jedva izlazio nakraj s plaćanjem režija, a brojni, među kojima su prednjačili penzioneri, nisu bili u prilici osigurati adekvatan ogrjev.</p><p>S druge strane, naše vlasti, kako ukazuju stručnjaci, i dalje propuštaju kreirati definiciju energetski siromašnog domaćinstva.</p><p>- Energetsko siromaštvo je kategorija koja je definirana odavno u dijelovima svijeta, posebno u Evropskoj uniji. Kod nas se nadležne institucije ne bave ovim pitanjem - kazala nam je Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju.</p>

<p>Komentirajući paket mjera iz sredstava EU, Agić navodi kako je dobro da se ljudima podijeli novac, ali, kako napominje, jednokratna pomoć nije rješenje.</p><h2>Ozbiljan pristup</h2><p>- Jasno je da u ovom trenutku Vlada FBiH nije mogla riješiti sve te probleme. Novac je tu i treba ga podijeliti što pravednije. Ali to je razlog da se iskoristi ovaj moment s ciljem strateškog, ozbiljnog pristupa donošenja plana mjera za pomoć zaista najugroženijim kategorijama - istakla je Agić.</p><p>Centar se u posljednjih desetak godina povremeno bavi ovim problemom, a do sada su uradili dva velika istraživanja kojima su željeli utvrditi koliko ima energetski siromašnih domaćinstava. Prema rezultatima do kojih su došli, koristeći kriterij da se energetski siromašnim stanovništvom smatraju ona koja za energiju izdvajaju više od 15 posto svog dohotka, ustanovili su da je na području Tuzlanskog kantona skoro 50 posto energetski siromašnih domaćinstava.</p><h2>Hitno pomoći</h2><p>I u Zeničko-dobojskom kantonu je, kao i Tuzlanskom, ustanovljeno da je skoro 50 posto energetski siromašnih domaćinstava.</p><p>- Taj uzorak od 10.000 bi se mogao prenijeti i na Federaciju BiH, ali treba, jasno, uraditi određene analize, metodologiju i druge aktivnosti. Mi smo kategorizirali ta domaćinstva i onih koji su zaista u nuždi je 10 posto. Njima zapravo hitno treba pomoći - kazala je Agić.</p><p>Neophodno je, naglašava, napraviti strateški pristup koji će imati indikatore, mjere i kategorije domaćinstava kako bi im se dugoročno pomoglo da se smanje njihovi troškovi za energiju.</p>

U TK i ZDK skoro 50 posto domaćinstva energetski siromašno

BiH bez definicije energetski siromašnog domaćinstva: Paket od 64,5 miliona KM samo je kratkotrajna mjera

<p>U Gradskoj mrtvačnici Sutina sutra će biti obavljena obdukcija tijela smrtno stradale E.H. (31) koja je podlegla u Kantonalnoj bolnici „Dr. Safet Mujić“ u Mostaru, nakon saobraćajne nesreće koja se jučer u 18 sati dogodila na sjevernom izlazu iz Mostara, kod benzinske pumpe „Ina“.<br></p><p>Kako smo saznali, nesretna žena je u bolnicu dovezena u izuzetno teškom stanju, a uprkos silnim naporima ljekara, koji su je sat vremena reanimirali, spasa joj nije bilo. Da tragedija bude veća, iza nje je ostalo dvoje djece,  dječak uzrasta od četiri godine i trogodišnja djevojčica. Oni su se s njom nalazili u automobilu Golf i, nasreću, zadobili su lakše tjelesne povrede, a nakon obrade otpušteni su na kućno liječenje.</p><h2>Oduzeto prvenstvo prolaza</h2><p>Teške tjelesne povrede je zadobio i vozač automobila Opel Astra, A.M. (40), koji je, prema informacijama nakon uviđaja, nesretnoj ženi koja je upravljala Golfom oduzeo pravo prvenstva prolaza. Ona se kretala magistralnom cestom iz smjera sjevera prema jugu, dok se A.M. uključivao iz grada.</p><p>To nam je potvrdila i dežurna kantonalna tužiteljica, kazavši nam da je on jutros, uprkos teškim povredama, ispitan na okolnosti ove tragične saobraćajne nesreće. </p><p>S obzirom na činjenicu da je područje na kojem se dogodila nesreća pokriveno videonadzorom, odnosno policijskim kamerama, tužiteljica je naredila izuzimanje snimaka.</p><p>Također, od A.M. su uzeti uzorci krvi koji će biti poslani na analizu radi utvrđivanja, eventualne, prisutnosti alkohola i droga u organizmu.</p><h2>Crna tačka</h2><p>Oba vozila su nakon nesreće prevezena u krug Policijske uprave Mostar radi neophodnih vještačenja, a poduzete su i sve druge istražne mjere i radnje.</p><p>Brojni Mostarci su, uz saosjećanje zbog tragično stradale mlade žene, na društvenim mrežama iskazivali ogorčenje činjenicom da nadležni ništa ne poduzimaju na konačnom rješenju za ovu jednu od najopasnijih raskrsnica u Mostaru. </p><p>To je jedno od najkritičnijih mjesta u Mostaru, svojevrsna crna tačka, s najvećim brojem saobraćajnih nesreća od kojih su mnoge završile tragično i s teškim posljedicama.&nbsp;</p>

Vozač Opel Astre tragično stradaloj E.H. (31) oduzeo pravo prvenstva prolaza

Nakon saobraćajne nesreće u Mostaru: Čeverogodišnjak i njegova godinu mlađa sestra ostali bez majke

<p>Napokon je stiglo ljeto. Sunčano i toplo vrijeme koje je obilježilo jučerašnji dan nastavit će se praktično skoro cijele sedmice, a zbog temperatura zraka koje će konstantno rasti izgledan je i prvi ovogodišnji toplotni val.<br></p><h2>Prošao juni</h2><p>Posebno će od sredine sedmice, kako navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), vrućine biti izražene, pogotovo u Hercegovini i na sjeveru Bosne.</p><p>Vrhunac vrućina očekuje se u četvrtak i petak, kada će, vjerovatno, biti oglašen žuti meteoalarm, a ponegdje je moguć i narandžasti. </p><p>Jutarnje temperature zraka varirat će od 14 do 20 Celzijevih stepeni u Bosni, na jugu Hercegovine do 23 stepena. Međutim, najviše dnevne temperature kretat će se pretežno između 30 i 36 stepeni, a u Hercegovini lokalno i do 38 stepeni. </p><p>Dženan Zulum, meteorolog FHMZ-a, kaže da predstojeći prognozirani period nije neuobičajen za ovo doba godine. Štaviše, kako navodi, prethodnih dana smo imali nešto niže temperaturne vrijednosti od prosječnih, a gotovo su, napominje, dvije trećine juna iza nas.</p><h2>Nije izgledno</h2><p>Iako će vrućine zavladati, ipak, one će biti kratkotrajnog daha, jer su već u petak u kasnim poslijepodnevnim satima, kako kaže Zulum, izgledni jači razvoj oblačnosti, kiša, kao i lokalni pljuskovi.</p><p>- Nestabilne vremenske prilike prognoziraju se u dane vikenda. U subotu će temperature biti za pet do šest stepeni već niže. Duža stabilizacija vremena, prema onom što naši modeli ukazuju, još nije izgledna. Na čitavom prostoru BiH je puno vlage i, kako temperature budu rasle, tako će i uvjeti za konektivnu oblačnost biti sve izraženiji - pojasnio nam je Zulum. </p><h2>Preporuke građanima</h2><p>Zbog visokih temperatura u narednim danima Zulum upozorava i na preporuke za zaštitu od vrućina, odnosno na preporuke zdravstvenih ustanova. Posebno se to odnosi na starije osobe, djecu, hronične bolesnike. Inače, ljekari upozoravaju građane da se bespotrebno ne izlažu suncu, da se posebna pažnja obrati na unos vode, na ograničavanje kofeina, šećera, ali i izbjegavanje masne i teške hrane.</p>

Vrhunac vrućina očekuje se u četvrtak i petak, kada će, vjerovatno, biti oglašen žuti meteoalarm

U Hercegovini i do 38 Celzijevih stepeni: Stiže prvi toplotni val!

<p>Jedna osoba je smrtno stradala usljed posljedica teške saobraćajne nesreće koja se oko 18 sati dogodila na sjevernom izlazu iz Mostara kod benzinske pumpe "Ina".</p><p>Kako nam je potvrdio Ljudevit Marić, portparol Uprave policije MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, sat i nešto nakon nesreće u bolnici je, uprkos naporima ljekara, usljed teških tjelesnih povreda podlegla E. H. (31). </p><p>Ona se nalazila u automobilu Golf, a teške tjelesne ozljede je zadobio i A. M. (40), vozač  Opel Astre.</p><p>Dvoje djece je lakše povrijeđeno od smrtno stradale vozačice Golfa.</p>

Ona se nalazila u automobilu Golf, a teške tjelesne ozljede je zadobio i A. M. (40), vozač Opel Astre.

Tragičan epilog nesreće u Mostaru, u bolnici podlegla djevojka

<p>Na sjevernom izlazu iz Mostara, kod benzinske pumpe "Ina" oko 18 sati se dogodila  saobraćajna nesreća, potvrđeno je za "Avaz" iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.</p><p>U nesreći su učestvovala dva automobila, a više je povrijeđenih osoba. </p><p>Na lice mjesta su saznajemo upućene dvije ekipe Hitne pomoći Mostar, kao i pripadnici Vatrogasne jedinice Mostar, koji su intervenisali na izvlačenju povrijeđenih osoba iz vozila. </p><p>Više informacija bit će poznato nakon uviđaja koji će obaviti pripadnici PU Mostar.&nbsp;</p>

Više informacija bit će poznato nakon uviđaja koji će obaviti pripadnici PU Mostar

Teška nesreća na izlazu iz Mostara: Više povrijeđenih, vatrogasci ih vadili iz vozila

<p>Vijest o tome da će više od 109.000 domaćinstava u Federaciji BiH dobiti svojevrsne energetske vaučere u iznosu od gotovo 600 KM obradovala je brojne građane. Riječ je o sredstvima iz programa podrške Evropske unije u iznosu od 64,5 miliona KM koja će dobiti energetski siromašna domaćinstva.<br></p><p>Međutim, kategorizacija energetski siromašnih domaćinstava izazvala je priličnu konfuziju u javnosti. Naime, na posljednjoj sjednici Federalne vlade donesena je odluka koja se odnosi na ovaj program, a prema kojoj pravo na podršku mogu ostvariti četiri kategorije energetski siromašnih domaćinstava.</p><h2>Koji korisnici</h2><p>Iako je, pojednostavljeno rečeno, riječ o korisnicima stalne socijalne pomoći, penzionerima do iznosa zagarantirane penzije, jednoroditeljskim porodicama i korisnicima dječijeg doplatka, ipak, kategorizacija je pokrenula brojna pitanja.</p><p>Budući da samo broj korisnika minimalne penzije prelazi 200.000, a zajedno s onima koji imaju primanja do iznosa zagarantirane te srazmjerne bez inozemstva ta je cifra veća od 250.000, postavlja se pitanje na koji način će toj kategoriji biti podijeljena pomoć kada se zna da je program namijenjen za otprilike 110.000 domaćinstava u FBiH.</p><p>Iako su ciljna kategorija domaćinstva, a ne pojedinci, takva kategorizacija, kada je riječ o penzionerima, teško da može biti mjerodavna.</p><p>Iz Saveza penzionera FBiH kazali su nam kako nisu konsultirani o ovoj temi, a ni njima nije jasno na koji način će njihovi članovi koji pripadaju trećoj kategoriji moći ostvariti pomoć. Smatraju da je pravedna raspodjela novca teško provediva.</p><h2>Nejasna odluka</h2><p>- Takva odluka nam nije jasna, jer poznato je da Federacija BiH nema socijalnu kartu, koja je ključ svih rješenja. To je odranije bio jedan od naših prioritetnih zahtjeva. Bojim se da taj novac neće otići na prave adrese - rekao nam je Redžo Mehić, predsjednik Saveza.</p>

<p>Također, prostora za nejasnoće ima i u četvrtoj kategoriji, u kojoj su jednoroditeljske porodice.</p><h2>Brojna pitanja</h2><p>Jesu li ovo konačni kriteriji, jesu li određeni posebni, hoće li neka kategorija imati prioritet, kada će biti potpisani sporazumi s općinama i gradovima, kada će biti objavljen javni poziv i kada će u konačnici građani imati novac na svojim računima, pitanja su koja smo, između ostalog, postavili sredinom prošle sedmice nadležnim instancama, ali do zaključenja ovog izdanja odgovore nismo dobili.</p><p>Podsjetimo, prva tranša od EU za BiH u iznosu od 63 miliona eura je uplaćena, a FBiH je pripalo 41,58 miliona eura, odnosno nešto više od 83 miliona KM.</p><p>600 KM iznosit će energetski vaučeri.</p>

Podrška za gotovo 110.000 domaćinstava, a samo penzionera koji mogu računati na tu pomoć ima više od 250.000 

Hoće li novac od EU građanima biti pravedno raspoređen

Kategorizacija siromašnih domaćinstava izazvala konfuziju: Hoće li novac od EU građanima biti pravedno raspoređen

<p>U Mostaru je danas, u organizaciji Kluba skakača u vodu „Mostari“, otpočela demontaža gornjeg dijela rekonstruisane skakaonice „Duradžik“ nedaleko od Starog mosta.<br></p><p>Potvrdio nam je to Lorens Listo, predsjednik Kluba, kazavši kako su neophodne određene intervencije s ciljem bolje funkcionalnosti skakaonice.</p><p>- I na dan otvaranja, prije godinu, kazali smo da skakaonica ima montažno-demontažni elemenat. Nakon prepravki, skakaonica će biti ponovo montirana pred održavanje skokova s ciljem priprema, pogotovo, juniora - rekao je Listo za portal "Avaza".</p><p>Pojasnio je da će po okončanju ljetne sezone, skakaonicu demontirati i pohraniti u skladište do narednog ljeta.</p><p>- Svi smo svjedočili ogromnom vodostaju rijeke Neretve u proteklom periodu i ne želimo rizikovati oštećenja ili da je voda odnese - dodao je Listo.</p><p>Napomenuo je da ove aktivnosti rade u vlastitoj režiji, a u saradnji s Gradom Mostarom, kao i Uredom UNESCO-a.</p><p>Podsjetimo,čuvena skakaonica „Duradžik“ označena kao posljednja stanica za skok sa Starog mosta godinama je zbog svoje dotrajalosti predstavlja opasnost za skakače te je, stoga, u saradnji s Red Bullom napravljena nova. Projekt izgradnje koštao je 50.000 KM, od čega su Grad Mostar i Red Bull izdvojili po 20.000 KM, a ostatak članovi Kluba i njihovi prijatelji.</p>

I na dan otvaranja smo kazali da ima montažno-demontažni elemenat

Demontira se "Duradžik", skakaonica će biti vraćena pred skokove sa Starog mosta

<p>Mostarskoj policiji je u subotu, 17. juna prijavljen nestanak Miralema Toporana (40) iz naselja Rodoč.<br></p><p>Kako nam je potvrdio Ljudevit Marić, portparol Uprave policije MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, nestanak je prijavio njegov otac, a s prijavom su odmah upoznate sve policijske patrole na terenu.</p><p>- Poduzete su sve neophodne mjere i radnje s ciljem njegovog pronalaska - rekao je Marić za portal "Avaza".</p><p>U trenutku nestanka u subotu u večernjim satima, Toporan je na sebi imao bermude, sivobijelu majicu na pruge i Skechers patike na nogama.</p><p>Od kuće se udaljio u smjeru Avijatičarskog mosta, a iz policije mole građane ako imaju korisne informacije o njegovom nestanku da to prijave na broj 122.</p>

U subotu navečer se udaljio od kuće

U Mostaru nestao Miralem Toporan

<p>Škole se ne mogu same iznijeti s nasiljem. Nasilje ne može biti problem samo u jednom kantonu. Moraju se uključiti svi resori… Nizale su se poruke aktera sa sastanka održanog u petak u Mostaru o temi aktuelne sigurnosne situacije u školama, a nakon užasnog događaja u Lukavcu kada je maloljetni učenik iz vatrenog oružja upucao nastavnika.<br></p><p>Na tom sastanku, kojem se, valja spomenuti, nisu odazvali svi ministri, usvojen je cijeli set zaključaka. Obznanjeno je da će zaključci biti obavezujući jer bi na prvoj narednoj sjednici Vlade FBiH trebali biti usvojeni. </p><p>Ista ta vlada je zasjedala dva dana prije ovog sastanka u danu kada se desio jezivi incident u Lukavcu i, također, donijela zaključke. Mjere prevencije, jačanje saradnje među svim instancama, aktiviranje uloge psihologa i pedagoga, ukratko su zaključili i članovi Vlade i ministri obrazovanja na svojevrsnoj koordinaciji. U suštini – ništa konkretno. Priča o prevenciji više ne pije vodu, jer na sceni su posljedice.</p><p>Naše vlasti od beogradske tragedije nisu naučile ništa niti su išta bitno poduzele. </p><p>Nekoliko dana, i to samo u pojedinim kantonima, policija se „vrtjela“ u blizini škola. Iz Društva psihologa FBiH nakon događaja u Srbiji nadležnima su ponudili pomoć njihove profesionalne zajednice. Nismo čuli da ih je iko kontaktirao, kao ni druge stručnjake raznih profila koji su jasno ukazivali na korake i mjere koje treba poduzeti, poput onih na detekciji potencijalnih delinkvenata u školskim klupama.</p><p>Tragedije u Srbiji trebale su biti alarm našim vlastima da se pozabave sigurnošću u školama, ali, nažalost, nisu. Rješenje nije da naoružana policija dežura u blizini škola, već je neophodna osmišljena društvena reakcija. Sreća pa je školsko zvono oglasilo kraj nastave. Valjda će se do jeseni nešto zakotrljati.</p>

Rješenje nije da naoružana policija dežura u blizini škola, već osmišljena društvena reakcija

Škole se ne mogu same iznijeti s nasiljem

Šture mjere

<p class="">Potrošnja lijekova u BiH u posljednjih deset godina gotovo se udvostručila. Prema posljednjim podacima Agencije za lijekove BiH, iz izvještaja za 2021. godinu, promet lijekova koji imaju dozvolu iznosio je više od 800 miliona KM! Tačnije, riječ je o iznosu od 812.370.845 KM.<br></p><p>Deceniju ranije, odnosno 2011. godine, ukupan promet lijekova imao je vrijednost od 511.854.605 KM.</p><h2>Veći porast </h2><p>Praktično, svake godine bilježi se sve veći porast, pa je tako u 2020. godini iznosio 742.007.606 KM, a godinu ranije 713.951.775 KM.</p><p>Posmatrano po anatomskoj grupi, stanovništvo BiH najviše novca troši na antineoplastike, odnosno lijekove za zloćudne bolesti, te imunomodulatore, supstance koje imaju efekt na imunološki sistem, a radi se o iznosu od 151,6 miliona KM. Potom slijedi potrošnja na lijekove za alimentarni trakt, odnosno probavni sistem i metabolizam, u vrijednosti od 128,8 miliona KM. Na lijekove za kardiovaskularni sistem potrošen je 119,1 milion KM, a na one za nervni sistem skoro 92 miliona KM.</p><p>Antineoplastici, nažalost, prednjače i gledajući po terapijskoj grupi, njihova vrijednost u 2021. godini je dosegla iznos od 109,1 milion KM. Slijede antihiperglikemici, odnosno lijekovi za liječenje dijabetesa, u vrijednosti od oko 82 miliona KM, a iza njih su antikoagulansi u iznosu od 54 miliona KM.</p><p>Gledano po terapijsko-farmakološkoj grupi, na prvom mjestu su ostali antineoplastici u vrijednosti od 105,7 miliona KM. Na antipsihotike je potrošeno gotovo 14 miliona KM, na anksiolitike 11,3 miliona KM, a na antidepresive 9,3 miliona KM.</p><h2>Zaštićena imena</h2><p>Prema klasifikaciji po hemijskoj supstanci, građani BiH najviše posežu za pantoprazolom, koji se koristi za liječenje bolesti želuca i crijeva uzrokovanih kiselinom, a čiji je promet u 2021. godini iznosio oko 17 miliona KM. Na drugom mjestu je acetilsalicilna kiselina, kod nas poznata pod zaštićenim imenima „andol“, „aspirin“ i sl., a na koje su otišla 14,3 miliona KM, a potom slijedi trastuzumab, odnosno antitumorski lijek koji se često koristi kod karcinoma dojke, a čiji je promet iznosio 14,2 miliona KM.</p><p>Na paracetamol je potrošeno 10,8 miliona KM, diklofenak osam miliona KM, a ibuprofen 7,2 miliona KM.</p><h2>Ogroman uvoz</h2><p>Uvoz lijekova inozemnih proizvođača iznosi 670.362.793,03 KM. Na promet domaćih proizvođača odnose se lijekovi u vrijednosti od 142.008.051,97 KM. Kada je riječ o inozemnim proizvođačima lijekova, najveći promet tokom 2021. godine ostvarila je kompanija „F. Hoffmann-La Roche Ltd“ u iznosu od 73.647.611 KM. Među domaćim prednjači banjalučki „Hemofarm“ s prometom od 52.252.634 KM.</p>

Najviše para utrošili na lijekove za zloćudne bolesti

U posljednjoj deceniji promet se gotovo udvostručio: Građani na lijekove potrošili više od 800 miliona KM

<p>Politika Republike Srpske je dosljedna u svom nastojanju da omalovaži institucije i pravni poredak u Bosni i Hercegovini i sve rade u tom kontekstu.<br></p><h2>Nije čudno</h2><p> Kaže nam to profesor ustavnog prava, Kasim Trnka, komentirajući poziv Nenada Stevandića, predsjednika NSRS, o održavanju posebne sjednice na kojoj će biti razmatran Prijedlog izmjena Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, čime će se regulirati da se u Službenom glasniku RS ne objavljuju odluke visokog predstavnika.</p><p>Prof. Trnka navodi kako to s njihove strane nije čudno, ali je čudno, naglašava, da međunarodna  zajednica ne pokazuje nikakav refleks prema tome niti poduzima neke ozbiljnije mjere, osim  neke verbalne osude.</p><p>- Ali, to naravno nije dovoljno, jer na ovaj način se destabilizuje  čitav pravni poredak BiH. Oni kažu da poštuju Dejtonski sporazum,  a u Dejtonskom sporazumu, u Ustavu BiH piše da institucije entiteta moraju poštovati odluke i propise koje  donose institucije BiH.&nbsp;</p><h2>Vrlo zanimljivo</h2><p>U ovom slučaju visoki predstavnik zamjenjuje institucije BiH, to znači  oni imaju isto obavezu da, poštujući Ustav BiH, objavljuju odluke visokog predstavnika. Sad će biti vrlo zanimljivo šta će uraditi visoki predstavnik, jer ovo je direktan izazov visokom predstavniku - ističe prof. Trnka.<br></p><p>Kaže i kako je potpuno  jasno da vlasti RS u svojim namjerama, najprije, nastavljaju sa svojom secesionističkom politikom.</p><p>- Drugo, oni ne priznaju Šmitovu instituciju, jer, navodno, nije  uspostavljena u skladu s važećim propisima, iako  to ,naravno, nije tačno - zaključuje ovaj pravni ekspert.</p>

Na ovaj način se destabilizuje čitav pravni poredak BiH

Trnka: Direktan izazov visokom predstavniku

<p>Profesor ustavnog  prava, Nurko Pobrić, komentirajući  poziv Nenada Stevandića, predsjednika NSRS, o održavanju posebne sjednice na kojoj će biti razmatran Prijedlog izmjena Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, čime će se regulirati da se u Službenom glasniku RS ne objavljuju odluke visokog predstavnika smatra da je u pitanju provokacija.<br></p><h2>"Dimna bomba"</h2><p>- Pitanje je hoće li donijeti te izmjene i, zapravo, teško je reći šta će se desiti, ali, prije svega mislim da se tu radi o provokaciji, nekakvoj dimnoj bombi, bacanju rukavice u lice međunarodnoj zajednici da se vidi kako će reagirati na to. Pomalo je čudno, makar ja do sada nisam čuo da su se u vezi toga do sada nisu oglasili, odnosno, da nisu reagirali predstavnici međunarodne zajednice - kaže nam prof. Pobrić.</p><p>Navodi i da su se tek danas iz OHR-a oglasili u vezi povlačenja sudije ustavnog suda BiH, Zlatka Kneževića, nakon što su jučer iz Venecijanske komisije izrazili ozbiljnu zabrinutost i izjavili da se od sudije Ustavnog suda ne moze tražiti da podnese ostavku niti da se "povuče". </p><h2>Pritisak na Kneževića</h2><p>- Upravo je Stevandić izjavio kako je nađen kompromis, a on sam je izvršio pritisak na Kneževića. Čuli smo da je predsjednica Suda kazala da je sudija Knežević došao na posao i da će učestvovati na plenarnoj sjednici u julu, a on je dan poslije izjavio da će podnijeti zahtjev za prijevremeno penzionisanje. Dakle,  ni tu stvari nisu posve jasne - kaže prof. Pobrić.</p>

Stevandić rekao da je nađen kompromis, a sam je izvršio pritisak na Kneževića

Pobrić: Pitanje je hoće li donijeti izmjene

Profesor Pobrić: Vrh RS baca rukavicu u lice međunarodnoj zajednici

<p>Na magistralnom putu M-17, između Mostara i Jablanice, kod Mosta Begića i Begovića, kako saznajemo, dogodila se saobraćajna nesreća.<br></p><p><br></p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/CtmDk4FAMA1/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/CtmDk4FAMA1/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/CtmDk4FAMA1/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Dnevni avaz (@dnevniavaz)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Iz policije nam je rečeno da su prijavu o nesreći, u kojoj su učestvovala tri automobila, i u kojoj je, prema prvim informacijama četvero povrijeđenih osoba dobili u 11.45 sati, a na lice mjesta su uz policijske patrole, upućene dvije ekipe Hitne pomoći.</p><p>Više informacija bit će poznato naknadno, a zbog ove nesreće je saobraćaj totalno obustavljen.</p>

Učestvovala tri automobila, trenutno totalna obustava saobraćaja

Četvero povrijeđenih u saobraćajnoj nesreći kod Mosta Begića i Begovića

<p>Potrošnja lijekova u BiH u posljednjih deset godina gotovo se udvostručila. Prema posljednjim podacima Agencije za lijekove BiH, iz izvještaja za 2021. godinu, promet lijekova koji imaju dozvolu iznosio je više od 800 miliona KM! Tačnije, riječ je o iznosu od 812.370.845 KM.<br></p><p>Deceniju ranije, odnosno 2011. godine, ukupan promet lijekova imao je vrijednost od 511.854.605 KM.</p><h2>Veći porast </h2><p>Praktično, svake godine bilježi se sve veći porast, pa je tako u 2020. godini iznosio 742.007.606 KM, a godinu ranije 713.951.775 KM.</p><p>Posmatrano po anatomskoj grupi, stanovništvo BiH najviše novca troši na antineoplastike, odnosno lijekove za zloćudne bolesti, te imunomodulatore, supstance koje imaju efekt na imunološki sistem, a radi se o iznosu od 151,6 miliona KM. Potom slijedi potrošnja na lijekove za alimentarni trakt, odnosno probavni sistem i metabolizam, u vrijednosti od 128,8 miliona KM. Na lijekove za kardiovaskularni sistem potrošen je 119,1 milion KM, a na one za nervni sistem skoro 92 miliona KM.</p><p>Antineoplastici, nažalost, prednjače i gledajući po terapijskoj grupi, njihova vrijednost u 2021. godini je dosegla iznos od 109,1 milion KM. Slijede antihiperglikemici, odnosno lijekovi za liječenje dijabetesa, u vrijednosti od oko 82 miliona KM, a iza njih su antikoagulansi u iznosu od 54 miliona KM.</p><p>Gledano po terapijsko-farmakološkoj grupi, na prvom mjestu su ostali antineoplastici u vrijednosti od 105,7 miliona KM. Na antipsihotike je potrošeno gotovo 14 miliona KM, na anksiolitike 11,3 miliona KM, a na antidepresive 9,3 miliona KM.</p><h2>Zaštićena imena</h2><p>Prema klasifikaciji po hemijskoj supstanci, građani BiH najviše posežu za pantoprazolom, koji se koristi za liječenje bolesti želuca i crijeva uzrokovanih kiselinom, a čiji je promet u 2021. godini iznosio oko 17 miliona KM. Na drugom mjestu je acetilsalicilna kiselina, kod nas poznata pod zaštićenim imenima „andol“, „aspirin“ i sl., a na koje su otišla 14,3 miliona KM, a potom slijedi trastuzumab, odnosno antitumorski lijek koji se često koristi kod karcinoma dojke, a čiji je promet iznosio 14,2 miliona KM.</p><p>Na paracetamol je potrošeno 10,8 miliona KM, diklofenak osam miliona KM, a ibuprofen 7,2 miliona KM.</p><h2>Ogroman uvoz</h2><p>Uvoz lijekova inozemnih proizvođača iznosi 670.362.793,03 KM. Na promet domaćih proizvođača odnose se lijekovi u vrijednosti od 142.008.051,97 KM. Kada je riječ o inozemnim proizvođačima lijekova, najveći promet tokom 2021. godine ostvarila je kompanija „F. Hoffmann-La Roche Ltd“ u iznosu od 73.647.611 KM. Među domaćim prednjači banjalučki „Hemofarm“ s prometom od 52.252.634 KM.</p>