<p>U Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona su nakon provedene istrage, podigli optužnicu protiv Denisa Ćatića (42)  i Stanislava Lovrića (43), oba iz Mostara,  zbog osnovane sumnje da su zajedno, kao supočinitelji počinili krivično djelo lihvarstvo u stjecaju sa iznudom iz KZ F BiH, a na štetu oštećenih H. G., A. Dž. i A. Č.</p><p>Također,  Ćatiću se na teret stavlja da je počinio krivično djelo Nedopušteno držanje oružja ili eksplozivnih tvari iz KZ F BiH, a Lovrić Neovlašteno nabavljanje, držanje ili prodaja oružja ili bitnih dijelova za oružje iz Zakona o oružju i streljivu HNK.</p><h2>Potvrđena optužnica</h2><p>Općinski sud u Mostaru je, naveli su iz Tužilaštva HNK optužnicu  potvrdio u cijelosti.     </p><p>- Optuženi se sumnjiče da su u vremenskom periodu od 28.januara 2021.godine do 17.aprila 2023.godine, u Mostaru, oštećenim osobama davali zajmove u novcu uz ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi te su koristeći silu i prijetnju, s ciljem da sebi pribave protupravnu imovinsku korist, od oštećenih osoba zahtijevali da im predaju određene novčane iznose - naveli su iz Tužilaštva HNK.</p><h2>Pronađeno oružje i streljivo</h2><p>Optuženi se terete i zbog toga što je kod njih pronađena određena količina oružja, dijelova za oružje i streljiva koju su nezakonito posjedovali.</p><p>Podsjetimo, ovaj dvojac je uhapšen 17. aprila u akciji „Game“ koju su pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva u Mostaru izveli pripadnici Federalne uprave policije (FUP). Uhapšeni su nakon primopredaje označenog novca.</p>

Oštećenim osobama davali zajmove u novcu uz ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi te su koristili silu i prijetnju

Potvrđena optužnica protiv mostarskih lihvara Denisa Ćatića i Stanislava Lovrića

<p>Iako Bosna i Hercegovina spada među zemlje koje imaju najnižu vrijednost emisija stakleničkih plinova po glavi stanovnika u Evropi, već su primijećene klimatske promjene.<br></p><p>Bosna i Hercegovina je posebno osjetljiva na klimatske promjene zbog svog geografskog položaja, ekonomske važnosti sektora poljoprivrede i šumarstva, kao i zbog svog ograničenog kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama. Stoga, potrebno je strateški pristupiti procesu prilagodbe klimatskim promjenama i iskoristiti mogućnosti za primjenu inovativnih rješenja za održivi razvoj. </p><h2>Izrazito štetni uticaji</h2><p>Kaže se to u Strategiji prilagodbe na klimatske promjene i niskoemisijskog razvoja za Bosnu i Hercegovinu za period od 2020-2030. godine. Prvu takvu Strategiju je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo  2013. godine. </p><p>Svaki rast temperature u Bosni i Hercegovini će, navedeno je, vjerovatno imati izrazito štetne utjecaje, naročito zato što su prognozirane više temperature povezane sa smanjenom količinom padavina i višim stopama isparavanja u unutrašnjim dijelovima zemlje. </p><p>Prema predviđanjima, klimatske promjene u Bosni i Hercegovini ogledat će se u povećanju temperature zraka, pojavi suša tokom ljetnih mjeseci, kao i pojavi ekstrema u smislu količine, rasporeda i intenziteta padavina.</p>

<p>Prema istraživanjima, u Republici Hrvatskoj do 2050. godine prinos najvažnijih poljoprivrednih kultura mogao bi se smanjiti od 3 do 8 posto, a slična situacija može se očekivati i u Bosni i Hercegovini.</p><h2>Toplinski stres u poljoprivredi</h2><p>Toplinski stres jedan je od najvećih problema u poljoprivredi, posebno u submediteranskom dijelu Bosne i Hercegovine. Taj problem je naročito prisutan u posljednja dva desetljeća, pri čemu se to najbolje primjećuje u voćarskoj, vinogradarskoj, a u posljednje vrijeme i maslinarskoj proizvodnji. Na sjeveru Bosne i Hercegovine prema nekim projekcijama doći će do smanjenja prinosa kukuruza od 10 do 25 posto, dok će centralni dio zemlje imati potencijal za povećanje prinosa.</p><p>Procjene pokazuju da su samo poplave u maju 2014. godine uzrokovale štete i gubitke u poljoprivredi koje se procjenjuju na 187 miliona eura. Prema izvještaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH iz 2015. poplavama, i kasnije pojavom klizišta, zahvaćeno je oko 70.000 hektara najproduktivnijeg poljoprivrednog zemljišta, a na oko 55.000 hektara usjevi su ili uništeni u potpunosti ili različitog stepena oštećenja čiji se gubici procjenjuju na oko 131 milon KM.</p><p>Klimatske promjene povećavaju prostornu distribuciju i intenzitet razvoja i širenja bolesti, štetočina i invazivnih termofilnih korova. Korovi i štetnici će se vjerovatno proširiti prema sjeveru. Promjene u poljoprivrednim tehnologijama, posebno intenzivnije navodnjavanje, mogu povećati učestalost pojave nekih drugih fitopatogenih bakterija.</p><p>Ipak, stručnjaci iznose da postoji način na koji poljoprivreda može biti održiva i u uvjetima klimatskih promjena, a jedno od rješenja su agrosolari.</p><h2>Višestruka dobit</h2><p>Rezultati istraživanja pokazuju da postavljanje solarnih panela povrh poljoprivrednih kultura donosi višestruku dobit poljoprivrednicima. Pod zaštitom solarnih panela poljoprivredne kulture neometano rastu i daju stabilne prinose, dok se proizvodnjom električne energije ostvaruju dodatni prihodi. Uočeno je da su, uz primjenu agrosolara, kod nekih kultura prinosi i uvećani.</p><p>Ovo rješenje koje spaja poljoprivredu i energetiku već se primjenjuje u svijetu, a brojna provedena istraživanja o njegovoj efikasnosti daju izvrsne rezultate.</p>

<p>Postavljanjem agrosolara, pokazuju istraživanja, poljoprivredne kulture dobivaju puno bolju zaštitu od grada, tuče i direktnog sunčevog zračenja. Omogućena im je količina svjetlosti dovoljna za fotosintezu, dok je s druge strane spriječeno povećano isparavanje vode iz tla, što omogućava rast i stabilnost prinosa.</p><p>Da su agrosunčane elektrane jedan od načina prilagođavanja klimatskim promjenama slaže se i prof. dr. Ahmed Džubur s Agromediteranskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić” u Mostaru.</p><h2>Pitanje legislative</h2><p>- Normalno, u eri klimatskih promjena i velikih ekstrema zahtjeva se korištenje zelene obnovljive energije. U ovom slučaju, kod nas se otvara pitanje legislative, a s druge strane, država bi morala, a vjerujem da će se to vremenom uraditi, napraviti posebne aranžmane za one koji imaju velike zemljišne komplekse i površine pod staklenicima. Jer, danas u modernoj poljoprivredi je sve svedeno na korištenje električne energije koja je sve skuplja i gdje jednostavno bez pomoći države, a koje trenutno nema u ozbiljnom obimu, poljopivreda ne može opstati - kaže nam prof. Džubur.</p>

<p>Navodi da je, stoga, jedna od prednosti agrosolara, ušteda, odnosno, istovremena proizvodnja električne energije.</p><p>- Ugradnja agrosolara se se nameće kao vrlo perspektivan agrotehnički zahvat. S obzirom na to da imamo mogućnost korištenja energije sunca u ove svrhe, može se jako poboljšati položaj poljoprivrednika uz subvencioniranje nabavke solarnih panela posebnog statusa i slično. Istraživanja su, dakle, pokazala da je značaj agrosolara višestruk, ali država mora prepoznati taj proces. To nije nešto što je budućnost u normalnim državama, već sadašnjost, s obzirom na to da se obnovljivi izvori energije jako puno koriste u poljopivredne svrhe - zaključuje prof. Džubur.</p><h2>Upućenost građana</h2><p>Mi smo pitali nekoliko Sarajlija da li znaju šta su to agrosunčane elektrane.&nbsp;</p><p>- Ne znam šta su agrosolarne elektrane i nisam prije čuo za to, ali sve što može pomoći meni ili bilo kome drugom, svakako da bih koristio. Mislim da to može biti veoma korisna stvar - rekao nam je Namik Divjan.</p><p>S njim se slaže i Mirza Feriz.</p><p>- Do sada nikada nisam čuo za to. To može biti korisno ljudima koji se bave poljoprivredom, ali ja se ne bavim tim, pa to nemam gdje iskoristiti. </p><p>Rasim Ramić ističe da je po samom nazivu mogao otprilike povezati šta znači agrosolarna elektrana.&nbsp;</p><p>- Ne bavim se poljoprivredom i meni to ne treba, ali kada bih imao priliku da koristim to i da mi može pomoći, koristio bih - zaključio je Ramić.&nbsp;</p><h2>Prva agrosunčana elektrana u Hrvatskoj</h2><p>Ivanečka kompanija Solida grupa gradi prvu agrosunčanu elektranu u Hrvatskoj. Ova revolucionarna elektrana spaja proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora sa stočarstvom.&nbsp;</p><p>Smještena na površini od 20 hektara između Ivanca i rijeke Bednje, ova agrosolarna elektrana predstavlja inovativno rješenje koje će koristiti velike površine za proizvodnju energije i istovremeno omogućiti držanje stoke.&nbsp;</p><p>Vlasnik Solida grupe, poduzetnik Dubravko Posavec, rekao je kako na prostoru elektrane planiraju držati 200 ovaca. Moduli solarnih panela bit će podignuti metar iznad tla, kako bi ovčice mogle mirno pasti ispod i između panela.<br></p>

Istraživanja su, dakle, pokazala da je značaj agrosolara višestruk, ali država mora prepoznati taj proces, kaže prof. Džubur

Jedno od rješenja za klimatske promjene: Agrosunčane elektrane mogu pomoći poljoprivredi

<p>Zdravstveni radnici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, njih 3.800, od Konjica do Neuma, zbog nepotpisivanja kolektivnog ugovora stupit će u generalni štrajk. Odlučeno je to danas, jednoglasno, na sastanku predstavnika sindikata svih zdravstvenih ustanova koji je održan u Kantonalnoj bolnici „Dr.Safet Mujić“.<br></p><p>Predsjednik Reprezentativnog sindikata Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, Ivica Anić, kazao je nakon sastanka da su pregovori s predstavnicima Vlade HNK propali.</p><p>-Sada slijedi sazivanje skupština svih sindikalnih organizacija koje će potvrditi i donijeti odluku o generalnom štrajku, a koji se, najranije, 10 dana mora najaviti. Također, moramo s poslodavcem potpisati sporazum o poslovima koji se ne smiju prekidati tokom štrajka. Kada ispunimo sve te uvjete, onda ćemo i najaviti generalni štrajk, odnosno bit će poznat tačan datum stupanja u štrajk-rekao je Anić.</p>

<p>Ustvrdio je kako i dalje postoji mogućnost dogovora, ali Vlada HNK, dodao je, ne oglašava se već tri sedmice.</p><p>- Nažalost, na ovaj korak smo se odlučili prvenstveno radi naših radnika, a ovaj korak će, zasigurno, izazvati veliki kolaps u zdravstvu. Oni nas sad mogu pozvati da potpišemo kolektivni ugovor. To mogu riješiti na telefonskoj sjednici, ali dovoljno smo čekali, istekli su svi mogući rokovi, propali svi pregovori, od Mirovnog vijeća, urgencija koje je naš pravni tim slao. Ali, imaju i dalje vremena da spriječe ovo- poručio je Anić.</p><h2>Bez uspjeha</h2><p>Predsjednik Nezavisnog strukovnog sinidkata radnika u zdravstvu, Dalibor Vuković rekao je da će generalni štrajk krenuti u najkraćem mogućem zakonskom roku.</p><p>-Proces pregovaranja i proces mirenja nije uspio. Nažalost, 3.800 zdravstvenih radnika širom Kantona gledalo je u Vladu HNK da li će otezati postupak pregovaranja, praviti smicalice, a sindikati su činili sve što Zakon nalaže, proveli sve moguće postupke i činili smo sve da do ovoga ne dođe, međutim, Vlada HNK nije potegnula nijedan odlučan potez. Najviše nam je žao naših pacijenata, naših građana, ali, evo, Vlada ima još jedan određen period od 15, 20 dana da reaguju odlučno i da potpišemo kolektivni ugovor- rekao je Vuković.</p><p>To što su iz Vlade HNK naveli da ne mogu osigurati dovoljno sredstava kako bi bile ispoštovane odredbe kolektivnog ugovora na temelju zahtjeva sindikata te da je neophodno učešće osnivača i menadžmenta svih 16 zdravstvenih ustanova HNK, a čije odgovore i dalje čekaju, Vuković je kazao kako oni takvu informaciju službeno nisu dobili.</p><h2>Satnica niža od zagarantirane</h2><p>- Do sada nam nije ni odgovoreno ni potvrđeno da se slažu s našim prijedlogom kolektivnog ugovora niti su rekli da oni nude neki drugi kolektivni ugovor s manje sredstava-naglasio je Vuković.</p><p>Novim kolektivnim ugovorom radnici uposleni u domovima zdravlja i u bolnicama u HNK traže povećanje osnovice plaće od 30 posto, po 15 posto unutar dvije godine. Njihova trenutna satnica od 2,30 KM niža je od zagarantirane u Federaciji BiH.</p><p>Podsjetimo, medicinari i radnici u zdravstvu u HNK su prije dvije godine, zbog borbe za kolektivni ugovor, pet mjeseci bili u generalnom štrajku.</p>

Naše skupštine sada trebaju potvrditi odluku, a Vlada HNK ima još vremena da spriječi kolaps zdravstva, kaže Anić

Propali pregovori: Gotovo 4.000 zdravstvenih radnika u HNK kreće u generalni štrajk

<p>Nakon nepunih  godinu koliko je prošlo od tragične smrti supružnika Borisa (35) i Marijane (34) Krstić i njihovog devetogodišnjeg sina Roberta, koji su poginuli u saobraćajnoj nesreći u mjestu Buna-Zaton kod Mostara, a što je potreslo cijeli region, oglasili su se iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona i obavijestili javnost o tužilačkoj odluci, a njihovo saopćenje prenosimo u cijelosti.<br></p><p>Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila dana 24.09.2022. godine, oko 20:00 sati, na magistralnoj cesti M-17 u mjestu Buna-Zaton, južno od Mostara, u kojoj su sudjelovala četiri putnička motorna vozila marke „BMW X5“, „BMW 3“, „Mercedes“ i „Renault Scenic“, a posljedicom koje nezgode su u vozilu „Renault Scenic“ smrtno stradale 3 (tri) osobe inicijala B.K., M.K. i  jedno mldb. dijete, a u vozilu „BMW X5“ 1 (jedna) smrtno stradala osoba inicijala M.P., te je više osoba zadobilo teške tjelesne ozljede, Tužilaštvo HNK je stručno i na profesionalan način, odmah po saznanju, poduzelo sve zakonom propisane mjere i radnje, pa je zajedno sa PU Mostar, PS za SP Mostar obavljen uviđaj na mjestu događaja, saslušani brojni svjedoci, pribavljena je neophodna dokumentacija, te provedena sva potrebna vještačenja (obdukcija tijela smrtno stradalih osoba, mašinsko vještačenje tehničke ispravnosti vozila, prometno-tehnička, vještačenje alkohola u krvi, medicinska i ostala potrebna vještačenja), a sve s ciljem potpunog rasvjetljavanja svih okolnosti koje su dovele do ove prometne nezgode sa tragičnim posljedicama.</p><h2>Uvid u kompletnu dokumentaciju</h2><p>Na temelju uvida u kompletnu dokumentaciju prikupljenu od strane PU Mostar, PS za SP Mostar, te na temelju izjava svih saslušanih svjedoka — učesnika prometne nezgode koji su bili u mogućnosti dati izjave, kao i predstavnika oštećene porodice i na temelju svih provedenih vještačenja, odlučeno je da se neće provoditi istraga u ovom predmetu protiv M.P. zbog krivičnog djela „Teška krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa" iz čl. 336. st. 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa KD „Ugrožavanje javnog prometa" iz čl. 332. st. l. istog Zakona, iz razloga postojanja drugih okolnosti koje isključuju kazneno gonjenje - smrt počinitelja, odnosno iz razloga što je M. P., iz Čitluka, koji je dana 24.09.2022. godine upravljao putničkim motornim vozilom marke „BMW X 5" iz pravca Mostara u pravcu Čapljine, a da je pretjecanje otpočeo na mjestu gdje pretjecanje nije dopušteno i gdje nisu postojali uvjeti za sigurno pretjecanje, čijim nepropisnim radnjama pretjecanja je prouzročena prometna nezgoda, a koji je neposredno nakon prometne nezgode, nakon što je prebačen radi ukazivanja liječničke pomoći u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, u istoj i preminuo.  </p><p>Postupajuća tužiteljica je u tijeku postupka saslušala veći broj svjedoka, detaljno u svojoj odluci opisala i analizirala njihove izjave, te cijenila kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, a čiji sadržaj je detaljno naveden u predmetnoj Naredbi o neprovođenju istrage. </p><h2>Nije bilo nikakve "paralelne vožnje"</h2><p>Iz iskaza svjedoka-očevidaca proizlazi da nije bilo nikakve „paralelne vožnje" dva vozila iz suprotnog pravca, nego je bilo samo jedno pretjecanje i to u trenutku neposredno pred prometnu nezgodu, na samom početku tunela ili u tunelu Zaton, gdje je prema prostorno vremenskoj analizi početak lica mjesta prometne nezgode od tunela Zaton u kojem je započeto pretjecanje do mjesta gdje se zaustavilo vozilo „BMW X5" na makadamskom proširenju.   </p><p>Oštećena strana je, putem punomoćnika - odvjetničkog ureda, uložila pritužbu na odluku tužiteljice, koju je Ured Glavnog tužitelja uzeo u razmatranje i istu zbog složenosti i teških tragičnih posljedica nesreće, detaljno analizirao, cijeneći sve provedene radnje tužiteljice, kao i pribavljenu dokumentaciju i prikupljene dokaze, te donio odluku kojom je odlučeno da se navodi pritužbe ne mogu prihvatiti, odnosno, da nisu utemeljeni i potvrdio odluku postupajuće tužiteljice, a iz razloga postojanja drugih okolnosti koje isključuju kazneno gonjenje počinitelja-smrti počinitelja.         </p><p>Na ovakvu odluku Ureda Glavnog tužitelja, oštećena strana može se u roku od 30 dana od prijema iste, obratiti Federalnom tužiteljstvu Federacije BiH, radi preispitivanja pravilne primjene Kaznenog zakona Federacije BIH.&nbsp;&nbsp;</p><p></p>

Iz iskaza svjedoka-očevidaca proizlazi da nije bilo nikakve „paralelne vožnje" dva vozila iz suprotnog pravca

Oglasili se iz Tužilaštva HNK u vezi sa saobraćajnom nesrećom u kojoj je poginula porodica Krstić

<p>Glavni kantonalni tužilac Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, Zdenko Kovač i komesar policije u HNK, Robert Perić danas su potpisali protokol o uspostavi Foruma za saradnju između Kantonalnog tužilaštva i Ministarstva unutrašnjih poslova HNK – Uprave policije HNK.<br></p><h2>Ojačati saradnju</h2><p>  </p><p>Kako je navedeno iz Tužilaštva HNK,  protokol je rezultat opredjeljenja obje institucije da ojačaju saradnju s ciljem provođenja proaktivnih istraga u borbi protiv organiziranog kriminala, privrednog kriminala i korupcije, a naročito korupcije visoke razine, nedopuštene trgovine drogama, svih oblika nasilja u porodici te oblasti sigurnosti prometa na cestama i drugih složenijih krivičnih djela.  </p><p>-Saradnja institucija u okviru Foruma podrazumijeva i formiranje zajedničkih istražnih timova, kao i unapređenje sistema razmjene informacija kroz redovne sastanke, organiziranje okruglih stolova, radionica, seminara i ostalih vidova razmjene informacija s ciljem veće transparentnosti u radu, te unapređenje rada i zakonitosti pribavljanja dokaza u provođenju istraga - naveli su iz Tužilaštva HNK.    </p><h2>Poštivanje međunarodnih sporazuma</h2><p>Potpisnici Protokola će ostvarivati međusobnu saradnju u skladu s odredbama ovog Protokola, ZKP-a FBiH, Zakona o Tužilaštvu HNK,  Zakona o unutrašnjim poslovima HNK i Uputstva o postupanju tužilaca i ovlaštene službene osobe u otkrivanju krivičnog djela, počinilaca i provođenju istrage, uz poštivanje međunarodnih sporazuma i odgovarajućeg domaćeg zakonodavstva.&nbsp; &nbsp;</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="und" dir="ltr">Protest Podrinjaca ispred Suda BiH: Pređena je crvena linija <a href="https://t.co/Sjvy2c9LzL">pic.twitter.com/Sjvy2c9LzL</a></p>&mdash; Dnevni avaz (@DnevniAvaz) <a href="https://twitter.com/DnevniAvaz/status/1693574467283300545?ref_src=twsrc%5Etfw">August 21, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Potpisali protokol o uspostavi Foruma

MUP i Tužilaštvo HNK formirat će zajedničke istražne timove

<p>Kada je, prije nešto više od mjesec, obznanjeno da je spojen most Počitelj, najveća takva građevina na autocesti Koridora 5C, cjelokupna bosanskohercegovačka javnost je s pozitivnim reakcijama dočekala tu vijest.<br></p><p>Jer, nakon što su rokovi na izgradnji tog impozantnog objekta već davno probijeni i usljed čega je investitor JP "Autoceste FBiH“ posegnuo za mehanizmom naplate penala azerbejdžansko-kineskom konzorciju, vijest o spajanju rasponske konstrukcije dva posljednja stuba od ukupno šest, visine od skoro 100 metara, ukazivala je na to da su se izvođači radova, napokon, uozbiljili.</p><h2>Održan sastanak </h2><p>Međutim, nepuni mjesec poslije saznalo se kako je most Počitelj napukao. Pukotine su se pojavile između stubova S3 i S4, visine 92 i 91 metar. Ta dva stuba, odnosno njihove rasponske konstrukcije su, kako smo ranije izvještavali, spojene u junu prošle godine.</p><p>Most Počitelj ima neupitnu mehaničku otpornost i globalnu stabilnost, zaključeno je i poručeno sa sastanka koji su 8. avgusta održali predstavnici "Autocesta FBiH“ i drugih subjekata uključenih u izgradnju ovog kolosalnog projekta. Sudeći prema odgovoru koji smo dobili iz "Autocesta FBiH“, uočena oštećenja još nisu sanirana.</p><p>- Na sastanku koji je održan 8. avgusta 2023. godine, a na kojem su, uz predstavnike investitora JP "Autoceste FBiH“, sudjelovali i drugi subjekti uključeni u izgradnju ovog kolosalnog projekta, donesen je zaključak prema kojem su intenzivirani radovi na otklanjanju nastalih oštećenja. Zajednički cilj svih strana uključenih u izgradnju mosta Počitelj je da se u što skorije vrijeme otklone svi nedostaci i da se radovi dovrše u skladu s ugovorom - odgovorili su nam iz "Autocesta FBiH“.</p><p>Sve aktivnosti trebale bi biti završene do kraja godine, kada bi most trebao biti pušten u promet, rekli su iz ovog preduzeća.<br></p><h2>Pripremni radovi</h2><p>Osim radova na otklanjanju nastalih oštećenja, kazali su nam kako se trenutno na mostu Počitelj izvode i pripremni radovi za potrebe izrade hidroizolacije mosta, odvodnje, kolovozne konstrukcije, betonske i sigurnosne ograde, kao i za postavljanje dilatacionih naprava te ugradnje vertikalne i horizontalne signalizacije.</p>

Zajednički cilj je da se radovi dovrše u skladu s ugovorom, navode iz "Autocesta FBiH“

Most Počitelj: Pukotine se pojavile između stubova 

Nakon napuknuća na kolosalnom objektu: Još nisu sanirana oštećenja na mostu Počitelj

<p>Da se to može, novinske stranice u BiH u proteklih sedam dana bile bi crne. Jer takvi su događaji obilježili dane iza nas da su mnogi pomislili kako se to ovdje ne događa. Ne, to kod nas nije moguće, ubijanje i live prijenos dok stotine poluinteligentnih bića „lajka“ i navija ne događa se u BiH. To se događa tamo negdje u bijelom svijetu punom luđaka. Nažalost, dogodilo se u malom i pitomom Gradačcu.</p><p>Baš kao što se dogodilo da ponovo vidimo snimke zlostavljanja osoba s invaliditetom, iako smo naivno mislili da su nasilnici odgajatelji odstranjeni iz ustanova koje bi trebale štititi tu jednu od najranjivijih kategorija i da su kažnjeni, jednako kao i njihove kolege voajeri i snimači.</p><p>Uz val nezapamćenog i nezamislivog nasilja nižu se slike koje prikazuju veliki strah mještana sela Tumare na Ozrenu koje pripada Lukavcu. U toj povratničkoj zajednici jedna starija mještanka je nestala, a druga mlađa je pronađena svezana i polugola. Policija tapka u mjestu, a šire se razne priče.</p><p>I Sarajevo Film Festival, koji je trebao biti svijetla tačka, umrljan je, a ne treba isključiti ni to da je to prikazivanje famoznog trejlera o četništvu urađeno namjerno i planski.</p>

<p>U petak ujutro dočekala nas je vijest da je u Goraždu uhapšen muškarac koji je krišom postavljao kamere u ženske toalete i u kuću u kojoj je radio?! Građani šokirani jer su ga znali kao uglednog! E, šta još ima da nas snađe, pitamo se. Od Gradačca, Pazarića, Sarajeva, Lukavca i Goražda, nameće se samo jedan zaključak – oboljela smo nacija!</p><p>Društvene mreže i nove tehnologije uništile su nekada normalnu porodicu, ali i društvo u cijelosti. U najkraćem, promijenile su način komunikacije među ljudima. Koliko nas, uopće, razgovara međusobno, s djecom, roditeljima, sami sa sobom? Koliko nas te iste društvene mreže dijele na za i protiv, na bogate i siromašne, na prijatelje i neprijatelje, naše i njihove...&nbsp;</p><p>Koliko ulazimo u privatnost, gdje su granice, koliko osuđujemo druge, a svoje avlije ne metemo... Društvene mreže će i dalje biti prisutne, ali ovo društvo treba liječenje. Pod hitno! Možda će trajati decenijama, možda je ishod neizvjestan, možda traži silnog truda, ali se mora. Stručnjaci nam to stalno govore, ali ih niko ne sluša. Sluša li, uopće, više iko ikoga?</p>

Društvene mreže će i dalje biti prisutne, ali ovo društvo treba liječenje

Oboljela nacija

<p>U Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona - Područni ured Konjic - još nisu stavili tačku na istragu u slučaju brutalnog premlaćivanja Enise Klepo (28) iz Jablanice, a koje se dogodilo 1. avgusta.</p><p>Njoj je tada teške tjelesne povrede nanio poslodavac Amir Džafić (44), koji je vlasnik hotela „Jablanica“ u kojem je ova djevojka radila. Zbog osnova sumnje da je učinio krivično djelo teška tjelesna povreda, u Tužilaštvu HNK su otvorili istragu protiv Džafića.</p><h2>Ponovo saslušana</h2><p>Iz ove pravosudne institucije podsjetili su na to da je, odlukom glavnog kantonalnog tužioca, ovaj predmet označen kao prioritetan u radu Područnog tužilaštva Konjic.</p><p>- Tužilaštvo HNK, u saradnji s PU Konjic, provodi sve planirane istražne radnje u cilju utvrđivanja stvarnog činjeničnog stanja u navedenom slučaju. Postupajuća tužiteljica je naložila provođenje medicinskog vještačenja, kao i vještačenje CD-a, odnosno videozapisa s lica mjesta. Također, ponovno je saslušana svjedokinja - oštećena E. K., ovog puta pred postupajućom tužiteljicom, a nakon što je to prethodno učinjeno u PU Konjic - kazala nam je jučer Ana Rajič, portparol Tužilaštva HNK.</p><p>Tužilaštvo HNK će, dodala je, poduzeti i sve druge istražne radnje za koje se ukaže potreba te će po završetku istrage i prikupljanja svih dokaza donijeti tužilačku odluku u ovom predmetu.</p><p>Klepo, inače diplomirana pravnica, u hotelu „Jablanica“ je radila kao recepcionerka. Nezadovoljna plaćom i uvjetima na svom radnom mjestu, odlučila je dati otkaz i zatražiti isplatu svoje zarađene plaće od mizernih 700 KM. </p><p>Umjesto toga, Džafić, koji je naslijedio biznis, hotel i firmu „Voće promet“ od svog rahmetli oca Jusufa, bivšeg predsjednika Udruženja privrednika Jablanica, krvnički ju je pretukao, praktično na radnom mjestu. </p><p>U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar djevojci su konstatirane teške tjelesne povrede, a usljed kojih je umalo ostala bez vida. Slučaj njenog premlaćivanja izazvao je žestoku reakciju u javnosti, a više od 3.000 građana pružilo joj je podršku na nedavno održanom protestu u Jablanici.</p><p></p>

<p>Dok čeka ishod tužilačke odluke, ona je, saznajemo, Tužilaštvu HNK jasno dala do znanja da se kao oštećena protivi eventualnoj nagodbi između njih i osumnjičenog Džafića, s obzirom na to da joj je, bez ikakvog povoda i razloga, nanio teške tjelesne povrede i strašne traume.</p><h2>Krivična prijava</h2><p>Iz Zajedničkog advokatskog ureda Nada Dalipagić, Jelena Dalipagić-Crnjac i Goran Crnjac su, kao njeni punomoćnici, podnijeli krivičnu prijavu protiv Džafića zbog krivičnih djela teška tjelesna povreda, ugrožavanje sigurnosti i nasilničko ponašanje. Dosadašnji tok istrage nisu željeli komentirati.</p><p>- Očekujemo brzu i efikasnu istragu i pravedno kažnjavanje osumnjičenog - rekla nam je kratko jučer Nada Dalipagić.</p><p>Zanimljivo je da su federalni inspektori, koji su se, bez odlaganja, kako nam je to jučer rečeno, bili pripremili za izvršenje inspekcijskih nadzora kod subjekta nadzora „Voće promet“ d.o.o. Jablanica - poslovna jedinica hotel „Jablanica“, a po osnovu zahtjeva federalnog ministra rada i socijalne politike, praktično u tome, za sada, ostali onemogućeni.</p><p>Federalni inspektori su, naime, 11. avgusta krenuli u inspekcijski nadzor, i to u okviru nadležnosti federalnog tržišnog inspektorata te zdravstvenog inspektorata, međutim, naišli su na zaključana vrata.</p><p>Planirani inspekcijski nadzori će biti izvršeni nakon stjecanja uvjeta na strani subjekta nadzora, kazali su nam jučer iz FUZiP-a.</p><h2>Fotografirali natpis "kolektivni godišnji"</h2><p>- Sačinjena je službena zabilješka, kojom je utvrđeno da nije moguće izvršiti kontrolu poslovanja, s obzirom na to da je hotel „Jablanica“ u momentu inspekcijskog nadzora bio zatvoren, odnosno zaključan, s vidno istaknutim natpisom „kolektivni godišnji“, o čemu je sačinjena i fotodokumentacija koja je, zajedno sa službenom zabilješkom, dostavljena federalnom ministru rada i socijalne politike.</p>

Federalni inspektori naišli na zaključana vrata, nisu uspjeli provesti postupak nadzora

Nakon premlaćivanja radnice u Jablanici: Enisa Klepo ne pristaje na nagodbe Tužilaštva i Džafića

<p>Na prijedlog Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, danas je rješenjem Općinskog suda u Mostaru određen jednomjesečni  pritvor prema osumnjičenom Adisu Š. (51), iz Mostara, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici iz čl. 222. st. 2. KZ F BiH.<br></p><p>Kako su potvrdili iz Tužilaštva HNK, osumnjičeni Adis Š. se tereti da je u utorak, 15. avgusta,  oko 01:15 sati, u Mostaru, u naselju Prigrađani, u alkoholiziranom stanju ušao u kuću, koju duži period koristi s vanbračnom partnericom S. K. I dok  je oštećena spavala u dnevnom boravku, počeo je galamiti, lupati i razbijati stvari i predmete po kući.</p><h2>Polio je vodom</h2><p>- Nakon toga je oštećenu polio vodom, da bi je potom desnom šakom udario u predjelu lijeve strane glave, nastavljajući s galamom i vrijeđanjem. Kada se oštećena sklonila u spavaću sobu, ušao je za njom, te ponovno fizički nasrnuo na nju, udarajući je šakom u predjelu glave. Za to  vrijeme je oštećena plačući molila da je ne udara - naveli su iz Tužilaštva HNK.</p><p>Općinski sud u Mostaru je, naglasili su, ocijenio da je sasvim utemeljeno i opravdano određivanje pritvora osumnjičenom Adisu Š., iz razloga jer naročite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti ili da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, a za koje se može  izreći kazna zatvora u trajanju od tri godine ili teža kazna.   </p><h2>Izdržavao kaznu zatvora</h2><p>- Osumnjičeni Adis Š. je povratnik u vršenju ove vrste krivičnih djela. Zbog istog krivičnog djela izdržavao je i kaznu zatvora.    </p><p>Tužilaštvo HNK u saradnji s PU Mostar nastavlja s poduzimanjem istražnih radnji u ovom predmetu s ciljem utvrđivanja svih činjenica i okolnosti pod kojima je počinjeno ovo krivično djelo - naveli su iz Tužilaštva HNK.</p>

Osumnjičeni Adis Š. je povratnik u vršenju ove vrste krivičnih djela

Mostarac istukao partnericu, ekspresno strpan iza rešetaka

<p>U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila na lokalitetu Kvanj, na putu Mostar-Stolac tri osobe su povrijeđene, od kojih je jedna zadobila povrede opasne po život.&nbsp;</p><p>Riječ je o državljanki Moldavije, I.M. (25) koja je upravljala motociklom, a povrijeđen je i vozač drugog motocikla, također, državljanin Moldavije I.C. (28).<br></p><p>- Stepen njegovih povreda za sada nije utvrđen, a oboje su kolima Hitne pomoći prevezeni u Sveučilišnu kliničku bolnicu (SKB) Mostar - rečeno je za portal "Avaza" iz Operativnog centra MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.</p><p>U bolnicu je prevezena i Ž.I. (38) koja je s putničkim automobilom Ford Fokus, danskih registarskih oznaka, učestvovala u ovoj nesreći. Ona je zadobila lakše tjelesne povrede.</p><p>Okolnosti ove nesreće još se utvrđuju. Na licu mjesta su pripadnici Policijske uprave Mostar pod nadzorom dežurne kantonalne tužiteljice obavili uviđaj. Naložene su sve neophodne istražne radnje s ciljem rasvijetljavanja svih okolnosti ove nesreće.</p><p>Tokom uviđaja se saobraćaj odvijao naizmjenično, usljed čega je došlo do velikog zastoja na dijelu tog puta.</p>

Povrijeđen i vozač drugog motora te žena koja je vozila Ford Focus

Teška nesreća nedaleko od Mostara: Povrijeđena Moldavka, dijelovi motocikla rasuti po cesti

<p>Na putu Bosne i Hercegovine ka dekarbonizaciji je posebno važan dokument iz novembra 2020. godine, odnosno, potpisana Sofijska deklaracije o zelenoj agendi za Zapadni Balkan u novembru 2020. godine. BiH je tada iskazala snažno opredjeljenje za usklađivanje s ciljevima Evropske unije vezanim za energetsku tranziciju i karbonsku neutralnost do 2050. godine, ali i konkretan plan energetske tranzicije do 2030. godine.</p><p>BiH, kao potpisnica Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, ima obavezu transponirati odgovarajuću EU legislativu u svoje zakonodavstvo, a što, između ostalog, uključuje izradu nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP). Ovo je posebno važno iz perspektive toga da je naša zemlja dobila status kandidata u decembru prošle godine.</p><h2>Nacrt dokumenta</h2><p>Prema nacrtu tog dokumenta koji je nedavno predstavljen na „Energetskom samitu 2023“ u Neumu, ciljani udio energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije koji u 2030. godini treba da je na nivou od 43,6 posto. U definiciji tog cilja uzeti su u obzir potencijali obnovljivih izvora kojima BiH kao zemlja raspolaže, te intenzitet izgradnje takvih postrojenja.</p><p>Stoga, u narednim godinama bit će prvenstveno neophodno ugasiti zastarjele i neefikasne termoblokove i nadomjestiti tu nedostajuću energiju proizvodnjom iz postrojenja na obnovljive resurse. Uz postepeno gašenje zastarjelih termoagregata, do 2030. godine bit će potrebno izgraditi značajne količine kapaciteta baziranih na obnovljivim izvorima energije. Planirano je da se do tada u sistem integrira preko 2.000 MW novoizgrađenih proizvodnih jedinica.</p><p>Najveće povećanje kapaciteta predviđeno je u tehnologijama fotonaponskih elektrana od skoro 1.500 MW, a slijede ih vjetroelektrane i nekoliko hidroelektrana. </p><p>Prema procjenama ugledne Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA)  BiH ima potencijal u oblasti sunca i vjetra koji je tri puta veći od potrošnje.</p><p>- Mi, zaista, imamo velike mogućnosti na tom polju, međutim, ono što se dešava jeste stihijska rasprodaja tih resursa - upozorava Anes Podić, predsjednik Udruženja "Eko Akcija".</p>

<p>Naglašava da je neophodno dugoročno rješenje koje se odnosi na to da naša elektroprivredna preduzeća moraju biti nosioci gradnje vjetroelektrana, ali i solarnih elektrana.</p><h2>Dragocjeni resurs</h2><p>- Može se lako desiti da taj resurs kojeg imamo bude rasprodan i da mi od toga nikakve koristi ne budemo imali, osim zaista simboličnih koncesionih naknada. Ne smijemo dopustiti da privatnicima bude rasprodan taj dragocjeni resurs, a to je upravo ono što se sad dešava i u jednom i u drugom entitetu-ukazuje Podić.</p><p>Podsjeća da je međunarodni kontekst takav da ćemo biti primorani da napravimo tranziciju na obnovljive izvore energije.</p><p>Stoga je jako bitno da ljudi ove zemlje imaju korist do toga, a ne privatni interes kao što je sada slučaj. Državne elektroprivrede su, nažalost, jako trome u tome. Njihovi dugoročni planovi su takvi da bi oni najradije nastavili s radom termoelektrana koliko god mogu, međutim to im neće dozvoliti Evropska unija, koja, uskoro, uvodi mehanizam taksi na električnu energiju koja je proizvedena iz uglja. Ukoliko naše elektroprivrede ne naprave značajan iskorak prema obnovljivim izvorima energije, onda se dugoročno može desiti da građanima BiH struja drastično poskupi - kaže Podić.</p>

<p>Oblast vjetroenergetike, kao jedna od trenutno vrlo značajnih oblasti iz domena obnovljivih energetskih izvora, naročito je značajna zbog svoje izuzetne uloge u zaštiti okoliša.</p><p>U istraživanju koje je početkom godine provedeno u devet evropskih zemalja o tome kakav je odnos građana prema obnovljivim izvorima energije, čak, 85 posto ispitanih je načelno saglasno sa izgradnjom vjetroelektrana na svom području.</p><h2>Nova zakonska rješenja</h2><p>U susjednoj Hrvatskoj je uvođenjem novih zakonskih rješenja omogućeno udruživanje građana u energetske zajednice za gradnju solarnih i malih vjetroeletrana. Podić smatra da će proći dosta vremena dok se to ne prevede u praksu.</p><p>- I, onda kada to bude moguće, opet će to raditi bogata domaćinstva - navodi on.</p><p>Generalno, i u BiH, kaže, važna je podrška države, ali i međunarodnih instanci.</p><p>- Dugoročno, sva pomoć za tu namjenu bi se trebala usmjeriti ka građanima, pogotovo, siromašnom dijelu stanovništva. Njima treba pomoći - ističe Podić.</p><p>Inače, prva vjetrolektrana u BiH koja je 2018. godine puštena u rad bila je Mesihovina, investitora „Elektroprivrede Herceg-Bosne“.</p><p>S 22 vjetroagregata njena ukupna instalirana snaga je 50,6 MW, a predviđena je godišnja proizvodnja od 165,17 Gwh. Iste godine, također, na području Tomislavgrada s radom je počela VE Jelovača, firme F.L.Wind ukupne instalirane snage 36 MW i predviđene godišnja proizvodnja od 110 GWh.</p><h2>Gradnja vjetroparkova</h2><p>„Elektroprivreda BiH“ je u proizvodnju električne energije dobivenu vjetrom krenula u martu 2021. godine kada je s radom počela VE Podveležje iznad Mostara. Njena instalirana snaga je 48 MW sa godišnjom proizvodnjom 130 GWh električne energije.</p><p>Prema podacima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) te tri vjetroelektrane su u 2022. godini proizvele 390 GWh, što je za 2,2 posto više nego prethodne godine. Pri tome je proizvodnja u vjetroelektranama Podveležje i Jelovača bila nešto veća, a u vjetroelektrani Mesihovina za 5,1 posto manja nego 2021. godine.</p><p>U Elektroprivredi BiH rade na pripremi izgradnje VE Bitovnja na području Konjica, a privatne firme su najavile gradnju vjetroparkova na području Kantona Sarajevo, na području lokaliteta Ivan-Sedlo i Hadžića, kao i Tomislavgrada i Livna. U RS je na području Nevesinja počela izgradnja VE Grebak koja bi trebala proizvoditi 180 GWh godišnje.</p>

Elektroprivrede moraju biti nosioci gradnje vjetro i solarnih elektrana, kaže Podić

Vjetropark "Podveležje": Prva vjetroelektrana EPBiH

Na putu BiH ka dekarbonizaciji: BiH ima potencijal u oblasti sunca i vjetra tri puta veći od potrošnje, taj dragocjeni resurs ne smije završiti u rukama privatnika

<p>Neprijavljivanje radnika, neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja, polaganje samo dijela pazara na žiroračun, samo su neki od načina na koje poslovni subjekti u BiH varaju državu. Put do varanja države pronašli su i „mali“ i „veliki“, a koliko se poreza utaji, može se temeljiti tek na procjenama.<br></p><p>U prvih pola godine, prema službenim evidencijama Porezne uprave (PU) FBiH, izvršeno je ukupno 3.166 inspekcijskih nadzora.  </p><h2>Nelegalna zarada</h2><p>- U izvršenim inspekcijskim nadzorima utvrđeno je ukupno 55.461.218 KM dodatnih poreznih obaveza po rješenju. Izdato je 1.898 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama za učinjeni prekršaj u iznosu od 4.033.776 KM - kazali su za „Avaz“ iz Porezne uprave.</p><p>Igor Gavran, ekonomski stručnjak, kaže nam da je iznos za izrečene kazne u prvih šest mjeseci ove godine zapravo kap u moru te da se radi o stotinama miliona KM koje se izbjegavaju platiti potpuno nekažnjeno, budući da inspekcije nemaju beskrajne kapacitete i resurse kojima bi se mogli kontrolirati svi porezni obveznici. Smatra kako je očito riječ o svjesnom izbjegavanju obaveza.</p>

<p>- Jedan od razloga za to su sigurno premale kazne, zbog toga što poslovni subjekat koji kalkuliše da realno ne može biti predmet kontrole svaki mjesec, već će doći na red možda jednom u nekoliko godina, zna, ako u tom periodu potpuno svjesno izbjegava i prijavljivanje radnika i izbjegavanje računa i sve ostalo, da će na kraju platiti kaznu koja će biti djelić onog što je ustvari nelegalno zaradio. Dakle, jedna od mjera kojima se ovo može promijeniti sigurno su drastične kazne - pojasnio nam je Gavran.</p><h2>Veza politike</h2><p>Koliki je udio sive ekonomije u BDP-u, teško je mjerljivo i sve se, kako naglašava Gavran, svodi na procjene. Naglašava da u cijeloj priči veliku ulogu igra stvarna ili procijenjena korupcija i veza politike s određenim biznisima.</p><p>- Jer svjedoci smo da su neke kompanije, između ostalih to je bila i vaša, predmet brojnih kontrola i inspekcija, dok neke druge kompanije nisu podlijegale bilo kakvim kontrolama - kazao je Gavran.</p><h2>Pojedini zaštićeni</h2><p>Kako je naveo Gavran, postavlja se pitanje bude li instrukcija da je neko, uvjetno rečeno, zaštićen da, bez obzira na to kako posluje, neće nikad ili će rijetko biti kontroliran, a neko drugi, koji se eventualno zamjerio političkim ili nekim drugim krugovima, možda će biti izložen povećanim kontrolama, i to ne radi kontrole zakonitosti, već nekog pritiska na poslovanje.</p><p>- To opet stvara nelojalnu konkurenciju i čini se da je nekima dozvoljeno poslovati na jedan način, a drugima nije - istakao je Gavran.</p><p>Sve porezne i druge dažbine su vrlo obimne, pa bi s tog stanovišta trebalo gledati da se same obaveze svedu na razumnu mjeru kako bi to bio poticaj na njihovo izmirivanje.</p>

Iznosi za izrečene kazne u prvih šest mjeseci ove godine zapravo su kap u moru, radi se o stotinama miliona KM koje se izbjegavaju platiti nekažnjeno

U prvih pola godine počinjeni prekršaji u iznosu od 4.033.776 KM: Siva ekonomija cvjeta, državu varaju svi

<p>Iako se prije nekoliko mjeseci iznosilo kako će doći do promjene na tržištu nekretnina, odnosno pada cijena i zastoja prodaje, ipak, to se ne događa.<br></p><p>Štaviše, tržište nekretnina u našoj zemlji je trenutno vrlo živo, a toj slici doprinosi činjenica da je ove sezone itekako pojačan interes dijaspore za kupovinu stanova, ali i kuća.</p><h2>Bitna uloga </h2><p>Potvrdio nam je to Maho Taso iz sarajevske agencije za nekretnine „Prostor“ kazavši kako bh. građani koji žive i rade u dijaspori sve više kupuju nekretnine, posebno u Sarajevu, Tuzli, ali i u Mostaru, odnosno njegovoj okolini. Međutim, slična je situacija i u drugim dijelovima BiH.</p><p>- Jedno vrijeme je interes dijaspore bio oslabio, međutim, sada je to jedna drugačija priča, pogotovo veliki broj naših ljudi koji rade u Njemačkoj, ali i u drugim zemljama želi uložiti svoj novac ovdje i opredjeljuje se za kupovinu nekretnina - kazao nam je Taso.</p><p>I dok se bh. dijaspora uglavnom opredjeljuje za novogradnju, domaći kupci se sve više okreću starogradnji, pri čemu bitnu ulogu ima lokacija. Potražnja za nekretninama, uprkos visokim cijenama, ne jenjava i zapravo višestruko je veća od ponude.</p><p>Posebno kada je riječ o ponudi u novogradnji, u većini gradova u BiH je izražen deficit.</p><p>- Mi imamo odličnu ponudu u starogradnji u Sarajevu i ono što je kvalitetno se praktično odmah proda - iznio je Taso.</p><h2>Korekcije cijena</h2><p>Da se cijene stanova i dalje drže na vrlo visokom nivou, pokazuje činjenica da se, naprimjer, stan u sarajevskom naselju Grbavica u starogradnji teško može pronaći po cijeni nižoj od 4.000 KM po kvadratu. U novogradnji u Centru skoro da i nema više stanova, svi su rasprodani po cijeni između 6.000 i 7.000 KM po kvadratnom metru. I u naselju Stup u novogradnji cijena kvadrata iznosi 4.000 KM.</p><p>Korekcije cijena na tržištu nekretnina za sada se ne očekuju. Eventualno, kazao je Taso, može doći do stagnacije, međutim, potpuna slika o tome kakva nas očekuje naredna godina bit će jasnija od jeseni.</p><h2>Nerealno visoka</h2><p>I u Mostaru se počela popravljati ponuda, budući da je u najavi nekoliko novih stambenih objekata. S druge strane, ponuda u starogradnji je slaba, a u tom segmentu postoje nekretnine čija je cijena nerealno visoka. Naprimjer, renovirani stanovi nerijetko se nude po cijeni stanova u novogradnji, i to od 3.000 do 5.000 KM po kvadratnom metru!</p>

U centru Sarajeva „planuli“ stanovi čija je cijena kvadratnog metra između 6.000 i 7.000 KM

Snažna potražnja, a ponuda ograničena: Dijaspora masovno kupuje stanove u BiH

<p>Za nasilje nad ženom i djecom zlostavljači u BiH rijetko kada idu u zatvor. Ponekad se sankcioniraju novčano ili rehabilitacijom, a najčešće im se izriču uvjetne osude. Te blage kazne im se izriču čak i kod težih oblika počinjenja djela, naprimjer, nanošenja povreda oružjem ili opasnim oruđem.<br></p><p>Iako je BiH šesta država članica Vijeća Evrope koja je još 2013. godine ratificirala Istanbulsku konvenciju, primjena zakonskih odredbi usmjerenih na sprečavanje i kažnjavanje nasilja nad ženama u našoj zemlji nije zadovoljavajuća.</p><h2>Zakonska rješenja </h2><p>Da pravosuđe u slučajevima nasilja u porodici izriče vrlo blage, simbolične kazne, najčešće uvjetne, potvrđuje nam i Meliha Sendić, predsjednica Centra ženskih prava Zenica, koji već godinama provode monitoring nad radom pravosuđa.</p><p>- Nažalost, najčešće su to uvjetne osude. Zapravo, ne da su najčešće, već su u 80 posto naših praćenih predmeta izrečene uvjetne kazne. Naši zakoni su u suštini dobri, jasno, uvijek se trebaju nadograđivati, odnosno uskladiti se s Istanbulskom konvencijom i drugim aktima, međutim, ovakva kakva su naša zakonska rješenja, kada bi se primjenjivala onako kako piše, onda ne bismo imali ovolikih problema. Jer kazne koje su izriču su na minimumu ili ispod, a, ako je uvijek minimum, onda je to do lične procjene onoga ko prosuđuje - kazala nam je Sendić.</p><p>Naglašava da pravosuđe treba imati jedinstven stav i da kaznena politika nije samo primjena zakona, kao i da se svijest uposlenih u pravosuđu mora mijenjati, a njihova senzibilizacija ojačati.</p>

<p>Podsjeća na to da femicid kao ubistvo žene od muškarca, a koje je često krajnji ishod nasilja u porodici i partnerskog nasilja, nije predviđen kao zasebno krivično djelo te da su u vezi s tim još početkom prošle godine uputili inicijativu. Zbog toga su s drugim organizacijama planirali masovnije proteste u oktobru.</p><h2>Manje ozbiljno</h2><p>Prema posljednjem monitoringu koji su uradili zajedno s Fondacijom Udružene žene Banja Luka, evidentno je da se nasilje u porodici i dalje doživljava kao manje ozbiljno krivično djelo. Porazno je uvažavanje olakšavajućih okolnosti kao što su „porodičan čovjek“, „otac jednog ili više malodobne djece“, „nezaposlen“, ili to što je izrazio kajanje i obećao da neće ponoviti djelo. Tako je, naprimjer, Općinski sud u Livnu nasilniku koji je pijan istukao suprugu među olakšavajućom okolnosti za uvjetnu osudu iznio i „korektno držanje optuženog“.</p><h2>Suprotno principima</h2><p>- Sudovi se često pozivaju na izjavu žrtve da ona odustaje od krivičnog gonjenja i ne traži kompenzaciju kao olakšavajuće okolnosti, što je suprotno principima optužbe i zakonitosti. U većini slučajeva, ako dijete nije bilo direktnom žrtvom nasilja, ali je svjedočilo kada je jedan roditelj (obično otac) bio nasilan prema drugom roditelju (obično majci), tužioci i sudovi ne uzimaju u obzir ove otežavajuće okolnosti dosljedno, onako kako je propisano Istanbulskom konvencijom - stoji, između ostalog, u monitoringu.</p><p>Također, navedeno je da tužioci i sudije u većini slučajeva ne prepoznaju postojanje opasnosti od težih posljedica, a samim tim ni nužnost strožijeg kažnjavanja.</p><h2>U brojkama</h2><p>* 2.219 prijava nasilja bilo je tokom prošle godine.</p><p>* 1.494 žene bile su među oštećenima.</p>

Iako su naši zakoni dobri, kazne koje se izriču su na minimumu ili ispod, kazala je Sendić

Kako se u našoj zemlji kažnjava nasilje nad ženama i djecom

<p>Brojne Mostarke, ali i Mostarci okupili su se na Španskom trgu povodom trostrukog ubistva u Gradačcu, a kako bi ukazali na problem femicida u društvu i na sve izraženije nasilje nad ženama. Protestni skup je počeo minutom šutnje za Nizamu Hećimovič, ali i sve žrtve genocida i nasilja u porodici. </p><p>Okupljeni koji su se u velikom broju odazvali pozivu Inicijative građanki/na Mostara zatražili su od nadležnih organa da postupaju u skladu s Zakonom, a od  nosioca vlasti u BiH da problemu i sve češćoj pojavi femicida u BiH pristupe ozbiljno.</p>

Do sada neobjavljeni detalj krvavog pohoda ubice Nermina Sulejmanovića: Nakon što je ubio Nizamu, Đengiza, Denisa, ranio Harisu, Nedima i policajca, ubica je uradio ovo!

<p>Sa skupa su prema vlastima upućeni zahtjevi, a među kojima su hitna odgovornost svih koji su napravili propuste u prijavama nasilja nad ženama i nasilja u porodici.</p><p>- Zahtijevamo provođenje detaljne istrage u propustima u slučaju genocida i ubistva u Gradačcu, kao i u drugim slučajevima te smjenu svih odgovornih u policijskim pravosudnim tijelima.&nbsp;</p><p>Zahtijevamo uvođenje pravne definicije femicida, uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte, te hitno usklađivanje krivičnih zakona s Istanbulskom konvencijom i revidiranje kaznenih praksi, kao i osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije i multisektorske protokole-istaknuto je na skupu.</p><p>Također, zatražena je i dosljedna primjena zakona i u slučajevima kada dođe do smrtnog slučaja kao posljedice nasilja u porodici, da se počiniocu sudi prema odredbama zakona koje će utvrditi težu kaznu.</p>

Video / Gorka ispovijest Emira Džinovića: Nermin Sulejmanović mi je rekao: "Imaš pola sata da dođeš po dijete, ubit ću i tebe!"

<p>Ifeta Škoro, predsjednica Inicijative je kazala da je femicid u našoj zemlji stvarnost.</p><p>- Mi smo danas ovdje da vrisnemo, kažemo i ukažemo na sve propuste koji su se dešavali i pogodovali da se ovo sve desi. A, ovo se nije smjelo desiti - poručila je Škoro.&nbsp;</p>

Zatražena je i dosljedna primjena zakona i u slučajevima kada dođe do smrtnog slučaja kao posljedice nasilja u porodici

Sa protesta u Mostaru: Ovdje smo da vrisnemo

<p>U kakvom strahu je živjela Nizama Hećimović koju je svirepo ubio suprug Nermin Sulejmanović može se samo pretpostavljati. Njene radne kolegice iz firme "Kula" na današnjem protestu su ustvrdile kako nisu znale da je žrtva nasilja.&nbsp;</p><p>- Krila je to. Nije imao ko da je zašititi - reći će jedna od njih.<br></p><h2>Živjela u strahu</h2><p>Da je bila je svjesna toga kako je nema ko zašititi pokazuje rješenje Općinskog suda u Gradačcu, kojim je sutkinja Lejla Numanović odbila prijedlog MUP-a Tuzlanskog kantona za izricanje predložene zaštitne mjere zabrane uznemiravanja i uhođenja osobe izložene nasilju i zaštitna mjera približavanja žrtvi nasilja i koja je postupak obustavila.</p><p>U obrazloženju rješenja od 7. avgusta, koje su mediji objavili, vidljivo je da je nesretna žena bila u stravičnom strahu, budući da nije željela davati izjavu o događaju koji je prethodio ubistvu, kada je monstruozni Sulejmanović istukao, ali je podržala izricanje zašitnih mjera "Zabrana približavanja žrtvi nasilja". Nizama je, jasno je svima, tražila pomoć.</p><p>Od sutkinje Numanović je nije dobila. Jer, koliko se nonšalantno ponijela prema tom slučaju pokazuje dio obrazloženja rješenja kojeg je potpisala, a u kojem se pojavljuje ime čovjeka koji nema nikakvu vezu s Nizamom i njenim slučajem! Izgledno je kako se sutkinja poslužila drugim slučajem nasilja u porodici i samo "zaljepila" dio obrazloženja!</p><h2>Nemar u pravosuđu</h2><p>Suvislo i bilo kakvo objašnjenje svog postupka od sutkinje Numanović javnost do sada nije čula. No, na ove zastrašujuće informacije u vezi njenog propusta javnost očekuje reakciju Ureda disciplinskog tužioca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH. Ovaj slučaj je svojevrsni alarm da se nemaru u pravosuđu stane u kraj, pogotovo, što je, možda, mogao biti spašen život mlade žene i majke da su primijenjene sve zakonske mogućnosti koje su na raspolagaju.</p><p>Naša zakonska rješenja nisu loša, samo je previše rupa u cijelom sistemu, posebno pravosudnom gdje se počinitelji nasilja u porodici najčešće kažnjavaju uvjetno. Čast izuzecima, ali vrijeme je da sudije i sutkinje odgovaraju za svoj nemar, nerad ili kako god i da nasilnicima izriču pravedne i zaslužene sankcije.&nbsp;</p><p>Da se, jednostavno, pozabave slučajem koji im je dodijeljen, a ne da ga "pretrče" poput sutkinje iz Gradačca. Sistemski obračun s nasilnicima čije su žrtve najčešće žene i djeca nije moguć preko noći. Ali, odnekuda treba krenuti.</p>

Potvrđena optužnica protiv mostarskih lihvara Denisa Ćatića i Stanislava Lovrića

Jedno od rješenja za klimatske promjene: Agrosunčane elektrane mogu pomoći poljoprivredi

Propali pregovori: Gotovo 4.000 zdravstvenih radnika u HNK kreće u generalni štrajk

Oglasili se iz Tužilaštva HNK u vezi sa saobraćajnom nesrećom u kojoj je poginula porodica Krstić

MUP i Tužilaštvo HNK formirat će zajedničke istražne timove

Nakon napuknuća na kolosalnom objektu: Još nisu sanirana oštećenja na mostu Počitelj

Oboljela nacija

Nakon premlaćivanja radnice u Jablanici: Enisa Klepo ne pristaje na nagodbe Tužilaštva i Džafića

Mostarac istukao partnericu, ekspresno strpan iza rešetaka

Teška nesreća nedaleko od Mostara: Povrijeđena Moldavka, dijelovi motocikla rasuti po cesti

Na putu BiH ka dekarbonizaciji: BiH ima potencijal u oblasti sunca i vjetra tri puta veći od potrošnje, taj dragocjeni resurs ne smije završiti u rukama privatnika

U prvih pola godine počinjeni prekršaji u iznosu od 4.033.776 KM: Siva ekonomija cvjeta, državu varaju svi

Snažna potražnja, a ponuda ograničena: Dijaspora masovno kupuje stanove u BiH

Kako se u našoj zemlji kažnjava nasilje nad ženama i djecom

Sa protesta u Mostaru: Ovdje smo da vrisnemo

Čeka se reakcija Ureda disciplinskog tužioca: Hoće li biti otvoren predmet protiv sutkinje iz Gradačca?

Potvrđena optužnica protiv mostarskih lihvara Denisa Ćatića i Stanislava Lovrića

Jedno od rješenja za klimatske promjene: Agrosunčane elektrane mogu pomoći poljoprivredi

Propali pregovori: Gotovo 4.000 zdravstvenih radnika u HNK kreće u generalni štrajk

Oglasili se iz Tužilaštva HNK u vezi sa saobraćajnom nesrećom u kojoj je poginula porodica Krstić

MUP i Tužilaštvo HNK formirat će zajedničke istražne timove

Nakon napuknuća na kolosalnom objektu: Još nisu sanirana oštećenja na mostu Počitelj

Oboljela nacija

Nakon premlaćivanja radnice u Jablanici: Enisa Klepo ne pristaje na nagodbe Tužilaštva i Džafića

Mostarac istukao partnericu, ekspresno strpan iza rešetaka

Teška nesreća nedaleko od Mostara: Povrijeđena Moldavka, dijelovi motocikla rasuti po cesti

Na putu BiH ka dekarbonizaciji: BiH ima potencijal u oblasti sunca i vjetra tri puta veći od potrošnje, taj dragocjeni resurs ne smije završiti u rukama privatnika

U prvih pola godine počinjeni prekršaji u iznosu od 4.033.776 KM: Siva ekonomija cvjeta, državu varaju svi

Snažna potražnja, a ponuda ograničena: Dijaspora masovno kupuje stanove u BiH

Kako se u našoj zemlji kažnjava nasilje nad ženama i djecom

Sa protesta u Mostaru: Ovdje smo da vrisnemo

Čeka se reakcija Ureda disciplinskog tužioca: Hoće li biti otvoren predmet protiv sutkinje iz Gradačca?