<p>Dok se većina bh. građana jedva nosi s poskupljenjima prehrambenih proizvoda, a posljednje prognoze ukazuju na to da bi cijene hrane na globalnom tržištu, usljed brojnih faktora, mogle biti sve više, dotle je sve izglednije da će troškovi za grijanje predstavljati novi udar na kućne budžete.</p><p>Činjenica je da su se cijene nafte i naftnih derivata na svjetskim tržištima, nakon značajnog skoka zbog rata na području Izraela i Palestine, prilično stabilizirale, međutim, sve daljnje prognoze su neizvjesne. Također, cijene plina na evropskom tržištu dostigle su najviši nivo od februara, i to zbog rizika u opskrbi i najava zahlađenja na početku sezone grijanja.</p><p>Poznato je da je “Energoinvest” nedavno zatražio od Vlade FBiH povećanje cijene plina za 4,96 posto. U zahtjevu su naveli da je ruski isporučilac plina “Gazprom Export” dostavio novu cijenu prirodnog plina za četvrti kvartal 2023. godine.</p><p>Međutim, nove informacije ukazuju na to da bi cijena plina mogla biti viša i za 20 posto, s obzirom na to da je bugarski parlament usvojio zakon o porezu na transport plina.</p><p>Usto, sve su glasnije priče o tome da će doći do poskupljenja struje, a skuplja struja znači i skuplju vodu. Uostalom, u nekim gradovima računi za vodu već su viši. Kako god se okrene, nema sumnje u to da će cijene grijanja rasti, no na pragu zime preciznih informacija još nema.</p><p>To što su cijene peleta i drva ostale skoro na istom nivou kao lani i nije za neku utjehu, jer udari inflacije sve više stišću domaćinstva u BiH. Silni računi koje moraju platiti dolaze poput šamara, a od onih koji budu pristizali za grijanje, izgledno je, mnogi će se smrznuti.</p>

Nema sumnje u to da će cijene grijanja rasti

Računi poput šamara

<p>Nakon devetogodišnje vladavine HDZ-a BiH i SDA u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, kada je izvršna vlast u pitanju, u novoj Vladi HNK bit će, definitivno, zastupljen i SDP.</p><p>Tako su sva dosadašnja preslagivanja u vezi s mogućim kombinacijama oko izvršne vlasti završena, budući da je postignut sporazum između SDA i SDP-a, koji će, prema informacijama iz pregovaračkih krugova ove dvije stranke, biti finaliziran, najvjerovatnije, do kraja sedmice. </p><h2>Stranački vrh</h2><p>Ova kombinacija stranaka koje će činiti vlast nasuprot HDZ-u BiH, podsjetimo, dogovorena je u stranačkim vrhovima SDA i SDP-a i, bez obzira na sve otpore i pobune, postaje realnost.</p><p>Kako nam je potvrđeno, SDA i SDP su dogovorili raspodjelu resora u omjeru tri naprema dva. Tako će SDA zadržati obrazovanje, finansije i pravosuđe, a SDP-u će pripasti privreda te resor trgovine i turizma. Šesti resor će biti zajednički, a to je građenje i prostorno uređenje.</p><p>S druge strane, HDZ BiH će zadržati premijersku poziciju i pet dosadašnjih ministarstava. To su MUP, zdravstvo, saobraćaj, poljoprivreda i vodoprivreda te Ministarstvo za pitanja boraca.  </p><h2>Raspodjela pozicija</h2><p>Mandat za sastav nove vlade dobila je Marija Buhač, rukovoditeljica Sektora za zdravstvo ZZO i kćerka bivšeg čelnika KO HDZ-a BiH i uglednog biznismena Rafaela Gagre.</p><p>Iako se u pojedinim medijima iznosilo da će uz SDA biti NES, kako nam je rečeno iz SDP-a, njihov uvjet je bio da ta stranka ne bude zastupljena. Do konačnog koalicijskog sporazuma preostala je još raspodjela pozicija u ustanovama, zavodima i agencijama.</p><h2>Imaju 21 ruku</h2><p>U Skupštini HNK HDZ ima 11 mandata, SDA sedam, HDZ 1990 i SDP po tri, DF i HRS po dva te NES i NiP po jednog. Za podršku novoj vladi neophodna je dvotrećinska većina, odnosno podrška 20 zastupnika,  a HDZ BiH, SDA i SDP zajedno imaju 21 ruku.</p>

HDZ BiH zadržava pet ministarstava i premijersku poziciju 

Skupština HNK: Do kraja sedmice sporazum #

Formiranje vlasti u HNK: Kakav su sporazum postigli SDA i SDP


<p>U Mostaru je sinoć preminula Amela Rebac, ugledna novinarka i publicistkinja, jedna od osnivačica kultne radiostanice „Studio 88“.<br></p><p>Rebac se, zbog teške bolesti, iz aktivnog novinarstva povukla prije 17 godina, ali se hrabro uhvatila ukoštac sa svojim zdravstvenim problemima i nastavila svoj angažman u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) u mostarskom uredu.</p><p>Još kao studentica počela je raditi na Radio Mostaru, a uoči samog rata na Radiju B92. Ratne 1993. godine napustila je rodni Mostar i privremeno se skrasila u Norveškoj, gdje je radila za Bosansku poštu. </p><p>Tri godine poslije vratila se u svoj voljeni Mostar i počela raditi na Radio Hayatu, gdje je s nekolicinom svojih kolega otpočela realizaciju ideje osnivanja  prve multientičke radiostanice  za sve građane Mostara - Studio 88. </p><p>Upravo je 2012.godine objavila knjigu „Svjedok vremena“ u kojoj je obuhvatila transkript emisija koje je na „Studiju 88“ radila od 2000.do 2008.godine, a koje dokumentiraju važne događaje u Mostaru u tom periodu. </p><p>Pet godina kasnije, javnosti je predstavila knjigu „Mostarski kuhar-hrana za dušu i tijelo“ u kojoj je na zanimljiv način donijela priču o tradicionalnim i poznatim mostarskim jelima, ali i o pojmu komšiluka.</p><p>Hrabrost, vedar duh, specifičan smisao za humor ili poznati mostarski liskaluk, a nadasve kolegijalnost i prijateljstvo, vezuje se za njeno ime i ono po čemu će je njene kolege pamtiti.</p><p>Amela Rebac je i kćerka legendarnog Veležovog igrača i trenera, Sule Repca. Datum i mjesto njene sahrane bit će naknadno poznati.</p>

Bila jedna od osnivačica kultnog „Studija 88“

U Mostaru preminula legendarna Amela Rebac

<p>U brojnim evropskim zemljama zavladala je svojevrsna panika zbog najezde stjenica krvopija. Pojava opasnih nametnika zabilježena je i u susjednoj Hrvatskoj.<br></p><p> </p><p>Budući da su građani Sarajeva početkom godine svjedočili pojavi velikog broja stjenica, a sredinom ljeta je to zabilježeno u pojedinim dijelovima Hercegovine, iz dana u dan raste sve veća zabrinutost, pogotovo zbog činjenice da je BiH tokom protekle sezone zabilježila značajan broj turističkih dolazaka.</p><p> </p><h2>Zavuku se </h2><p>Jer, prema riječima stručnjaka, definitivno, pojava ovih krvopija se više ne veže za siromašna i zapuštena mjesta ili naselja, već i za luksuzne hotele. Praktično, stjenice „putuju“ s gostima u avionima, vozovima, brodovima i drugim vozilima.</p><p>- Iako je pojava stjenica, kada je u pitanju BiH, zabilježena mnogo ranije u odnosu na trenutnu situaciju u evropskim zemljama, ipak, kako turisti sve više dolaze u našu zemlju, tako se i one sve više pojavljuju. One se zavuku u neku tkaninu, kofer, ruksak i slično i tako se, zapravo, prenose. Nažalost, jako brzo se razmnožavaju i postojane su. Vrlo ih je teško uništiti, s obzirom na to da mogu preživjeti na temperaturama od minus 25 do plus 43 stepena - objasnio nam je Samir Siručić, direktor kompanije za sanitarnu i ekološku zaštitu „Sanacija 3D“.</p><p>Podvukao je kako je jedini način za njihovo uništavanje, trenutno, dezinsekcija. Ni u kojem slučaju stjenice nije moguće uništiti nekim sredstvom iz kućne upotrebe niti onima koja se nude u trgovinama.</p><h2>Hoteli i zatvori</h2><p>Da se stjenice javljaju bilo gdje, govori primjer da su uposlenici „Sanacije 3D“ djelovali u brojnim ustanovama različitog tipa.</p><p>- Nije bilo do sada neke specifične ustanove, zaista, ili prostora gdje se stjenice nalaze i gdje sve više zauzimaju mjesta. Imali smo puno iskustava i s hotelima od nekoliko zvjezdica, motelima, hostelima i slično, ali i s onim objektima gdje ih do sada nije bilo moguće vidjeti. Sada ih ima i u zatvorima - rekao nam je Siručić.</p>

<h2>Hrane se krvlju</h2><p>Stjenice se hrane isključivo krvlju, i to u svim fazama života. Bez hrane mogu preživjeti i do godinu. Preko dana se skrivaju, a idealna mjesta su im sitne rupe i uglovi u drvenom namještaju, u podnicama kreveta, u madracu, pa čak i u utičnici.</p><p>Ubodi izgledaju kao crvenkaste promjene na koži koje svrbe. Mogu se javiti bilo gdje na licu, vratu, nogama, leđima. Jedino što se donekle može navesti kao pozitivno kada su u pitanju stjenice jeste to da ne prenose bolesti ni infekcije. Međutim, zbog nelagode uboda prilično djeluju na psihu.</p>

 Vrlo ih je teško uništiti, jedino dezinsekcijom, kaže Siručić. „Putuju“ s gostima u avionima, vozovima, brodovima i drugim vozilima

U brojnim evropskim zemljama panika zbog opasnih nametnika: Stjenice krvopije šire se i u BiH

<p>Mjesečni troškovi, bez najma, za četveročlanu porodicu u BiH, prema podacima portala Numbeo, specijaliziranog za analizu životnih troškova širom svijeta iznose 3.509 KM. S druge strane, troškovi za pojedinca na mjesečnom nivou procjenjuju se na 1.041 KM.</p><p>Kada je riječ o gradovima, prema podacima te stranice, čini se da je Sarajevo s pozicije najskupljeg u BiH istisnulo Mostar.</p><h2>Cijene hrane</h2><p>Tako, prema posljednjim ažuriranim podacima, mjesečni troškovi za četveročlanu porodicu u Sarajevu iznose 3.783 KM, i to, bez najma, a za pojedinca 1.127 KM. U Mostaru su mjesečni troškovi za porodicu u odnosu na Sarajevo jeftiniji za 37 KM, a za pojedinca za 26 KM. U Banjoj Luci troškovi jedne porodice na mjesečnom nivou iznose 3.729 KM, a pojedinca 1.104 KM.</p>

<p>Zanimljive su cijene hrane u ova tri grada. Tako je, naprimjer, riža najskuplja u Mostaru i po kilogramu košta 3,56 KM, a u Banjoj Luci je najjeftinija i iznosi 3,16, dok je u Sarajevu njena cijena 3,22 KM. U Sarajevu je, naprimjer, od ova tri grada bijeli hljeb težine 500 grama najjeftiniji i košta 1,71 KM, dok je u Mostaru 1,78 KM, a u Banjoj Luci 1,82 KM. Sir i pileće meso su skuplji u Mostaru, već u Sarajevu i Banjoj Luci.</p>

<p>Kilogram sira u Mostaru košta 17,24 marke, u Banjoj Luci 13,22, a u Sarajevu 14,32 marke. Kilogram pilećeg mesa u Mostaru iznosi 13,36 KM, u Banjoj Luci 12,75, a u Sarajevu 12,87 maraka. Također, različite su cijene voća i povrća u ova tri grada. Dok je, naprimjer, krompir najjeftiniji u Mostaru i košta 1,37 KM, to povrće je najskuplje u Banjoj Luci, gdje mu je cijena 1,77 KM.</p><h2>Privatni vrtić</h2><p>U mjesečni izračun troškova ulaze i cijene u restoranima. Tako je Banja Luka skuplja od Mostara i Sarajeva prema tom izračunu, jer obrok za dvije osobe u jeftinijim restoranima košta 60 KM, za razliku od Sarajeva, gdje je 50 KM, i Mostara, u kojem to košta skoro 53 marke.</p>

<p>Cijene privatnog vrtića u Mostaru i Sarajevu su skoro iste i kreću se oko 340 KM, a u Banjoj Luci oko 250 maraka. Mjesečna karta za javni prijevoz u Mostaru izgleda da je skuplja od Sarajeva i Banje Luke, a u prosjeku košta 57,50 KM. U Banjoj Luci je jeftinija za pola marke, a u Sarajevu je 53 KM.</p><p>U Mostaru je skuplja i startna cijena za taksi vožnju i za pola marke je viša u odnosu na Sarajevo, a u poređenju s Banjom Lukom za marku. Troškovi režija u Mostaru su najjeftiniji i za stan od 85 kvadrata iznose skoro 280 KM, u Banjoj Luci 310, a u Sarajevu 343 marke.</p><h2>Kvalitet življenja</h2><p>Iako je Sarajevo najskuplji grad, ipak indeks kvaliteta življenja u odnosu na druga dva grada koja smo uzeli za primjer je najslabiji i iznosi 123,01. U Banjoj Luci je 129,02, a u Mostaru 158,38. S druge strane, indeks kriminala u Sarajevu je 45,42, u Mostaru 40,77, a u Banjoj Luci 34,34.</p>

U glavnom gradu mjesečni troškovi porodice, bez najma, iznose 3.783 KM

Prema podacima svjetskog portala Numbeo: Sarajevo najskuplji grad u BiH

<p>Građani okupljeni oko Inicijative „Jer nas se tiče“ danas su, simbolično, postavljanjem svojevrsnih znakova opasnosti, u svojim dvorištima, u prigradskom naselju Vrapčići deponiju „Uborak“ proglasili opasnom zonom.<br></p><p>Oni se, podsjetimo, već četiri godine, bore za zatvaranje ove regionalne deponije, njenu sanaciju i izmještanje na drugu lokaciju. Poručili su kako im je cilj poslati jasnu poruku gradskim vlastima da se njihova zabrinutost i zahtjevi više ne mogu ignorisati.</p><p>- Naše zdravlje i životi su ugroženi zbog opasnih uslova na deponiji Uborak. Bili smo strpljivi, molili smo za pomoć, ali gradske vlasti ne samo da su se oglušile na naše zahtjeve, već su i aktivno radile da nas obeshrabe da se borimo za svoja prava. Ovim simboličnim činom želimo dati do znanja da nećemo mirno stajati dok nam je sigurnost ugrožena - izjavio je Fuad Hujdur, član Udruženja.</p><p>Naglasio je da je trenutna situacija na deponiji kritična te upozorio gradske vlasti da se, konačno, uozbilje.</p><p>- Ovo je borba za sigurnost i dobrobit svih građana Mostara. Zahtijevamo zatvaranje i sanaciju deponije Uborak i određivanje nove lokacije koja je u skladu sa savremenim ekološkim standardim – izjavio je Edhem Čustović, predstavnik Inicijative.</p><p>U toku je i sudski proces koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po novoj tužbi koju su građani podnijeli radi poništenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma kojim se odobrava Plan prilagođavanja JP „Deponija“ Mostar za upravljanje otpadom na toj lokaciji.</p>

Naše zdravlje i životi su ugroženi zbog „Uborka“, kaže Hujdur

Građani mostarsku deponiju "proglasili" opasnom zonom

<p>Nakon prošlosedmičnog pada cijene nafte su od izbijanja borbi između Izraela i Hamasa dramatično porasle na svjetskom tržištu. Uprkos činjenici da ni Izrael ni opkoljeni Pojas Gaze nisu značajni proizvođači nafte, tržišta su potresena usljed straha da bi sukob mogao dovesti do destabilizacije cijelog Bliskog istoka, kao ključnog svjetskog proizvođača.<br></p><p>Barelom nafte vrste Brent trgovalo se po 4,53 posto višoj cijeni od 88,41 dolar po barelu, dok su terminski ugovori za američku naftu Teksas Intermediate porasli 4,69 posto, na 88,67 dolara po barelu.</p><h2>Razne turbulencije</h2><p>Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, kazao nam je da svaki sukob u svijetu automatski utječe na lanac snabdijevanja naftom i drugim energentima. </p><p>- Ono što možemo brzo očekivati jeste da će cijene nafte i drugih derivata skočiti. Nažalost, to nije slučaj kada dođe do smanjenja cijena nafte na svjetskom tržištu, budući da prođe dosta vremena da cijene kod nas padnu. Naravno, to će utjecati i na prirodni plin, doduše, s nekom poodmaklom fazom od tri ili šest mjeseci kada dođe nova cijena prirodnog plina za BiH - rekao nam je Harbaš.</p>

<p>Iako je nezahvalno prognozirati hoće li ovaj sukob imati značajniji utjecaj na tržište, ipak, Harbaš je mišljenja da svakako predstoje razne turbulencije.</p><h2>Mjere štednje</h2><p>- Toga će biti ne samo oko ovih pitanja već, bojim se, i električne energije, peleta i drugog, jer, nažalost, pokazalo se da svaki poremećaj na tržištu proizvođači koriste kako bi sebi povećali određene prihode, dok o korisnicima jedva da se vodi računa. Zbog toga mi već desetak godina zagovaramo mjere štednje, energijske efikasnosti i lokalne proizvodnje, jer su to energenti koje mi uvozimo i na čiju cijenu ne možemo utjecati - istakao je Harbaš.</p><h2>Donosioci odluka</h2><p>Poručio je da donosioci odluka moraju shvatiti da su cijene rasle i da će rasti i dalje.</p><p>- To se ne smije dogoditi s našim troškovima, a to se postiže kroz razne programe subvencija, mjere energijske efikasnosti, pravljenje ušteda, sistemski pristup i proizvodnju energije iz onih izvora koje imamo u BiH, prije svega, solarne, vjetro i hidro elektrane za električnu energiju i biotermalne vode i biomase za toplotnu i rashladnu energiju - podvukao je ovaj stručnjak.</p><p>Na svjetskom tržištu porasle su i cijene zlata. Na fizičkom je tržištu unca zlata poskupjela jedan posto, na 1.850,70 dolara, najviši nivo u sedam dana.</p>

Pokazalo se da svaki poremećaj proizvođači koriste za povećanje svojih prihoda

Zbog rata između Izraela i Hamasa: Očekuje li nas poskupljenje goriva, plina, struje

<p>Dok nadležni danima ponavljaju informacije o tome kako se ambasadama BiH u Kairu i Amanu, koje pokrivaju Palestinu, kao i u Tel Avivu do sada nije javio nijedan građanin BiH sa zahtjevom za evakuaciju, dotle se pokazalo da pretpostavke koje su se iznosile o tome da najveći broj ljudi porijeklom iz naše zemlje ima izraelsko, kao i palestinsko državljanstvo ne stoje!<br></p><p>Kako je za „Avaz“ potvrđeno iz Ministarstva civilnih poslova, uvidom u njihove evidencije prestanka državljanstva utvrđeno je da su se u korist stjecanja državljanstva Izraela i Palestine odrekle svega tri osobe.</p><h2>Ratno područje</h2><p>- U korist stjecanja državljanstva Izraela državljanstva BiH su se odrekle dvije osobe, a Palestine jedna - odgovorili su nam jučer iz Ministarstva civilnih poslova.</p><p>Tačan broj naših državljana koji borave u ratom zahvaćenim područjima Izraela i Palestine, odnosno koji tamo žive i rade velika je nepoznanica, jer vlasti BiH, za razliku od susjeda, nemaju nikakve informacije o njima, ali znaju, kako se to u prethodnim danima iznosilo, da niko nije povrijeđen.</p><p>- Oni nemaju obavezu da se prilikom svog boravka registriraju u našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) - rekao nam je jučer Nebojša Regoje, načelnik Ureda za odnose s javnošću Ministarstva vanjskih poslova (MVP).</p><h2>U braku </h2><p>Naveo je da su bh. ambasade spremne odgovoriti zahtjevima naših sugrađana za evakuacijom, ali ih do sada nije bilo.</p><p>- Prema procjenama naših DKP-ova, nekoliko naših državljanki je u braku s državljanima Palestine, ali mi ne raspolažemo informacijama jesu li one u međuvremenu stekle državljanstvo Palestine - kazao je Regoje.</p><h2>Let za Podgoricu</h2><p>Grupa od 57 državljana Hrvatske, hodočasnika, doputovala je prekjučer iz Izraela za Beč, objavilo je tamošnje ministarstvo vanjskih poslova, a preostali su jučer krenuli na let. Također, jučer je 101 osoba iz Tel Aviva doputovala u Podgoricu letom crnogorske nacionalne aviokompanije. Uz državljane Crne Gore, među njima su bili putnici iz Albanije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Kosova, Sjedinjenih Država, Slovenije, Srbije i Švedske.</p><p>Ambasada BiH u Tel Avivu pružila je podršku pri evakuaciji jedne državljanke BiH iz Izraela letom “Air Serbia”, a još jedan državljanin BiH je kontaktirao ambasadu i, prema posljednjim informacijama, i on je doputovao.</p>

Nemaju obavezu da se prilikom svog boravka registriraju u našim DKP-ovima, rekao je Regoje

Samo troje se "ispisalo" iz državljanstva BiH: Niko ne zna koliko je bh. građana u Izraelu i Palestini

<p>Pod sloganom "Niti jedna više", a zbog  porasta slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini, danas su širom BiH održani mirni protesti. </p><p>U organizaciji Inicijativa građanki Mostar protest u najvećem gradu na Neretvi održan je na Španskom trgu. </p><p>Na protestu su pročitani sljedeći zahtjevi odgovornim institucijama, pravosuđu, i vlastima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini povodom protesta građana i građanki protiv femicida i nasilja nad ženama i djevojčicama:</p><h2>Policiji, tužilaštvu, sudovima</h2><p>Zaštita žrtava: Provesti procjenu rizika ponovnog činjenja nasilja prilikom svake prijave nasilja u porodici i drugih oblika rodno-zasnovanog nasilja obuhvaćenih Istanbulskom konvencijom. Na osnovu toga osigurati maksimalnu zaštitu i podršku žrtvama, uključujući hitne i zaštitne mjere.</p><p>Hitno postupanje: Istrage provoditi i optužnice podizati u što kraćem roku od izvršenja, odnosno saznanja o krivičnom djelu, posebno onda kada postoji rizik ponovnog počinjenja nasilja, te u situacijama kada su žrtve izložene pritiscima i zastrašivanju od počinilaca.</p><p>Disciplinska odgovornost: Pokrenuti disciplinske postupke protiv odgovornih osoba u slučaju propusta pružanja neophodne zaštite.</p><p>Položaj oštećene: Pružiti svu potrebnu podršku žrtvi nasilja u krivičnom postupku, uključujući odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu a sve kako bi se izbjegla njena dodatna traumatizacija. Iz istog razloga je neophodno postupak okončati u razumnom roku, bez dodatnih odgađanja.</p><p>Pristup servisima podrške: Osigurati žrtvama/preživjelima pristup besplatnoj pravnoj pomoći i pravima iz oblasti socijalne, zdravstvene zaštite i ekonomske podrške, kao i potpuno i pravovremeno informisanje, na njima razumljiv način, o pravima i dostupnim uslugama.</p><p>Strožije kazne za počinioce: Prilikom odmjeravanja kazni uzeti u obzir otežavajuće okolnosti: historija nasilja u porodici, prisustvo djece djelu nasilja, povratak u vršenje djela kao i upotreba oružja. Praksa uvažavanja porodičnog statusa počinioca (suprug, otac…) u izricanju blage kazne mora biti prekinuta. Njome se ohrabruje kultura nekažnjavanja, a žrtvu direktno dovodi u opasnost odmazde od nasilnika.</p><h2>Zakonodavcima</h2><p>Femicid kao krivično djelo. Rodno motivisano ubistvo žena uvesti kao zasebno krivično djelo, kojim će se jasno definisati šta podrazumijeva kako bi se u praksi izbjegao svaki pokušaj relativiziranja femicida. Ovim bi se zakonodavstvo uskladilo s neophodnim odredbama Istanbulske konvencije, te omogućile strožije kazne za počinitelje i bolju zaštitu žrtava.</p><p>Djeca kao žrtve: Izmjene zakonodavstva trebaju prepoznati djecu kao žrtve nasilja u porodici, uključujući slučajeve gdje djeca svjedoče nasilju nad članovima.</p><p>Praćenje nasilja: Razviti jedinstvenu bazu podataka, sistem prikupljanja podataka o slučajevima nasilja te registar nasilnika radi boljeg praćenja i reagovanja na rodno-zasnovano nasilje odnosno femicid te kreiranje politika i programa za prevenciju i zaštitu žrtava.</p>

<p>Odgovornost za nečinjenje: Uvesti sankcije za nečinjenje za sve službenike/ce nadležnih institucija koji/e su doprinijeli da se prijavljeno nasilje okonča.</p><p>Kontrola oružja: Pooštriti kontrolu izdavanja dozvola za posjedovanje oružja, uključujući oružje za lov. Osobe prijavljene za nasilje u porodici ne smiju imati dozvolu niti posjedovati oružje. Pratiti registar osoba koje posjeduju oružani list, te njihovo psihološko profiliranje.</p><p>Jačanje kapaciteta: Regulisati obavezu redovne obuke, uključujući planiranje finansijskih sredstava, svih predstavnika/ica institucija nadležnih za prevenciju i suzbijanje rodno-zasnovanog nasilja s ciljem podizanja svijesti kako o uzrocima istog, tako i o razarajućim posljedicama blage kaznene politike po žene žrtve nasilja i društvo u cjelini.</p>

U organizaciji Inicijativa građanki Mostar protest u najvećem gradu na Neretvi održan je na Španskom trgu

U Mostaru održani mirni protesti zbog porasta broja slučajeva femicida u BiH

<p>Pred državnim parlamentarcima uskoro bi se ponovo trebao naći Prijedlog zakona o graničnoj kontroli BiH. Riječ je o zakonskom rješenju kojim se teži modernizirati sistem granične kontrole u BiH i koji tretira nužna pitanja istaknuta u ranijem Izvještaju o napretku BiH u procesu pristupanja Evropskoj uniji.<br></p><h2>Teritorija BiH </h2><p>Iako se vladajuća koalicija na državnom nivou obavezala potpisanim sporazumom usvojiti prijedlog ovog zakona, na čijem donošenju insistira i EU, ipak, to se nije dogodilo, budući da prije ljetne pauze nije dobio entitetsku većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine.</p><p>Zastupnicima iz RS bilo je, zapravo, sporno to što bi se predloženim rješenjem u blizini graničnih prijelaza uklonile table s natpisima „Dobro došli u Republiku Srpsku“. U prijedlogu zakona je jasno propisano da 100 metara od granice nije moguće postaviti bilo kakva obilježja osim državnih. Tako je u članu 58. predloženog zakona, u stavu 1. navedeno da se granična linija obilježava graničnim oznakama.</p><p>- Na strani granične oznake koja je okrenuta prema dubini teritorije BiH postavlja se slovna oznaka BiH - navedeno je u stavu 2. istog člana. </p><h2>Ko je nadležan</h2><p>Nadalje se navodi da je Ministarstvo civilnih poslova nadležno za poslove premjera, označavanja, obnavljanja i održavanja graničnih oznaka na uređenoj državnoj granici te pripremanje dokumenata o državnoj granici. </p><p>- Zbog vidljivosti granične linije Granična policija BiH može zabraniti sadnju ili sjetvu određenih vrsti poljoprivrednih kultura, drveća i drugog rastinja u dubini do 100 metara od granične linije - definirano je ovim prijedlogom.</p><h2>Raspon kazni</h2><p>Kada je riječ o kaznenim odredbama, prekršaji za fizička lica kreću se u rasponu od 200 do 1.500 KM. Tako se novčanom kaznom u tom rasponu kažnjavaju osobe i za prekršaj koji se odnosi na postavljanje bilo kakvih drugih oznaka na granične table, ali i njihovo premještanje i oštećenje. Također, ista kazna se odnosi i za postavljanje reklamnih ili propagandnih sadržaja na granične table. Prekršaji za pravna lica kreću se od 1.000 do 15.000 KM.</p>

Prijedlog prije pauze nije dobio entitetsku većinu zbog uklanjanja natpisa „Dobro došli u RS“

Donošenje novog zakona nužno za put ka EU: Ukidaju se entitetske table na granicama

<p>Ko snosi troškove medicinskog zbrinjavanja građana kojima je, naprimjer, neophodan hitan operativni zahvat dok su na putovanju izvan BiH? Prema informacijama do kojih smo došli, ako je riječ o osiguranim osobama, ti troškovi idu na teret kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja.</p><p>Tako osiguranici za vrijeme privremenog boravka u inozemstvu imaju pravo na korištenje zdravstvene zaštite, ali u državama s kojima je BiH zaključila ili preuzela međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju. To su: Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Mađarska, Turska, Nizozemska, Austrija, Njemačka, Italija, Belgija, Češka i Luksemburg. Troškovi liječenja će biti priznati samo ako se radi o zdravstvenim ustanovama koje su u sistemu javnog zdravstva strane države.</p><h2>Hitni slučajevi</h2><p>- Osigurana lica imaju pravo na korištenje zdravstvene zaštite samo u hitnim slučajevima, odnosno u slučajevima kod kojih je bilo neophodno pružanje medicinske pomoći u cilju otklanjanja opasnosti po život i zdravlje, a koja se nije mogla predvidjeti ili odgoditi do povratka u BiH. Troškove participacije snosi osigurano lice lično i nema pravo na refundaciju. Pod hitnim slučajevima ne smatraju se oni kod kojih je zdravstvena zaštita bila planirana, kao što su: dijagnostika, terapijski postupci, operativni zahvati, porođaji i slično - objasnio nam je Riad Kurtalić, portparol ZZO Tuzlanskog kantona.</p><p>Međutim, sve to pada u vodu ako građani prije putovanja nisu izvršili neophodnu proceduru, kao što su utvrđivanje i ocjena zdravstvenog stanja osiguranika.</p><h2>Ljekarski pregled</h2><p>Tu ocjenu vrši izabrani ljekar, i to, kako je pojasnio Kurtalić, na temelju neposrednog ljekarskog pregleda, uvida u zdravstveni karton i potrebne laboratorijske i druge dijagnostike.</p><p>Osigurana lica koja su koristila zdravstvenu zaštitu u inozemstvu, a prije odlaska nisu pribavila odgovarajuću potvrdu, troškove korištenja zdravstvene zaštite snose lično i nemaju pravo na refundaciju.</p><p>Na stranici Fonda zdravstvenog osiguranja RS navedeno je da BiH ima potpisane sporazume i s Velikom Britanijom, Slovačkom i Poljskom, u kojima se hitna zdravstvena zaštita pruža na teret države prijema, a kao dokaz o postojanju prava koristi se pasoš BiH.</p><h2>Putno zdravstveno osiguranje</h2><p>Zbog nepredvidivih situacija i ograničenog broja zemalja u kojima liječenje snose ZZO-ovi, građani se, uglavnom, odlučuju na putno zdravstveno osiguranje koje vrijedi u skoro cijelom svijetu.</p><p>- Poznato mi je da kao osiguranik mogu dobiti potvrdu u slučaju hitnog liječenja u većini evropskih zemalja, međutim, zbog komplicirane procedure uvijek, pa i kada putujem na nekoliko dana u Hrvatsku, uzmem putno osiguranje. Nedavno sam putovala u Dubrovnik na tri dana i osiguranje platila 10 KM - kazala nam je jedna Mostarka.</p>

Ako vam pukne slijepo crijevo dok ste, naprimjer, u Italiji, a niste „obavili papirologiju“, liječenje plaćate iz vlastitog džepa

Tokom ljetovanja brojni dožive neugodnosti

Osiguranik mora podnijeti zahtjev prije putovanja: Ko snosi troškove medicinskog zbrinjavanja kada ste van BiH

<p>Ambasadama BiH u Egiptu i Jordanu koje pokrivaju  Palestinu do sada se nije javio nijedan građanin BiH sa zahtjevom za evakuaciju, potvrdio je za  „Avaz “ Nebojša Regoje iz Ureda za odnose s javnošću Ministarstva vanjskih poslova BiH.<br></p><p>- Naše ambasade su spremne odgovoriti na sve zahtjeve ukoliko ih bude, ali za sada, ponavljam, nijedan takav zahtjev nije zaprimljen. Prema procjenama naših diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), nekoliko naših državljanki je u braku s državljanima Palestine, ali mi ne raspolažemo informacijama jesu li one u međuvremenu stekle državljanstvo Palestine - rekao nam je Regoje.</p><p>Naveo je da MVP ne raspolaže preciznim informacijama o tome koliko, uopće, naših državljana boravi u Izraelu i Palestini, jer, kako je pojasnio, oni nemaju obavezu da se prilikom svog boravka registriraju u DKP-ovima.</p><p>Regoje nam je kazao da je Ambasada BiH u Tel Avivu pružila podršku pri  evakuaciji jedne državljanke BiH iz Izraela letom Air Serbia, a još jedan državljanin BiH je kontaktirao Ambasadu i, prema posljednjim informacijama, i on je doputovao.</p><p>Ministarstvo je izdalo preporuke za putovanja u Palestinu i Izrael te su sve neophodne informacije dostupne na njihovoj službenoj stranici.</p>

Nijedan zahtjev za evakuaciju nismo zaprimili, kaže Regoje

Nekoliko državljanki BiH koje su u Palestini do sada nisu tražile pomoć

<p>Na istragu u slučaju koji se prije nešto više od mjesec dogodio u mjestu Ivanica kod Ravnog, kada je u svojoj kući u lokvi krvi i u besvjesnom stanju pronađen Ranko R. (77) iz Maglaja, kako saznajemo, još nije stavljena tačka.</p><p>Istražiteljima Sektora kriminalističke policije MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva u Mostaru vode istragu, zbog brojnih otežavajućih okolnosti, trenutno su „vezane ruke“.</p><h2>Povrede glave</h2><p>S jedne strane, činjenica je da je Ranko R. i dalje na liječenju u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici, gdje je hospitaliziran nedugo nakon što mu je pomoć ukazana u bolnici u Trebinju, a gdje su sve prognoze u vezi njegovog oporavka, usljed teških tjelesnih ozljeda koje je zadobio u predjelu glave, neizvjesne. Štaviše, on se nalazi u stanju kome.</p><p>S druge strane, činjenica je da je njegov sin Velibor Ž. (50) , a koji se sumnjiči, za sada, za pokušaj ubistva svoga oca državljanin Republike Hrvatske te cijeli proces sporo ide.</p><p>On je, kako saznajemo iz izvora bliskih istrazi, jedno vrijeme proveo u istražnom zatvoru u Dubrovniku te su od njega, kao osumnjičenog, izuzeti određeni tragovi koji će biti poslani na vještačenje, a zbog komplicirane pravne procedure, sve, zapravo, sporo ide.</p>

<p>U međuvremenu je utvrđen vremenski period događaja, kao i vrijeme ulaska Velibora Ž.u Dubrovnik, odnosno, prelaska državne granice između BiH i Hrvatske. Zna se da je on granicu prešao pješice i to s vidnim ozljedama po tijelu, kao i da je sam pozvao tamošnju Hitnu pomoć, čija ga je ekipa odvezla u bolnicu u Dubrovnik.</p><h2>Tragovi krvi</h2><p>Podsjetimo, Ranko R. je 4.septembra iza podne pronađen u besvjesnom stanju u lokvi krvi u svojoj kući u Ivanici, koju, inače, koristi za odmor.</p><p>Njega je, kako su to tada potvrdili iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, pronašao njegov bratić Z.R.. Nakon što mu nije odgovarao na telefonske pozive,on je otišao do stričeve kuće, ugledao tragove krvi ispred objekta, a kroz prozor je uočio da starac nepomično leži u jednoj prostoriji. Potom je alarmirao policiju i Hitnu pomoć</p><p>Sve informacije prikupljene na licu mjesta ukazivale su na to da je starcu povrede nanio njegov sin s kojim već duže vrijeme nije u dobrim odnosima.</p><h2>Vještačenje tragova</h2><p>Od rezultata vještačenja tragova, istražitelji će pokušati utvrditi okolnosti tog događaja, a o polažu nadu u to da će starac preživjeti, budući da očevidaca nije bilo. Tek nakon prikupljanja svih dokaza, moći će se, eventualno, podići optužnica i predložiti da slučaj preuzme Republika Hrvatska.</p>

Velibor Ž. Koji je pješke pobjegao u Hrvatsku jedno vrijeme bio u istražnom zatvoru u Dubrovniku

Policija pokuašava rasvijetliti događaj 

Nakon što je nađen u lokvi krvi u Ivanici: Starac kojeg je pokušao ubiti sin i dalje u komi

<p>Iz Profesionalne vatrogasne jedinice (PVJ) Mostar medijima su uputili hitnu obavijest.</p><p>Kako je naveo Petar Jurić, zapovjednik PVJ Mostar, vatrogasni broj 123 nije u funkciji, kao  nijedan drugi broj na koji bi građani mogli pozvati vatrogasce.</p><p>- Dok operateri ne riješe problem molimo građane da sve dojave prijavljuju na broj Operativnog centra civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona 121 - naveo je Jurić.</p><p>Nije poznato šta je dovelo do ovog problema.</p>

Nije poznato šta je dovelo do ovog problema

Oglasili se iz PVJ Mostar: Broj 123 nije u funkciji

<p>Osmogodišnji dječak K.B. iz Jablanice  zadobio je teške tjelesne povrede nakon što ga je jučer, dok je vozio bicikl, automobilom Zastava-skala 55 udario B.S. (77), također, iz Jablanice.</p><p>Nesreća se, kako su naveli iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona dogodila jučer u 17:20 sat u ulici Doljanka u Jablanici.</p><p>Dječak je, nakon ukazane ljekarske pomoći u Domu zdravlja Jablanica prevezen u mostarsku bolnicu. Na licu mjesta je izvršen uviđaj, nakon čega će biti poznato više informacija.</p>

Dječak je, nakon ukazane ljekarske pomoći u Domu zdravlja Jablanica prevezen u mostarsku bolnicu

U Jablanici teško povrijeđen dječak (8): Udario ga automobil dok je vozio bicikl

<p>U svijetu je počeo novi rat. Dok je za jedne bilo ogromno iznenađenje to što je Hamas izveo munjeviti i dobro osmišljeni napad na Izrael, za druge, koji pomno prate tamošnju političku situaciju, zapravo je bilo pitanje dana kada će izbiti novi sukob.</p><p>Kažnjavanje Izraela za njegovu okupaciju, ugnjetavanje, naseljavanje, a posebno skrnavljenje palestinskih vjerskih simbola, nadasve džamije El-Aksa u Jerusalemu, među glavnim su i praktično poznatim ciljevima Hamasa.</p><p>Na okupaciju, pritiske, stradavanje, patnju Palestinaca podsjetio je, nedugo nakon početka napada Hamasa, Nader Salajmeh (Salaymeh), doktor farmacije, nekadašnji beogradski i sarajevski student, koji nam se javio iz svog doma iz istočnog dijela Jerusalema, istakavši da je zapravo kulminirao slijed svih tih silnih događaja.</p><p>Za takav razvoj situacije okrivio je ekstremističku vladu izraelskog premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahu).</p><p>- Ogromni su pritisci na naš narod u svim mjestima u Gazi i Zapadnoj obali. Naši ljudi se ne mogu slobodno kretati između gradova kao što to čine drugi ljudi na svijetu. Izraelski doseljenici ubijaju nevine ljude. Djeca nisu mirna u školama - kazao nam je, između ostalog, dr. Salajmeh.</p><p>Nažalost, više od pet desetljeća traje okupacija Zapadne obale i Gaze i pet miliona Palestinaca koji žive na tom području. Zgražavali smo se nad kršenjem ljudskih prava, ubistvima civila, djece, novinara, nasiljem, siromaštvom...</p><p>Sve je to vodilo ka radikalizaciji, ali i rađanju ekstremizma s druge strane, koji se, jasno, ničim ne može opravdati.</p><p>Stoga, konačno zaustavljanje tog gorkog i beskonačnog sukoba, zasigurno, trebao bi biti interes cijelog svijeta. Jer, nasilje uvijek rađa nasilje, a decenijama ginu stotine hiljada nevinih, dok generacije odrastaju u jadu i čemeru.&nbsp;</p>

Računi poput šamara

Formiranje vlasti u HNK: Kakav su sporazum postigli SDA i SDP

U Mostaru preminula legendarna Amela Rebac

U brojnim evropskim zemljama panika zbog opasnih nametnika: Stjenice krvopije šire se i u BiH

Prema podacima svjetskog portala Numbeo: Sarajevo najskuplji grad u BiH

Građani mostarsku deponiju "proglasili" opasnom zonom

Zbog rata između Izraela i Hamasa: Očekuje li nas poskupljenje goriva, plina, struje

Samo troje se "ispisalo" iz državljanstva BiH: Niko ne zna koliko je bh. građana u Izraelu i Palestini

U Mostaru održani mirni protesti zbog porasta broja slučajeva femicida u BiH

Donošenje novog zakona nužno za put ka EU: Ukidaju se entitetske table na granicama

Osiguranik mora podnijeti zahtjev prije putovanja: Ko snosi troškove medicinskog zbrinjavanja kada ste van BiH

Nekoliko državljanki BiH koje su u Palestini do sada nisu tražile pomoć

Nakon što je nađen u lokvi krvi u Ivanici: Starac kojeg je pokušao ubiti sin i dalje u komi

Oglasili se iz PVJ Mostar: Broj 123 nije u funkciji

U Jablanici teško povrijeđen dječak (8): Udario ga automobil dok je vozio bicikl

Novi rat

Računi poput šamara

Formiranje vlasti u HNK: Kakav su sporazum postigli SDA i SDP

U Mostaru preminula legendarna Amela Rebac

U brojnim evropskim zemljama panika zbog opasnih nametnika: Stjenice krvopije šire se i u BiH

Prema podacima svjetskog portala Numbeo: Sarajevo najskuplji grad u BiH

Građani mostarsku deponiju "proglasili" opasnom zonom

Zbog rata između Izraela i Hamasa: Očekuje li nas poskupljenje goriva, plina, struje

Samo troje se "ispisalo" iz državljanstva BiH: Niko ne zna koliko je bh. građana u Izraelu i Palestini

U Mostaru održani mirni protesti zbog porasta broja slučajeva femicida u BiH

Donošenje novog zakona nužno za put ka EU: Ukidaju se entitetske table na granicama

Osiguranik mora podnijeti zahtjev prije putovanja: Ko snosi troškove medicinskog zbrinjavanja kada ste van BiH

Nekoliko državljanki BiH koje su u Palestini do sada nisu tražile pomoć

Nakon što je nađen u lokvi krvi u Ivanici: Starac kojeg je pokušao ubiti sin i dalje u komi

Oglasili se iz PVJ Mostar: Broj 123 nije u funkciji

U Jablanici teško povrijeđen dječak (8): Udario ga automobil dok je vozio bicikl

Novi rat