<p>U iščekivanju 2024. godine vladajući su, makar u većem entitetu BiH, napokon osjetili empatiju i počeli donositi neke mjere kako bi građanima koliko-toliko pomogle u obračunu sa sve skupljim životom.</p><p>Ograničeno je povećanje cijena električne energije za privredu do 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, cijena za građane neće se mijenjati, donesena je i odluka da poslodavci mogu „počastiti“ radnike bez obračuna poreza iznosom do 2.520 KM. Nakon silnih najava kraj ove sedmice obilježit će i početak akcije „Zaključane cijene“, kojom bi u većim trgovačkim lancima cijene više od 40 artikala trebale biti niže i takve ostati sve do 15. marta naredne godine. Reklo bi se – ko čeka, taj i dočeka.</p><p>I dok će, vjerovatno, jedan broj građana makar mrvicu lakše disati, posebno oni kojima će poslodavci isplatiti jednokratnu novčanu pomoć, pitanje je šta će od svega dobiti penzioneri.</p><p>Iako mnogi ne propuštaju reći da su penzije u ovoj godini, po osnovu redovnog i vanrednog usklađivanja, porasle za 20,15 posto, ipak, činjenica je i da se taj rast davno istopio usljed stiska inflacije i silnih poskupljenja.</p><p>Uostalom, kada se zna da je najniža penzija, kakvu prima najveći broj te populacije – 538,27 KM, svima bi trebalo biti jasno da su oni odavno promijenili potrošačke navike i da se nerijetko odriču i onih najosnovnijih artikala kako bi preživjeli.</p><p>A na zalasku ove godine penzionerske oči su uprte u statistiku, onu koja se odnosi na rast BDP-a i indeksa potrošačkih cijena. Jer od toga će zavisiti procent uvećanja penzija za narednu godinu.</p><p>Trenutne prognoze nisu obećavajuće, a nije ni fer prema toj populaciji, čija polovina skoro živi ispod granice siromaštva, da jedan od parametara za izračun uvećanja ili, pravilnije rečeno, redovnog usklađivanja penzija bude indeks potrošačkih cijena.</p><p>Do sada su uzaludno apelirali da umjesto toga parametar bude indeks kretanja cijena hrane. Umjesto kompliciranih formula i zamagljenih statističkih podataka, mnogo jednostavnije je iznos penzije uporediti s cijenom potrošačke korpe i najranjiviji dio populacije, koji značajan dio mjesečnih primanja najprije potroši na lijekove i plaćanje računa, pokušati približiti tom za većinu nedostižnom cilju.</p><p>Zato bi vlasti, dok čekamo statističke izvještaje i usvajanje budžeta za narednu godinu, možda i penzionere mogle počastiti paketićem mjera ili, zašto da ne, 13. penzijom. Neka im svakodnevnu borbu za opstanak, kada već nemaju bezbrižnu starost, olakša ta simbolična humana gesta.&nbsp;</p>

Umjesto kompliciranih formula i zamagljenih statističkih podataka, mnogo jednostavnije je iznos penzije uporediti s cijenom potrošačke korpe

A na zalasku ove godine penzionerske oči su uprte u statistiku

A šta penzionerima?

<p>Od života koji je rođena Bišćanka Sutka el-Baravi (Barawy), sa svojim mužem Samirom i djecom, gradila skoro četiri decenije u Beit Lahiji na sjeveru Gaze ostale su samo uspomene.&nbsp;</p><p>Nerijetko misli, kako nam kaže, da samo sanja, pa ujutro kada se probudi, požuri da se spremi na posao u zubnu ordinaciju, gdje je radila kao sestra, a u slobodno vrijeme kao jedna od najboljih fitnes instruktorica, a onda se trgne i postane svjesna da se nalazi u Izbjegličko-prihvatnom centru Salakovac kod Mostara, u kojem se, sa svojim najmilijima, skrasila bježeći iz pakla Gaze.&nbsp;</p><p>Zadovoljna i zahvalna Bogu, ali i svima koji su im, kako nam priča, pomogli da budu na sigurnom.</p><h2>Veliki strah </h2><p>- Prezadovoljni smo. Toplo nam je, imamo hranu, odjeću, djeca imaju igračke, sve nam je pruženo. Ovdje smo kao u zagrljaju, čak su nas i ova brda koja nas okružuju prihvatila i zagrlila - govori nam Sutka. </p><p>Prije nepunih mjesec su stigli u Salakovac, u grupi od 29 bh. državljana i njihovih srodnika. U tom centru, koji djeluje pod okriljem Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, sada ih je 19 i svi su članovi Sutkine porodice. Čekaju i nadaju se da će im se pridružiti najmlađa kćerka i sestra, koja je, sa svojim mužem i dvoje male djece, ostala u Egiptu. Sutki su oči zasuzile dok nam je pričala o njoj, jer, kako nam kaže, ta kćerka je posebno vezana za nju.</p><p>- Znam da su živi i zdravi, a nadam se da će ubrzo biti s nama - govori nam ona dok s kćerkom Dalilom, zetom, nevjestom i unučićima na televiziji prati strahote u Gazi.</p>

<p>Nema riječi da opiše ono što su proživjeli niti ono što trenutno gledaju. Najradije bi, kaže, sve isključila, od TV-a do telefona, ali, ipak, trenuci kada uspostave vezu sa svojim bližnjima i kada saznaju da su živi su neprocjenjivi.</p><p>- Ovo nije rat, ovo je genocid, ovo je istrebljenje naroda. To se ne može ratom zvati. Moj um to više ne može podnijeti - kazuje nam Dalila, koja je prije 35 godina rođena u Sarajevu.</p><p>Kao dijete od dvije godine, s majkom i ocem je, na početku rata u BiH, otišla u Gazu. Sada se zbog rata u njenoj drugoj domovini vratila u BiH. U Gazi je kao profesorica engleskog jezika imala privatnu školu, a muž je bio vozač. Dok Dalila priča, on šuti i nijemo gleda u TV ekran. Dalila nam kaže da se tek neki dan uspio čuti s kćerkom od jedne sestre, a ima ih 12. Proganja ga to što se nije, kako nam kaže, uspio poselamiti s majkom. Dalili i njenom mužu je želja da njihovo četvero djece uzrasta od 10 do 15 godina krene u školu.</p>

<p>- Moj brat 12 godina živi u Tuzli i svaki dan nam šalje po 100 riječi bosanskog jezika. Želimo da djeca koliko-toliko nauče bosanski jezik kako bi im lakše bilo u školi. Inače, vrlo smo zadovoljni boravkom ovdje. Strahovali smo od toga šta nas čeka u Bosni, ali već u prvoj sekundi po dolasku ovdje shvatila sam da će sve biti uredu. Dječaci idu na trening fudbala ovdje, skupa smo i najvažnije je da smo na sigurnom - govori nam Dalila.<br></p><h2>Sve osigurano</h2><p>Ahmet Sijamhodžić, upravnik Centra za kojeg porodica El-Baravi ima samo riječi hvale, kaže nam da su za 19 korisnika, među kojima je devetero maloljetnih, zaokružene potrebe – od hrane do lične higijene. Crveni križ Grada Mostara od starta vodi brigu o njihovim obrocima.</p>

<p class="">- Sami su izrazili želju da pripremaju doručak i večeru, za što su im osigurane namirnice, dok za ručak dobiju kuhano jelo. Pružena im je zdravstvena zaštita, nabavljeni terapijski lijekovi i preostaje nam da za naredni period riješimo njihova statusna pitanja, a u vezi s tim smo u kontaktu s nadležnim institucijama i na tome se radi - objašnjava nam Sijamhodžić i dodaje da su im brojne organizacije pružile pomoć, ali i građani.</p><h2>Slike užasa</h2><p class="">- Jesam Bosanka, ali Palestina je moja zemlja, tu sam provela 33 godine. S tim ljudima sam dijelila dobro i zlo... Ne mogu da spavam, ne mogu da jedem normalno. Kada vidim sve to što se događa tamo... Moj muž je od stresa završio u bolnici. Imao je, inače, blažih zdravstvenih tegoba, ali te slike užasa su na njega jako utjecale... Nepodnošljivo je to - kaže Sutka.</p><h2>Dvije</h2><p>porodice su napustile Centar i smještene su u Sarajevu.<br></p>

Ovo nije rat, ovo je genocid, ovo je istrebljenje naroda. To se ne može ratom zvati, govori Dalila

Sutka (desno) i njena kćerka Dalila: Spas od pakla

Sutka el-Baravi nakon bijega iz pakla Gaze: Čak su nas i ova brda koja nas okružuju prihvatila i zagrlila

<p>Na lokaciji predviđenoj za doček Nove godine u Mostaru, uz Šetalište, jutros su započeli radovi na uklanjanju ruševnog objekta čuvene ville Nardelli.<br></p><p>Tako je ovo nekad reprezentativno zdanje stambene arhitekture,  praktično, otišlo u historiju.</p><p>Prema dostupnim podacima, kuća Nardelli, koja je predstavljala veliku vrijednost u okviru mostarskog graditeljskog naslijeđa, sagrađena je 1931. godine. Kuću je prema projektu arhitekta Otta Lindera izgradio dr. Aurelije Nardelli.</p>

<p>Prema neslužbenim informacijama iz Gradske uprave Mostar, vila je srušena u dogovoru s vlasnicima, a urađeno je to zbog skučenosti prostora za novogodišnji doček. Također, s te lokacije će biti premješten i cirkus.</p>

Prema neslužbenim informacijama, uklanjanje je urađeno u dogovoru s vlasnicima

"Avaz" na licu mjesta: Zatr'o se trag čuvenoj villi Nardelli u Mostaru

<p class="">Nova godina se bliži, a brojni gradovi u Bosni i Hercegovini imaju svoje adute za doček najluđe noći, što će, zasigurno, privući ogroman broj posjetilaca.&nbsp;</p><p class="">Sudeći prema podacima s najpopularnijih platformi za rezervaciju smještaja, u većini gradova, posebno većim, mogli bi pasti i rekordi.<br></p><h2>Turisti iz regiona</h2><p>Iako je do dočeka Nove godine preostalo više od 15 dana, u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, ali i na većini planina već je 99 posto smještajnih kapaciteta u hotelima rezervirano. I u drugim gradovima ta popunjenost je na visokom nivou, a što se tiče ostale ponude, odnosno smještaja u apartmanima, motelima, hostelima i slično, i tu je popunjenost više od 90 posto.</p>

<p>Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i ugostiteljskih radnika BiH, kaže nam da je novogodišnja ponuda u većini gradova primamljiva za turiste iz cijelog regiona, a pokazalo se i prethodnih godina, naglašava on, da sve veći broj stranih gostiju, posebno iz zemalja okruženja, pohodi kako Sarajevo tako i druge gradove i mjesta u tom periodu.</p><p>- Na svakom pedlju naše zemlje turisti su toplo dočekani. Definitivno, imaju šta da vide, šta da posjete, a i priliku da se zabave i lijepo provedu. Naša ljubaznost, gostoprimstvo ili možda, najbolje rečeno, naša bosanskohercegovačka duša je ono što naši gosti prepoznaju i zbog čega nam se vraćaju. Uz dočeke na trgovima, brojni hoteli su osmislili kvalitetan novogodišnji program, tako da vjerujem da svako može pronaći nešto za sebe - kaže nam Hadžić.</p>

<h2>Najluđa noć</h2><p>Sarajlije koje se odluče za doček Nove godine na otvorenom i njihove goste zabavljat će popularni bendovi „Bombaj štampa“, „Zabranjeno pušenje“ i „Crvena jabuka“ te Laka i Mirela.&nbsp;</p><p>U Mostaru će za najluđu noć nastupiti Željko Joksimović, a u Turističkoj zajednici Hercegovačko-neretvanskog kantona (TZ HNK) su uvjereni da će koncert te regionalne zvijezde privući više posjetilaca nego lani.</p>

<p class="">- Turistički gledano, očekujemo veoma dobre rezultate. Buking je vrlo dobar, a osim dočeka Nove godine, vjerujemo da će i Advent u Mostaru privući veći broj gostiju.&nbsp;</p><p>Također, mnogi biraju Mostar kako bi se prije ili poslije samog dočeka mogli zaputiti u druga mjesta u Hercegovini, ali i dalje prema Sarajevu - kaže nam Semir Temim, zamjenik direktora TZ HNK.</p><h2>Doček i u neumskim hotelima</h2><p>U gradu na Vrbasu, koji je među top-destinacijama, za doček Nove godine će nastupiti Željko Samardžić, a 1. januara Lepa Brena. Također, popularna destinacija za doček novogodišnje noći je i Zenica, gdje će, zasigurno, odličnu atmosferu napraviti Marija Šerifović.&nbsp;</p><p>U Tuzli će novogodišnje slavlje biti održano uz Bajagu i instruktore, a Bišćane će u Novu 2024. uvesti Adi Šoše. Zanimljivo je da će i u Neumu, u pojedinim hotelima, biti priređen doček Nove godine, gdje se očekuje veći broj gostiju.</p>

Od Sarajeva, Mostara, do Banje Luke rezervacije za smještaj na 99 posto

Bliži se 2024. godina, brojni gradovi imaju adute: Doček Nove godine donosi turističke rekorde?

<p>Šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik Evropske unije u BIH, Johan Satler (Johann Sattler) danas je održao sastanak s predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona.  U izjavi za medije, Satler je naveo da je ova sedmica izuzetno važna kada je riječ o procesu proširenja s obzirom na Samit EU i zemalja zapadnog Balkana.</p><p>- Potkraj sedmice, također, predstoji izuzetno važan sastanak liderstva Evropske unije na kojem će biti razgovarano o dodatnim sredstvima finansijsko-materijalne podrške i za BiH. Novi program se zove Plan za rast i razvoj u ukupnom iznosu od šest milijardi eura - rekao je Satler.</p><h2>Angažman domaćih institucija</h2><p>Međutim, kako je dodao, s obzirom na institucionalni ustroj, Evropska unija vrlo malo toga može uraditi bez saradnje i snažnog angažmana nadležnih  domaćih institucija. </p><p>- Danas je upravo o tome bilo govora, o nadležnostima kantona i koliko kantoni mogu doprinijeti u toj ukupnoj slici. Razgovorali smo o privredi, o potencijalima, o tome koliko Bogom danih resursa ova regija posjeduje koji je postavljaju u poziciju da može biti super kanton, posebno kada je riječ o zelenoj energiji. Znam da ovdje ima jedna vjetroelektrana, međutim, potencijala je jako više koji se mogu iskoristiti i za vjetroelektrane i solarne elektrane, ali i turizma - naglasio je Satler. </p><p>Kazao je i da je Evropska unija najveći investitor u  BiH i njen najveći trgovinski partner. </p><p>- Upravo je u toku isplata sredstava iz fondova EU za ugrožena domaćinstva. Dio tih sredstava namijenjen je i za povećanje energetske efikasnosti malim i srednjim preduzećima, ali i domaćinstvima. Gradi se i Koridor 5C koji također ima veliki  značaj i u ovom kantonu. Dakle, sve ovo je pokazatelj da za BiH nema plana B - naveo je on. </p><h2>Potencijal aerodroma</h2><p>Osim privrednih potencijala, kako je rekao, ono što je važno za Evropsku uniju jeste povezanost, i to ne samo putem Koridora 5C.</p><p>- Aerodrom Mostar je još potencijal koji se ne koristi u dovoljnoj mjeri. Ako, s jedne strane, pogledate broj posjeta Mostaru i Međugorju, vidjet ćete da potencijali aerodroma nisu ni izbliza  iskorišteni. S tim u vezi smo pružili savjet, ali i finansijska sredstva za Studiju izvodljivosti. Evropska unija nije samo puko tržište, već i unija vrijednosti. Stoga, važno je da BiH ispuni sve obaveze koje dolaze s tim, dakle, da se poštuju ljudska prava i slobode, da se omogući sloboda udruživanja i danas smo dobili uvjeravanja da će se uskoro naći dobar zakon o slobodi okupljanja, a predsjedavajući Skupštine i premijerka kantona su me uvjerili da će se ubrzo uspostaviti ured za borbu protiv korupcije u Mostaru, što je izuzetno važno - kazao je Satler. </p><p>Osim s predsjedavajućim Skupštine HNK, Džaferom Alićem, dopredsjednicima Tomislavom Martinovićem i Vesnom Saradžić te premijerkom HNK, Marijom Buhač, Satler je održao i politički dijalog za skupštinskim zastupnicima i ministrima u Vladi HNK. </p><p>Nakon Mostara, Satler će sastanak održati i s predstavnicima Zapadnohercegovačkog kantona u Širokom Brijegu.&nbsp;</p>

Kazao je i da je Evropska unija najveći investitor u BiH i njen najveći trgovinski partner

Satler u Mostaru: Evropska unija nema plan B za BiH

<p>Otkako su, početkom prošlog mjeseca, u Njemačkoj na snagu stupile promjene zakona o useljavanju kvalificiranih radnika, kojima se postepeno smanjuju birokratske barijere, a uvjeti za ulazak postaju znatno fleksibilniji, sve se više postavlja pitanje hoće li to izazvati masovni odliv radne snage iz BiH.</p><h2>Plava karta</h2><p>Tako je od 1. novembra, u okviru prve faze, a prema pisanju njemačkih medija, olakšan pristup za kvalificirane radnike srednje stručnosti, a posebna pažnja je posvećena deficitarnim zanimanjima.</p><p>Lakši će biti put za plavu kartu EU visokokvalificiranim akademicima, magistrima i onima sa specijalističkom akademskom diplomom. Plava karta je boravišna dozvola koja kvalificiranim radnicima iz zemalja izvan EU uveliko olakšava ulazak na lokalno tržište rada.</p><p>Druga faza promjena koja bi na snagu trebala stupiti u martu naredne godine fokusira se na priznavanje profesionalnih kvalifikacija i radnog iskustva. Praktično, otad bi radnici iz trećih zemalja mogli ući u Njemačku nakon podnošenja zahtjeva za vizu i raditi dok se njihove stručne kvalifikacije priznaju.</p><p>Prema novom zakonu, treća faza promjena bi trebala otpočeti u junu naredne godine, a predviđa uvođenje „karte šansi“, tzv. chancenkarte, kojom bi kandidat za useljavanje sakupljao bodove uz kriterije poput obrazovanja, poznavanja jezika, dobi, radnog iskustva te poveznice s Njemačkom poput članova porodice koji tamo žive. </p><p>Sve te promjene prijete da pojačaju odlazak radnika iz BiH, kojima su mnoga ograničenja i strogi kriteriji bili prepreka za takav korak. Uz Njemačku, i Austrija pojačano radi na privlačenju stranih radnika, među kojima su posebno poželjni bh. građani. Lista tamošnje nedostajuće radne snage duža je nego ikada do sada.</p><p>Prof. dr. Vjekoslav Domljan, ekonomski stručnjak, kaže nam da Njemačka još od 2015. godine sistemski radi na takvim promjenama, jer im nedostaje radne snage. To je, navodi on, sasvim razumljivo jer nužno je popuniti tu rupu u nedostatku radne snage.</p>

<p>- Naši ljudi imaju dobar potencijal, geografska blizina je, također, vrlo važna, a Njemačka je glavni ekonomski partner BiH, tako da je sasvim razumljivo da će se svako dodatno olakšavanje pristupa njihovom tržištu odraziti na daljnji odliv radne snage iz BiH. Tim prije što se ovdje ništa ne radi na tome da se radna snaga zadrži, dakle, ove snage istjerivanja i dalje djeluju, a posebice što se snage privlačenja još više razvijaju. Prema tome, neto rezultat će biti daljnji odliv radne snage, bez ikakve dileme - potcrtava prof. Domljan.</p><h2>Šta rade</h2><p>Ekonomski analitičar Zoran Pavlović, također, smatra kako će ove promjene, sasvim sigurno, staviti veliki broj ljudi na iskušenje da se isele i odu raditi u inozemstvo.</p><p>- Bez povećanja plata egzodus će se nastaviti - govori Pavlović.</p>

<h2>230.000 radnih pozicija</h2><p>U Austriji je otvoreno više od 230.000 radnih pozicija. Tamošnje vlasti snažno lobiraju za dolazak radnika svih zanimanja, posebno u IT sektoru.</p><p>Savezna lista zanimanja u kojoj postoji deficit radne snage sadrži 100 profesija, a uz to postoji i 58 na regionalnim listama. Za deficitarnu radnu snagu postoji mogućnost lakšeg dobivanja crveno-bijelo-crvene karte, koja je slična američkoj zelenoj karti i time pristup tržištu rada.</p>

Rezultat će biti daljnji odliv radne snage, bez ikakve dileme, kaže prof. Domljan

Olakšan pristup za kvalificirane radnike

Tamošnja vlast krenula s novim olakšicama: Njemačka opet "usisava" naše radnike

<p>Cijene stambenih kvadrata u BiH su dosegle izrazito visok nivo, na pojedinim lokacijama i maksimum, a, prema prognozama stručnjaka, slična situacija će se zadržati na tržištu nekretnina i u narednoj godini. Zapravo, kako nam kaže prof. dr. Nikola Papac s Ekonomskog fakulteta u Mostaru, teško je očekivati drastične korekcije, a kada bi mogla nastupiti faza pada cijena, nezahvalno je u ovom trenutku prognozirati.</p><p>Kako navodi, naše tržište nekretnina nije određeno samo domaćim kupcima. Značajan interes za nekretnine u BiH, govori nam on, pokazuju strani kupci, ali i naša ogromna dijaspora, koja na neki način ulaganje u nekretnine gleda kao na svoju štednju i investiciju za kasniju dob.</p><h2>Usporena gradnja</h2><p>- Nadalje, činjenica je da je u velikim gradovima usporena gradnja. Dakle, s jedne strane imamo usporavanje procesa gradnje novih nekretnina, a s druge se događa proces preseljavanja stanovništva iz manjih gradova i ruralnih dijelova, tako da teško možemo očekivati neku značajniju korekciju. Nažalost, dok god tržište može podnijeti ovu razinu cijena, one će ostati takve. To je loše za naše prosječne kupce, posebno za mlade, ali je to činjenica koja je, nažalost, nepobitna i prati nas 10 godina - ističe prof. Papac.</p>

<p>Zaključuje da u narednom periodu jedino možemo očekivati smanjenje cijena građevinskog materijala, koje su generirane inflacijom, a što se tiče cijena zemljišta i nekretnina, zbog velike potražnje, a nedovoljne ponude, faza hlađenja nije izvjesna.</p><p>Prema posljednjim analizama, kako nam to kaže Spaho Ljajić, stručnjak za nekretnine, do pada cijena neće doći, a moguća je izvjesna stagnacija. Pojašnjava da je trend kupovine i štednje u nekretninama sve veći, dok je s druge strane ponuda vrlo loša.<br></p>

<p>- U Sarajevu je, naprimjer, premalo gradilišta. U Starom Gradu je, bukvalno, jedno gradilište, a već su stanovi prodati. U Centru su dva, ali beznačajna, jer se radi o 50-tak stanova, u Novom Sarajevu skoro ništa nema, a u Novom Gradu je, također, beznačajno. A Sarajevo je useljenički grad, koji nije samo interesantan dijaspori već i kupcima iz regije - navodi Ljajić.<br></p><h2>Slična situacija</h2><p>Slična je situacija, odnosno omjer potražnje i ponude, kao i visokih cijena u Banjoj Luci, Mostaru, Trebinju te nešto manje u Tuzli i u Bijeljini.</p><p>- U svim drugim gradovima i mjestima su cijene nekretnina u odnosu na ove gradove niske toliko da je to ponižavajuće. Ne treba zanemariti da je naša troma administracija otjerala investitore koji su građevinsku dozvolu ganjali po tri ili pet godina i na kraju odustali te svoje investicije preusmjerili u Novi Sad, Novi Pazar, Beograd, Rijeku i druge gradove u regionu, gdje, jednostavno, svoj profit mogu da uvećaju - naglašava Ljajić.</p><h2>Velika potražnja</h2><p>Prema određenim analizama, cijene stanova u Evropi padat će u naredne dvije godine. Maho Taso, stručnjak za nekretnine, kaže da se to na BiH neće tako brzo preliti. Jer visoke cijene u BiH drži loša ponuda, a, kako kaže, potražnja je i dalje vrlo snažna.<br></p>

<p>Također, u BiH su i dalje kamatne stope za kreditiranje vrlo povoljne, a, eventualno, do korekcije može doći u starogradnji.</p>

Značajan interes za nekretnine u BiH pokazuju strani kupci, ali i naša ogromna dijaspora, kaže Papac

Zbog slabe ponude, a sve izraženije potražnje: Visoke cijene i dogodine

<p>Na prijedlog Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, rješenjem Općinskog suda u Mostaru od 7. decembra 2023. godine, određen je jednomjesečni pritvor prema osumnjičenom Dženanu Oputi (31), rođenom u Konjicu, a nastanjenom u Tarčinu, Općina Hadžići, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo (KD) izazivanje opće opasnosti u stjecaju sa KD teška tjelesna ozljeda, iznuda i ugrožavanje sigurnosti KZ FBiH, a sve u vezi sa KD udruživanje radi činjenja krivičnih djela KZ FBiH. Oputa je, podsjetimo, uhapšen u akciji „Jaguar“ koju su izveli pripadnici Federalne uprave policije (FUP).<br></p><p>Kako su naveli iz Tužilaštva HNK, Oputi se stavlja na teret da se u periodu od 29. oktobra 2023. godine do 25. novembra 2023. godine, zajednički i dogovorno u sastavu grupe ljudi, s njemu poznatim osobama, udružio radi činjenja navedenih krivičnih djela, a s ciljem da sebi pribave protupravnu imovinsku korist, i to na štetu imovine oštećenog I. Č. iz Mostara.</p><p>- I.Č. su u više navrata prijetili da će napasti na njegov život i tijelo, te ga fizički napali i tjelesno ozlijedili, da bi jedne prilike bacili eksplozivnu napravu ispred kuće oštećenog, a sve s ciljem iznude određenog novčanog iznosa od oštećenog, što je kod njega izazvalo strah za vlastitu sigurnost i sigurnost članova svoje porodice - naveli su iz Tužilaštva HNK.</p><p>Općinski sud u Mostaru je ocijenio da je sasvim utemeljeno i opravdano određivanje pritvora osumnjičenom Dženanu Oputi, iz razloga jer postoje naročite okolnosti koje opravdavaju bojazan da će ponoviti krivično  djelo, a za koje se može  izreći kazna zatvora u trajanju od tri godine ili teža kazna.   </p><p>- Tužilaštvo HNK  u saradnji s Federalnom upravom policije (FUP) nastavlja poduzimanje istražnih radnji u ovom predmetu s ciljem utvrđivanja svih činjenica i okolnosti pod kojima su počinjena ova krivična djela, kao i otkrivanju drugih supočinitelja - dodali su iz Tužilaštva HNK.</p>

S njemu poznatim osobama vršio pritisak na Mostarca kako bi mu iznudio novac

Zbog iznude: Dženan Oputa iz Hadžića strpan iza rešetaka

<p class="">U Mostaru je jutros, u blizini Prve osnovne škole, prilikom izvođenja radova pronađen ljudski skelet. Ova informacija nam je potvrđena iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.<br></p><p>Kako nam je rečeno, radnici firme „Amitea“ o tome su jutros u 8:30 sati obavijestili Policijsku stanicu Mostar.&nbsp;</p><p>O svemu je obaviještena dežurna kantonalna tužiteljica, Tužilaštvo BiH, kao i Institut za nestale osobe BiH. </p><p>Nakon uviđaja bit će poznato više informacija.</p>

Nakon uviđaja bit će poznato više informacija

U Mostaru pronađen ljudski skelet

<p>Zbog silnih poskupljenja hrane brojne porodice će za predstojeće praznike imati siromašniju trpezu nego lani. Tako će, prema dosadašnjim izračunima udruženja za zaštitu potrošača u BiH, za skromniju trpezu biti potrebno najmanje 300 KM, a za onu konkretniju i 600 KM, što je polovina prosječne plaće u FBiH.<br></p><p>Iako mnogi štede tokom godine upravo za predstojeće praznike, ipak, mnogi nisu u takvoj situaciji, pa će biti prisiljeni kupovinu obaviti na rate ili se zadužiti.</p><h2>Potrošačka korpa</h2><p>Prema riječima Marina Bage, predsjednika Udruženja „Futura“, kada se zna da je potrošačka korpa gotovo 3.000 KM i da se samo na hranu izdvaja više od 43 posto tog iznosa, onda je jasno da brojne porodice nemaju dovoljno sredstava za prehranu na mjesečnom nivou.</p><p>- Sigurno će mnogima nedostajati sredstava za blagdane, pogotovo kada se zna kakve su cijene u trgovinama - rekao nam je Bago.</p><p>Zbog činjenice da su bh. građani odani svojoj tradiciji, mnogi se ne misle odreći klasične blagdanske trpeze, na kojoj su neizostavni pečenje od raznih vrsta mesa, riba, sarma, razne vrste salata, peciva, meza sa suhomesnatim i mliječnim proizvodima, suhi kolači, torte i slično.</p><p>Građani s najnižim primanjima i penzioneri u iščekivanju su akcija u trgovinama, a pogotovo onih koje se odnose na „zaključane cijene“. Ta akcija, koju su pokrenuli u Ministarstvu trgovine FBiH, u saradnji s Udruženjem poslodavaca FBiH i drugim akterima, trebala bi startati od 15. decembra.</p><h2>Prosječna plaća</h2><p>- Mnogima u ovoj situaciji nije lako. Građani koji imaju prosječnu plaću teško žive i ne mogu izmiriti sve obaveze, a zamislite onda kako je penzionerima. Nažalost, 75 posto penzionera ima najnižu mirovinu i mnogi od njih neće imati mogućnost da imaju obiteljski sto kakav dolikuje blagdanima. A predstojeći blagdani, pogotovo Božić, blagdani su kada se radujemo. Međutim, radost ne može biti za onoga koji sebi ne može priuštiti blagdansku trpezu. Nažalost, takvo nam je stanje - komentirao nam je Augustin Musić, predsjednik Saveza penzionera Hercegovačko-neretvanskog kantona.</p>

<h2>Zaključane cijene</h2><p>U RS je od oktobra na snazi akcija „Društveno odgovorni“, u okviru koje su snižene cijene za 50 proizvoda. „Zaključane cijene“ u FBiH će u velikim maloprodajnim objektima imati više od 40 artikala, a u manjim više od 20. Te cijene će se odnositi na prehrambene, ali i druge artikle.</p>

Mnogi neće imati mogućnost da imaju obiteljski sto kakav dolikuje blagdanima, kaže Musić

Zbog inflacije i silnih poskupljenja hrane: Za prazničnu trpezu trebat će do 600 KM

<p>Bosna i Hercegovina je jedno od najugroženijih područja u Evropi kada je riječ o klimatskim promjenama. Oštro upozorenje o tome stiglo je iz Evropske komisije, koja je objavila kartu na kojoj crvene tačke upućuju na područja na kojima su nastajali požari tokom 2022. godine. </p><p>Na toj karti posebno se ističu Hrvatska i BiH. Štaviše, za razliku od Hrvatske, gdje je crvenim tačkama označeno područje Dalmacije i njenog zaleđa te dio unutrašnjosti, naša zemlja se sva crveni!</p><h2>Šumski požari</h2><p>- Prethodna, 2022. bila je druga najgora godina kad su u pitanju šumski požari. U EU je izgorjelo gotovo 900.000 hektara zemlje, što je površina veličine Kipra. Pritom su izgorjele mnoge šume. Ne možemo dopustiti da ih izgubimo i jedinstvene prednosti koje donose, od regulacije klime do bioraznolikosti. Šumski požari, suša i drugi pritisci prijete njihovoj budućnosti - napisali su iz Evropske komisije.</p><p>Prema riječima Bakira Krajinovića, meteorologa iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, klimatske promjene u BiH su itekako prisutne i donose ogromne rizike po naše društvo.</p><p>- To nisu samo požari i poplave već i drugi ekstremi kojih smo svjedoci iz godine u godinu. Moramo promijeniti politiku prilagođavanja klimatskim promjenama, a ne samo usvajati određene dokumente i prilagođavati legislativu evropskim zakonima i dokumentima, nego i praktično zasukati rukave i prilagođavati se tome - kazao nam je Krajinović iz Istanbula, gdje je prisustvovao međunarodnoj geonaučnoj konferenciji “MedGU-23 Mediterranean Geosciences Union”.</p><h2>Svjetski eksperti</h2><p>On je imao čast da među brojnim svjetskim ekspertima prezentira rad pod nazivom „Jačanje veze između ranog upozorenja na poplave i brze reakcije unutar IPA Floods and Fires programa: Slučaj Bosne i Hercegovine“, čiji je jedan od autora.</p><p>- BiH neće toliko utjecati na globalnu klimu kao razvijene zemlje, ali to ne znači da smo nebitni na globalnom nivou. Svi se suočavamo s istim problemima i izazovima, a samo je prilagođavanje lokalnog karaktera - naveo je Krajinović.</p><p>Naš novi predloženi zakon o nadzoru šuma iskoristit će našu satelitsku mrežu “Copernicus” i lokalne podatke za stvaranje resursa za mapiranje, praćenje, prikupljanje i dijeljenje kritičnih informacija o evropskim šumama, poručuju iz Evropske komisije.</p>

Moramo promijeniti politiku prilagođavanja klimatskim promjenama, ne možemo samo usvajati određene dokumente, kaže Krajinović

Ozbiljno upozorenje iz Evropske komisije našim vlastima: BiH se sva crveni!

<p>Halil Subašić je odlukom Vlade FBiH na posljednjoj sjednici imenovan za direktora Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO).<br></p><p>Prethodno je četiri mjeseca bio vršilac dužnosti na toj poziciji, na koju je došao „iznutra“, budući da je od 2015. godine zaposlen u Zavodu.</p><h2>Nema smetnje</h2><p>U intervjuu za naš list, prvom za medije, govori o stanju u Zavodu, ali i najvažnijim pitanjima koja muče penzionersku populaciju.</p><p><b>Budući da ste na poziciju v. d. direktora imenovani sredinom jula, možete li nam kazati kakvo je stanje u Zavodu, posebno s finansijskog aspekta? Je li Fond stabilan?</b></p><p>- Donošenjem novog Zakona o PIO/MIO FBiH proveden je prvi dio reforme penzijskog sistema Federacije BiH, čime je osigurana finansijska stabilnost Fonda. Penzijski sistem u FBiH ustrojen je na principu međugeneracijske solidarnosti. Jasno je da, ukoliko ekonomija raste, raste i penzijski sistem, čime se garantira njegova dugoročna stabilnost. Potrebno je istaći da, shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, Federacija BiH garantira isplatu penzija. U narednom periodu glavni cilj će biti daljnja reforma penzijskog i invalidskog sistema.</p><p><b>Posljednja i prethodna isplata penzija krenula je prije dosadašnjeg uobičajenog roka – petog dana u mjesecu. Hoće li se ta praksa i ubuduće zadržati?</b></p><p>- Zaista s velikim zadovoljstvom želim konstatirati da su penzije za novembar 2023. godine isplaćene u subotu, 2. decembra. S obzirom na to da je članom 131. Zakona o PIO propisano da FBiH iz budžeta osigurava mjesečno sredstva za isplatu penzija najkasnije do petog u mjesecu za prethodni mjesec, ne postoji nikakva smetnja da se isplata penzija vrši i prije petog u mjesecu. Usto, a uzimajući u obzir prvenstveno potrebe i interes naših korisnika penzije, trend isplate penzija prije petog u mjesecu će biti nastavljen.</p><h2>Teško stanje</h2><p><b>Među najvažnijim pitanjima koja muče penzionere zbog njihovog teškog materijalnog položaja jeste ono koje se odnosi na predstojeće redovno usklađivanje penzija. Kako ćete to riješiti, budući da su parametri prema kojima su vrši izračun vrlo nepovoljni?</b></p><p>- Razlog za bilo kakvu brigu ne postoji. Redovno usklađivanje penzija će biti obavljeno u skladu s odredbama Zakona o PIO. Član 79. Zakona propisuje da se penzije usklađuju 15. aprila svake godine na način da se usklađivanje vrši u visini zbira 50 procenta porasta potrošačkih cijena i 50 procenata porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u prethodnoj godini, a, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim penzija ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini. Tako da postoji opredjeljenje i postavljen je cilj, uzimajući u obzir posljedice globalne inflacije i materijalni položaj ove kategorije stanovništva, da se početkom iduće godine realizira akontativno povećanje penzija već od januara 2024. godine.</p><h2>Unapređenje procesa</h2><p>Bitno je unaprijediti cjelokupan rad Federalnog zavoda, uložiti napore na poboljšanju korisničkog iskustva korisnika usluga Federalnog zavoda, omogućiti osiguranicima i penzionerima lakše i transparentnije korištenje svih usluga Federalnog zavoda, a u cilju što bržeg ostvarivanja njihovih prava.</p><p>U ovom trenutku prioritet je izrada i donošenje novog zakona o organizaciji PIO u cilju reforme i unapređenja učinkovitosti rada Federalnog zavoda PIO.</p>

Ne postoji nikakva smetnja da se isplata penzija vrši i prije petog u mjesecu

Subašić: Trend isplate prije petog u mjesecu bit će nastavljen

Halil Subašić, novi direktor Zavoda PIO: Od januara novo povećanje penzija

<p>Brojne istrage o ubistvima u BiH godinama tapkaju u mraku. Među njima su i ona koja su se u Hercegovini dogodila u razmaku od svega dvadesetak dana, kada su ubijeni Toni Brkić (47) i Robert Pehar (53).<br></p><h2>Bez tragova</h2><p>Nikakvih novih tragova nema u vezi s Brkićevim ubistvom koje se dogodilo 9. avgusta 2021. godine nešto prije ponoći u zaseoku Vodice u Vojnićima kod Ljubuškog. Ubijen je u klasičnoj sačekuši, nedaleko od rodne kuće, u koju je povremeno iz Zagreba, gdje je živio, dolazio zbog svojih roditelja. Njegovo tijelo je pronađeno u lokvi krvi, a dežurna ekipa Doma zdravlja Ljubuški je mogla samo konstatirati smrt. Istražitelji su na licu mjesta pronašli čahure devetmilimetarskog oružja.</p><p>Na Brkića je, najvjerovatnije, pucano iz zasjede dok se kretao vozilom Mercedes. Kako je njegovo tijelo pronađeno nekoliko metara dalje od vozila, pretpostavlja se da je bio živ u trenutku kada su njegove ubice napustile mjesto događaja te da je teško ranjen izašao iz automobila pokušavši potražiti pomoć.</p><p>Dan nakon ubistva mediji su naveli da je krajem 2007. godine izbjegao hapšenje u akciji policije i USKOK-a protiv grupe krijumčara cigareta na čijem je čelu bio G. B. </p><p>Pehar je nađen mrtav 31. avgusta u svojoj kući u Velikom Ograđeniku kod Čitluka, a nakon uviđaja je utvrđeno da je ubijen hicima iz vatrenog oružja te da je smrt nastupila najmanje dva dana ranije. U kući nije bilo nikakvih tragova premetačine, pljačke, kao ni nasilne borbe. Mrtvog ga je pronašao komšija, nakon što se majci koja živi u Zagrebu više od dva dana nije javljao na telefon.</p><h2>Pronađen novčanik</h2><p>U kući su, kako smo pisali i ranije, pronađeni Peharov novčanik u kojem je bilo nešto više od 1.000 KM i čak 12 mobilnih telefona, za koje se pretpostavlja da ih je skoro sve koristio. Pojedini su, tokom obavljanja uviđaja, nađeni na punjačima. Budući da se iznosilo kako je bio povezan s određenim kriminalnim krugovima u Crnoj Gori i Hrvatskoj, istraga Sektora kriminalističke policije MUP-a HNK i Tužilaštva HNK je išla i u tom smjeru, ali do sada ništa opipljivo nije nađeno.</p><h2>Brkić bio osuđivan</h2><p>Brkić je zbog krijumčarenja cigareta bio pravomoćno osuđen i u sudu u Ljubuškom. Pehar je imao u Mostaru prijavljenu adresu stanovanja, ali je više od deset godina živio u selu kraj Čitluka.</p>

Istraga u oba slučaja bila proširena i na susjedne zemlje, ali pomaka nije bilo. U kući kod Čitluka nađeno 12 mobilnih telefona

Uviđaj u zaseoku Vodice u Vojnićima kod Ljubuškog

Ni nakon više od dvije godine nema rezultata: Ubistva Brkića i Pehara i dalje neriješena

<p>Dvije pješakinje su zadobile teške tjelesne povrede, a jedna neutvrđenog stepena u saobraćajnim nesrećama koje su se u razmaku od pet minuta dogodile u Mostaru, potvrđeno nam je iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.</p><p>Nakon okončanog uviđaja u naselju Centar 2, u ulici Ante Starčevića, utvrđeno je da je u 17:45 sati, kako nam je rečeno, automobil Renault kojim je upravljao I. Z. (23) udario sedmogodišnju djevojčicu koja je zadobila teške tjelesne povrede.</p>

Dvije nesreće u Mostaru u razmaku od pet minuta: Povrijeđene tri pješakinje, među kojima i djevojčica

<p>Dvije državljane Narodne Republike Kine, L. J. (35) i Y. Q. (42) su povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se u 17:50 dogodila na skretanju za naselje Opine, kada je pod još neutvrđenim okolnostima na njih naletio N. G. (21) koji se nalazio za volanom automobila Ford.</p><p>Teške tjelesne povrede je zadobila L. J. U oba događaja su poduzete sve neophodne istražne radnje.&nbsp;</p>

U oba događaja su poduzete sve neophodne istražne radnje

Detalji nesreća u Mostaru: Sedmogodišnjakinja i kineska državljanka teško povrijeđene

<p>U dvije saobraćajne nesreće koje su se dogodile nešto prije 18 sati, u razmaku od pet minuta, kako saznaje portal "Avaza", povrijeđene su tri pješakinje, od kojih je jedna djevojčica.&nbsp;</p><p>Ova informacija nam je potvrđena  iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.</p><p>Djevojčicu, koja je prema prvim informacijama, 2016. godište u naselju Centar 2, nedaleko od benzinske pumpe, udario je automobil Renault.</p><p> Ona je kolima Hitne pomoći prevezena u bolnicu, a stepen ozljeda se utvrđuje.&nbsp;</p><p>U drugoj saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila na magistralnom putu M-17 kod skretanja za naselje Opine Ford Fokus je naletio na dvije ženske osobe,za sada, nepoznate starosne dobi. </p><p>I one su prevezene u bolnicu, a ni stepen njihovih ozljeda nije poznat. U toku su uviđaji nakon čega će biti poznato više informacija.&nbsp;</p>

Djevojčicu, koja je prema prvim informacijama, 2016. godište u naselju Centar 2, nedaleko od benzinske pumpe, udario je automobil Renault

<p>Zbog rasta cijena hrane brojnim građanima BiH i meso se sve rjeđe nalazi na tanjiru. Iako građani preferiraju i radije biraju meso iz domaće proizvodnje, nažalost, ono uvozno prednjači. Upravo takvo meso diktira i cijene, koje su i dalje vrlo visoke.<br></p><h2>Bez utjecaja</h2><p>Kilogram teletine s kostima košta 17 KM, a bez kosti od 22 do 24 KM. Junetina se može pronaći po cijeni od 13 do 14,50 KM bez kosti, dok kilogram mljevenog mesa košta 12,50 KM. Kilogram pilećih fileta se kreće od 12,50 do 16 KM, krilca od 7 do 8 KM, a cijelo pile od 6,75 KM do 7 KM. Kilogram pastrmke košta od 11,20 KM. Kako su nam kazali u pojedinim mesnicama, građani najčešće prate akcije. </p><p>Prema riječima Maida Jabandžića iz kompanije „Madi“, dok je cijena piletine prilično stabilna, to se ne može reći za crveno meso.</p><p>- Što se tiče crvenog mesa, na sedmičnoj bazi imamo konstantno poskupljenje iz Italije, Poljske i slično, a na to mi ne možemo nikako utjecati - rekao nam je Jabandžić.</p>

<p>Da ovisimo o uvozu, pokazali su i podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prema kojima su lani uvezena 83.362.882 kilograma živih životinja i mesa za 507.732.506 KM.&nbsp;</p><p>Upravo to su pokazatelji, kako nam je rekao predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanskog kantona Amir Bulut, da je naša proizvodnja uništena. Uvoz mesa je, kaže on, a što potvrđuju i podaci UIO, deset puta veći od izvoza.</p><h2>Uvozni lobi</h2><p>- Jasno je, dakle, da domaća proizvodnja nije zaštićena, niko ništa nije poduzeo u vezi s tim. Sve se sada svelo na nekolicinu proizvođača. Prije dvije godine smo u Federaciji BiH proizvodili 20.000 tovnih junadi, a sada je to spalo ispod 3.000.&nbsp;</p><p>To je strašno. Uvozni lobi je jači u ovoj priči, izostala je reakcija države i logično je da će cijene mesa i kod nas rasti ako budu rasle na evropskom tržištu - rekao nam je Bulut.</p>

<h2>Domaće mljekarstvo</h2><p>- Mi smo, naprimjer, uspjeli koliko-toliko održati mljekarstvo, uprkos enormnim razlikama između otkupne i prodajne cijene.&nbsp;</p><p>Otkupna je bila između 80 i 90 feninga, a prodajna je išla do 3 KM, pa je Ministarstvo trgovine djelovalo smanjenjem marži. Iako ni to nije dovoljno, ipak, možemo reći da imamo domaću proizvodnju mlijeka, što se za meso ne može reći nikako - naglasio je Bulut i dodao da je neophodna sveobuhvatna strategija kako bi se povećala proizvodnja mesa.</p>

A šta penzionerima?

Sutka el-Baravi nakon bijega iz pakla Gaze: Čak su nas i ova brda koja nas okružuju prihvatila i zagrlila

"Avaz" na licu mjesta: Zatr'o se trag čuvenoj villi Nardelli u Mostaru

Bliži se 2024. godina, brojni gradovi imaju adute: Doček Nove godine donosi turističke rekorde?

Satler u Mostaru: Evropska unija nema plan B za BiH

Tamošnja vlast krenula s novim olakšicama: Njemačka opet "usisava" naše radnike

Zbog slabe ponude, a sve izraženije potražnje: Visoke cijene i dogodine

Zbog iznude: Dženan Oputa iz Hadžića strpan iza rešetaka

U Mostaru pronađen ljudski skelet

Zbog inflacije i silnih poskupljenja hrane: Za prazničnu trpezu trebat će do 600 KM

Ozbiljno upozorenje iz Evropske komisije našim vlastima: BiH se sva crveni!

Halil Subašić, novi direktor Zavoda PIO: Od januara novo povećanje penzija

Ni nakon više od dvije godine nema rezultata: Ubistva Brkića i Pehara i dalje neriješena

Detalji nesreća u Mostaru: Sedmogodišnjakinja i kineska državljanka teško povrijeđene

Dvije nesreće u Mostaru u razmaku od pet minuta: Povrijeđene tri pješakinje, među kojima i djevojčica

BiH sve više ovisi o uvozu koji diktira cijene: Hoće li građani još skuplje plaćati meso

A šta penzionerima?

Sutka el-Baravi nakon bijega iz pakla Gaze: Čak su nas i ova brda koja nas okružuju prihvatila i zagrlila

"Avaz" na licu mjesta: Zatr'o se trag čuvenoj villi Nardelli u Mostaru

Bliži se 2024. godina, brojni gradovi imaju adute: Doček Nove godine donosi turističke rekorde?

Satler u Mostaru: Evropska unija nema plan B za BiH

Tamošnja vlast krenula s novim olakšicama: Njemačka opet "usisava" naše radnike

Zbog slabe ponude, a sve izraženije potražnje: Visoke cijene i dogodine

Zbog iznude: Dženan Oputa iz Hadžića strpan iza rešetaka

U Mostaru pronađen ljudski skelet

Zbog inflacije i silnih poskupljenja hrane: Za prazničnu trpezu trebat će do 600 KM

Ozbiljno upozorenje iz Evropske komisije našim vlastima: BiH se sva crveni!

Halil Subašić, novi direktor Zavoda PIO: Od januara novo povećanje penzija

Ni nakon više od dvije godine nema rezultata: Ubistva Brkića i Pehara i dalje neriješena

Detalji nesreća u Mostaru: Sedmogodišnjakinja i kineska državljanka teško povrijeđene

Dvije nesreće u Mostaru u razmaku od pet minuta: Povrijeđene tri pješakinje, među kojima i djevojčica

BiH sve više ovisi o uvozu koji diktira cijene: Hoće li građani još skuplje plaćati meso