Borba mještana iz sedam mostarskih naselja: Miljkovići, Kozice, Međine, Gubavica, Pijesci, Planinica i Prigrađani protiv stihijskog izdavanja saglasnosti i koncesija za izgradnju solarnih i vjetroelektrana se nastavlja. Štaviše, kako su danas poručili sa okupljanja na Španskom trgu u Mostaru, ako vlasti ne zaštite interese građana, spremni su, tužbama protiv nadležnih, rušiti Prostorni plan Grada Mostara!Kako je rekao Mario Ćosić, jedan od članova neformalne grupe građana „Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru“, osnova za izdavanje svih koncesija jeste Prostorni plan Grada iz 2012.godine, a čije je izmjene i dopune u vezi izgradnje elektroenergetskih objekata usvojilo Gradsko vijeće Mostara u januaru 2022.godine bez ikakvih konsultacija s lokalnom zajednicom.

Čosić je ustvrdio kako je , prilikom dodjele koncesija, između ostalog, sporno to što se Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom zloupotrebljava.- Dakle, mahom se izdaju koncesije na državnom zemljištu. U Prostorni plan Grada su na nezakonit način ucrtane markice za elektroenergetske objekte na 90 posto područja Miljkovića i Kozica. Grad Mostar je uzrok svih naših problema i ako se ne iznađe zajedničko rješenje, ako ne budu imali sluha, slijede tužbe - poručio je on.Džemal Kodro, mještanin Gubavice podsjetio je na to da su zajedno s mještanima Pijesaka podnijeli peticiju. Konkretno, u tim naseljima je Prostornim planom na više od 50 posto površine namjenjena gradnja solarnih i vjetro elektrana.- Naša naselja se nalaze u drugoj agro zoni kojom je zabranjena gradnja. Nisu ispoštovane procedure, Prostorni plan je urađen bez saglasnosti viših instanci. Između Gubavice i Pijesaka je kupljeno 300 duluma zemljišta, uništene su šume i pitanje je na koji način je investitor dobio prenamjenu iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište - kazao je Kodro.

Zdenka Krešić se osvrnula na područje Planinice, istakavši kako mještani nezakonitim izmjenama Prostornog plana nemaju slobodan pristup do svojih privatnih posjeda.- Nismo protiv solarnih i vjetroelektrana tamo gdje one mogu biti. Međutim, to što je sada ucrtano je neprihvatljivo, jer ide preko naših puteva koje smo našim novcima gradili, obradivih površina, puteva za repetitore, izvorišta. To je nedopustivo - rekla je ona.

Solarne i vjetroelektrane ucrtane na preko 90 posto područja pojedinih naselja

 S današnjeg okupljanja: Stihijsko izdavanje koncesija

Mještani poručili: Spremni smo rušiti Prostorni plan Grada Mostara!

Predsjednica Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) Kantona Sarajevo (KS), Jasmina Selimović razjasnila je informacije u vezi s primjedbama iznesenim od privatnih poliklinika i vlasnika jedne od njih, dr. Mirsada Đuguma koje se odnose na sredstva ZZO-a oročena u bankama. Radi se o sredstvima obavezne rezerve u iznosu od 23,6 miliona KM, a ne 90 miliona KM kako je to navedeno u primjedbama.- Zakonom je propisano da se pet posto od iznosa rashoda u prethodnoj godini, mora držati kao sredstava obavezne rezerve. Ta obavezna rezerva je namijenjena u slučaju nepredviđenih dešavanja za potrebe održavanja tekuće likvidnosti i u Zakonu ne piše, dakle, da su to sredstva namijenjena za liječenje pacijenata. Praktično, to se ne smije trošiti u te svrhe. Jer, u te svrhe mi imamo druge izvore. Mi smo principom bankarskog poslovanja- jer imate mogućnost da to držite na računu i da vam ne donosi nikakav prihod ili da oročite- odlučili da oročimo kao „A vista“ oročenje . To, praktično, znači da mi ta sredstva kada nam zatrebaju možemo povući u bilo kojem trenutku i iskoristiti za ono za što nam treba, naravno, u skladu sa zakonom - objasnila nam je Selimović. Podvukla je kako nema nikakvog govora da se radi , najprije, o 90 miliona KM, kako je to izneseno, a drugo o tome da se na taj način uskraćuje liječenje osiguranicima.- Liječenje se obavlja u skladu sa usvojenim finansijskim planom za sve ustanove primarne, sekundarne, tercijarne zaštite, a Upravni odbor nije društvo jednog lica i zna se kako se donose odluke - kazala nam je Selimović.U vezi pravilnika o naknadi za bolovanje, za tačnu elaboraciju nas je uputila na zvaničan upit prema ZZO-u, ali je dodala kako u vezi s tim postoje sudske presude.Inače, Upravni odbor ZZO-a KS je demantirao navode iz članka objavljenog na portalu „Avaza“, u nedjelju 28.januara. Njihov demanti prenosimo u cijelosti:U objavljenom tekstu s tendencioznim naslovom „Reakcija dr. Đuguma na odluke Selimović: Koja bahatost“ su iznesenim neistinama, paušalnim i nepotpunim informacijama, neprimjereno u negativan kontekst stavljene institucija od iznimnog javnog značaja poput Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, kao i njen Upravni odbor ZZO KS. Paušalni i neistiniti navodi očito imaju za cilj urušavanje svih unapređenja Zdravstvenog sistema u KS i direktni pokušaj miješanja predstavnika interesnih grupa u raspodjelu sredstava Zavoda u ličnom interesu, a ne u najvišem interesu osiguranika u Kantonu Sarajevo, kao što to Zavod i radi.U tekstu se navodi da je oko “90 miliona KS koje su pacijenti uplatili za liječenje oročeno u bankama”. Informacija nije tačna jer Zavod nije oročio ta sredstva, što se lako može dokazati uvidom u finansijske izvještaje, koji su javni dokumenti.Dalje je navedeno da se na sjednici Skupštine KS na dnevnom redu nalazi tačka kao izvještaj o snabdjevenosti lijekovima i sanitetskim maccterijalima u 2022. godini, koji se propisuju na teret zdravstvenog osiguranja.&nbsp;Ne znamo da li dr. Đugum ne poznaje propise i zakone, što bi bilo vrlo neugodno i nelogično, uzimajući u obzir činjenicu da je u proteklom periodu bio član Komisije za lijekove, koja predlaže listu lijekova Ministarstvu i Vladi KS.&nbsp;On bi stoga morao znati da listu lijekova, koji se propisuju na recept, donosi Vlada KS na prijedlog Ministarstva zdravstva KS i da to nije u nadležnosti Zavoda, u smislu stavljanja lijekova, kao i umanjenja ili povećanja broja i vrste lijekova na listi.UO Zavoda je kolektivno tijelo u kojem se odluke donose većinom glasova, što bi dr. Đugumu također trebalo biti poznato jer je to uobičajen način donošenja odluka u upravnim odborima. Iz tog razloga smatramo da iznošenje optužbi protiv jednog člana UO za cilj ima pokušaj lične i profesionalne diskreditacije, kao i pokušaj vršenja pritiska na UO i miješanje u njegov rad, zbog čega će protiv njega biti podnesene tužbe za klevetu.Napominjemo da je na osnovu Odluka UO ZZO KS implementiran čitav niz unapređenja u zdravstvenom sistemu KS.&nbsp;Zakonitim i odgovornim upravljanjem sredstvima, koja se uplaćuju u Fond, omogućili smo povećanje plata radnicima u zdravstvu za preko 80 miliona KM u periodu od 2 godine. Inicirano je ukidanje participacije za građane KS, nakon 20 godina.&nbsp;Osigurano je finansiranje palijativne njege za bolesnike u terminalnoj fazi bolesti. Osigurana su sredstva za finansiranje porodične medicine i deficitarnih usluga za koje građani čekaju preko 3 mjeseca, a u kojem aktivno učestvuje i poliklinika Atrijum u vlasništvu dr. Đuguma, koja na osnovu toga preuzima finansijska sredstva.Ne pokušavajući ni na koji način da se uplićemo i utičemo na neovisnost i uređivačku politiku vaše kuće objavljeni članak smatramo suprotnim pravilima i principima objektivnog izvještavanja, a posebno suprotnim odredbi čl. 7 Kodeksa za štampane i online medije u BiH.Naime, spomenuta odredba propisuje da “Novinari i urednici ne smiju prikrivati i/ili zadržavati važne informacije čije bi objavljivanje moglo materijalno utjecati na tumačenje objavljenog izvještaja i razumijevanje kod čitalačke publike”, kao i da su “Urednici i novinari dužni su da prenesu stavove svih učesnika u nekom događaju odnosno svih zainteresiranih strana, a po potrebi i mišljenja eksperata koji nisu involvirani u događaj, nemaju direktni interes ili nisu povezani s akterima događaja”.

Nije tačno da je 90 miliona KM namijenjenih za liječenje pacijenata oročeno na bankama, kaže Selimović

Reakcija Upravnog odbora ZZO-a KS

Upravni odbor Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO) u petak je, saznajemo, na vanrednoj sjednici donio odluku o akontativnom usklađivanju penzija za pet posto od januara 2024. godine. Podsjetimo, nakon usvajanja budžeta FBiH stekli su se uvjeti za to, kako se to i najavljivalo, da penzioneri u Federaciji BiH dobiju zapravo više penzije u vidu akontacije, a po osnovu redovnog usklađivanja koje se, u skladu sa Zakonom o PIO/MIO, vrši svakog 15. aprila. Tada će biti poznat i tačan iznos usklađivanja, koji, prema dosadašnjim projekcijama, iznosi šest posto. Naime, prema posljednjim pokazateljima, stopa rasta BDP-a za ovu godinu iznosi 6,2 posto, a indeksa potrošačkih cijena 5,8 posto. Prema zakonom definiranoj formuli za izračun, 50 posto iznosa ta dva parametra u zbiru daju iznos usklađivanja.Redžo Mehić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, potvrdio je za naš list da će penzioneri dobiti više penzije po osnovu akontativnog modela za pet posto, i to januarskih koje će biti isplaćene, najvjerovatnije, 5. februara.To znači da bi s povećanjem od pet posto najniža penzija u februaru iznosila 565 KM, a sada je 538,27 KM, zagarantirana bi bila 674,52 KM umjesto trenutnih 642,40 KM, dok bi prosječna samostalna, koja je sada 675,57 KM, bila isplaćena u iznosu od 709,34 KM.

Upravni odbor PIO/MIO je na vanrednoj sjednici donio odluku o akontativnom usklađivanju penzija za pet posto od januara 2024.

Saznali smo koliko će para biti više na računu: Najniža penzija 565, a prosječna 709,34 KM

Na današnji dan se navršilo 30 godina od pogibije trojice novinara italijanske televizijske kuće RAI koji su izvještavali o ratu u Mostaru. Dario Dianđelo (D'Angelo), Marko Luketa (Marco Luchetta) i Alesandro Ota (Allessandro Ota), tog su 28.januara 1994.godine stradali su od granate ispaljene s položaja HVO-a, u Fejićevoj ulici, u dvorištu zgrade na broju 82b, dok su snimali reportažu o djeci žrtvama rata. Svojim tijelima ova trojica hrabrih novinara su tada od sigurne smrti spasili dječaka Zlatka Omanovića. Njihova prevoditeljica, Mostarka, Vesna Efendić, bila je ranjena.U znak sjećanja na mjestu njihovog tragičnog stradanja postavljena je spomen - ploča koju su na svaku godišnjicu posjećivale brojne delegacije,među kojima i Grada Mostara.

Svojim tijelima spasili dječaka

Tri decenije od pogibije italijanskih novinara u Mostaru

Na dnevnom redu sutrašnje sjednice Skupštine Kantona Sarajevo planiran je izvještaj o snabdjevenosti Kantona Sarajevo lijekovima i sanitetskim materijalom u 2022.godini sa osvrtom na implementaciju Liste lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. <h2>Najavljeno umanjenje</h2>Zanimljivo je da se u zaključnim razmatranjima s prijedlogom mjera i aktivnosti predlaže smanjenje učešća ZZO-a na listi B za 25 posto za sve lijekove, osim sirupa za pedijatrijsku populaciju. Praktično, ZZO KS namjerava da smanji učešće za oko 80 lijekova.Zbog najavljenog umanjenja prava pacijenata, ali i brojne druge odluke predsjednice UO ZZO KS-a, Jasmine Selimović, reagirao je prim. dr. Mirsad Đugum, specijalista interne medicine i vlasnik poliklinike „Atrijum“.-Kreator politike zdravstva Kantona Sarajevo je Jasmina Selimović-SDP, koja je proglasila ZZO KS za finansijsku instituciju i donijela odluku da ZZO KS oko 90 miliona KM koje su pacijenti uplatili za liječenje oroči u bankama.&nbsp;Predsjednica UO ZZO KS već godinama nanosi štetu privredi, jer je pravilnik o naknadi za bolovanje predložila, a UO usvojio protuzakonito-uplata za bolovanje preko 42 dana-zakonski se isplaćuje od strane ZZO 80 posto od plaće, koja je isplaćena mjesec prije bolovanja,ali je ona „kreator“ odluka da se isplati samo 80 posto bruto od prosjeka Federacije, a ne 80 posto od plaće koju je imao osiguranik.&nbsp;Neznanje, nekompetentnost, bahatost i nepostojanje empatije za osiguranike je ono što ugrožava zdravstveni sistem, a bolno je to što dolazi od predstavnika Socijaldemokratske partije - naveo je dr.Đugum.Upravni odbor ZZO KS, nastavio je, treba da vodi brigu o novcu koji uplaćuju osiguranici.<h2>Urušava&nbsp;javni sektor zdravstva </h2>- A, ne da taj novac usmjeravaju prema svojim nezakonitim odlukama u banke za oročavanja ili finansiranja zdravstvenih usluga bez poštivanja: Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o javnim nabavkama Anexa II, nepoštivanju presuda Suda BiH.&nbsp;Predsjednica Jasmina Selimović krši sve ove zakone u donošenju finansijskog plana ZZO KS, a time urušava i javni sektor zdravstva i ograničava prava osiguranika. Koja bahatost- naveo je u svojoj reakciji dr. Đugum.

Oko 90 miliona KM koje su pacijenti uplatili za liječenje oročeno u bankama

Reakcija dr. Đuguma na odluke Selimović: Koja bahatost

Dok čekaju posljednji korak da Vlada Hercegovačko- neretvanskog kantona konačno raskine štetne koncesione ugovore, a nakon što su iz Prostornog plana Grada Mostara krajem 2022. godine izbrisane dvije minihidroelektrane koje su se trebale graditi na Bunskim kanalima, aktivisti, nevladine organizacije i stručnjaci ne miruju kako bi očuvali ovaj jedinstveni spomenik prirode. Tako su jučer održali ključni sastanak s ciljem dalje brige, koji je rezultirao zaključcima upućenim prema gradskim vlastima.- Bunski kanali su, definitivno, velika turistička atrakcija i posjete turista nisu rezervisane samo za ljetni period, već, dolaze, zapravo tokom cijele godine. Nažalost, primjetno je da nema nikakve turističke signalizacije i informativnih tabli, ali ni kanti za otpad. Poznato je da smo na tom lokalitetu u nekoliko navrata održavali akcije čišćenja, kada smo znali prikupiti i preko stotinu vreća otpada. Potpuno je nerazumljivo da se na tom mjestu ili u njegovoj neposrednoj blizini nerijetko formiraju male divlje deponije smeća - kazao nam je Adnan Đulima, predsjednik Udruženja „Novi val“ iz Blagaja, koje predvodi projekt „Eko hub Blagaj“ u okviru kojeg je i briga o Bunskim kanalima.Naglasio je da je odaslana inicijativa koja bi trebala rezultirati većom brigom o tom Spomeniku priorode i trajnoj zaštiti ovog geomorfološkog fenomena od otpada.- Mi smo donijeli konkretne zaključke, najprije je neophodno postaviti kante za otpad, ali i uspostaviti saradnju s Gradom Mostarom kako bi se osiguralo redovno odvoženje smeća spodručja Bunskih kanala, čime će se održati čist okoliš. Postavljanje turističke signalizacije je neophodno kako bi se posjetiocima pružile relevantne informacije o ekološkom značaju Bunskih kanala, ali i lokalnom stanovništvu. Očekujemo, zaista, da će ove mjere doprinijeti očuvanju naših prirodnih ljepota - poručio je Đuliman.

Aktivisti, stručnjaci i NVO donijeli konkretne zaključke koje su uputili prema Gradu Mostaru

Đuliman za "Avaz": Moramo očuvati Bunske kanale kao spomenik prirode

Dok je broj osoba na listama čekanja za liječenje u Federaciji BiH u stalnom porastu, dotle sistemsko rješenje stanja u Fondu solidarnosti izostaje.<h2>Ranija praksa</h2>Štaviše, Vlada FBiH, koja se pohvalila rekordnim budžetom za ovu godinu, ponovo se poigrala sudbinama teško oboljelih i, umjesto 200 miliona KM, što je zakonska obaveza, za Fond solidarnosti iz federalne kase u kojoj su milijarde maraka izdvojila tek 50 miliona KM.&nbsp;Tako je i ovaj saziv Vlade FBiH nastavio praksu ranijih koji su ignorirali ovu obavezu pa je dug za Fond solidarnosti, odnosno prema Federalnom zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja narastao na čak dvije milijarde KM!

U Udruženju oboljelih i liječenih od tumora dojke „Renesansa“ kažu kako je očito da se i dalje krši član 82. o finansiranju Zavoda zdravstvenog osiguranja, prema kojem se Fond solidarnosti mora finansirati iz dva izvora.- Jedan je, dakle, putem redovnih doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, a drugi je Vlada FBiH. Nažalost, jasno je kao dan da se zakon i dalje krši i mi ćemo i dalje imati pacijente na listama čekanja i dalje ćemo sakupljati po dvije marke za liječenje naših ljudi SMS porukama - kaže nam Enida Glušac, predsjednica „Renesanse“.Naglašava da se u Udruženju neće i ne mogu pomiriti s ovakvim odnosom nadležnih.- Nastavit ćemo našu borbu, tražiti sastanke, mišljenje, da se nešto promijeni, jer dokle više ovako? Ljudi nam umiru i neko mora odgovarati za sve ove smrti - poručuje Glušac.

Elvira Muhić, predsjednica Udruženja oboljelih od cistične fibroze u FBiH, ističe kako joj je mnogo žao što ponovo svjedočimo ovakvoj situaciji.- To je, evo, već 20 godina u nizu da se krši zakon, da Vlada FBiH ne ispunjava svoju obavezu i ne uplaćuje iznos koji je po zakonu dužna uplaćivati u Fond solidarnosti. Mi smo iz našeg udruženja bili primorani izaći na ulice kako bi se čuo naš glas i glas oboljelih, a to iskustvo je vrlo neugodno.I ne mogu reći da se time hvalimo, bez obzira na to što su naša djeca dobila terapiju prošle godine, kada su vanredno izdvojili dva miliona KM, ali to nije način na koji se trebamo boriti za prava koja su nam Ustavom zagarantirana - naglašava Muhić.

Marin Bago, predsjednik Udruženja „Futura“, koja se bori i za unapređenje prava pacijenata u FBiH, navodi kako je jasno da Federalna vlada ne poštuje svoje zakone.- Ove godine je čak 1.700 teško oboljelih na čekanju za liječenje. Nažalost, Vlada FBiH dugi niz godina uplaćuje po 35, 40, 45 miliona, a sad se hvale sa 50 miliona KM. Zaista je teško o tome govoriti kada ostavite više od 1.000 ljudi koji će, najvjerovatnije, umrijeti. Kakva je to poruka, jedna da za nekoga ne važe zakoni naše zemlje, a druga, ako trebate liječenje, onda ćemo vas ostaviti da umrete - govori nam Bago.<h2>Neka se snalaze</h2>Potcrtava da novca itekako ima, budući da se svake godine bilježe rekordna punjenja budžeta.

-Vjerovatno Vlada FBiH razmišlja o bolesnim ljudima na taj način - ne poznajemo ih, nisu naši, nije naš rod, nisu naši prijatelji i neka se snalaze kako znaju. To svakom građaninu ulijeva nesigurnost, neizvjesnost i mnogi ljudi koji napuštaju zemlju upravo naglašavaju strah od sistema zdravstva, visok nivo korupcije i nepravde. Jednostavno se ljudi boje da će biti ostavljeni na cjedilu i s pravom se boje - iznosi Bago.<h2>Nema sluha</h2>Maja Memić, predsjednica Udruženja „Novi pogled“, ističe kako je očito da nema sluha za teško oboljele.- Stalno pričamo o listama čekanja, nestašici citostatika, liječenju porukama, raznim akcijama. Jednostavno, pacijenti oboljeli od malignih bolesti su na samim marginama društva - kaže Memić.

Ljudi nam umiru i neko mora odgovarati, kaže Glušac l Već 20 godina se krši zakon, navodi Muhić

Vlada FBiH, koja se pohvalila rekordnim budžetom za ovu godinu, ponovo se poigrala sudbinama teško oboljelih

Nema para za teške bolesnike!

Liste čekanja u domovima za starije i nemoćne na području Federacije BiH sve su duže, a smještajni kapaciteti ne mogu zadovoljiti potrebe brojnih korisnika. Da imaju duge liste čekanja, potvrdili su nam iz gotovo svih javnih domova, odnosno onih čiji su osnivači općine, gradovi i kantoni. U svim tim ustanovama su, usljed inflatornih skokova i poskupljenja, još ljetos povećali cijene usluga.Iako se u većini domova, uprkos većim rashodima, “drže” te cijene, korisnike Staračkog doma Ljubuški, jedine takve ustanove iz djelokruga socijalne zaštite čiji je osnivač FBiH, od 1. februara dočekat će novi cjenovnik.<h2>80 zahtjeva</h2>Međutim, kako su nam kazali iz ove ustanove, riječ je o povećanju od 10 posto, na što su bili primorani zbog poskupljenja energenata, ali i hrane. Nove cijene će se tako kretati od 1.050 do 1.500 KM.Inače, njihov kapacitet od 100 korisnika je popunjen, a osim korisnika iz BiH, u ljubuškom domu borave i oni iz susjedne Hrvatske. Pri tome, liste čekanja su im ogromne, baš kao i u Gerontološkom centru Sarajevo, gdje na mjesečnom nivou imaju po 80 zahtjeva.- U našem centru je 345 korisnika i s godinama su liste čekanja sve duže. Što se tiče cijena, one se kreću u rasponu od 700 KM za pokretne, 850 KM nepokretne, a 1.000 KM je smještaj u jednokrevetnim sobama. Pratili smo cijene i u drugim ustanovama i mislimo da smo s našim cijenama najjeftiniji u cijeloj BiH - rekao nam je direktor Mirza Musa.Zajedničko svim listama čekanja jeste to da se radi o nepokretnim i dementnim osobama, pa čak i onima mlađim od 65 godina. U Domu penzionera Tuzla pokretni korisnici u dvokrevetnoj sobi plaćaju smještaj 820 KM, a polupokretni i nepokretni 1.100 KM, dok ta usluga za one koji boluju od svih oblika demencije, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti košta 1.150 KM. U Penzionerskom domu sa stacionarem ZDK u Zenici imaju 170 korisnika, a njihove usluge koštaju od 1.200 do 1.240 KM.<h2>Bolja usluga</h2>I Centar za stare i iznemogle osobe Mostar se ubraja među najjeftinije u BiH, a u toj ustanovi su jesenas povećali cijene za 17 posto. Za pokretne korisnike cijena smještaja je sada 750 KM, a za nepokretne 900 KM.Iako su cijene u javnim domovima u pravilu niže, posebno jer su njihove usluge subvencionirane, onaj u Ravnom, koji ima kapacitet od 54 osobe, ubraja se među skuplje. Pokretne osobe plaćaju 1.000 KM, polupokretne 1.100 KM, nepokretne 1.300 KM, a osobe koje boluju od demencije 1.800 KM.Nedostatak smještajnih kapaciteta u javnim ustanovama godinama nadomještaju privatni domovi, gdje su cijene znatno više i u prosjeku kreću se od 1.500 KM pa naviše. No, u većini privatnih ustanova usluga za korisnike je mnogo bolja i raznovrsnija.<h2>Liste i u privatnima</h2>Međutim, iz Centra „Miran san“, koji svoje objekte ima na području Mostara, Sarajeva i Posušja, kazali su nam da se njihova cijena smještaja okvirno kreće 1.200 KM.- Vjerujem da smo među jeftinijima kada je riječ o privatnim domovima, a to pokazuje činjenica da su nam kapaciteti u svim objektima popunjeni. Trenutno imamo 120 korisnika i, naravno, liste čekanja. Uskoro ćemo imati još jedan objekt u Sarajevu, a planiramo i novi na području Mostara - rekao nam je direktor Centra Jure Bašić.<h2>Više od 30 privatnih</h2>U registru ustanova kojima su osnivači gradovi, općine i kantoni nalazi se njih devet, dok je pet onih koje su osnovale NVO. Prema nepotpunim podacima, samo na području FBiH je više od 30 privatnih domova za stare i iznemogle osobe.

Najjeftiniji smještaj u Gerontološkom centru Sarajevo, od 1. februara novi cjenovnik u Ljubuškom

Kapaciteti popunjeni u staračkim domovima: Liste čekanja sve duže, a cijene u pojedinima paprene

Doktori medicine i stomatologije, njih oko 4.700 u Federaciji BiH očekuju da Vlada FBiH do kraja januara potpiše protokol o pregovaranju, nakon čega bi trebao biti otvoren pregovarački proces o novom kolektivnom ugovoru. Podsjetimo, ljekari i stomatolozi su odustali od generalnog štrajka, nakon što im je 10.januara, svega sat i po prije sastanka Upravnog odbora njihovog Saveza strukovnih sindikata iz Federalnog ministarstva zdravstva upućen prijedlog protokola o pregovaranju.- Za sada nemamo nikakvih novih informacija, sačekat ćemo, bukvalno, 31.januar, da vidimo šta će se dogoditi. Mi smo Vladi FBiH poslali odgovor na njihov prijedlog protokola.&nbsp;Ako ne bude ništa novo, odnosno, nekog pomaka, zakazat ćemo sastanak Upravnog odbora u prvoj polovini narednog mjeseca. Vidjet ćemo, dakle, šta će se dogoditi, nadam se konkretnim koracima, odnosno, da nećemo morati pokretati štrajk - kazala nam je Marina Berberović, predsjednica Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije Federacije BiH. Podsjetimo, još prošlog mjeseca su iz Saveza najavili podnošenje tužbe za diskriminaciju, budući da se plaće ljekara u Federaciji BiH razlikuju i do, čak, 50 posto te zaprijetili generalnim štrajkom.

Nadam se konkretnim koracima kako ne bismo pokretali štrajk, kaže predsjednica Sindikata

Marina Berberović za "Avaz“: Doktori medicine i stomatologije će sačekati 31.januar

Dvije osobe s područja istočne Hercegovine privedene su u akciji koju su sinoć na podučju Mostara, na Bišću Polju, izveli pripadnici Sektora kriminalističke policije MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona i Policijske uprave Mostar. Međutim, kako je za portal „Avaza“ potvrđeno iz MUP-a HNK, oni su nakon kriminalističke obrade i izvršenog pretresa automobila Renault, u kojem su se nalazili, pušteni na slobodu.Zanimljivo je bilo da je ovaj dvojac, zaustavila policijska patrola, a nakon što su im predali dokumente, počeli su bježati s lica mjesta. Međutim, ekspresno su sustignuti i privedeni.Inače, policijske aktivnosti koje su izvršene sinoć odnosile su se na suzbijanje zloupotrebe opojnih droga i drugih krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala na području Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Nakon što su zaustavljeni na Bišću Polju dali se u bijeg

S lica mjesta sinoć: Ekspresno sustignuti

U Mostaru priveden, pa pušten dvojac iz istočne Hercegovine

U Mostaru se danas održava druga Skupština građana koju je Grad Mostar organizirao uz podršku Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope. Tema koju obrađuju učesnici druge Skupštine odnosi se na strateške oblasti privrede i turizma pod nazivom : „Turisti ostaju kratko u Mostaru i tako ne donose značajni prihod Gradu. Kako možemo postići da turisti u Mostaru borave duže i time doprinesu privrednom razvoju Grada Mostara?“, a preporuke koje budu izrađene bit će upućene prema Gradskom vijeću Mostara.Glavni sekretar Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope , Matju Mori (Mathieu) koji je u izjavi za novinare podsjetio na to da je prva Skupština građana bila uspješna i inovativna te da je Mostar bio pionir kada je u pitanju lokalna demokracija.

- Oči međunarodne zajednice su usmjerene na ono što se događa sada u Mostaru, s lokalnom demokratijom, gdje se održava druga Skupština. Također, mnogi gradovi u BiH i regiji, ali i širom Evrope promatraju ono što se događa u Mostaru, tražeći od Vijeća Evrope da provede Skupštinu građana u njihovim gradovima Vijeće Evrope koje promiče demokratiju, također, prati šta se događa u Mostaru koji, kroz svoje aktivnosti, pomaže u izradi novih standarda demokratije - rekao je Mori.Inače, za učešće na drugoj Skupštini prijavilo se 276 građana Mostara. Nasumičnim odabirom izabrano je njih 40 koji će učestvovati u radu Skupštine te osam zamjenskih članova.&nbsp;

Oči međunarodne zajednice su usmjerene na ono što se događa sada u Mostaru, kaže Mori

S današnje Skupštine: Prijavilo se 276 građana

Uz pomoć Vijeća Evrope Mostarci istražuju što turisti ostaju kratko u njihovom gradu

Radnici „Hrvatske pošte“ Mostar danas su na dva sata prekinuli svoj rad nezadovoljni, prvenstveno, svojim plaćama i visinom toplog obroka. Međutim, tište ih i mnogi drugi problemi kako su to danas novinarima kazali tokom održavanja štrajka upozorenja ispred ulaza glavne pošte u Mostaru.<h2>Manjak radnika</h2>- Naravno, osnovni razlog zbog kojeg smo se odlučili na štrajk jesu plaće, a maltene ništa drugo ne funkcionira onako kako treba, počevši od manjka radnika u dostavi, brzoj pošti, sortirnicama, transportu, šalterima, jer, očit je nedostatak ljudi zbog povećanog obima posla na ovim radnim mjestima - kazao je Tomislav Erić, predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika HP Mostar.Kako je naglasio, oni svojim zahtjevima prema Upravi traže izjednačavanje satnice na 3,21 KM sa BH Poštom.- Isti nam je kolektivni ugovor, a tražimo i povećanje koeficijenata od najnižeg do koeficijenta 2,30 za osam posto, a prije promjene koeficijenata napraviti nove platne razrede, jer su postojeći u sadašnjoj situaciji loši i ne daju prostora za značajnije povećanje.&nbsp;Također, tražimo vraćanje dodatka na radni staž za 0,6 posto kao što je u BH Pošti i isto izjednačavanje toplog obroka s BH Poštom, koji je u njih veći za pet KM dnevno. To je u startu zanči za 22 dana 110 KM razlike. Naprmijer, susreću se u Šantićevoj ulici naš i njihov poštar, koji ima primanja za 150 KM veća nego naša - objasnio je Erić.Naveo je da se kolektivni ugovor poštuje minimalno, jer je raspon satnice od 2,93 do 3,21 KM.- Kod nas je 2,93, a u BH Pošti 3,21 KM. Radni staž je kod nas 0,5, kod njih 0,6, itd. - dodao je i odbacio tvrdnje Uprave HP Mostar da oni nisu reprezentativan sindikat.Poručio je da će manjak uposlenika biti sve izraženiji te naveo da se ulažu novci u razne projekte.- Sad smo u kreditu skoro 10 miliona KM i već su počeli pričati kako zbog tih kredita koji pristižu na naplatu neće moći povećavati plaće, a mi ih upozorovali - kazao je Erić. Stipo Mamuša od 2001. godine radi u HP Mostar, kada je , rekao je, imao veću plaću nego sada.<h2>Prijevremena penzija</h2>- Sada vozim brzu poštu, invalid sam, a ovo što nam rade je dno dna. Sebi nabacuju plaće, nama ne daju povećanje. Ja imam 930 KM plaću , radim 27 dana u mejsecu i sve radne subote, a to je nekih 30 KM dnevnica. Idem u prijevremenu penziju, a još bih osam godina morao raditi, a za 15 mjeseci idem, jer je plaća dno dna - kazao je Mamuša.Kolegama u Mostaru pridružio se i Fahrudin Mecavica koji radi u poslovnici HP-a u Jajcu.- Nisam zadovoljan sa trenutnim stanjem u pošti i sa čelnim ljudima koje je instalirala stranka. Zna se da sve više ljudi odlazi iz Bosne i Hercegovine, a glavni razlog za to su mala plaća i loši uvjeti rada - kazao je on.

Isti nam je kolektivni ugovor, ali kod nas se poštuje minimalno, kaže Erić

Radnici HP Mostar traže iste plaće i topli obrok kao u BH Pošti

Nakon što su u Neumu prije tri dana na burgedžinici „Sarajka“ i objektima u blizini osvanule poruke s fašističkim i nacionalističkim sadržajem, uslijedila je reakcija lokalnih vlasti, čije su nadležne službe većinu uvredljivih grafita uklonile. <h2>Sankcionirati počinitelje</h2>Podsjetimo, to je u svojoj reakciji nako pojave grafita, uz oštru osudu, najavio Dragan Jurković, načelnik Neuma, po čijem nalogu su komunalne službe djelovale. Ovaj čin je pohvalio i federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica, Nerin Dizdar.- Nakon negativnih vijesti uvijek treba istaknuti i pozitivne reakcije. Lokalni organi u Neumu su brzo odreagovali i uklonili većinu uvredljivih grafita. Radi se o činu za pohvalu koji treba biti prepoznat.Ovom prilikom se zahvaljujem načelniku Jurkoviću na ustupljenim fotografijama i uloženim naporima lokalne zajednice da se otkloni šteta i otkriju počinitelji.Naravno, očekujemo da počinitelji nedjela koji su nanijeli štetu, ne samo na imovini nego i ugledu velike većine stanovnika koji ne podržavaju ovakve činove, budu adekvatno i što skorije sankcionisani - naveo je Dizdar na svom Facebook profilu.Podsjetimo, na objektu „Sarajka“ i drugim ispisane su poruke: „Za dom spremni“, „Gazi balije“, „Pitarske pi*ke“, „Je*em te Sarajvo“ te druge.Tokom jučerašnjeg dana reagirali su iz Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona te oštro osudili posljednje pojave vandalizma na području općine Neum, počevši od oskvrnuća i lomljenja kamenih križeva u dvorištu Crkve sv. Ante do ispisivanja uvredljivih i potpuno neprihvatljivih natpisa na više tamošnjih lokacija.- Oba ova incidenta imaju za cilj unošenje nemira među stanovnike Neuma i skretanje pažnje na ovaj mirni gradić na našoj obali u krajnje negativnom kontekstu.&nbsp;Bezuvjetno osuđujemo i beskompromisno odbacujemo ove očite pokušaje nametanja etikete „grada slučaja“ na Neum koji je naš istinski turistički biser i u kojem kantonalna izvršna i zakonodavna vlast vide izniman potencijal koji pomažemo da se iskoristi u cijelosti.&nbsp;&nbsp;<h2>Mjesto ugodnog življenja</h2>Ovakvim neprihvatljivim ponašanjem pokušava se zasjeniti snažan angažman lokalnih vlasti, na čelu sa načelnikom Draganom Jurkovićem koji, zajedno sa svojim saradnicima, od Neuma želi da izgradi čitavogodišnju turističku destinaciju i mjesto ugodnog življenja, u čemu će mu Vlada HNK-a nastaviti da pruža punu podršku - navedeno je, između ostalog, u poruci premijerke HNK, Marije Buhač.

Radi se o činu za pohvalu koji treba biti prepoznat, naveo Dizdar

S dijela objekata prefarbane sporne poruke

U Neumu uklonjeni uvredljivi grafiti

Na području Mostara, tačnije lokaliteta Bišće Polje, ali i na drugim, pripadnici uprave Mostar i Sektora kriminalističke policije MUP-a Hercegovačko-neretvanskog provode policijsku akciju. Prema prvim informacijama, akcija se odnosi na suzbijanje zloupotrebe opojnih droga i drugih krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala na području HNK.Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona je za portal "Avaza" rečeno da nam ne mogu dati nikakve konkretne informacije u vezi ove akcije.Kako "Avaz" saznaje nekoliko osoba je privođeno u policijske prostorije.&nbsp;

Kako "Avaz" saznaje nekoliko osoba je privođeno u policijske prostorije

Šta se događa u Mostaru: Brojna policijska vozila na Bišću Polju

Do 1.jula 2025.godine trebala bi biti izgrađena dionica ceste Zavala – Orahov Do – granica BiH/RH (Slano). Riječ je o dionici dugoj 10 kilometara, koja na području Ravnog spaja BiH s Republikom Hrvatskom. Radovi na izgradnji ove dionice, koja se sa 7,3 miliona eura finansira Vlada Republike Hrvatske, otpočeli su prije mjesec, a izvodi ih kompanija „HP Investing“ iz Mostara.<h2>Povezati Hercegovinu s jadranskom obalom</h2>- Ovo je najvrjedniji i najznačajniji projekt na području Općine Ravnog od njenog osnivanja. Mislim da je ova cesta koja će u budućnosti povezati ovaj dio Hercegovine s jadranskom obalom nešto što će dugoročno i višestruko donijeti pozitivne rezultate, kako u privrednoj, tako i u turističkoj djelatnosti. Iskreno se nadamo i demografskim pomacima, povratku ljudi, mladih porodica i budućnosti života ovdje - izjavio je Andrija Šimunović, načelnik Općine Ravno. On je danas bio domaćin posjete delegacija Vlade RH u kojoj su bili ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić kao i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, kao i HDZ-a BiH i HNS-a BiH koju je predvodio Dragan Čović.

U delegaciji je bila i federalna ministrica prometa i veza, Andrijana Katić koja se osvrnula na inicijativu spajanja Ravnog i Hutova sa cestom Stolac-Neum , u produžetku s Dračevom i granicom s Hrvatskom.- Ministar Butković je iskazao spremnost za saradnju, odnosno mogućnost da opet Vlada RH sudjeluje u realizaciji tog projekta tj. osiguranju finansijskih sredstava - navela je Katić.Inače, loša cestovna infrastruktura u Ravnom, općini sa ogromnim turističkim potencijalom, počevši od pećine Vjetrenica, jedan je od gorućih problema.

Projekt vrijedan 7,3 miliona eura, a radovi otpočeli prije mjesec

Cesta od Ravnog u BiH do Slanog u Hrvatskoj bit će gotova do ljeta 2025. godine

Više od 11 godina u Federaciji BiH se provode alternativne sankcije za počinioce krivičnih djela. Prevedeno, umjesto u zatvor, osuđenici mogu raditi za „opće dobro“.Međutim, riječ je o počiniocima krivičnih djela za koja je zaprijećena zatvorska kazna u trajanju do jedne godine, a uglavnom se radi o imovinskim deliktima i nedozvoljenom posjedovanju narkotičkih sredstava i koja se, uz dobrovoljni pristanak osuđenika, zamjenjuje društveno korisnim radom u trajanju od najmanje deset do najviše 90 radnih dana.<h2>Dobar primjer</h2>U većini kantona koji su zaduženi za implementaciju uspješno realiziraju ove sankcije, a najčešći poslovi koji se primjenjuju u praksi vezuju se za rad u komunalnim preduzećima, ali i za ustanove socijalne zaštite.Ovaj model ima većina zapadnih zemalja, budući da se na taj način štedi i novac poreznih obveznika, a kao dobar primjer ove prakse u FBiH izdvaja se Unsko-sanski kanton (USK).Kako je na naš upit odgovorio resorni ministar Dragan Polimanac, tokom protekle godine ukupno su proveli čak 43 pravomoćne presude putem instituta alternativno-krivične sankcije rada za opće pravo na slobodi. Ministarstvo pravosuđa i uprave USK ima ukupno 18 zaključenih ugovora s poslodavcima kod kojih se izvršava ova sankcija te obučene 82 osobe koje mogu biti imenovane za povjerenika. Iako među poslodavcima prednjače komunalna preduzeća, ugovori su zaključeni i s domovima zdravlja, ali i bolnicom.U Tuzlanskom kantonu su tokom 2023. godine bila tri predmeta izvršenja rada za opće dobro. Za razliku od USK, a prema informacijama koje smo dobili iz resornog ministarstva, u TK imaju izražen problem na području grada Tuzle, gdje su, kako su naveli, imali zaključen ugovor samo s jednim poslodavcem koji nije pokazivao interes za izvršenje rada za opće dobro.- Naročito je to bilo izraženo kada su u pitanju osuđena lica za krivična djela povezana sa zloupotrebom i puštanjem u promet opojnih droga. Stoga su poduzete aktivnosti na proširenju liste poslodavaca - pojasnili su nam iz Ministarstva pravosuđa i uprave TK.<h2>Nema plaće</h2>U Hercegovačko-neretvanskom kantonu su tokom protekle godine izvršili ukupno četiri presude rada za opće dobro na slobodi. Prema riječima resornog ministra Gorana Karanovića, zaključeno je više ugovora s institucijama koje se bave komunalnim, socijalnim, humanitarnim i sličnim djelatnostima, a u kojima se može ostvariti opća svrha izvršavanja kaznenopravnih sankcija, kao i rada za opće dobro na slobodi.Inače, osuđenici u ovom slučaju nemaju pravo na naknadu, a nerijetko stječu i radno iskustvo.<h2>Bez podataka</h2>U Zeničko-dobojskom kantonu imaju, također, potpisane ugovore za provođenje ovih sankcija s komunalnim preduzećima i ustanovama iz oblasti socijalne zaštite. Međutim, zbog odsustva ministra i pomoćnice ministra za pravosuđe, nisu nam mogli dati informacije o tome koliko je provedeno ovakvih presuda. Slično su nam odgovorili i iz Kantona Sarajevo.100 KM košta dan u zatvoru po osuđeniku, pa se primjena ovog instituta, prema riječima naših sagovornika, isplati, jer donosi uštede u budžetu.&nbsp;

Mještani poručili: Spremni smo rušiti Prostorni plan Grada Mostara!

Reakcija Upravnog odbora ZZO-a KS

Saznali smo koliko će para biti više na računu: Najniža penzija 565, a prosječna 709,34 KM

Tri decenije od pogibije italijanskih novinara u Mostaru

Reakcija dr. Đuguma na odluke Selimović: Koja bahatost

Đuliman za "Avaz": Moramo očuvati Bunske kanale kao spomenik prirode

Nema para za teške bolesnike!

Kapaciteti popunjeni u staračkim domovima: Liste čekanja sve duže, a cijene u pojedinima paprene

Marina Berberović za "Avaz“: Doktori medicine i stomatologije će sačekati 31.januar

U Mostaru priveden, pa pušten dvojac iz istočne Hercegovine

Uz pomoć Vijeća Evrope Mostarci istražuju što turisti ostaju kratko u njihovom gradu

Radnici HP Mostar traže iste plaće i topli obrok kao u BH Pošti

U Neumu uklonjeni uvredljivi grafiti

Šta se događa u Mostaru: Brojna policijska vozila na Bišću Polju

Cesta od Ravnog u BiH do Slanog u Hrvatskoj bit će gotova do ljeta 2025. godine

Izdržavanje kazne društveno korisnim radom: Umjesto iza rešetaka, kupe smeće

Mještani poručili: Spremni smo rušiti Prostorni plan Grada Mostara!

Reakcija Upravnog odbora ZZO-a KS

Saznali smo koliko će para biti više na računu: Najniža penzija 565, a prosječna 709,34 KM

Tri decenije od pogibije italijanskih novinara u Mostaru

Reakcija dr. Đuguma na odluke Selimović: Koja bahatost

Đuliman za "Avaz": Moramo očuvati Bunske kanale kao spomenik prirode

Nema para za teške bolesnike!

Kapaciteti popunjeni u staračkim domovima: Liste čekanja sve duže, a cijene u pojedinima paprene

Marina Berberović za "Avaz“: Doktori medicine i stomatologije će sačekati 31.januar

U Mostaru priveden, pa pušten dvojac iz istočne Hercegovine

Uz pomoć Vijeća Evrope Mostarci istražuju što turisti ostaju kratko u njihovom gradu

Radnici HP Mostar traže iste plaće i topli obrok kao u BH Pošti

U Neumu uklonjeni uvredljivi grafiti

Šta se događa u Mostaru: Brojna policijska vozila na Bišću Polju

Cesta od Ravnog u BiH do Slanog u Hrvatskoj bit će gotova do ljeta 2025. godine

Izdržavanje kazne društveno korisnim radom: Umjesto iza rešetaka, kupe smeće